|
Post by kulinban on Nov 6, 2021 10:10:21 GMT
Nova studija Instituta za javno zdravstvo u Oaklandu, Medicinskog centra u San Franciscu i Zdravstvenog centra Sveučilišta Teksas objavljena u četvrtak u časopisu Science pokazuje kako je indijska varijanta, koja je postala dominantna u SAD-u, smanjila učinkovitost svih triju cjepiva protiv koronavirusa - štoviše, učinkovitost vakcine pala je u rasponu od 35 do 85 posto. Istraživači, koji su pratili evidenciju gotovo 800.000 cijepljenih Amerikanaca, tvrde kako su početkom ožujka, baš kad je indijski soj uzeo maha, sva dostupna cjepiva (Moderna, Pfizer/BioNTech te Johnson & Johnson) bila otprilike jednako učinkovita u sprečavanju infekcije. No, situacija se u sljedećih šest mjeseci dramatično promijenila, prenosi Los Angeles Times. www.latimes.com/science/story/2021-11-04/study-shows-dramatic-decline-in-effectiveness-of-covid-19-vaccinesDo kraja rujna, dvije doze Modernina cjepiva, koje su u ožujku imale učinkovitost od čak 89 posto, pale su na 58%. Pfizer i BioNTech od prvotnih 87% sad imaju 45%, a zaštitna moć jednodoznog cjepiva Johnson & Johnson u razdoblju od šest mjeseci pala je s 86% na samo 13%. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) stoga preporučuju dopunske injekcije za sve koji su primili cjepivo Johnson & Johnson. Tzv. booster doze Moderne i Pfizera također su poželjne šest mjeseci nakon primanja druge doze za sve starije od 65 godina, vulnerabilne skupine, one koji žive u staračkim domovima, kao i pojedince koji rade u okruženjima visokoga rizika kao što su bolnice ili zatvori. Autori ove studije kažu kako bi nova saznanja o slabljenju moći cjepiva trebala potaknuti čak i države s visokom stopom procijepljenosti da razmotre zadržavanje obveze nošenja maski. Istraživanje također zaključuje kako je indijska varijanta virusa vjerojatno faktor koji je najviše narušio zaštitu cjepiva. I drugi istraživači pronašli su slične dokaze o smanjenju učinkovitosti vakcine, no napominju i kako obrana imunološkog sustava protiv virusa jednostavno nestaje s vremenom. - Opadanje učinkovitosti cjepiva vjerojatno bi bilo vidljivo s ili bez dolaska novog, prenosivog soja - zaključili su
|
|
|
Post by kulinban on Nov 7, 2021 20:14:55 GMT
DW: Naučnici kažu da su dugoročne nuspojave vakcina nemoguće
Poznate su retke neželjene reakcije na vakcine protiv korone, ali skeptici tvrde da su moguće i one dugoročne, koje bi se javile posle par godina.
Još traju debate nakon što je zvezda Bajerna Jošua Kimih rekao kako nije vakcinisan i da se premišlja posebno jer nema studija o mogućim dugoročnim posledicama cepljenja. Na fudbalera se sručila lavina ogorčenja, ali i mnogo podrške jer je postavio pitanje koje muči mnoge Nemce. Svaki četvrti građanin još nije primio vakcinu protiv korone, piše DW.
Neki od njih na društvenim mrežama upravo se pozivaju na strah od dugoročnih posledica vakcine. Nuspojave i alergijeske reakcije odmah posle prijema vakcine su ekstremno retke, kao i pojave tromboze ili miokarditisa nekoliko sedmica posle cepljenja. Ali šta je sa eventualnim posledicama koje bi mogle doći kasnije?
DW donosi odgovore na najvažnija pitanja, na osnovu dostupnih naučnih saznanja.
Koje su razlike između reakcija na cepivo, nuspojava i dugotrajnih posledica?
Reakcije na vakcinaciju obično se javljaju ubrzo nakon cepljenja i mogu trajati nekoliko dana. To su kod cepiva protiv korone bol na mestu uboda u ruci, glavobolja ili povišena temperatura. Ove reakcije tela ukazuju da se imunološki sistem bori s vakcinom.
Nuspojave su pak jače reakcije na cepivo.
One su „nepoželjna reakcija tela na vakcinu koja se javlja uz normalnu reakciju na vakcinu“, kaže za DW Kristine Falk, predsednica Nemačkog imunološkog društva i profesorka na Institutu za transplantacionu imunologiju u Hanoveru.
One su ozbiljnije od uobičajenih reakcija na cepivo i, u najgorem slučaju, mogu dovesti do oštećenja koja imaju dugoročne posledice po zdravlje. Vrlo retke nuspojave poput tromboze (sinusne vene) ili miokarditisa već su otkrivene kod cepiva protiv kovida.
„Dugoročne posledice“ ne mogu se odvojiti od nuspojava na cepljenje. Imunolog Karsten Vacl je na Tviteru objasnio da su to nuspojave koje se javljaju nakon izvesnog vremena. Recimo, ako se nuspojava javi samo kod jedne od milion osoba, ta je povezanost vidljiva tek nakon što je cepljeno nekoliko miliona ljudi.
Prednost vakcine protiv kovida je u tome što je do danas u celom svetu ubrizgano više od 6,8 milijardi doza – stoga se i retke nuspojave mogu brzo uvideti. „Budući da je toliko ljudi već vakcinisano, a mnogi su dobili vakcine pre mnogo meseci, sada sigurno znamo koje su nuspojave moguće“, kaže za DW imunolog Rajnhold Ferster.
Šta je s slučajevima tromboze nakon cepljenja Astra Zenekom?
Ovo je retka nuspojava, koju su imunolozi otkrili tek nakon što je uvedeno cepivo Astra Zeneke, kaže Ferster. To uključuje neke teške slučajeve s krvnim ugrušcima na neuobičajenim mestima (na primer, u mozgu kao tromboza sinusne vene).
„Studije za odobravanje upotrebe vakcina mogu pokazati češće reakcije na cepivo, ali nažalost ne i one retke zbog relativno malog broja slučajeva“, objašnjava imunološkinja Falk. Stoga je ova nuspojava uočena tek nakon izdavanja odobrenja za korišćenje Astra Zeneke.
Prema navodima australijskih zdravstvenih vlasti, tromboza se javlja samo kod četiri do šest od milion osoba cepljenih tim preparatom.
Prema podacima nemačkog Centralnog higijenskog zavoda, većina slučajeva tromboze obično se javlja dve do tri sedmice nakon cepljenja, uglavnom kod osoba mlađih od 60 godina. Zbog toga se od aprila u Nemačkoj ova oksfordska vakcina preporučuje samo osobama starijim od 60 godina. Ako se nuspojava otkrije dovoljno rano, može se lečiti.
Koliko je vremena potrebno da se vakcina razgradi u telu?
Postoje dve različite vrste vakcina koje su odobrena u EU: mRNA vakcine kompanija Bionteck/Pfizer i Moderne, te vektorska cepiva kao što su Astra Zeneca i Johnson&Johnson. U takve klasične vakcine se ubrajaju i ruski Sputnjik i kineski Sinofarm.
„Potrebno je nekoliko dana ili sedmica da se vakcine potpuno razgrade i da više ne budu prisutne u našem telu“, objašnjava Falk. Ferster dodaje da „nema naznaka da bi moglo doći do kasnijih reakcija“. Jer, posle par nedelja u telu takoreći nema više ni tragova vakcine.
Da li su kod ranijih vakcina otkrivane nuspojave posle nekoliko godina?
Kod vakcine Pandemriks protiv svinjskog gripa uočena je vrlo retka nuspojava: narkolepsija, bolest spavanja. U početku je vakcinisano relativno malo ljudi, zbog čega se nuspojava otkrila mesecima kasnije, nakon što je mnogo ljudi cepljeno.
Ova se neželjena pojava povremeno se javljala kod dece i mladih između 4 i 19 godina, a nastupala je u roku od nekoliko sedmica. Na osnovu epidemioloških studija procenjuje se da se kod dece i adolescenata pojavljuje dva do šest dodatnih slučajeva narkolepsije na 100.000 ubrizganih vakcina. Cepivo se više ne koristi u EU.
Koje su nuspojave zabeležene kod vakcina protiv korone?
Poznate i vrlo retke nuspojave cepiva protiv korone, koje Institut „Paul Erlih“ navodi u izveštaju, su miokarditis – upala srčanog mišića, i perikarditis – zapaljenje srčane maramice. Prijavljene su i anafilaktičke reakcije, tromboze (sinusne vene), Gilen-Bareov sindrom i trombocitopenija.
Sve te nuspojave su toliko retke, da je rizik od zaraze i teškog oboljevanja od korone višestruko veći od rizika od nuspojava.
Zaključak: Vodeći imunolozi u Nemačkoj uglavnom isključuju mogućnost oboljevanja godinama nakon cepljenja protiv kovida. Telo reaguje na vakcinu odmah ili nekoliko sedmica kasnije – i tada može razviti reakcije ili eventualno neželjene posledice.
Prema mišljenju imunologa s kojima je DW razgovarao, dugoročne neželjene pojave, koje, kako strahuju skeptici, nastupaju godinama nakon prvog cepljenja, nisu moguće, a nisu poznate ni kod drugih vakcina. Budući da telo brzo razgrađuje cepivo, ono ne može izazvati nikakve naknadne reakcije.
Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus
|
|
|
Post by kulinban on Nov 8, 2021 16:27:06 GMT
Koliko dugo od zaraze štite Pfizer, AstraZeneca i Moderna? Objavljena velika studija? Šveđani proveli studiju na 1,7 milijuna ljudi, rezultati su zanimljivi To što cjepivo više ne štiti od zaraze, to ne znači da više ne štiti od teških ishoda; hospitalizacije i smrti. Objavljeno: 08. studeni 2021. 10:31 U jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa na svijetu - The Lancet - izašlo je kao preprint (dakle prije stručne recenzije) još jedno istraživanje koje ukazuje kako učinkovitost cjepiva vrlo značajno blijedi kroz vrijeme. To istraživanje indirektno potvrđuje tezu kako se pogrešno osloniti na sustav covid propusnica ako želite zaustaviti brzo širenje zaraze, a za što se kao novu strategiju odlučila i hrvatska vlada. U istraživanju "Effectiveness of Covid-19 Vaccination Against Risk of Symptomatic Infection, Hospitalization, and Death Up to 9 Months: A Swedish Total-Population Cohort Study" švedski znanstvenici sada pak tvrde kako se nakon određenog vremena kod pojedinih cjepiva više uopće ne može detektirati učinkovitost po pitanju zaštite od zaraze, te stoga preporučuju treću booster dozu cjepiva. Švedski znanstvenici obradili su kohortu od čak 842.974 parova cijepljenih i necijepljenih kako bi usporedili učinkovitost cjepiva, što znači da im je ukupni uzorak bio 1,68 milijuna ljudi. Za Pfizerovo (BNT16n2) cjepivo došli su do zaključka kako njegova učinkovitost protiv zaraze pada progresivno s 92 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 47 posto između 121-180 dana nakon cijepljenja, dok 211 dana nakon cijepljenja uopće nisu mogli utvrditi učinkovitost tog najviše korištenog cjepiva u odnosu na necijepljene. Drugim riječima, cijepljeni su nakon 7 mjeseci jednako zaštićeni od SARS-CoV-2 infekcije kao necijepljeni, te bi svakako trebali uzeti booster dozu. No, to što cjepivo više ne štiti od zaraze, to ne znači da više ne štiti od teških ishoda; hospitalizacije i smrti. Šveđani su utvrdili kako je zaštita od teških ishoda dobra i nakon 9 mjeseci, ali ipak i u tome značajno pada kod muškaraca, starijih i slabijih osoba te ljudi s komorbiditetima. Imaju li propusnice smisla? Inače, postaje pomalo čudno kako se hrvatske vlasti oslanjaju na sustav propusnica jer i u vladi imaju dva mlada i zdrava ministra koji su razvili simptome bolesti nakon cijepljenja, a cijepili su se javno. Radi se o ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću te, sada, i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću. Inače, za Modernino cjepivo (mRNA-1273) švedski znanstvenici utvrdili su da njegova učinkovitost dugotrajnija nego kod Pfizera jer ostaje na 59 posto 181 dan nakon cijepljenja. Za razliku, kod cjepiva AstraZenece (ChAdOx1 nCoV-19) učinkovitost zaštite od infekcije je generalno gledajući slabija, blijedi brže te se već nakon 121 dan od cijepljenja ne može detektirati u učinkovitost u odnosu na necijepljene. To drugim riječima znači kako cijepljeni AstraZenecom već nakon četiri mjeseca od cijepljenja mogu prenositi zarazu, iako u Hrvatskoj imaju važeću covid propusnicu. Bolju pak učinkovitost osigurava kombinacija cjepiva AstraZenece s nekim od mRNA cjepiva (Pfizer, Moderna); zaštita od infekcije održana je na razini od 66 posto.Što se tiče sveukupne zaštite cjepiva od teških ishoda švedski znanstvenici su utvrdili kako ona pada s 89 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 42 posto 181 dan nakon cijepljenja i dalje. To, zaključuju, pojačava argumente u prilog administriranju treće doza. Što kažu ostale studijePodsjetimo, u listopadu su objavljena dva zasebna znanstvena istraživanja, provedena u Izraelu i Kataru, koja su pokazala da imunitet stvoren Pfizerovim cjepivom jako pada nekoliko mjeseci nakon primitka druge doze cjepiva. Rezultati istraživanja, objavljeni u New England Journal of Medicine, zaključuju da se ljudi koji se cijepe moraju nastaviti pridržavati svih mjera te podcrtavaju važnost treće doze cjepiva. Istraživanje u Izraelu, provedeno nad 4800 cijepljenih zdravstvenih radnika u Zdravstvenom centru Sheba, dokazalo je da jačina imuniteta među cijepljenim osobama opada već nakon dva mjeseca, a naročito među muškarcima, osobama starijim od 65 godina te ljudima s imunosupresijom. "Razina antitijela ostalih cjepiva, poput onih protiv ospica, zaušnjaka ili rubeole, godišnje obično opada od 5 do 10% nakon što se osoba cijepi, dok je u slučaju Pfizera taj pad puno brži i značajniji, i to već nekoliko mjeseci nakon primitka druge doze", napisali su u studiji dr. Gili Regev-Yochay i njegovi kolege te naveli i kako je pad antitijela puno manji u slučaju cijepljenih osoba koje su ranije preboljele covid. Do sličnih se zaključaka došlo i u Kataru, gdje je testiranje provedeno nad cijepljenim ljudima u toj zemlji.
"Imunitet stvoren cjepivom naglo raste nakon prve doze, dostiže najvišu razinu u prvom mjesecu nakon primitka druge doze, a zatim se postepeno snižava narednih mjeseci. Opadanje antitijela ubrzava se u četvrtom mjesecu od primitka druge doze te dostiže razinu od otprilike 20% narednih mjeseci", napisali su Laith Abu-Raddad iz medicinskog centra Weill Cornell Medicine-Qatar i njegovi kolege. Ipak, istraživanja zaključuju i da zaštita od težeg oboljenja i hospitalizacije ostaje na visokih 90%.
Rezultati istraživanja daju naslutiti da će većina cijepljenih ljudi prolaskom vremena izgubiti stečeni imunitet te će se morati cijepiti trećom dozom. U Izraelu se potpuno cijepljenim već smatraju ljudi koji su primili i treću dozu, a takva je praksa već ustaljena i u SAD-u, gdje je treću dozu cjepiva primilo 6 milijuna ljudi.
I istraživanje u Južnoj Karolini potvrdilo da zaštita jako pada I istraživanje provedeno u Južnoj Kaliforniji potvrdilo je da zaštita od koronavirusa jako pada kada prođe nekoliko mjeseci od cijepljenja cjepivom Pfizer/BioNTecha.
Nova studija, jedna od najvećih i vremenski najduljih, o učinkovitosti cjepiva kod Amerikanaca, ustvrdila je da je zaštita od infekcije 88 posto u prvom mjesecu nakon cijepljenja cjepivom Pfizer/BioNTecha, ali 5 mjeseci nakon njega tek 47 posto.
Međutim, iako je delta varijanta postala dominantna, učinkovitost cjepiva u sprječavanju hospitalizacije je šest mjeseci nakon cijepljenja i dalje gotovo 90 posto. To se odnosi na sve dobne skupine.
Studija koju je financirao Pfizer, a objavljena je u ponedjeljak u časopisu Lancet, također daje snažne nove dokaze da bi do slabljenja efekta cjepiva došlo neovisno o delta varijanti.
Znanstvenici predvođeni epidemiologinjom Sarom Tartof iz centra Kaiser Permanente Southern California došli su do zaključka da delta varijanta nije glavni razlog slabljenja efikasnosti cjepiva, već je ključan protok vremena.
Još jedna ranija studija potvrđuje isto
Druga nedavna studija, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Emory i Stanford, zaključila je da 6 mjeseci nakon cijepljenja Comirnatyjem, kako se zove cjepivo Pfizer/BioNTecha, oko 56 posto odraslih mlađe i srednje dobi nema više neutralizirajućih antitijela na virus SARS-CoV-2 koja se mogu detektirati. Smanjena imunost pogotovo se odnosi na varijante koronavirusa, poput delte ili bete.
Ta je studija postavljena prošli tjedan na BioRxiv, stranicu na kojoj znanstvenici dijele preliminarne radove koji još nisu prošli recenzije. Ali zaključci o "značajnom smanjenju antitijela" - kao i o padu imuniteta koji daju T stanice - sugerira da bi treća, booster doza mogla biti opravdana, pišu autori.
Studija objavljena u Lancetu obuhvatila je vrlo velik broj stanovnika Kalifornije koje se i dalje prati. Tako bi ta studija mogla dati vlastima uvid u to tko treba booster dozu i kada.
Tartof je kazala da njezin tim u suradnji s Pfizerom nastavlja analizirati podatke na tjednoj razini. Tim je spreman upozoriti dužnosnike javnozdravstvenog sustava ako hospitalizacije počnu rasti u bilo kojem dijelu populacije, dodala je.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 8, 2021 20:25:04 GMT
Studija o mRNA cjepivima potvrdila koliki je zapravo rizik od upala srčanog mišića i ovojnice
Piše: Hina Objavljeno: 08. studeni 2021. 19:49
Miokarditis i perikarditis su upalne bolesti srca. Prva pogađa srčani mišić, a druga ovojnicu koja okružuje srce Cjepivo protiv covida-19 na bazi glasničkog RNA povećava rizik upale srčanog mišića i srčane ovojnice, ali je on rijedak i ne dovodi u pitanje korisnost cjepiva, ističe se u sveobuhvatnoj francuskoj studiji objavljenoj u ponedjeljak.
