|
|
Post by kulinban on May 6, 2020 18:30:59 GMT
Koristeći smrznuti limun recite zbogom dijabetesu, tumoru i prekomjernoj težiniLimun je mnogo zdrav. Bogat je vitaminom C koji ima antioksidansno dejstvo. Jača naš imunitet i ubija kancerogene ćelije. Trebate ga što više konzumirati, vidjet ćete kako ćete biti zdraviji. Barem pijte limunadu. Umjesto da je sladite šećerom, stavite malo meda. Vidjet ćete kako je ukusno. Ima antiupalno djestvo i spriječit će nastanak mnogih bolesti. Kada birate limun, dobro se informišite da nije genetski modifikovan, već da je prirodan. Genetski modifikovana hrana je opasna po naše zdravlje i izaziva rak. Limun nosi sljedeće ljekovitosti: Jača imunitet Uništava loše bakterije Ubija kancerogene ćelije (mnoga istraživanja su to pokazala) Čisti organizam od toksina Potiče rad jetre i bubrega Limun možete i zamrznuti, pa ga odlediti po potrebi. Možete ga pomiješati sa đumbirom, medom, ali i koristiti kao lijek s bijelim lukom. Na taj način ćete ojačati svoj organizm i izliječiti se od raka. Prirodni lijekovi su dosta učinkovitiji od hemoterapije koja osim što ubija loše, ubija i dobre ćelije, te slabi organizam. Prirodni lijekovi jačaju organizam. www.akta.ba/pauza/koristeci-smrznuti-limun-recite-zbogom-dijabetesu-tumoru-i-prekomjernoj-tezini/109042
|
|
|
|
Post by kulinban on May 6, 2020 18:58:10 GMT
Pola sata u dubokoj šumi štiti dva mjeseca vaš imunitet!
Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svatko je uživao u ljepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju živjeti u šumama ili pored njih i zašto drugi ljudi putuju tisuće kilometara da šetaju u šumama Redwooda, prašumama Kostarike ili Ekvadora.
Međutim, znanstvenici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biokemijske prirode.
Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka kao i drugih kroničnih bolesti.
Kako se to događa?
Kada su znanstvenici testirali ljude prije i nakon dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.
Šumsko drveće i biljke emitiraju u okolinu “antimikrobne hlapljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrijebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imunološku sustav, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.
Šumska stabla su često stotinama, ako ne i tisućama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno spojeve koji mogu ubijati gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama. Učinak traje oko 2 mjeseca.
Recimo, kada hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “fitokemijski” imunološki sustav šume.
Profesor King Li iz odeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj znanstvenoj spisateljici Any Lenny Phillips.
U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan s dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 9, 2020 18:42:35 GMT
Hibernacijska dijeta: Med prije spavanja potiče topljenje masti
Prije spavanja se uzima kašikica do dvije meda koji se otopi u mlakoj vodi ili se pojede direktno iz teglice.
Konzumacija meda prije spavanja pozitivno djeluje na rad jetre. Glukoza iz meda daje joj energiju i tako se potiče metabolizam masti tokom spavanja. Začetnik ovakve ideje gubitka viška kilograma je Mike McInnes, britanski nutricionist i farmaceut koji tvrdi da ova tzv. hibernacijska dijeta, odlično djeluje na bolji san, ali i na gubitak viška kilograma tokom sna.
Ovaj nutricionist smatra da uzimanje meda prije spavanja može potaknuti rad jetre, ubrzati metabolizam koji sagorijeva masti, ublažiti razine hormona stresa i pomoći nam da bolje spavamo. Ovaj najstariji prirodni zaslađivač, kaže, sadrži i širok spektar vitamina, uključujući vitamine B6, B1, B2 i B5, te minerale poput kalcija, bakra, željeza, magnezija, mangana, fosfora, kalija, natrija i cinka te antioksidanse i aminokiseline…
Med u tijelu djeluje kao gorivo potrebno za pokretanje raznih mehanizama. On održava održava uravnoteženu razinu šećera u krvi, dopušta hormonima da se oporave od stresa, doprinosi sagorijevanju masnoća… Tvrdnja da med smanjuje razinu glukoze u krvi objavljena je u časopisu ‘Journal of Medicinal Food’ u aprilu 2004.
