|
Post by kulinban on Nov 14, 2021 19:33:25 GMT
Što je zemlja siromašnija i neobrazovanija, ljudi se manje cijepe
HRVATSKU smo zadnjih nekoliko desetljeća naviknuli gledati na začelju Europe po brojnim parametrima. U posljednje vrijeme na tom začelju svrstala se po procijepljenosti, brojevima novozaraženih i umrlih. Unatoč tome što su nabavljene dovoljne količine cjepiva da se procijepe svi stanovnici, u Hrvatskoj je, prema stranici Our World in Data, procijepljeno samo 45% ukupnog stanovništva, dok je primjerice u Danskoj procijepljeno čak 76%. Ključni čimbenici povezani s kolebljivošću prema cijepljenju Budući da je stjecanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduvjet za vraćanje normalnijem životu, znanstvenici su tijekom pandemije proveli brojna istraživanja utjecaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih čimbenika na kolebljivost prema cijepljenju. No neka istraživanja o stavovima prema cijepljenju rađena su i prije pandemije covida-19.
Primjerice, ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljive korelacije između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše), politička pripadnost (konzervativci su više kolebljivi, a liberali manje), socioekonomski status (bogatiji su skloniji cijepljenju od siromašnih).
O jednom drugom, sličnom istraživanju Pew Researcha već smo opširnije pisali na Indexu.
U njemu je Pew utvrdio da također postoji jaka povezanost između nepovjerenja u cjepiva i nepovjerenja u vlasti te da kolebljivost značajno ovisi o stupnju obrazovanja.
Također, jedno veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju cijepljenje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.
U prilog gore navedenom govori i tablica (dolje) u kojoj se prilično jasno vidi korelacija između cijepljenja i čimbenika koji su inače međusobno povezani - razina obrazovnih postignuća, BDP-a po glavi stanovnika i indeksa percipirane korupcije.
Sve zemlje koje imaju višu procijepljenost od Hrvatske imaju također i viši BDP po glavi stanovnika, bolje rezultate na testovima PISA i nižu percipiranu korupciju. Obratno vrijedi za zemlje koje su slabije procijepljene.
Začarani krug čimbenika
To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitetu obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu 15-godišnjaka na testovima PISA. Hrvatska je u tom pogledu već godinama ispod europskog prosjeka. Stupanj obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućuje znanstvena istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultiraju višim BDP-om po glavi stanovnika. U gospodarski uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri ovisi o tom čimbeniku. Kako smo već naveli, neki od ključnih čimbenika koji utječu na kolebljivost prema cijepljenju su razine obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u cijepljenju istovremeno bolje od Hrvatske i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije. Naravno, na svaki od uspoređenih čimbenika utječu i brojni drugi faktori tako da korelacija nije savršeno precizna. U tablici gore predstavljeni su udjeli cijepljenih u ukupnoj populaciji, rezultati testova PISA po plasmanu zemlje (što je broj manji, to je uspjeh mladih veći), BDP u američkim dolarima i indeks percipirane korupcije prema plasmanu zemlje (što je broj veći, to je zemlja korumpiranija). Zemlje su poredane po procijepljenosti. Radi usporedbe odabrali smo neke od najprocjepljenijih zemalja te neke koje su po tom čimbeniku slabije od Hrvatske. Bilo bi za očekivati da se hrvatski građani i vlasti ravnaju prema državama koje su po svim važnim parametrima uspješnije od nas. No, nažalost, kako vidimo, to se ne događa ni u slučaju cijepljenja.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 15, 2021 19:33:52 GMT
Da, cijepljenje spašava. U slabo cijepljenim zemljama umire puno više ljudi www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2317668MOŽE li visoka procijepljenost zaustaviti pandemiju koronavirusa po načelu kolektivnog imuniteta ili ne? To je pitanje oko kojeg se lome koplja između velike većine medicinske i znanstvene zajednice, vlasti koje pokušavaju privoljeti svoje građane na cijepljenje i svih onih koji vjeruju da je cjepivo najučinkovitije oružje koje imamo protiv pandemije s jedne strane, te onih koji, uglavnom iz iracionalnih razloga, proglašavaju cjepiva beskorisnima i/ili opasnima s druge strane. Naravno, o odgovoru ovisi i strategija cijepljenja - treba li na razne načine poticati, pa i tjerati ljude da