Ova studija koju je proveo Epi-Phare u suradnji sa Zdravstvenim osiguranjem (CNAM) i Agencijom za lijekove (ANSM) obuhvatila je osobe od 12 do 50 godina koje su u Francuskoj bile primljene u bolnicu zbog miokarditisa ili perikarditisa između 15. svibnja i 31. kolovoza, pri čemu je bilo 919 slučajeva miokarditisa i 917 slučajeva perikarditisa.
Miokarditis i perikarditis su upalne bolesti srca. Prva pogađa srčani mišić, a druga ovojnicu koja okružuje srce.
Kao što su već pokazala farmakološka izvješća, rezultati francuske studije potvrdili su da Pfizerovo, a napose Modernino cjepivo povećavaju rizik pojavljivanja ovih bolesti u roku od sedam dana nakon cijepljenja.
Svaki je slučaj uspoređen s kontrolnom skupinom s deset ispitanika koji su bili istih godina, spola i mjesta stanovanja, ali nisu imali miokarditis. Tako se rizik hospitalizacije zbog miokarditisa ili perikarditisa uspoređivao između cijepljenih i necijepljenih u inače sličnim situacijama.
Taj je rizik izraženiji, iako rijedak, kod muškaraca mlađih od 30 godina, napose nakon druge doze Moderne. Tako je cijepljenje potonjim prouzročilo 132 dodatna slučaja miokarditisa na milijun primljenih doza.
Kod žena mlađih od 30 godina, povećan broj slučajeva miokarditisa koji se može pripisati drugoj dozi Modernina cjepiva bio je 37 na milijun doza.
Što se tiče rizika perikarditisa, i on je bio izraženiji nakon Modernina cjepiva kod mlađih od 30 godina, posebno nakon druge doze koja je odgovorna za "suvišak" od 18 slučajeva na milijun doza kod mlađih muškaraca.
Nije prijavljen nijedan smrtni ishod među hospitaliziranima zbog upala srca koje su nastale nakon cijepljenja.
"Ako stavimo na vagu djelotvornost cjepiva protiv teških oblika covida-19 (ocijenjenu oko 90 posto) i postojeći, ali rijedak rizik s pozitivnim ishodom, odnos koristi i rizika cijepljenja nije upitan", ističe za AFP Mahmoud Zureik, ravnatelj Epi-Pharea.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 9, 2021 7:02:39 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 9, 2021 14:48:49 GMT
Koja je šansa da se zarazite ako ste cijepljeni, a koja ako niste?ZAMJENICA ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin jučer ujutro je u razgovoru za HRT rekla da se osobe koje su cijepljene mogu zaraziti, ali se procjenjuje da su za to barem 10 puta manje šanse nego kod osoba koje nisu cijepljene Mnogima značenje tog podatka vjerojatno neće reći sve što o osobnoj i skupnoj zaštiti cjepiva treba znati pa je dobro stvari staviti u kontekst. Necijepljeni će se prije ili kasnije zaraziti Prije svega, važno je napomenuti da brojni stručnjaci upozoravaju da će se virusom SARS-CoV-2 prije ili kasnije najvjerojatnije zaraziti svi necijepljeni jer on neće nestati, već će poput drugih respiratornih bolesti – sezonskih prehlada i gripa – postati endemska bolest i cirkulirati svijetom.
To znači da u stvarnosti svatko ima na raspolaganju samo dvije opcije – da se cijepi i prihvati rizik vrlo rijetkih ozbiljnijih nuspojava i eventualno proboja infekcije uz mnogo blažu bolest, ili da se ne cijepi i prihvati rizik mnogo ozbiljnijih posljedica.
Ukratko, ako se niste cijepili, nije pitanje hoćete li se zaraziti nego kada.
Ako ste pak cijepljeni, situacija je malo kompleksnija.
Vjerojatnost zaraze i smrti cijepljenih ovisi o nizu faktora
Kolika je vjerojatnost da će se zaraziti cijepljene osobe? To ovisi o više faktora. Naime, niti jedno cjepivo ne štiti od delta soja 100%, međutim cjepiva ipak imaju dobru učinkovitost koja se ponešto razlikuje među cjepivima.
Osim toga, zaštita od zaraze koju pružaju cjepiva s vremenom pada. Nadalje, hoće li se cijepljeni zaraziti ili ne, ovisit će i o tome koliko su jako i koliko često izloženi virusu. Primjerice, nije svejedno je li netko u kontaktu sa zaraženom osobom na tržnici, na otvorenom ili u zajedničkom kućanstvu. Konačno, vjerojatnost infekcije će ovisiti i o tome kakav je imunosni odgovor neke osobe na cjepivo.
Vjerojatnost da će netko cijepljen ili necijepljen teško oboljeti i umrijeti također ovisi o brojnim faktorima. Prije svega ovisi o dobi i zdravstvenom stanju osobe. Također ovisi o imunosnom odgovoru na cjepivo te o vremenu koje je prošlo od cijepljenja.
No, unatoč određenim nepoznanicama, odnosno varijablama, istraživanja koja se provode u stvarnom svijetu dobro ilustriraju što se može očekivati od cjepiva. Ona su pokazala da cjepiva u značajnoj mjeri smanjuju vjerojatnost zaraze te da još bolje štite od teškog obolijevanja i smrti.
Za nas u Hrvatskoj posebno je interesantno vidjeti što istraživanja kažu o cjepivima odobrenim u Europi koja se kod nas mogu dobiti – AstraZeneca, Pfizer, Moderna i Johnson&Johnson.
Također je dobro znati koliko se cijepljenjem smanjuje prijenos virusa.
AstraZeneca
Cjepivo AstraZeneca koje djeluje na principu adenovirusa kao vektora koji prenosi informaciju o genskom kodu proteina spike virusa SARS-CoV-2 daje se u dvije doze.
Analiza više od 100.000 slučajeva covida-19 u Škotskoj, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine (NEJM) pokazala je da cjepivo AstraZeneca pruža zaštitu od smrti oko 90%.
Prema objavljenim studijama ono se pokazalo 69% učinkovitim protiv visokog virusnog opterećenja deltom 14 dana nakon druge doze, no kroz 90 dana zaštita je pala na 61%.
Pfizer-BioNTech
Pfizerovo mRNA cjepivo, koje se daje u dvije doze, odobreno je za sve starije od pet godina. Zabilježene su tek vrlo rijetke ozbiljnije nuspojave upale srca poput miokarditisa i perikarditisa kod mladih – oko 12.6 slučajeva na milijun. No u većini slučajeva one prolaze same od sebe bez potrebe za liječenjem.
Klinička ispitivanja pokazala su da Pfizer štiti oko 95% od infekcija te između 95.3% i 100% od težih obolijevanja i smrti. Jedno istraživanje s više prikupljenih podataka utvrdilo je da je zaštita od infekcija nešto manja nakon 6 mjeseci - oko 84%, iako je učinkovitost protiv teške bolesti i dalje bila visoka – oko 97%. Pfizer dobro štiti i protiv mutiranih sojeva. U dvije studije temeljene na cijepljenju iz stvarnog svijeta utvrđeno je da je Pfizerovo cjepivo više od 95% učinkovito protiv teške bolesti ili smrti od alfa varijante (tzv. britanski soj) i Beta varijante (tzv. afrički soj).
Učinkovitost protiv delte nešto je manja. Prema jednom izraelskom istraživanju, Pfizer štiti oko 39% protiv infekcije, ali oko 90% protiv teške bolesti.
Važno je istaknuti da istraživanja pokazuju da treća doza Pfizera podiže zaštitu na oko 95%. Za sada još nije poznato koliko brzo efekt treće doze slabi jer se primjenjuje tek nekoliko mjeseci.
Moderna
Modernino mRNA cjepivo, koje se daje u dvije doze, za sada je odobreno za starije od 18 godina. Kompanija tvrdi da je dobro i za sve starije od 12.
Američka administracija za hranu i lijekove (FDA), slično kao i za Pfizer, izdala je upozorenje da postoji moguća povezanost između podjednako rijetkih upala srca i Moderninog cjepiva.
Klinička ispitivanja pokazala su da je Moderna u sprječavanju infekcija podjednako učinkovita kao Pfizer – oko 95%. New England Journal of Medicine utvrdio je da je cjepivo Moderna 96.3% učinkovito u prevenciji simptomatskih bolesti kod zdravstvenih radnika u usporedbi s 88.8% za Pfizer. CDC je pak utvrdio da je učinkovitost Moderne protiv hospitalizacije ostala stabilna tijekom razdoblja od četiri mjeseca, dok je Pfizer pao s 91% na 77%. No ovo istraživanje je još uvijek ograničeno i potrebno je više podataka za potpuno razumijevanje razlika između dvaju cjepiva.
Neka istraživanja sugeriraju da Modernino cjepivo može pružiti zaštitu od alfa i beta varijanti. Moderna je u lipnju izvijestila da su studije pokazale da je njezino cjepivo učinkovito protiv varijanti Beta, Delta, Eta i Kappa, iako se pokazalo da je oko dva puta slabije protiv Delte nego protiv izvornog virusa.