Hibernacijska dijeta u osnovi ima za cilj potaknuti ljude da iskoriste prednosti vlastitog prirodnog sistema oporavka tijela tokom spavanja i potaknu sagorijevanje masnoća. Ipak, želite li postići najbolje rezultate, morate iz prehrane izbaciti nezdravu hranu, poput visoko rafinirane prerađene hrane i trebali biste vježbati redovno.
Hibernacijska dijeta odlična je i za mozak
Mike McInnes kaže da je hibernacijska dijeta dobra, ne samo za gubitak masnih naslaga, već i zbog toga što glukoza iz meda potiče rad mozga, a upravo taj organ treba najviše energije što nekad zna voditi osjećaju iscrpljenosti. Često čujemo da je mentalna iscrpljenost gora od fizičke, i to je istina.
Da bi preživio, mozak treba glukozu, međutim potrebne količine zauzimaju veliku količinu skladišnog prostora, a mozak toliko mjesta nema za skladištenje. Tu nastupa jetra, jedini organ u našem tijelu koji može pohraniti i puštati glukozu u cirkulaciju. Zbog toga je važno da goriva za rad ne ponestane.
Svaki pad glukoze u krvi štetno djeluje na mozak. Nadbubrežna žlijezda se tada aktivira i prekomjerno proizvodi hormone koji mogu dovesti do stanja poput srčanih bolesti, osteoporoze, pretilosti, dijabetesa, slabe imunološke funkcije, depresije i drugih zdravstvenih tegoba. Ukoliko jetru ne napunimo energijom prije spavanja, oslobađaju se hormoni stresa iz nadbubrežne žlijezde, a oni pak ubrzavaju rad srca i podižu krvni tlak. Ti hormoni, umjesto da sagorijevaju masti, razgrađuju mišiće i kosti.
Uloga jetre je ispuštati glukozu u tijelo, a kapacitet skladištenja joj nije velik pa mnogi ljudi odlaze na spavanje sa osiromašenom jetrom, a da toga nisu svjesni. U tom slučaju dolazi do aktivacije nadbubrežne žlijezde koja iscrpljuje organizam tokom sna, kada bi se zapravo trebao obnavljati.
Mike McInnes je na ovu temu napisao knjigu ‘The Hibernation Diet’ (‘Hibernacijska dijeta’) sa suautorima Stuartom McInnesom i Maggie Stanfield. U njoj je detaljno pojašnjeno kako se hraniti tokom ove dijete, koliko vježbati…
‘Neophodna je promjena prehrane te redovita tjelesna aktivnost’
Za dobre rezultate dijete, nije dovoljno prije spavanja samo uzeti kašiku, dvije meda i nastaviti sa lošim prehrambenim navikama i manjkom tjelesne aktivnosti. Mike McInnes naglašava potrebu promjene načina života, uvođenje zdravih namirnica u prehranu i vježbanje, a tada uz med prije spavanja rezultati neće izostati. (24sata.hr)
|
|
|
|
Post by Admin on May 13, 2020 9:40:30 GMT
St ti muslis o iskljucivo biljnoj ishrani, imas ove vegane, ne konzumiraju meso ni mlijecne proizvode.
Ja sam to probao jedno 3 mjeseca, malo sam varao moram da priznam, nekad bi pojeo komad sira i poneko jaje ali meso nikako.
Gledao sam onaj veganski propagandni film na netflix-u what the health, govore kako je meso zarazeno, kljukaju ga antibioticima,ima karcinogene sastojke i tako dalje, sto i sama svjetska zdravstvena organizacija priznaje.
Nisam nesto primjetio da se osjecam bolje, jedino su cesce posjete toaletu bile da sada ne idem u detalje, kazu da je to normalno za one koji promjene ishranu u pocetku.
Poslje 3 mjeseca sam odustao, mozda je zdravije ali stalno izmisljati neke veganske karafeke za jelo je patnja, i da zivis preko 100 godina provest ces ih mizerno.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 13, 2020 19:22:20 GMT
ne znam šta bi reko
priroda nas je napravila mesožderima a ne biljojedima, nekad smo jeli i sirovo meso, stoka kineska jede eto i žive životinje...
tako da nisam nešto sklon ti pričama o vegetarijanstvu... pogotovo što volim roštilj !!