se cijepe kako bi se postigao željeni kolektivni imunitet, za koji i dalje nije jasno na kojem postotku se doseže, ili je pritisak na opću populaciju da se cijepi kontraproduktivan jer je, po ovom stajalištu, dovoljno cijepiti stare i kronično bolesne te tako zaštititi najugroženije skupine. I dok je ta dilema još donedavno bila pretežno u domeni spekulacije, sad je već dovoljno zemalja, i u Europi i diljem svijeta, koje su postigle dovoljno visoku procijepljenost da možemo izvući određene zaključke. Da bismo to napravili, naravno, moramo sagledati epidemiološku situaciju u tim zemljama i usporediti je s onim najgore procijepljenima. Ograničimo se, ovom prilikom, na Europu, u kojoj imamo većinu najbolje procijepljenih zemalja na svijetu i sasvim dovoljno onih s druge strane spektra. Stoga smo uzeli devet najbolje procijepljenih zemalja u Europi, koje sve imaju najmanje 70% ukupne populacije koja se cijepila - dakle, uključujući i djecu mlađu od 12 godina, za koju u većini europskih zemalja cijepljenje, barem zasad, nije odobreno - i devet najslabije procijepljenih, uključujući Hrvatsku, koje sve imaju manje od 50% procijepljenosti. Gledali smo postotak potpuno cijepljenih, dakle onih koji su primili barem dvije doze cjepiva (ili jednu, u slučaju cjepiva Johnson & Johnson koje ne dolazi u dvije doze). Hrvatska ima 50% cijepljenih barem jednom dozom, ali manje od 46% s dvije doze Pri tome smo se vodili podacima sa specijalizirane stranice Our World in Data (OWD), nastale kao suradnja istraživača sa sveučilišta Oxford i neprofitne organizacije Global Change Data Lab, koja se u posljednjih godinu i pol profilirala kao jedan od najboljih globalnih izvora podataka o pandemiji koronavirusa. Svi su podaci u nastavku uzeti s petkom, 12. studenog kao referentnim datumom, osim u rijetkim slučajevima gdje su najnoviji podaci na OWD-u bili nešto starijeg datuma. To se, međutim, ne odnosi na brojeve umrlih i zaraženih, koji su svakodnevno ažurirani na OWD-u. Također, kako bismo izbjegli zabunu, vrijedi naglasiti da je postotak ukupne populacije Hrvatske koji je cijepljen barem jednom dozom zaista prešao 50%. Međutim, postotak cijepljenih s obje doze (ili jednom, u slučaju Johnson&Johnsona) i dalje je manji od 46%, kao što se vidi i prema podacia koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo od subote, 13. studenog. Također, prema HZJZ-u, udio odraslog stanovništva sa završenim cijepljenjem iznosi 54.9%, a udio odraslog stanovništva cijepljenog s barem jednom dozom iznosi 60.1% ProcijepljenostPortugal - 87.6% Island - 81.4% Španjolska - 80.1% Danska - 76.1% Irska - 75.5% Belgija - 74% Nizozemska - 73.2% Italija - 72.3% Finska - 71.2% Hrvatska - 45.8% Srbija - 44.1% Crna Gora - 39.4% Rumunjska - 34.7% Rusija - 34.3% Albanija - 31.8% Bugarska - 23.2% Bosna i Hercegovina - 20.9% Ukrajina - 19.4% Zatim smo napravili pregled epidemiološke situacije u tim zemljama, gledajući najvažnije varijable: aktualne brojeve novozaraženih, umrlih, hospitaliziranih i onih na odjelima intenzivne skrbi koji boluju od covida-19. U zagradama je navedena procijepljenost kako bi usporedba ovih varijabli bila preglednija. Iako smo uključili broj novozaraženih, budući da je to i dalje bitna varijabla koja može poslužiti za predviđanje kretanja novog vala pandemije, potrebno je naglasiti da za visoko procijepljene zemlje ova varijabla postaje sve manje relevantna. Naime, kao što su cijeli niz istraživanja i podaci iz zemalja diljem svijeta pokazali, cjepiva protiv koronavirusa mnogo slabije štite od infekcije delta sojem, koji je mnogo zarazniji od prijašnjih, a imunitet koji cjepiva stvaraju opada s vremenom - u manjoj mjeri protiv teškog oblika bolesti i smrti, ali u većoj mjeri protiv same infekcije. Stoga visoko procijepljena zemlja, kao što ćemo iz podataka vidjeti, može imati relativno visok broj novozaraženih, usporediv s onima koje su nisko procijepljene, ali i dalje zadržati niske brojeve teško oboljelih i umrlih. 