Johnson & Johnson
Adenovirusno cjepivo kompanije Johnson & Johnson, koje se daje u jednoj dozi, odobreno je za upotrebu kod starijih od 18 godina, a kao booster može se davati najmanje dva mjeseca nakon prvog cijepljenja. Iako za sada nije dostupno za cijepljenje djece, J&J tvrdi da stvara jak imunitet kod djece starije od 12 godina.
Ono ima primjetno manje nuspojave od Pfizera i Moderne, međutim FDA je upozorio na moguću povezanost s rijetkim neurološkim poremećajem koji je poznat kao Guillain-Barréov sindrom. Većina slučajeva dogodila se unutar 42 dana od cijepljenja. U travnju je FDA stopirao cijepljenje zbog moguće povezanosti s rijetkim slučajevima zgrušavanja krvi.
FDA je u veljači objavio da cjepivo ima učinkovitost od oko 72% protiv infekcije te 86% protiv umjerene i teške bolesti u SAD-u. Početkom listopada J&J je u priopćenju izvijestio da su podaci kliničkih ispitivanja pokazali da je dopunska injekcija dana oko dva mjeseca nakon prve injekcije povećala zaštitu na 94% od umjerene do teške bolesti u SAD-u.
Puno je vjerojatnije da će vas zaraziti necijepljena nego cijepljena osoba U raspravama o učinkovitosti cjepiva u sprječavanju širenja bolesti te o covid-potvrdama često se može čuti argument kako procijepljenost nije garancija da se virus ne može širiti, osobito delta. To je točno, jer niti jedno cjepivo ne štiti dovoljno od delte da bi procijepljeni i njihovi kontakti mogli biti sigurni. Zbog toga mnoge zdravstvene agencije preporučuju nošenje maski i nakon cijepljenja te izbjegavanje svih rizičnih situacija.
Ipak, vjerojatnost da će cijepljeni zaraziti sebe i druge značajno je manja nego da će to učiniti necijepljeni.
Jedno novije istraživanje pokazalo je da je vjerojatnost da će cijepljene osobe kada se zaraze deltom zaraziti druge oko 63% manja nego da će to učiniti necijepljene. Naime, pokazalo se da su one kraće vrijeme zarazne te da su količine virusa koje šire manje.
Osim toga, važno je podsjetiti da će se među cijepljenim ljudima naći mnogo manji postotak ljudi koji će se uopće zaraziti u kontaktu sa zaraženom osobom.
Zaštita cjepiva vidi se i u epidemiološkoj situaciji
Nema, dakle, dvojbe da cijepljenje solidno štiti od zaraze, još bolje od teških oboljenja i smrti, a također i od širenja virusa.
Na to ukazuju podaci prema kojima se virus posljednjih tjedana ponovno intenzivno širi u europskim zemljama s niskom procijepljenošću.
Kako smo već pisali na Indexu, Hrvatska se našla u samom svjetskom vrhu po broju novozaraženih.
Kada se gleda dnevni broj novozaraženih na milijun stanovnika (interaktivna karta dolje), u posljednjih tjedan dana Hrvatska je na trećem mjestu u svijetu (1084 dnevno na milijun), a ispred nje su na prvom mjestu Slovenija (1383) i na drugom Estonija (1199).
S druge strane visokoprocijepljene zemlje (karta dolje) bilježe mnogo manje brojeve novozaraženih: Španjolska (44), Italija (85), Portugal (97), Francuska (107).
Brojke umrlih jasno pokazuju zaštitu koju pruža cjepivo
Zaštita koju pružaju cjepiva osobito se jasno vidi u brojevima umrlih. Naime, po tom kriteriju Hrvatska je također u vrhu (10 na milijun). Predvode Rumunjska (22), Bugarska (22), Latvija (19), Ukrajina (15) i Litva (13). Hrvatska se po dnevnom broju umrlih na milijun stanovnika izjednačila s Crnom Gorom i BiH.
U visokoprocijepljenim zemljama taj broj je puno manji: Španjolska (0.42), Portugal (0.65). Ispod 1 je i u većini drugih procjepljenijih zapadnoeuropskih zemalja (karta dolje).
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2021 9:21:10 GMT
Moderna i američki institut ratuju zbog cjepiva protiv korone:
‘Ne radi se tu samo o pravu na hvalisanje...‘
Kompanija Moderna i američki Nacionalni institut za zdravlje (N.I.H.) u žestokom su sporu oko toga tko polaže pravo na patent za ključne komponente Moderninog vrlo moćnog cjepiva protiv koronavirusa.
U pozadini je spora, dakako, novac, jer će njegov ishod odrediti dugoročnu distribuciju cjepiva kao i milijarde dolara prihoda od njegove prodaje.
Cjepivo koje se koristi i u Hrvatskoj nastalo je u višegodišnjoj i vrlo uspješnoj suradnji Moderne i N.I.H.-a zbog čega se u početku primjene nazivalo "N.I.H. - Moderna Covid 19 cjepivo", javlja New York Times. Iz Instituta tvrde kako je u to vrijeme troje njihovih vodećih znanstvenika, direktor centra dr. John R. Mascola, nedavno umirovljeni dr. Barney S. Graham, i dr. Kizzmekia S. Corbett, koja je trenutno na Harvardu, radilo s Moderninim stručnjacima na izradi cjepiva te bi trebali imati pravo na patent. U Moderni se s time ne slažu. U srpnju je kompanija Američkom uredu za patente i žigove izjavila kako "u dobroj vjeri, smatramo da ove osobe nisu izumitelji cjepiva", a u prijavi za patentno rješenje naveli su niz svojih zaposlenika, kao jedine zaslužne za razvoj cjepiva.
Morat će na sud
Spor traje već više od godine dana, a spomenuti podnesak iznenadio je vodstvo Instituta. Još nije potvrđeno što će Ured za patente i žigove poduzeti, no njihova je uloga samo, javljaju mediji, da utvrde je li patent odobren. Ako se dvije strane ne dogovore, sve će morati završiti na sudu, u bitci za koju se već može pretpostaviti da će biti skupa i prljava.
NY Times ističe kako se ne radi samo o egu ili taštini znanstvenika. Ako se troje znanstvenika nađe među izumiteljima cjepiva, to će američkoj vladi omogućiti mnogo veći utjecaj na proizvodnju te će moći određivati u kojim će se tvrtkama cjepivo proizvoditi, što bi moglo utjecati i na to koje će zemlje dobiti pristup cjepivu. U isto vrijeme, to bi im omogućilo da zaštite tehnologiju proizvodnje, što bi donijelo višemilijunske iznose u državne blagajne. Američke vlasti frustrirane su jer smatraju da Moderna ne poduzima dovoljno kako bi se cjepivo distribuiralo siromašnijim zemljama. Kompanija je dosad dobila više od deset milijardi dolara poreznih obveznika za razvoj cjepiva, a već ima narudžbi u vrijednosti 35 milijardi dolara.
Mascola, Gramah i Corbett odbili su komentirati spor, no njegovo su postojanje potvrdile i Moderna i N.I.H.
- Institut se ne slaže sa stavovima Moderne - rekla je glasnogovornica Kathy Slover navodeći kako odbijanje priznavanja zasluga N.I.H.-ovih znanstvenika ozbiljno narušava suvlasničke interese Instituta u postupku patentiranja cjepiva. Njezina "protivnica", glasnogovornica Moderne Collen Hussey uzvraća kako kompanija itekako cijeni doprinos tih znanstvenika, ali objašnjava kako su isključeni iz postupka dobivanja patenta jer su "isključivo Modernini znanstvenici naposljetku stvorili cjepivo" te su tako i navedeni u svim dokumentima.
Znanstvenici upoznati sa situacijom kažu da se sve može protumačiti kao Modernina izdaja.
Intelektualni portfelj Moderne
John P. Moore, profesor mikrobiologije i imunologije sa Sveučilišta Cornell kaže kako se radi o pitanju poštenja i morala, dodajući kako su te dvije strane godinama prije dobro surađivale na razvoju proizvoda.
NY Times ističe kako je, što je tipično u farmaceutskoj industriji, Moderna diljem svijeta zaštitila mnogo patenata koji se tiču različitih aspekata proizvodnje cjepiva protiv covida. Stručnjaci smatraju da je patentiranje cjepiva imalo izuzetan značaj na "intelektualni portfelj" tvrtke. Najznačajniji je patent koji se odnosi na korištenje genetskog materijala, tzv. glasničkog RNK, koji čini da naše stanice stvore dio proteina koronavirusa na koji će naš imunološki sustav reagirati i stvoriti protutijela.
List navodi kako je javnost o svemu dosad bila malo obaviještena, no Bidenova administracija je nezadovoljna jer Moderna nije učinila ništa kako bi cjepivo bilo dostupnije siromašnim zemljama, a u isto vrijeme generira golem profit. Aktivisti traže od vlasti da Modernu natjeraju na dijeljenje formule i tehnologije proizvodnje drugim kompanijama koje bi cjepivo mogle proizvoditi jeftinije u drugim zemljama, no vladini dužnosnici uzvraćaju kako nemaju ovlasti za to.
Prošle godine lobistička grupa Public Citizen pisala je direktoru N.I.H. dr. Francisu S. Collinsu, apeliravši da hitno razjasni ulogu Instituta u razvoju cjepiva te da objasni što namjerava učiniti kako bi osigurao da doprinos američkih javnih znanstvenika bude javno prepoznat. Nisu dobili odgovor.
- Ne radi se samo o pravu na hvalisanje, nego i o distribuciju. Patenti stvaraju monopole, a u pandemiji je zastrašujuća ideja da bi mogle postojati monopolističke tvrtke koje će upravljati tehnologijom koja spašava ljudske živote - kaže Zain Ruzvi iz organizacije.