|
|
|
|
Post by Admin on May 16, 2020 8:51:08 GMT
Interesantno, sve sto je ekstra ukusno je i ekstra stetno, uzmi taj rostilj na primjer taj se nije rodio ko ga nevoli a opet hrana sa rostilja izaziva rak. Pa onda nutela, bez po muke spucam onu malu teglu zato sto je nakrkaju onim e mastima ne znam kako se to tacno zove, koje i da na izmet stavis daju mu dobar ukus, a nema sase da pojedes vise od 5 hurmi na primjer, mnogo bolja i zdravija varijanta
Sto se mesa tice kobasice, pastete, selame tipa poli nikada vise, imam poznanika koji je radio u mesnoj industriji i objasnio mi proces kako se to pravi, poslje tog opisa stomak mi se prevrno, ko god radi sa tim nema sanse da te proizvode ikada vise okusi, pricao mi je u kantini kada im je pauza mogu sve to dzabe da jedu, a nikome ne pada na pamet.
Jedem ja meso, izbjegavam crveno koliko mogu, jer je to najopasnije, i vodim racuna da su zivotinje na slobodnoj ispasi i da ih ne krkaju antibioticima, ne znam jesmo li biljojedi ili mesozderi, mozda oboje ali je cinjenica da ljudi koji ne konzumiraju meso su zdraviji.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 16, 2020 10:42:38 GMT
nikad dokazano da su vegeterijanci zdraviji
ribu treba gledat da se jede, čak i ona sardina u konzervi je ok
jesil probo našu Mazu, pogotovo ona bijela, 3 puta bolja od Nutele
|
|
|
|
Post by Admin on May 19, 2020 8:38:57 GMT
Ma ja sam nutelu naveo kao primjer samo, ne jedem ja to odavno, ja napravim sam svoju nutelu sa preko 80 posto ljesnjaka dok ta ima svega 13 i jos ove nutele koje izvoze u zemlje koje nisu u EU sadrze jos manje ljesnjaka, cak su se i Bugari zalili da u njihovim nutelama ima manje ljesnjaka njego u njemackim a oni kao punopravna clanica.
Secer slabi imunitet a u ovim korona vremenima treba nam jak imunitet, tako da ja te namirnice gdje krkaju pojacivace ukusa i trpaju masu secera generalno izbjegavam, ja namazem jednu snitu moje nutele i ne treba mi vise.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 21, 2020 17:22:15 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 3, 2020 18:20:47 GMT
Sezona je: Samo šaka trešanja djeluje jače od aspirinaNe možemo da im odolimo, posebno ne sada kada je vrijeme da ih jedemo i uživamo u jedinstvenom ukusu koji nam pružaju. Njihovo visočanstvo - trešnje. I dok svim čulima uživamo u ovom crvenom voću, nije na odmet znati i nešto o njegovom blagotvornom dejstvu na naš organizam. Trešnje, vjerovali ili ne, doprinose našem zdravlju. I to u mnogo čemu. Nekoliko trešanja ima jače dejstvo čak i od aspirina, a pri tome ne iritiraju želudac. One sadrže vitamine A, B i C, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin - sastojke koji pomažu u borbi protiv raka, u prevenciji srčanih bolesti, ublažavaju bolove uzrokovane artritisom, glavobolju i simptome povezane sa fibromijalgijom. Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, zato možete da ih ponesete na posao i jedete između obroka. Naučnici Univerziteta u Bostonu smatraju da trešnje imaju sposobnost da utječu na smanjene rizika od gihta, što su i dokazali jednogodišnjim istraživanjem koje su sproveli sa pacijentima koji boluju od ove bolesti. Stručnjaci su ustanovili kako se rizik od napada smanjio za 75 posto kada su ispitanici jeli trešnje i istovremeno uzimali lijek koji smanjuje količinu mokraćne kiseline. Trešnje također podjednako doprinose i gubljenju kilograma tako što antocijanini iz tamnih trešanja mogu da smanje količinu masnih naslaga na stomaku, a samim tim i snize količinu holesterola i šećera u krvi, prenosi B92. One imaju i antikancerogena svojstva, a dobro utječu i na zdravlje kostiju. Trešnje se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji sa kalcijumom i magnezijumom izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju. radiosarajevo.ba/magazin/zivot-i-stil/sezona-je-samo-saka-tresanja-djeluje-jace-od-aspirina/379056
|
|
|
|
Post by kulinban on Jul 4, 2020 19:26:13 GMT
Podnevni san je dobar za srce, tvrde iz evropski kardiolozi
Ako imate naviku da odspavate popodne, ne brinite, to nije ništa loše, kažu stručnjaci. Naprotiv, popodnevni san dobar je za srce, kažu.