7 -dnevni prosjek dnevno zaraženih na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama) Hrvatska (45.8%) - 1354 Crna Gora (39.4%) - 939 Irska (75.5%) - 750 Belgija (74%) - 737 Nizozemska (73.2%) - 720 Srbija (44.1%) - 675.1 Bugarska (23.2%) - 541 Ukrajina (19.4%) - 516 Island (81.4%) - 438 Danska (76.1%) - 423 Rumunjska (34.7%) - 337 Rusija (34.3%) - 265 Bosna i Hercegovina (20.9%) - 241 Albanija (31.8%) - 203 Finska (71.2%) - 140 Portugal (87.6%) - 118 Italija (72.3%) - 111 Španjolska (80.1%) - 62 Broj umrlih na milijun stanovnika u posljednjih 7 dana vs procijepljenost (u zagradama) Bugarska (23.2%) - 172 Rumunjska (34.7%) - 136 Ukrajina (19.4%) - 114 Crna Gora (39.4%) - 95 Hrvatska (45.8%) - 87 Srbija (44.1%) - 66 Bosna i Hercegovina (20.9%) - 63Rusija (34.3%) - 56 Irska (75.5%) - 15 Belgija (74%) - 14 Albanija (31.8%) - 12 Nizozemska (73.2%) - 10 Finska (71.2%) - 6 Italija (72.3%) - 5 Danska (76.1%) - 5 Portugal (87.6%) - 5 Španjolska (80.1%) - 4 Island (81.4%) - 0 Što se oboljelih od covida-19 koji su hospitalizirani tiče, uzeli smo obje relevantne varijable - sve koji su hospitalizirani i one koji su zbog teških komplikacija smješteni na odjele intenzivne njege često i na respirator ili uređaj za izvantjelesnu oksigenaciju (ECMO). Pritom je važno naglasiti da su ovi podaci na stranici Our World in Data dostupni samo za dio analiziranih zemalja, po svemu sudeći zato što ostale zemlje nisu dostavile aktualne podatke nadležnim javnozdravstvenim tijelima. Broj pacijenata na intenzivnoj njezi na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama) Bugarska (23.2%) - 106 Rumunjska (34.7%) - 98 Srbija (44.1%) - 40 Belgija (74%) - 34 Nizozemska (73.2%) - 18 Irska (75.5%) - 15 Španjolska (80.1%) - 8 Danska (76.1%) - 7 Italija (72.3%) - 6 Portugal (87.6%) - 6 Finska (71.2%) - 6 Broj hospitaliziranih pacijenata na milijun stanovnika vs procijepljenost (u zagradama) Bugarska (23.2%) - 1214 Srbija (44.1%) - 957 Hrvatska (45.8%) - 522 Belgija (74%) - 167 Irska (75.5%) - 96 Nizozemska (73.2%) - 69 Italija (72.3%) - 60 Island (81.4%) - 52 Danska (76.1%) - 48 Finska (71.2%) - 44 Španjolska (80.1%) - 38 Portugal (87.6%) - 34 Hrvatska Hrvatska ima ogroman skok posljednja tri tjedna zahvaljujući kojem se popela na drugo mjesto u Europi, ali i svijetu (iza Slovenije). Rast u posljednja dva tjedna u odnosu na dva tjedna prije toga iznosi 81.2%.
A rast slučajeva praktički simultano prati i velik porast broja umrlih, po čemu smo trenutno četvrti, ali s tendencijom da se popnemo još više, budući da je u Rumunjskoj, koja je donedavno bila prva, broj umrlih posljednjih dana u padu. Po broju hospitaliziranih smo treći u Europi, a i ta krivulja uporno raste.
U Hrvatskoj su covid-potvrde, koje mogu dobiti oni koji su se cijepili, preboljeli koronavirus u posljednjih pola godine ili imaju negativan test (star do 48 sati za antigenski, do 72 sata za PCR-test), uvedene još u lipnju, ali samo za koncerte, utakmice i druge javne događaje s više od 100 posjetitelja (sad više od 50). Režim covid-potvrda proširen je tek početkom prošlog mjeseca na sve zaposlene u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi, a ovog mjeseca, odnosno od sljedećeg tjedna, na sve korisnike i zaposlenike javnih i državnih službi.
Crna Gora
Crna Gora nakon ljetnog rasta i jednomjesečnog pada posljednjih mjesec dana opet ima rast novozaraženih (30% u posljednja dva tjedna). Što se tiče broja umrlih, ova zemlja, koja je slabije procijepljena od naše, ima ponovni rast nakon dvomjesečne oscilacije i trenutno stoji malo gore od nas, na trećem mjestu u Europi.
Stoga su crnogorske vlasti najavile da će, ako se situacija nastavi pogoršavati, postrožiti epidemiološke mjere, što bi značilo da će covid-potvrde morati imati svi zaposleni u javnoj upravi te da će biti nužne i za vožnju javnim prijevozom i ulazak u trgovačke centre, teretane i poslovne prostore.
Irska
U Irskoj, koja ima visoku procijepljenost od 75%, broj slučajeva svejedno raste već mjesec dana, a posljednja dva tjedna se dodatno ubrzao - dvotjedni rast u odnosu na dva tjedna prije toga iznosi 62.9%. Dapače, Irska je treća po broju novih slučajeva među navedenih 18 zemalja, iza slabo procijepljene Hrvatske i Crne Gore.
Ipak, izuzetno je indikativno to što porast broja novih slučajeva u Irskoj ne prati ni približno jednako značajan porast smrti. Irska je tu po sredini među nabrojanim zemljama, s 15 umrlih na milijun stanovnika proteklog tjedna - to je skoro šest puta manje nego u Hrvatskoj i preko 11 puta manje nego u Bugarskoj. Broj oboljelih na intenzivnoj njezi također raste od kolovoza, ali je i dalje vrlo daleko od stope u nisko procijepljenim istočnoeuropskim zemljama - i vjerojatno će tako i ostati.
Irska je, podsjetimo, krajem srpnja uvela covid-potvrde kao uvjet za ulazak u zatvorene prostore pivnica, kafića i restorana, kao i za noćne klubove i koncertne dvorane, konferencije, kina i kazališta, osim za maloljetnike koji su u pratnji roditelja, prema službenoj stranici irske vlade.