Napominju da bi vladine agencije, kada bi Moderna priznala zasluge javnih znanstvenika, mogle bez Moderninog dopuštenja dijeliti tehnologiju s kompanijama i organizacijama širom svijeta, što bi povećalo broj dostupnih doza. Moderna je rekla da neće inzistirati na patentu dok traje pandemija. No, dozvola američke vlade mogla bi mnogo čvršće garantirati nastavak proizvodnje cjepiva u drugim tvrtkama i nakon pandemije.
No, čak i s tom dozvolom, druge će kompanije teško moći proizvoditi cjepivo bez razmjene znanja Moderninih znanstvenika.
- Patentna licenca je samo jedan dio vrlo velike slagalice. Ona ne gradi tvornice i ne obučava radnike - kaže stručnjak za biotehnološke patente s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Illinoisu Jacob S. Sherkow.
No, patent bi kompaniji mogao omogućiti da opravda golema ulaganja u razvoj cjepiva te da opravda svoje cijene doza.
- Moderna želi ekskluzivna prava na cjepivo. Žele biti jedina organizacija koja odlučuje kako se mRNA-1273 cjepiva rade, gdje se proizvode, tko ih pravi te po kojoj se cijeni prodaju. Suvlasništvo nad izumom prijetnja je toj, apsolutnoj kontroli nad proizvodom - objašnjava Christopher Morten s Pravnog fakulteta u Kolumbiji, stručnjak za farmaceutsko patentno pravo. Najveća prodaja u povijesti
Times ističe kako je Moderna mlada kompanija koja donedavno nije imala nijedan proizvod na tržištu, a koja je preko noći postala nevjerojatno bogata. Samo ove godine dobit im se procjenjuje na oko 18 milijardi dolara, za iduću godinu već imaju sklopljene ugovore vrijedne 20 milijardi dolara. Prodaja njihovih cjepiva najveća je prodaja nekog medicinskog proizvoda u povijesti. Dr. Graham, koji je prije umirovljenja bio zamjenik ravnatelja Centra za istraživanje cjepiva, svoj rad na koronavirusima počeo je još prije pandemije novog koronavirusa. Još 2017. vodio je tim koji je shvatio kako stabilizirati proteine koronavirusa prije nego što zahvate druge stanice.
Ta tehnologija ključna je za razvoj brojnih cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa, uključujući cjepiva Moderne i njihove glavne konkurencije, tvrtke Pfizer/BioNTech. No, druge su kompanije poput Pfizera priznale i platile licencu na ta otkrića, Moderna nije. Iz Moderne to nisu htjeli komentirati medijima.
Ipak, otkrilo se kako su se već u siječnju prošle godine znanstvenici Moderne i Instituta udružili kako bi odgovorili na krizu. U Moderni tvrde kako se radi o slučajnosti u kojoj su i jedni i drugi znanstvenici simultano došli do važnih otkrića.
- Imali smo dva tima koji su paralelno radili i neovisno jedan o drugom otkrili isti genetski obrazac - kažu. Stephanie Bancel iz kompanije nakon otkrića cjepiva rekla je kako su koristili informacije Instituta, no kasnije se povukla i rekla kako je tehnologija cjepiva otkrivena isključivo zahvaljujući znanstvenicima Moderne.
Postupak je nadgledao čak i dr. Anthony Fauci, vodeći američki stručnjak za koronavirus i imunologiju, koji je nakon otkrića cjepiva rekao kako je to rezultat rada znanstvenika N.I.H.
Institut je pod paljbom kritičara koji smatraju da nije učinio dovoljno kako bi zaštitili svoje intelektualno vlasništvo.
- Institut je očito grubo iskorišten od strane farmaceutske industrije, kaže James Krellenstein iz lobističke grupe PrEP4All.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2021 9:57:52 GMT
Njemačka će mlađima od 30 godina davati samo cjepivo Pfizer?
NJEMAČKI ODBOR ZA CIJEPLJENJE (STIKO) priopćio je danas kako se građanima mlađima od 30 godina smije davati samo cjepivo kompanije BioNTech-Pfizer.
Do te odluke je došlo nakon što su studije pokazale da je kod manjeg broja mlađih osoba nakon cijepljenja cjepivom tvrtke Moderna došlo do upale srca; što nije bilo zabilježeno kod onih koji su stariji od 30 godina.
STIKO je također preporučio da se trudnice, neovisno o dobi, cijepe samo cjepivom BioNTech-Pfizer, piše DW.
Prijedlog preporuke sada ide njemačkim državama i dodatnoj skupini stručnjaka na razmatranje i, moguće, reviziju. Francuska također napravila taj korak
Podsjetimo, francuska agencija za javno zdravlje preporučila je jučer da se mlađima od 30 godina daje Pfizerovo cjepivo protiv covida-19 kada je dostupno umjesto Modernina, kod kojeg "postoji relativno veći rizik za probleme sa srcem".
Agencija koja savjetuje francusku vladu navodi da u slučaju Modernina cjepiva postoje "jako rijetki" rizici od razvoja miokarditisa, po francuskom istraživanju čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak te recentnim podacima o tom cjepivu.
"U populaciji mlađoj od 30 godina taj rizik je, izgleda, pet puta manji kod Pfizerova cjepiva Comirnaty nego Modernina cjepiva Spikevax", navodi agencija u mišljenju objavljenom u ponedjeljak.
Za starije od 30 preporučuju baš ModernuRegulatori u više zemalja, uključujući Kanadu, Finsku i Švedsku, također su zauzeli rezerviraniji stav prema tom cjepivu zbog mogućih srčanih problema kod mlađih ljudi. Francuska agencija preporučuje, međutim, da se za osobe starije od 30 godina koristi baš Modernino cjepivo jer je nešto učinkovitije. Europska agencija za lijekove odobrila je prošli mjesec booster dozu Modernina cjepiva za sve dobne skupine starije od 18 godina, najmanje šest mjeseci nakon druge doze. EMA je ranije ove godine objavila da je utvrdila moguću povezanost između rijetke upale srca i Pfizerova i Modernina cjepiva protiv covida-19. No koristi oba cjepiva koja se temelje na mRNA tehnologiji veće su od rizika, naglasila je, a to kažu i američki regulatori te WHO.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2021 15:13:50 GMT
Šta pokazuju podaci o vakcinisanim i nevakcinisanim u bolnicama Podaci koje je CINS dobio iz 21 zdravstvene ustanove pokazuju koliko je vakcinisanih i nevakcinisanih među hospitalizovanim i umrlim kovid pacijentima.
BUKA portal / 10. Novembar 2021
Uprkos tome što su vakcine protiv korone u Srbiji građanima dostupne od početka godine, oko polovine stanovnika još nije vakcinisano. Među vakcinisanima najmanje je mladih, a kako bi se vakcinacija podstakla uvođene su novčane nadoknade, vaučeri za kupovinu, a od skoro i kovid propusnice.
U protekla dva meseca novinari Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) su poslali 79 zahteva za pristup informacijama od javnog značaja – Ministarstvu zdravlja, Institutu za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut, institutima, bolnicama i zavodima za javno zdravlje u Srbiji. Pitali smo da li su hospitalizovani i umrli kovid pacijenti bili vakcinisani i ako da, kojom vakcinom. Reč je, između ostalog, o bolnicama koje su na spisku Batuta jer poseduju respiratore za lečenje najugroženijih.
Informacije je dostavila 21 institucija, dok ostali nisu odgovorili na zahteve ili su nas upućivali na druge.
Podatke, između ostalog, nismo dobili od većih zdravstvenih centara u zemlji u kojima se leče i pacijenti oboleli od korone, poput KBC Bežanijska kosa, KBC Zvezdara, KC Vojvodina i KC Niš. Ministarstvo zdravlja nam je u dva navrata reklo da ove informacije ne poseduje iako smo od pojedinih bolnica dobili informaciju da njima prosleđuju podatke. Ministarstvo nas je zatim uputilo na Batut, iz kog su nam odgovorili da nemaju tražene podatke.
Podaci koje smo dobili ipak pokazuju da je u Srbiji značajno veći broj hospitalizovanih i umrlih kovid pacijenata bio nevakcinisan.
Među onima koji su, uprkos vakcinaciji, bili na bolničkom lečenju ili su umrli zbog korone, najviše je onih koji su primili vakcinu kineskog proizvođača Sinofarm (Sinopharm). Kako je CINS ranije pisao, među dostupnim vakcinama je do 21. jula najviše iskorišćena upravo kineska i to 3,4 miliona doza.
Ustanove koje su vodile ovu vrstu evidencije to su činile na različite načine i u različitim periodima. Neki su imali detaljne podatke, odnosno koje vakcine su primili hospitalizovani i umrli, dok su drugi dostavili samo procente.
Zbog toga u nastavku predstavljamo podatke onako kako smo ih dobili od različitih zdravstvenih ustanova. Tekst ćemo redovno ažurirati novim podacima.
Beograd, Klinika za infektivne i tropske bolesti
Klinika za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije od 9. septembra beleži da li su hospitalizovani kovid pacijenti vakcinisani ili ne. Na taj dan su, na zahtev Ministarstva zdravlja, uradili presek stanja. Tako je tog dana u Klinici bilo hospitalizovano 89 pacijenata od kojih je većina bila nevakcinisana. Od 9. do 15. septembra primljeno je još oko 50 kovid pacijenata, od kojih je više od polovine bilo vakcinisano, uglavnom Sinofarmom.