Upravo ova navika snižava krvni pritisak i smanjuje rizik od infarkta, a pobornici popodnevnog drijemanja od oko sat vremena bili su Margaret Thatcher i Winston Churchill.
Drijemanje poslije ručka pomaže snižavanju visokog krvnog pritiska i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara, otkrivaju ljekari iz evropskog Udruženja kardiologa.
Poslijepodnevni san od sat vremena ili više također smanjuje potrebu za uzimanjem lijekova koji spuštaju pritisak. Praksa je to koju su redovno provodili Winston Churchill i Margaret Thatcher uz objašnjenje kako je za nesmetan rad mozga nužno priuštiti mu predah sredinom dana.
Istraživanje provedeno na 386 ljudi u šezdesetima koji imaju visok pritisak dokazalo je kako ljudi koji imaju naviku popodne drijemnuti imaju za četiri posto niži krvni pritisak u budnom stanju te za šest posto tokom noćnog sna. Rizik od srčanog udara kod njih je manji za čak deset posto.
"Nije samo popodnevni san povezan s nižim pritiskom, nego i općenito duže spavanje noću. San je najbolji lijek", kazao je kardiolog Manolis Kallistratos, voditelj istraživanja
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 24, 2020 21:38:20 GMT
Evo koliko često biste trebali mijenjati četkicu za zubeBUDUĆI da je to prvo što radite ujutro i posljednje što radite navečer, obično perete zube kad ste najpospaniji. Stoga ne čudi što dlačice na vašoj četkici za zube izgledaju pomalo otrcano. Istina je da biste, ako predugo ne promijenite četkicu za zube, u konačnici mogli ugroziti svoje zdravlje. Pa, koliko često biste ih trebali mijenjati? Idealno bi bilo da četkicu za zube zamijenite svakih šest do osam tjedana. Stomatologinja Poonam Jain je rekla za Best Life da bi oni koji vrše veći pritisak tijekom četkanja trebali razmisliti o tome da još češće zamijene četkicu za zube. Ili kad primijetite da dlake izgledaju pohabano. Jednom kad se dlačice četkice počnu trošiti, trebate ih zamijeniti, čak i ako još uvijek nije prošlo preporučenih šest tjedana. Kad se dlačice počnu trošiti, to "može dovesti do povećane traume tkiva desni i smanjene učinkovitosti četkanja", kaže suosnivačica Spotlight Oral Carea, Vanessa Creaven. "Najlonske dlačice na našim četkama osmišljene su tako da uklanjaju naslage sa zuba i ispod zubnog mesa. Također, poliraju caklinu naših zuba. S vremenom te dlačice postaju zakrivljene na rubovima, što ih čini manje učinkovitima", objašnjava Jain. U svakom slučaju, istu četkicu ne biste trebali koristiti duže od tri mjeseca. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da biste četkicu za zube trebali mijenjati najmanje svaka tri do četiri mjeseca, iako postoje iznimke. Dulja upotreba iste četkice za zube ima ozbiljne posljedice. Ako četku za zube ne mijenjate dovoljno često, mogli biste se izložiti riziku. Četkice za zube nakon isteka roka upotrebe "mogu sadržavati bakterije, što može dovesti do infekcije, a budući da dlačice nisu toliko učinkovite, može doći do nakupljanja naslaga, što rezultira karijesom i bolestima desni", kaže Flora Stay. Uzrok ovih bolesti i infekcija su "ostaci hrane koji se zadržavaju na dnu glave četkice, a koji mogu potaknuti razvoj bakterija ili gljivica", kaže Jain. I kad god ste bolesni, trebate novu četkicu za zube. Četkicu za zube trebate zamijeniti kada god ste bolesni. Ako ste "nedavno imali prehladu ili respiratornu infekciju, trebali biste odmah zamijeniti četkicu", kaže Stay www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=fit&id=2224440
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 7, 2020 19:07:23 GMT
Zamijenite vašu stolicu pilates loptom tokom rada od kuće
U vrijeme kada su milioni ljudi širom svijeta primorani raditi od kuće, malo izazova nije na odmet. Fizoterapeuti su stoga sve glasniji s preporukom da radnu stolicu ponekad zamijenite pilates loptom U čemu je zapravo kvaka? Pilates lopte često se preporučuju ljudima koji pate od bolova u vratu, leđima i ramenima. Iako će mnogi pomisliti da je teško izvodivo raditi sjedeći na pilates lopti, to ipak nije nemoguće. Tim Downling, dopisnik britanskog Guardiana, koji se upustio u ovu avanturu, priča da mu je sjedenje na lopti otjeralo bolove u leđima koji ga muče proteklih mjeseci. Najveći uzročnik tome je nepravilan položaj tijela prilikom rada od kuće. "Nisam padao s lopte. Nakon dvije sedmice mogao sam savršeno balansirati sjedenje na lopti pored računara, pa i dok ispijam šoljicu kafe", kazao je Downling. Ipak, on priznaje da se u početku teško mogao fokusirati samo na rad. "Samo sam razmišljao o tome kako da sjedim uspravno", kaže Downling. Downlingov primjer zapravo otkriva puno više o lošim navikama ljudi tokom rada, podsjećaju fiziolozi. Nepravilno držanje leđa kao da je postalo dio radnih stolova, a mjeseci pandemije donijeli su još i gore stanje jer veliki broj ljudi rade od kuće, gdje često zaboravljaju prošetati tokom dana. Stoga, eksperiment s pilates loptom mnogima bi zapravo dobrodošao. 