Belgija
Belgija također ima rast novozaraženih već gotovo mjesec dana, iako je posljednjih nekoliko dana u padu. Dvotjedni rast joj iznosi 47.5%, a po broju zaraženih je na visokom četvrtom mjestu, unatoč procijepljenosti od 74%. Po broju smrti ima blagi rast s oscilacijama, ali i dalje ih, primjerice, ima gotovo sedam puta manje nego Hrvatska. Doduše, ova zemlja ima zabrinjavajući porast oboljelih na intenzivnoj u posljednja dva tjedna, kojim se izdvojila od ostalih visoko procijepljenih zemalja, ai sad se već približava razini koju ima daleko slabije procijepljena Srbija.
Nizozemska
Nizozemska također ima rast novih slučajeva posljednjih mjesec dana, a dvotjedni rast iznosi čak 100%, najviše među nabrojanim zemljama. Njega, iako u daleko manjoj mjeri, prati i porast broja oboljelih na intenzivnoj u posljednja tri tjedna. Ovaj zabrinjavajući trend očito je razlog zašto je nizozemska vlada odlučila ponovo uvesti djelomični lockdown, prva u zapadnoj Europi u ovom valu pandemije.
Kako javlja BBC, od subote navečer će se na tri tjedna uvesti mjere ograničenja radnog vremena do 20 sati za supermarkete, kafiće, restorane i hotele, ograničenje okupljanja u domovima na četvero odraslih gostiju i rad od kuće. Broj smrti je u Nizozemskoj također u porastu posljednja dva tjedna, ali svejedno je na gotovo devet puta nižoj razini nego Hrvatska.
Srbija
U Srbiji je krivulja novozaraženih nakon višemjesečnog eksplozivnog rasta posljednja dva mjeseca ušla u stagnaciju, a sada već i pad, koji u posljednja dva tjedna iznosi 20%. Broj pacijenata na intenzivnoj je, nakon velikog rasta u kolovozu i rujnu, od prošlog mjeseca u stagnaciji. Broj umrlih je također ovaj mjesec ušao u relativnu stagnaciju nakon dugog rasta pa rast umrlih u posljednja dva tjedna iznosi manje od 10%. Ipak, i dalje je tek nešto ispod nas po broju umrlih.
I ova zemlja je, s obzirom na kritičnu epidemiološku situaciju, u listopadu uvela covid-potvrde, ali u vrlo ograničenom obliku - za ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru, ali samo poslije 22 sata.
Bugarska
Bugarska je imala snažan višetjedni rast broja novih slučajeva do početka ovog mjeseca, kad je nastupio blagi pad koji u posljednja dva tjedna iznosi oko 3%. Ipak, broj oboljelih na intenzivnoj neumoljivo raste, po čemu je prije desetak dana prestigla i Rumunjsku. Prije nekoliko dana prestigla ju je i po broju smrti pa je i u toj kategoriji sad na crnom prvom mjestu u Europi, ali i svijetu.
Bugarske vlasti uvele su obavezne zelene propusnice, proširenu verziju covid-potvrda, za posjete kafićima, restoranima, teretanama, kinima, muzejima, klubovima, hotelima i sportskim događajima tek 19. listopada, kad je četvrti val već eskalirao. U regijama s posebno visokom incidencijom i nastava je prebačena s fizičke na online oblik.
Ukrajina
U Ukrajini se dvomjesečni rast novih slučajeva ovog mjeseca izravnao pa joj rast u posljednja dva tjedna iznosi oko 19%. Broj smrti, međutim, dramatično raste posljednja dva mjeseca pa je ova zemlja tu sad na petom mjestu u Europi i svijetu. Škole u ukrajinskim žarištima zaraze su od kraja listopada zatvorene, a Kijev je uveo obavezne potvrde o cijepljenju ili negativan test za pristup javnom prijevozu.
Island
A Island, koji je imao zaista eksplozivan rast broja novih slučajeva u srpnju, nakon čega mu je krivulja oštro pala, od kraja rujna opet ima sve ubrzaniji rast, koji u posljednja dva tjedna iznosi 69%. Očito je da, barem u slučaju Islanda, visoka procijepljenost nije uspjela zaustaviti treći i četvrti val, pogonjen daleko zaraznijom delta varijantom koronavirusa.
Međutim, broj smrti u Islandu, koji u posljednjih tjedan dana iznosi ravno nula, jasno pokazuje učinkovitost cijepljenja populacije u sprečavanju najgorih posljedica pandemije. Broj hospitaliziranih se ipak više nego udvostručio u posljednja tri tjedna, ali i dalje je 10 puta manji (na milijun stanovnika, naravno) nego u Hrvatskoj.
Vlada ove sitne zemlje od samo 350 tisuća stanovnika - statistike su kod mikro-država često iskrivljene u jednom ili drugom smjeru upravo zbog malih brojeva - zaista je početkom mjeseca određene restrikcije koje bi se, doduše, teško mogle nazvati lockdownom Umjesto toga, uvedeno je pravilo fizičke udaljenosti od jednog metra, a tamo gdje se taj razmak ne može poštovati opet je obavezno nošenje maske. Usto, na javnim skupovima ponovo ne može biti više od 500 ljudi, a barovi i restorani moraju se zatvoriti u 23 sata.