Bor
Opšta bolnica u Boru našla se početkom septembra u kovid sistemu, a od 9. septembra imaju podatke da li su im pacijenti vakcinisani. Podaci koje su dostavili CINS-u su šturi, ali pokazuju porast hospitalizovanih, većinom nevakcinisanih pacijenata.
U prvoj polovini septembra u ovoj bolnici preminula je jedna osoba, ali nije poznato da li je bila vakcinisana.
Valjevo
Kovid pacijenti leče se i u Opštoj bolnici Valjevo. Tamo je od početka godine do 24. oktobra ukupno hospitalizovano preko 2.000 ljudi. Od tog broja je preminulo oko 22%. Hospitalizovani i umrli su u najvećem broju bili nevakcinisani.
S druge strane, Zavodu za javno zdravlje Valjevo od početka godine do početka oktobra prijavljeno je 267 smrtnih ishoda obolelih od korone. Njih 10% je bilo vakcinisano, 67% nevakcinisano, dok za ostale nije poznat vakcinalni status, naveo je valjevski Zavod.
Vranje i Pčinjski okrug
Zbog korone je na lečenju u Opštoj bolnici Vranje od početka godine do polovine septembra bilo smešteno više od 1.800 ljudi. Većina je bila nevakcinisana, odnosno samo oko 100 osoba je primilo vakcinu protiv virusa i to uglavnom kinesku. U istom periodu od kovida je u bolnici umrlo preko 200 pacijenata. Skoro svi preminuli bili su nevakcinisani.
Podaci koje je CINS-u dostavio Zavod za javno zdravlje Vranje nešto su različiti, a pored tog grada obuhvataju i sve opštine Pčinjskog okruga. Prema njihovoj evidenciji, od početka godine do 24. oktobra u Vranju je od korone preminula 261 osoba, od čega oko 90% nevakcinisanih. Za to vreme je na teritoriji okruga od korone umrla 451 osoba. Nije bilo vakcinisano oko 400.
Među manjim brojem vakcinisanih koji su preminuli u Pčinjskom okrugu, jedna osoba je primila prvu dozu Astra Zeneke (AstraZeneca), jedna je bila vakcinisana Sputnjikom V (Sputnik V), dok su dva muškarca kao treću dozu nakon Sinofarma uzeli Fajzer (Pfizer). Ostali su se vakcinisali kineskom vakcinom, uglavnom u periodu januar – mart 2021.
„Prve preminule vakcinisane osobe u februaru su zapravo osobe koje su se i zarazile neposredno pre ili posle imunizacije drugom dozom“, stoji u odgovoru Zavoda za javno zdravlje Vranje.
Iz Zavoda ističu i da je najveći broj preminulih vakcinisanih osoba bio stariji od 70 godina i da je reč o osobama sa hroničnim pridruženim bolestima.
Zlatiborski okrug – Užice, Priboj, Prijepolje
Prema podacima Zavoda za javno zdravlje Užice, od početka godine do kraja jula u Zdravstvenom centru Užice, koji obuhvata bolnicu u Užicu, Priboju i Prijepolju, zbog korone je na bolničkom lečenju bilo smešteno nešto manje od 2.300 pacijenata. Od toga skoro 2.000 nije primilo vakcinu protiv virusa korona. Do kraja juna je u bolnicama u Zlatiborskom okrugu od korone preminulo 509 osoba. Gotovo svi su bili nevakcinisani, dok je 15 osoba, prosečne starosti 84 godine, bilo vakcinisano Sinofarmom.
Kladovo
Evidenciju je vodila i Opšta bolnica u Kladovu. Od početka godine do sredine septembra u toj zdravstvenoj ustanovi je zbog korone bilo smešteno nešto manje od 100 kovid pacijenata koji su uglavnom bili nevakcinisani. Za to vreme je usled obolevanja od korone preminulo 34 ljudi, od kojih većina takođe nije primila vakcinu.
Kruševac
U istom periodu je na lečenju zbog korone u Opštoj bolnici Kruševac ležalo 2.002 pacijenta, a iz bolnice objašnjavaju da je najveći broj sa teškom kliničkom slikom bio nevakcinisan.
Mačvanski okrug – Šabac i Loznica
Iako Opšta bolnica u Šapcu nije odgovorila na zahtev CINS-a, prema podacima šabačkog Zavoda za javno zdravlje u toj bolnici je od 18. avgusta do početka oktobra preminuo 51 pacijent. Većina je bila nevakcinisana. Zavod je dostavio podatke i za lozničku bolnicu. U istom periodu je u toj ustanovi preminulo 29 pacijenata, od kojih nije bilo vakcinisano 20.
Procentualni podatak CINS-u je dostavila i sama Opšta bolnica Loznica, ali za duži period. Oni su naveli da je u toku godine, a do 1. septembra, na kovid odeljenjima preminulo 244 ljudi. Kako kažu, među hospitalizovanima je bilo samo 10-20% vakcinisanih pacijenata.
Novi Pazar
Iz Opšte bolnice Novi Pazar za CINS navode da se od početka godine do sredine septembra u toj ustanovi među hospitalizovanima našlo od 85 do 90% nevakcinisanih.
Pančevo
Od početka godine do sredine septembra u Opštoj bolnici Pančevo na bolničkom lečenju bilo je nešto preko 1.400 ljudi obolelih od kovida. Međutim, podatke o vakcinaciji ovih pacijenata vode tek od marta. Tako je od tada do avgusta među hospitalizovanim 90% bilo nevakcinisano, dok je u septembru u toj bolnici zabeležen skok hospitalizacije vakcinisanih osoba – oko 30%.
„Kod većine pacijenata je prošlo više od šest meseci od druge doze imunizacije“, objašnjavaju iz pančevačke bolnice.
Prema njihovim podacima, od ukupnog broja preminulih oko 2,5% bile su osobe vakcinisane kineskim Sinofarmom i pretežno se radilo o starijim osobama sa komorbiditetima odnosno pridruženim bolestima.
Podsećamo, starije osobe i hronični bolesnici su pored zdravstvenih radnika prioritet kada je u pitanju davanje treće, tzv. buster doze vakcine. Kako je CINS već pisao, treća doza je uobičajena praksa u vakcinologiji i pojačava imunitet. Vakcine protiv korone koje su dostupne u Srbiji napravljene su po različitim tehnologijama.
Na klinikama za najmlađe i trudnice bez žrtava
Na klinikama u kojima se leče najmlađi poput Univerzitetske dečje klinike Tiršova, Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije Dr Vukan Čupić i Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine od početka godine do sredine septembra nije bilo vakcinisanih među kovid pacijentima. U istom periodu nije bilo ni smrtnih ishoda zbog virusa. Podsetimo, u Srbiji je do sada za uzrast od 12 do 15 godina odobrena vakcinacija Fajzerom.
Požarevac
Procentualne podatke CINS je dobio i od Opšte bolnice Požarevac. Tako je od ukupnog broja pacijenata u toj bolnici od početka godine do 15. septembra bilo oko 75% nevakcinisanih osoba, dok je onih koji su primili vakcinu protiv korone bilo oko 25%. Od ukupnog broja preminulih u tom periodu više od 95% njih bilo je nevakcinisano.
Što se tiče tipova vakcina kojim su bili vakcinisani pacijenti, iz požarevačke bolnice navode samo da su bile prisutne sve vakcine koje su u to vreme bile dostupne u Srbiji.
Sombor
Opšta bolnica Dr Radivoj Simonović u Somboru od početka godine prati da li su njihovi kovid pacijenti vakcinisani ili ne. Tako su do sredine septembra zbog korone hospitalizovali nešto više od 800 pacijenata. Usled virusa u toj bolnici je preminulo 207 osoba. I među hospitalizovanima i među preminulima maltene svi su bili nevakcinisani.
Sremska Kamenica, Institut za plućne bolesti Vojvodine
Institut za plućne bolesti Vojvodine podatke o vakcinalnom statusu obolelih od korone sistematski prikuplja od 10. marta. U odgovoru CINS-u navode da zaključno sa sredinom septembra informacije imaju za skoro 400 pacijenata. Kao i u drugim zdravstvenim ustanovama, uglavnom je reč o nevakcinisanim osobama.
U ovu ustanovu su, objašnjavaju iz Instituta, u principu upućivani najteži pacijenti. Umrlo je 96 ljudi, od čega 80 nije primilo vakcinu. Ipak, iako su svi lečeni zbog posledica COVID-19, osnovni uzrok smrti nije kod svih virus, stoji u odgovoru Instituta. Pacijenti su potencijalno imali ozbiljne komorbiditete i pre infekcije virusom korona, poput dijabetesa, gojaznosti, hroničnih bolesti pluća i kardiovaskularnih bolesti:
„Kod šest (od 80) nevakcinisanih pacijenata, koji su lečeni od COVID-a, osnovni uzrok smrti nije bila COVID infekcija“.
Ćuprija
Podaci iz Opšte bolnice Ćuprija pokazuju da zbog virusa korona na lečenju češće završavaju i umiru nevakcinisani. Naime, u tu ustanovu je od početka septembra do 25. oktobra zbog virusa bilo smešteno više od 400 pacijenta. Veći deo njih – 269 – bio je nevakcinisan. Nevakcinisani su brojniji i među umrlima u toj zdravstvenoj ustanovi. Tako od 58 preminulih, 40 nije primilo nijednu vakcinu.