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 11, 2020 12:31:24 GMT
Ako želite dulje živjeti primijenite ove navike, jednu svi zanemarujemo
KOJE su to navike kojima možete poboljšati kvalitetu života i živjeti dulje zdravi, bez kroničnih bolesti? Znanstvenici s Harvarda u istraživanju objavljenom početkom ove godine odgovorili su na to pitanje.
Prema istraživanju, slijeđenje barem četiri od ovih pet zdravih navika u srednjoj životnoj dobi produljuje životni vijek bez kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka.
Što trebamo jesti češće, a što izbjegavati?
Određena hrana i hranjivi sastojci povezani su s manjim ili većim rizikom od kroničnih bolesti.
Konzumacija voća i povrća povezana je s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i nekih karcinoma. Poželjno je pojesti pet porcija povrća dnevno (porcija je otprilike pola šalice povrća, odnosno cijela šalica zelenog lisnatog povrća). Što se tiče voća, preporučuje se jesti četiri porcije dnevno (porcija je jedna voćka ili pola šalice bobičastog voća). Preporučena je i konzumacija 75-90 grama cjelovitih žitarica dnevno, što se povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka debelog crijeva. Orašaste plodove i mahunarke trebamo jesti u količini od tridesetak grama dnevno, a preporuka je tjedno konzumirati dva obroka koja uključuju ribu.
S druge strane, trebali bismo ograničiti unos zaslađenih napitaka, koji povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa. Crveno meso (govedina, janjetina, svinjetina) i prerađeno meso (slanina, kobasica, hrenovke, salama) nose veći rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava, moždanog udara, dijabetesa te karcinoma debelog crijeva. U idealnom slučaju, trebali bismo se ograničiti na stotinjak grama mjesečno. Također bi trebalo ograničiti i unos nezasićenih masnih kiselina (margarin i sl.), a potrebno je paziti i na unos soli. Konzumacija povećanih količina natrija iz soli povezana je s povišenim krvnim tlakom, rizikom od raka želuca i smrtnosti općenito. Preporučeni unos soli je manje od pet grama dnevno, a u idealnom slučaju manje od dva grama dnevno.
Važna je i redovita tjelesna aktivnost
Znanstvenici preporučuju bavljenje umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću 30 minuta dnevno ili više, odnosno najmanje tri i pol sata tjedno. Prema istraživanju agencije Eurostat iz 2017. godine, Hrvati ovdje drže neslavni rekord. U usporedbi s ostalim narodima Europske unije, Hrvati najmanje vježbaju i bave se sportom. Tek 36% Hrvata bavi se nekim oblikom rekreacije.
S obzirom na to da nam stiže zima, većina nas se voli zavući pod dekicu i uspavati. No, virusi i bakterije koji uzrokuju prehlade i gripe puno lakše se šire u toplim i zatvorenim prostorima, a tu su i drugi brojni benefiti boravka na svježem zraku i vježbanja. Prema nekim istraživanjima, već nakon pet minuta vježbanja u prirodi vidimo pozitivne učinke na raspoloženje. Stoga se slojevito obucite i u svoj dnevni raspored ubacite barem kratku šetnju kvartom.