Danska
I Danska, unatoč procijepljenosti, ima snažan rast novozaraženih u posljednja tri tjedna, a svakako je zanimljivo da je on trenutno viši nego u Rusiji, Rumunjskoj ili Bosni i Hercegovini - iako bi to vrlo lako mogao biti rezultat slabijeg testiranja u tim zemljama.
Stoga je vlada ove zemlje, nakon što je početkom rujna ukinula covid-potvrde, koje su na snazi bile mjesecima, odlučila od petka ponovo uvesti covid-potvrde kao uvjet za ulazak u restorane i noćne klubove, kao i koncerte, konferencije, sajmove i zabavne parkove.
Ali i Danska nedvosmisleno pokazuje da visoka procijepljenost može učinkovito razbiti korelaciju između broja zaraženih i teško bolesnih te umrlih. Broj liječenih na intenzivnoj, iako u blagom porastu, manji je 15 puta nego u Bugarskoj, a broj umrlih, koji jedva da raste, manji je gotovo 35 puta.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina ima relativno nizak broj novih slučajeva, koji je k tome u stagnaciji - niži nego u Danskoj, na Islandu, u Nizozemskoj ili Irskoj. I broj smrti stagnira, ali je i dalje punih 12 puta viši nego u Danskoj, a skoro 16 puta viši nego u Španjolskoj. S druge strane, malo je niži nego u Hrvatskoj, unatoč više nego dvostruko slabijoj procijepljenosti.
Finska
Finska također ima blagi porast broja novih slučajeva, ali vrlo nisku stopu smrti (14 puta manju nego Hrvatska) i hospitaliziranih pacijenata (12 puta manju nego Hrvatska).
Portugal
Slična je situacija s Portugalom, koji ima jedva primjetan porast i nalazi se pri dnu ljestvice nabrojanih zemalja i po slučajevima i po smrtima (17 puta manje nego Hrvatska) i hospitaliziranima (12 puta manje). Portugalska vlada je 1. listopada ukinula gotovo sve epidemiološke restrikcije nakon što je ispunila cilj procjepljivanja koji si je postavila.
U Portugalu je zdravstvena, odnosno covid-propusnica bila potrebna za pristup određenim mjestima, velikim događajima, grupnim treninzima u teretanama i restoranima vikendom i tijekom državnih praznika. Potvrde se i dalje traže na događajima s velikim brojem posjetitelja i za ulazak u zemlju. No Portugalce je, osim samih potvrda, na masovno cijepljenje sigurno motiviralo i katastrofično iskustvo iz siječnja ove godine, kad je umiralo i do tristo ljudi na dan, a bolnički sustav bio pred kolapsom.
Italija
Italija je još u kolovozu uvela takozvanu zelenu propusnicu, proširenu verziju EU covid-potvrde, kao uvjet za ulazak u zatvorene dijelove kafića i restorana, muzeje, kina, kazališta, teretane, bazene, zabavne parkove, toplice, wellness centre, festivale, sajmove, kockarnice i sportske stadione, ali i za putovanje brzim vlakovima, zrakoplovima, trajektima i međuregionalnim autobusima. Od 15. listopada je obvezala i sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju tu propusnicu ako žele nastaviti dolaziti na posao.
Unatoč žestokim prosvjedima koje su neke od najstrožih mjera na svijetu izazvale, očito su dale rezultata. Italija također ima blagi rast posljednjih nekoliko tjedana, ali broj smrti stagnira na minimalnoj razini, jedva nešto višoj od Portugala, baš kao i broj pacijenata na intenzivnoj njezi.
Španija
Iako u visoko procijepljenoj Španjolskoj nacionalna vlada nije uvela covid-propusnice, to su učinile regionalne vlasti u Galiciji i Andaluziji. U tim je područjima zdravstvena propusnica neophodna za ulazak u barove, restorane i druge prostore u kojima se ljudi okupljaju u većem broju. U Kataloniji je, pak, ona obavezna za liječnike i medicinske sestre. U svakom slučaju, ova zemlja ima i najniži broj slučajeva, drugi najniži broj smrti koji usto opada te vrlo nizak broj pacijenata na intenzivnoj, koji je također u padu.
U visoko procijepljenim zemljama 12 puta manje umrlih nego u nisko procijepljenima Što možemo zaključiti iz svega ovoga? Indikativno je da su četiri od devet najprocjepljenijih zemalja - Portugal, Španjolska, Italija i Finska - na samom dnu europske ljestvice po broju novozaraženih. Po broju hospitaliziranih i umrlih, uz njih su na dnu i visoko procijepljeni Island i Danska. Irska, Nizozemska i Belgija očito stoje lošije od njih, ali i dalje bolje od analiziranih nisko procijepljenih zemalja. Albanija je jedina iznimka među nisko procijepljenim zemljama, s niskim brojem smrti.