Tekst preuzet sa CINS.rs
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2021 15:22:36 GMT
Bordel u Beču nudi vakcinaciju protiv korone i besplatne usluge za one koji se imuniziraju Bordel Fun Palast u Beču pruža vakcinaciju protiv Covida-19, a onima koji iskoriste ponudu daje vaučere za besplatnu posjetu.
Fun Palast se nada da će povećati stopu vakcinacije, kao i broj klijenata koji je opao zbog pandemije.
U zamjenu za vakcinaciju, posjetitelji dobijaju besplatno 30-minutnu sesiju u "sauna klubu" sa "damom po svom izboru".
Nivoi primjene vakcinacije u Austriji među najgorima su u zapadnoj Evropi što je dovelo do toga da vlada uvede stroža ograničenja.
Otprilike 64 posto stanovništva Austrije u potpunosti je vakcinisano protiv Covid-19, a onima koji nisu primili injekciju sada je zabranjeno posjećivanje kafića, restorana i frizera.
Pravilo "2G" koje zahtijeva dokaz o potpunoj vakcinaciji ili oporavku od korona virusa također će biti na snazi za posjete hotele i kina ili događaje za više od 25 ljudi. Nova pravila, objavljena u petak, uslijedila su nakon što su nove dnevne infekcije dostigle svoj maksimum u gotovo godinu dana.
Bordel ohrabruje muškarce i žene da ga posjete radi vakcinacije ovog mjeseca.
"Zbog pandemije registrovali smo 50 posto pad posjete, uz ovu inicijativu nadamo se da će broj kupaca ponovo rasti", navode iz Fun Palast.
Čovjek po imenu Gerhard koji je posjetio bordel rekao je: "Ionako bih se vakcinisao, ali "2G" pravilo je sigurno malo ubrzalo stvari. Pošto je jedan moj poznanik organizovao ovu akciju, pomislio sam:'Hajde da odem'."
Potom je dodao da je ovo sasvim u redu jer na ovaj način možemo postići bolju stopu imunizacije, a to je neophodno da se pandemija u jednom trenutku okonča.
Peter Laskaris, menadžer Fun Palasta, rekao je: "U suštini, gledao sam statistiku i pročitao sam da nam je potrebno oko 70/75 posto da bismo dostigli imunitet krda, ali trenutno smo samo na 63 posto. Onda sam u statistici primetio da jako mnogo muškaraca, s migracionim porijeklom, praktično odbija vakcinaciju ili čak i ne zna da se može vakcinisati. Pošto zapravo privlačimo ovu ciljnu grupu, odlučili smo da ovdje uspostavimo "kliniku" za vakcinaciju."
Jedna od žena koja radi u Fun Palastu, misli da je jako dobra ideja imati punkt za vakcinaciju u Fun Palastu, jer naziv sugeriše da je ovo mjesto da se zabavite te vratite u normalu.
Kancelar Alexander Schallenberg je navodno rekao da će najnovije mjere Austrije za borbu protiv širenja koronavirusa vjerovatno ostati na snazi tokom Božića i Nove godine.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2021 19:23:26 GMT
Kamenov: Savetovanje sa lekarom pre Moderne, kako bi se vakcina "primila"
Izvor: N1 Imunolog Borislav Kamenov izjavio je u Danu uživo da je vakcina Moderna treća po učestalosti primene u svetu, kao i da je u mnogim zemljama, a pogotovo u SAD, gde se i proizvodi, vrlo često koristi. On je istakao da bi građani koji se odluče za ovu vakcinu trebalo da se posavetuju sa svojim lekarom, jer trebaju da imaju jak bazični imunitet - kako bi se vakcina "primila".
„Ona se po mehanizmu svog delovanja ne razlikuje mnogo od prethodnih vakcina koje smo koristili. Kao na primer vakcina Fajzer, koja je MRNA vakcina…“, rekao je Kamenov.
On je pojasnio da ova vakcina „tera naše ćelije da proizvode taj toksin, spajk protein, na koji treba da napravimo imunitet.
„Ne unosimo antigen, kao što smo ranije unosili, već MRNA koja doprinese tome da naše ćelije proizvedu antigen. To je praktično imitacija dela virusa koja je odgovorna za ulazak u ćeliju. E sad, po tome se Fajzer mnogo razlikuje od Moderne. Na primer, Fajzer otprilike ima 30 mikrograma, a Moderna ima 100. Tri i po puta više MRNA nego Fajzer. To praktično znači da daje mnogo bolji imunitet nego Fajzer. Ispitivanja su pokazala da oni koji su vakcinisani (Modernom) imaju najmanje dva i po puta više antitela u odnosu na one koji su vakcinisani Fajzerom“, kazao je Kamenov.
Prema njegovim rečima, to ne značoi da se pre treba odlučiti za Modernu nego za Fajzer, jer kako objašnjava, „kada unesete više antigena, vama treba i više snage da savladate taj antigen“.
„Treba da napravite odgovarajući odgovor, što mnogi nisu u stanju, jer imaju loš imunitet. Da li će vakcina da se ‘primi’, ne zavisi samo od vakcine, nego od stanja bazičnog imuniteta. Ako bazični imunitet nije dobar, ako osoba ima problema sa zdravljem, onda je kapacitet osobe da stvori imunitet drasrtično smanjen. To su oni koji se vakcinišu, pa im se vakcina ‘ne primi’. Zato je važno da se taj imunitet popravi, jer će bolje da odgovore na vakcinu i bolje će da budu zaštićeni“, zaključio je Kamenov.
Zato je prema njegovim rečima, osoba koja se odluči za uzimanje vakcine Moderna, treba da ima jak nespecifični imunitet, kako bi se vakcina „primila“.
„To mora da se proceni. Sada su lekari ti koji će da procene ko to može da primi. Ko može da primi Fajzer, a ko neke druge“, zaključio je Kamenov.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 11, 2021 19:28:20 GMT
Naučnici utvrdili da li više antitijela stvaraju vakcine ili prirodna infekcija!
To su istražili naučnici predvođeni Žoelom Peletijem i Žan-Fransoom Masonom, profesorima na Odseku za hemiju Univerziteta u Montrealu.
BUKA portal / 11. Novembar 2021
Pandemija u svetu i dalje je u punom zamahu, posebno zbog novih varijanti virusa koje se neprestano otkrivaju. Najbolji način da se zaštitimo od zaraze je da se vakcinišemo, zvanični je stav stručnjaka. Naravno, zaštita postoji i posle preležane korone, a jedna stvar koja je zanimala naučnike je da li bolje štiti vakcina ili prirodni imunitet.
To su istražili naučnici predvođeni Žoelom Peletijem i Žan-Fransoom Masonom, profesorima na Odseku za hemiju Univerziteta u Montrealu.
U svojoj studiji koju su objavili u u magazinu "Sajentifik Riports", oni ističu da su ljudi vakcinisani Fajzer ili AstraZeneka cepivom imali nivoe antitela koji su bili znatno viši u odnosu na one koji su preležali infekciju prirodnim putem. Ova antitela su takođe bila efikasna i protiv delta varijante virusa, koja nije bila prisutna u Kvebeku u momentu kada su prikupljeni uzorci za ispitivanje 2020. godine.
Mason, specijalista za biomedicinske instrumente, i Peleti, stručnjak za hemiju proteina, bili su posebno zainteresovani za grupu ljudi koja je do sada najmanje proučavana, a to su ljudi koji su dobili infekciju, ali nisu hospitalizovani jer su imali blaže simptome.
U ispitivanju su učestvovala 32 osobe iz Kanade, i to od 14 do 21 dan nakon što im je dijagnostikovan virus PCR testiranjem, a nisu imali potrebe za hospitalizacijom. Važno je napomenuti da se sve dešavalo 2020. godine, pre nego što su se pojavile beta, delta i gama varijanta.
"Svako ko je bio zaražen proizvodi antitela, ali stariji ljudi proizvode više od onih koji su mlađi od 50 godina. Pored toga, antitela su još uvek bila prisutna u njihovom krvotoku i četiri meseca nakon dijagnoze", ističe Mason.
Antitela koja su dobijena nakon infekcije originalnim sojem virusa takođe su reagovala na varijante SARS-CoV-2 virusa koje su se pojavile u narednim talasima, ali u manjoj meri - njihova moć je smanjena od 30 do 50 odsto.
"Rezultat koji nas je najviše iznenadio jeste taj da su antitela proizvedena od strane prirodno inficiranih osoba starijih od 50 godina pružala veći stepen zaštite nego ona kod ljudi mlađih od 50", istakla je Peleti.
Kada se vakciniše neko ko je imao blagu kliničku sliku korone, nivo antitela u njihovoj krvi se udvostručuje u poređenju sa nevakcinisanom osobom koja je bila zaražena virusom. Njihova antitela su takođe u stanju da spreče interakciju spajk proteina ACE-2, odnosno prodor delta soja, kažu naučnici.