Održavanje zdrave tjelesne težine
Zdravom tjelesnom težinom podrazumijeva se indeks tjelesne mase u rasponu od 18.5 do 24.9. Svoj indeks tjelesne mase možete izračunati tako da podijelite svoju tjelesnu masu izraženu u kilogramima s kvadratom visine, izražene u metrima. Ako vaš indeks tjelesne mase nije unutar gore navedenog raspona, poželjno je javiti se liječniku i posavjetovati se s nutricionistom.
Prema rezultatima Europske zdravstvene ankete, u Hrvatskoj se svaka druga odrasla osoba bori s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Osobito zabrinjava podatak kako svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. U sljedećih 30 godina procjenjuje se pad očekivanog trajanja života od čak tri i pol godine uslijed prekomjerne tjelesne mase. Stoga je osobito važno osvijestiti ovaj problem i na njemu raditi.
Izbjegavanje pretjeranog konzumiranja alkohola
Alkohol može biti dio zdrave prehrane, pod uvjetom da ga konzumiramo u umjerenim količinama. Umjerenost u konzumaciji alkohola povezana je s manjim rizikom od bolesti srca i krvožilnog sustava, demencije i dijabetesa. Međutim, ako ga konzumiramo u većim količinama, alkohol može povećati rizik od određenih karcinoma, a alkoholizam može utjecati i na vaš društveni, obiteljski i poslovni život.
Umjerenom konzumacijom alkohola podrazumijeva se unos 5-15 grama dnevno za žene i 5-30 grama dnevno za muškarce. Za primjer, u jednom standardnom alkoholnom piću konzumiramo deset grama alkohola. To može biti jedno pivo od 300 ml, čaša vina od 100 ml ili jedno žestoko alkoholno piće od 0.3 ml.
Nepušenje duhanskih proizvoda
Ovo istraživanje obuhvatilo je pet kategorija ljudi s obzirom na ovo svojstvo: nepušače, bivše pušače i trenutno aktivne pušače (one koji puše 1-14 cigareta dnevno, 15-24 cigarete dnevno ili 25 i više cigareta dnevno). Bivši pušači imaju rizik za obolijevanje od kroničnih bolesti 1.7 do čak 6 godina ranije od ljudi koji nikada nisu pušili, ovisno o tome koliko su dugo pušili. Za intenzivne pušače, koji puše 25 ili više cigareta dnevno, predviđa se otprilike desetak godina raniji početak kroničnih bolesti, u usporedbi s nepušačima.
Vjerujemo da su svi ovi pokazatelji dovoljni da vas potaknu na usvajanje ovih zdravih navika. No, premda su nam ove zdrave navike većinom dobro poznate, ponekad ih provesti u praksu i nije tako jednostavno. Kako onda promijeniti neke ukorijenjene nezdrave navike?
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 10, 2020 13:56:40 GMT
Stručnjaci konačno znaju koje je idealno vrijeme za odlazak u krevet
VIŠE nego ikad se priča o higijeni spavanja. Zdrava rutina spavanja povezana je s boljom probavom, većom razinom produktivnosti, a značajno utječe i na raspoloženje.
Dok spavate, tijelo se odmara i obnavlja, um se opušta, a mozgu dajete priliku da se oporavi od svakodnevnog stresa.
Ali, ako predugo čekate da legnete u krevet, gubite puno.
Dr. Nerina Ramlakhan za Haper’s Bazaar kaže da je 90-minutna faza spavanja prije ponoći jedna od najvažnijih.
"To je period u kojem se tijelo obnavlja i fizički i mentalno i emocionalno", kazala je.
Časopis Women’s Health piše da tjelesna temperatura i razina kortizola počinju padati oko 22 sata pa su stručnjaci suglasni da je upravo u to vrijeme najbolje utonuti u san.
"Trebat će vam 20-ak minuta da utonete u duboki san, a onda slijedi sat i pol za ne-REM fazu", navodi časopis.
Svaki ciklus spavanja traje oko 90 minuta i tijekom svakog tijelo obavlja različite zadatke. Da biste se probudili svježi, najbolje je planirati buđenje pred kraj ciklusa spavanja.
www.index.hr/fit/clanak/strucnjaci-konacno-znaju-koje-je-idealno-vrijeme-za-odlazak-u-krevet/2237580.aspx |
|