Možda i najplastičniji podatak za usporedbu je sljedeći. Devet visoko procijepljenih zemalja imalo je zajedno 64 umrla na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana. Devet nisko procijepljenih imalo je 801 umrlog. 12 puta više.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 16, 2021 18:45:16 GMT
Usporedili 4 vrste cjepiva i dobili zanimljive rezultate: Evo koja vakcina najbolje štiti od korone Piše: Hina Objavljeno: 16. studeni 2021. 11:20
Razine neutralizirajućih antitijela na SARS-CoV-2 uvelike su varirale u svakoj od četiri grupe cijepljenih.
Cjepivo tvrtke Pfizer Inc./BioNTech stvorilo je najsnažniji imunosni odgovor organizma na covid-19 od četiriju cjepiva testiranih u sklopu studije koja je pokazala da su osobe cijepljene Sinopharmom možda najpodložnije infekciji, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Cell Host and Microbe.
Znanstvenici su usporedili imunosni odgovor organizma u osoba cijepljenih cjepivom Pfizera, Sinopharma, AstraZenece i Sputnjikom V, a studija je provedena u srpnju na 196 u potpunosti cijepljenih osoba u Mongoliji, gdje su korištene sve četiri vrste cjepiva, što je rijetkost, piše Bloomberg.
Razine neutralizirajućih antitijela na SARS-CoV-2 uvelike su varirale u svakoj od četiri grupe cijepljenih.
“Relativno niskom” koncentracijom antitijela rezultiralo je cijepljenje Sinopharmom i Sputnjikom V, srednja razina koncentracije antitijela razvila se u cijepljenih AstraZenecom, a najveći broj antitijela nastao je nakon ubrizgavanja cjepiva Pfizer-BioNTecha, pokazala je studija.
Razlozi nastalih razlika u imunosnoj reakciji organizma nakon cijepljenja spomenutim četirima cjepivima sada su predmet intenzivnog istraživanja stručnjaka.
Ono će vjerojatno uključivati čimbenike poput količine aktivnog sastojka u svakoj dozi cjepiva, kao i interval između davanja prve i druge doze, napisali su autori studije u kojoj su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Stanford, iz Zaklade Onom i Nacionalnog centra za zoonotske bolesti u Ulan Batoru. Rezultati studije objavljeni su u četvrtak.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 16, 2021 18:49:34 GMT
U proteklih 7 dana preminula je 381 osoba zaražena koronom: Evo koliko ih nije bilo cijepljeno Od početka pandemije umrlo je 9986 ljudi; sutra ćemo vjerojatno prijeći 10.000 preminulih od koronavirusa
Piše: Ivana Krnić Objavljeno: 16. studeni 2021. 16:41
U proteklih 7 dana od ili uz covid preminula je 381 osoba od kojih 69,6 posto, odnosno njih 256 nije cijepljeno niti jednom dozom. Cijepljenih jednom dozom bilo je 11, a unatoč primljene dvije doze preminule su 102 osobe.
Od ukupnog broja preminulih od 10. do 16. studenog preminulo je 12 osoba mlađih od 50 godina. Riječ je o tri posto ukupnog broja, a nitko od njih nije primio niti jednu dozu cjepiva. Tri preminule osobe bile su mlađe od 30 godina.
U dobi od 50 do 59 godina preminule su 23 osobe, a 17 nije bilo cijepljeno. Od 20 preminulih u dobi od 60 do 69 godina njih 15 nije bilo cijepljeno.
Što se tiče smrtnih slučajeva povezanih s virusom koji izaziva covid-19, brojevi su i dalje iznimno visoki. Samo u protekla 24 sata umrlo je 50 osoba, a ukupno od početka epidemije ta je brojka došla do 9986. S obzirom na brojeve zadnjih dana, za očekivati je da ćemo sutra prijeći deset tisuća preminulih.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 16, 2021 19:54:55 GMT
Britanija će sniziti dobnu granicu za booster dozu na 40 godina: ‘To će produžiti zaštićenost‘U Britaniji se uglavnom koristi Pfizerovo i Modernino cjepivo prilikom docjepljivanja trećom dozom Objavljeno: 15. studeni 2021. 12:57
Velika Britanija proširit će primjenu treće (booster) doze cjepiva za covid-19 na stanovnike između 40 i 49 godina, s ciljem jačanja njihova imuniteta uoči hladnih zimskih mjeseci.
Trenutno je treća doza dostupna za građane starije od 50 godina, za građane ugroženog zdravlja i za zdravstvene radnike koji su svakodnevno u doticaju s virusom. Odbor za cijepljenje i imunizaciju poručio je da će proširiti primjenu treće doza cjepiva.
Do preporuke Odbora došlo je nakon što je Agencija za zdravstvenu sigurnost objavila podatke istraživanja koji otkrivaju da dodatna doza cjepiva pruža 90-postotnu zaštitu od težih covid-19 simptoma kod osoba starijih od 50 godina.
„Booster doza kod rizičnih odraslih osoba i druga doza kod mladih između 16 i 17 godina uvelike povećavaju našu zaštitu od zaraze korona virusom i od težih oblika bolesti“, izjavio je Wei Shen Lim, predsjednik Odbora za cijepljenje i imunizaciju.
„Navedene doze cjepiva produžit će našu zaštićenost od virusa u 2022. godini“, dodaje.