"Ali ono što je još interesantnije jeste da imamo uzorke osobe koja je mlađa od 49 godine, a kod kojih infekcija nije proizvela antitela koja inhibiraju interakciju spajk proteina ACE-2, za razliku od vakcinacije. Ovo sugeriše da vakcinacija povećava zaštitu od delta varijante među ljudima koji su prethodno bili zaraženi originalnim sojem", zaključio je Mason.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 12, 2021 21:49:46 GMT
Vakcinisani Moderninom vakcinom možda neće morati primiti treću dozu
Poslovni portal Business Insider piše da oni koji su vakcinisani protiv koronavirusa vakcinama proizvođača Moderna možda neće morati biti vakcinisani još jednom, trećom dozom koja se naziva pojačivačem imuniteta.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) je objavio podatke koji su prikupljeni iz bolnica širom Sjedinjenih Američkih Država. Oni kazuju da je među zaraženima koji su hospitalizirani manje onih koji su vakcinisani Moderninom vakcinom, nego onih koji su vakcinisani vakcinama proizvođača Pfizer/BioNTech i Johnson & Johnson's.
Prema CDC-ovom ovomjesečnom izvještaju, vakcinacija dvjema dozama Modernine vakcine smanjuje rizik od hospitalizacije za 93 posto. Vakcine Pfizer/BioNTech smanjuju ovaj rizik za 88 posto, dok vakcine Johnson & Johnson's smanjuju rizik za 71 posto.
Doktor Robert Atmar, koji je na Medicinskom fakulutetu Baylor predvodio istraživanje o dodatnoj vakcinaciji, je izjavio da ne bi bio iznenađen da bi se još jednom dozom morali vakcinisati oni koji su ranije vakcinisani vakcinama Johnson & Johnson's. Za Moderninu vakcinu je istakao da je to otvoreno pitanje.
Podaci navedeni u spomenutom izvještaju govore da Modernina vakcina duže štiti od mogućnosti hiopitalizacije, nego vakcine Pfizer/BioNTech i Johnson & Johnson's. Nakon 4 mjeseca od vakcinacije, učinkovitost Modernine vakcine u smanjivanju rizika od hospitalizacije je 92 posto, dok je učinkovitost vakcine Pfizer/BioNTech 77 posto i vakcine Johnson & Johnson's 68 posto.
Modernina vakcina pokazala se i vrlo učinkovitom među starijim osobama, čiji je imunitet slabiji. Kod ove populacije smanjuje rizik od hospitalizacije za 87 posto, dok vakcina Pfizer/BioNTech kod ove populacije rizik od hospitalizacije smanjuje za 77 posto.
Modernina vakcina protiv koronavirusa je učinkovitija i među osobama mlađim od 65 godina. Od juna do augusta ove godine kod onih koji imaju do 49 godina bila je učinkovita 99 posto, dok je kod onih koji imaju od 50 do 64 godine bila učinkovita 91 posto.
Riječ je o podacima koji su uzeti iz 250 američkih bolnica.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 12, 2021 21:53:31 GMT
Istraživanje CDC-a na 5000 ljudi: Usporedili cjepiva Moderne i Pfizera, rezultat nikoga nije izenadio
Objavljeno: 24. rujan 2021. 19:58
Iako oba cjepiva još uvijek pružaju visoku zaštitu od pandemije, jedno može biti učinkovitije od drugog Još je jedno istraživanje pokazalo da bi cjepivo Moderna moglo biti učinkovitije u borbi protiv COVID-19 nego Pfizer. Istraživači, predvođeni američkim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), usporedili su dva cjepiva u studiji provedenoj na 5000 zdravstvenih radnika u 25 država. Utvrdili su da je cjepivo Moderna 96 posto učinkovito u sprječavanju simptomatskih slučajeva COVID-19, dok je učinkovitost Pfizera 89 posto.
Iako oba cjepiva još uvijek pružaju visoku zaštitu od pandemije, jedno može biti učinkovitije od drugog. Zdravstveni stručnjaci teoretiziraju o tome zašto postoji razlika, uključujući da je doza Moderne veća i da više vremena između dvije doze cjepiva omogućuje više vremena za stvaranje imunoloških stanica i antitijela.
Budući da je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila cjepiva 2020., zdravstveni dužnosnici i stručnjaci su imali mišljenje da su Amerikanci primili ono što su mogli jer su svi jednako učinkoviti protiv virusa. Oba cjepiva, zbog nove tehnologije prenošenja RNA (messenger RNA), pokazala su se 95 posto učinkovitima u sprječavanju bolesti tijekom kliničkom ispitivanju prošle godine. U ovom trenutku 221,9 milijuna ljudi primilo je barem jednu dozu Pfizera, a 150,2 milijuna je dobilo barem jednu dozu Moderne, pokazuju podaci CDC-a. Međutim, nekoliko studija objavljenih u posljednjih mjesec dana pokazalo je da jedno cjepivo može štititi više od drugog, usprkos visokoj efektivnosti oba cjepiva.
Kanadsko istraživanje iz kolovoza koje je analiziralo stanovnike domova za dugotrajnu skrb u Ontariju otkrilo je da su pripadnici starije dobne populacije četiri tjedna nakon druge doze Pfizera imali 3,89 puta manje neutralizirajućih antitijela od onih koji su primili Modernu.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 13, 2021 22:20:02 GMT
Testiranje antitijela nakon vakcinacije ne daje pravu sliku imuniteta Osobe koje su se vakcinisale, pogotovo ako su primile dvije doze, pokušavaju doznati da li imaju zaštitna antitijela i bar neki nivo protekcije. Međutim, dosta epidemiologa ne podržava samoinicijativno odlaženje na testiranje nivoa antitijela i imaju dobre argumente za to. Problem sa serološkim ispitivanjem titra – količine antitijela ima nekoliko strana.
Serološki testovi nakon obolijevanja nasuprot serološkim testovima nakon vakcinacije Dosta ljudi je primilo adenovirusne vektorske vakcine, kakve su AstraZeneca, AstraZeneca Covishield i Sputnjik V, dok su drugi primili mRNA Pfizer-BioNTech Comirnaty vakcinu. Ove vakcine ne sadrže cijeli virus, nego samo genetičku poruku za sintezu jednom malog dijela virusa – Spike proteina (protein „šiljka“). Utvrđeno je da je ovaj protein virusa SARS-CoV-2 najimunogeničniji, odnosno najsigurnije i najviše potiče imunološki odgovor našeg organizma.
Međutim, serološki testovi koji utvrđuju da li je osoba preboljela COVID-19 utvrđujući nivo antitijela ne ciljaju na antitijela koja neutraliziraju Spike protein, nego na antitijela koja neutraliziraju jedan sasvim drugi protein ovog virusa: N-kapsidni protein. Spike je protein koji izbija na površinu envelope („omotač“) ovog virusa, a N-kapsidni protein (N-protein) je dio malo dublje strukture ovog virusa.
Zato, ako se nakon vakcinacije nekim od adenovirusnih ili mRNA/iRNK vakcina testiramo testom na N-protein, rezultati će biti razočaravajući. Jednostavno, test nije ciljao ono što smo mi tražili.
Ukoliko neko zaista želi saznati status antitijela nakon vakcinacije, morao bi se raspitati koje laboratorije imaju testove na antitijela koja neutraliziraju S-protein („testovi na S-protein“) i naglasiti to prilikom dolaska u laboratoriju.
Kineske vakcine koje sadrže inaktivni virus (Sinovac i Sinopharm) pobuđuju antitijela i na S i na N-protein jer sadrže cijeli, ali mrtav virus.
Test antitijela zapravo nije siguran dokaz da ste zaštićeni Međutim, ni broj koji dobijemo kao rezultat testa ne znači mnogo. Možemo samo znati imamo li ili nemamo antitijela, upoređujući to s referentnom vrijednošću. Međutim, naučnici još uvijek nisu utvrdili koji je to „prag“ titra antitijela koji pruža dostatnu zaštiti. Možemo i imati antitijela, ali da nam to nije dovoljno za zaštitu.
U praksi, ovo može značiti da se vakcinisani ljudi koji su se testirali opuste, uljuljkani u lažnoj sigurnosti da imaju antitijela i neku zaštitu. Vrlo je vjerovatno da ćemo kroz koji mjesec bolje razumjeti koja je količina antitijela ta koja pruža dobar nivo zaštite, ali je potrebno stalno naglašavati ljudiam da se trebaju čuvati čak i ako su vakcinisani s dvije doze, jer niti jedna vakcina ne štiti 100%, mada drastično reducira komplikacije i smrtni ishod.
Serološki testovi ne mogu mjeriti stanični imunitet – količinu T-stanica
Treće – antitijela nisu jedina odbrana od virusa. Dobra vakcina bi trebala pobuditi i T-stanice, koje su na neki način prva linija odbrane i koje pamte morfologiju uljeza i reaktiviraju se u slučaju ponovnog kontakta organizma s virusom.
T-stanice su nam, pored B-stanica i antitijela koje B-stanice proizvode, druga „poluga“ imunološkog sistema. Međutim, testovi na antitijela ne pokazuju nivo specifičnih T-stanica koje su „programirane“ da se bore protiv SARS-CoV-2 virusa. Zapravo, većina laboratorija ne može testirati postojanje ovih stanica, testovi su mnogo kompleksniji i u našoj zemlji ih nema.
Šta onda poručiti vakcinisanim osobama koje bi se željele testirati i steći neku okvirnu sliku imuniteta? Možete se testirati, ali morate naći gdje se nude tačno testovi koji traže antitijela na S-protein ako ste vakcinisani nekom od spomenutih adenovirusnih ili mRNA vakcina. Ali, rezultat test još uvijek ne daju širu i preciznu sliku koliko ste zaštićeni i svejedno bi se trebali pridržavati mjera zaštite i ne opuštati.
|
|