U Britaniji se uglavnom koristi Pfizerovo i Modernino cjepivo prilikom docjepljivanja trećom dozom, šest mjeseci nakon primitka druge doze.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 17, 2021 9:06:51 GMT
Objavljena ogromna studija o nuspojavama cjepiva Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona
NE POSTOJI povećani rizik od smrtnosti od uzroka koji nemaju veze s covidom-19 među osobama koje su primile cjepivo protiv te bolesti u odnosu na necijepljene, pokazala je velika studija Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) provedena na 11 milijuna ljudi.
Štoviše, studija je otkrila da su primatelji cjepiva imali niže stope smrtnosti od raznih bolesti nepovezanih s covidom-19 nego necijepljene osobe, nakon što je provedena prilagodba za starost, spol, rasu, etničku pripadnost i druge demografske karakteristike te mjesta na kojima se provodilo istraživanje.
Uspoređena je smrtnost od uzroka koji nisu povezani s covidom-19
U uvodu rada autori ističu da su u američkom sustavu prijavljivanja nuspojava Vaccine Adverse Events Reporting System (VAERS) zabilježeni neki slučajevi smrti nakon cijepljenja. Takvi događaji mogu biti posljedica cijepljenja, ali ne moraju, jer se očekuje da će neki ljudi umrijeti od raznih uzroka u bilo kojem razdoblju od nekoliko tjedana u godini, pa i nekoliko tjedana nakon primanja cjepiva.
Kako bi se znalo postoji li poveznica između cijepljenja i smrti, potrebno je usporediti smrtnost u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji od uzroka koji nisu povezani s covidom-19, primjerice, od srčanog ili moždanog udara. Za očekivati je da će među cijepljenima biti manje smrti od covida-19, što je studija također potvrdila – smrtnost je bila višestruko veća među necijepljenima.
Pomno odabrane usporedive skupine
U skupinu necijepljenih odabrane su osobe kojima u roku od 30 dana od početka istraživanja nije bila potvrđena infekcija covidom-19.
Kako bi se osiguralo usporedivo ponašanje u smislu traženja zdravstvene skrbi među osobama koje su primile cjepivo i onima koje nisu, necijepljene osobe koje su ispunile uvjete odabrane su među onima koji su primili najmanje jednu dozu cjepiva protiv gripe u posljednje dvije godine. Tako je izbjegnuta mogućnost da uzrok povećane smrtnosti među necijepljenima bude nesklonost traženju zdravstvenih usluga, među kojima i nesklonost cijepljenju generalno.
Kohortno istraživanje provedeno je od prosinca 2020. do srpnja 2021. među 11 milijuna osoba uključenih u Vaccine Safety Datalink (VSD).
VSD je projekt suradnje Ureda za sigurnost cijepljenja CDC-a i devet zdravstvenih organizacija, a uloga mu je da prikuplja elektroničke zdravstvene podatke, uključujući informacije o cjepivima.
Među cijepljenima je bilo manje smrti od svih ne-covid uzroka
Kako bi usporedio smrtnost u dvije skupine, tim je analizirao podatke 6.4 milijuna cijepljenih i 4.6 milijuna demografski sličnih necijepljenih. Pokazalo se da su primatelji cjepiva odobrenih u SAD-u, ali i u Europi - Pfizer-BioNTech Comirnaty, Moderna Spikevax i J&J/Janssen - imali niži rizik od smrti nego necijepljeni.
Nakon isključivanja smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19, standardizirana stopa smrtnosti (SMR) nakon prve doze iznosila je 0.42 za Pfizer-BioNTech odnosno 0.37 za Modernu te 0.35 i 0.34 nakon druge doze. Ove stope bile su niže od stope 1.11 među usporedivom skupinom necijepljenih. Među primateljima cjepiva Janssen ukupni SMR bio je 0.84, što je opet niže od stope 1.47 među necijepljenom usporedivom skupinom.
Među mladima nije bilo razlike u smrtnosti
Među osobama u dobi od 12 do 17 godina rizik od smrtnosti nije se razlikovao između cijepljenih Pfizerovim cjepivom i necijepljenih. Tijekom istraživanja u ovoj dobnoj skupini dogodilo se 12 smrtnih slučajeva.
Na temelju ovih rezultata CDC je dao preporuku da se cijepe svi stariji od 12 godina.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 18, 2021 12:55:49 GMT
Treba li se testirati na antitijela prije treće doze?
ŠEST mjeseci nakon druge doze cjepiva protiv covida potrebno je docjepljivanje trećom, složni su imunolozi. Može li test na antitijela otkriti kada je točno vrijeme za tzv. booster dozu? Nije sporno da se razina zaštite od koronavirusa znatno povećava nakon primitka treće doze cjepiva. Ipak, mnogi se pitaju je li im uistinu potrebna ta treća doza. Možda im je u organizmu ostalo dovoljno antitijela nakon prethodna dva cijepljenja?Ako si postavljate ista pitanja, možda razmišljate o testu na antitijela kako biste mogli donijeti odluku o trećoj dozi. No stručnjaci vjeruju da su spomenuti testovi korisni samo do određene mjere. U ovom članku odgovaramo na brojna važna pitanja o tome.
Koje su prednosti dodatnog cijepljenja?
Booster doza će doista osnažiti vaš imunosni sustav i učiniti ga spremnijim za obranu organizma u slučaju zaraze Sars-CoV-2 virusom. Međutim, često korišteni termin "booster“ (jačanje) nije sasvim točan, kaže njemački imunolog Carsten Watzl, jer se dodatnim cijepljenjem zapravo obnavlja ono što je nestalo. Uistinu, booster doza neće samo obnoviti razinu vašeg imuniteta, nego i omogućiti djelotvorniju zaštitu od one koju ste imali nakon druge doze. Svaki put kada imunosni sustav dođe u doticaj s uzročnicima bolesti ili cjepivom, on postaje snažniji i izdržljiviji, objašnjava Watzl.
Trebamo li test na antitijela prije treće doze?
Testiranje na antitijela nije bez razloga. Želite znati na kojoj je razini vaša zaštita nakon prethodnih cijepljenja i na temelju tog podatka procijeniti je li vam potrebno dodatno. U tom kontekstu test na antitijela može razjasniti neke stvari, smatra Andreas Bobrowski, predsjednik Strukovnog udruženja njemačkih laboratorijskih liječnika.Međutim, ne preporučuje ga za opću upotrebu. Iz takvih testova važne informacije o tome koliko su uspješne bile prve dvije doze mogu dobiti oni koji su podložni zarazama ili su općenito imunokompromitirani, objašnjava. Znanstvenici se, naime, nisu usuglasili u tome kolika je razina antitijela jamstvo za sigurnu zaštitu, a to znači da se čak i nakon takvog testa možete osjećati nesigurno.
Što nam govore rezultati testova na antitijela?
Prema Bobrowskom, test provjerava razinu IgG antitijela koja se formiraju kao rezultat cijepljenja.Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.IgG se nalazi u međustaničnom prostoru i štiti ga od infekcije. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija. IgM prvi od imunoglobulina reagira na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja.Ako se odlučite testirati na antitijela, važno je da metoda testiranja omogućuje rezultate koji se mogu uspoređivati. To je moguće ako se primjenjuje standard Svjetske zdravstvene organizacije koji se izražava u mjernoj jedinici BAU/ml (BAU= Binding Antibody Units).Međutim, ne postoje utvrđene granice za BAU/ml iznad koje se osoba smatra zaštićenom, napominje Watzl, koji vjeruje da nije važno znati količinu antitijela prije treće doze.
Postoji li procjene o tome koliko je ipak premalo?
Da, postoje. "Rezultat ispod 21.8 BAU/ml ukazuje na to da ne možemo računati na zaštitu koju inače osiguravaju IgG antitijela", otkrio je Bobrowski. "S druge strane, rezultati iznad 21.8 BAU/ml velika su siva zona u kojoj je teško odrediti kad je zaštita dovoljno učinkovita", kaže Bobrowski. "Po mojoj procjeni, vrijednosti iznad 500 dovoljne su visoke i u tom slučaju ne trebate žuriti po treću dozu", kaže doktor Bobrowski. Sve iznad 1000 BAU/ml može se smatrati odličnom zaštitom, dodaje.Njegove se procjene podudaraju s Watzlovim. "Razina antitijela iznad 1000 BAU/ml u korelaciji je s poprilično dobrom razinom zaštite od infekcije", rekao je.
Je li štetno cijepiti se ako je razina antitijela visoka?
Ne, ako je vjerovati Institutu Roberta Kocha, vodećem znanstvenom tijelu u Njemačkoj. Ipak, mnogi griješe kada pretpostavljaju da je bolje pričekati s trećom dozom u slučaju visoke razine antitijela u organizmu. Ako još uvijek imate dobru razinu imuniteta, nema razloga za brigu što se tiče booster doze. Vaša zaštita može samo postati bolja.
Što ako su rezultati testa na antitijela vrlo niski?
Ne paničarite, odgovara imunolog Watzl. "Zaštita od težih simptomatskih oblika bolesti i dalje može biti visoka", dodaje. "Ne brinite se zbog niske razine antitijela, ali se prijavite za dodatno cijepljenje."
Koliko košta test na antitijela?
U većini zemalja ovi testovi nisu pokriveni policom zdravstvenog osiguranja ili nekim oblikom vladinih subvencija, stoga građani moraju pokriti troškove iz svog džepa. No testovi na antitijela koji mjere učinke prethodnih cijepljenja koštaju manje od PCR testa.
Ima li smisla promijeniti cjepivo prilikom primanja treće doze?
Da, ali ne djeluju sve kombinacije jednako. Oni koji su stekli osnovnu razinu imuniteta zahvaljujući jednom od vektorskih cjepiva poput AstraZenece ili Johnson&Johnsona, svakako će primiti neku drugu vrstu cjepiva kod trećeg cijepljenja, što, prema dostupnim podacima, uvelike podiže imunosnu zaštitu. Ako su prve dvije doze bile mRNA cjepivo, mnogi će se pitati trebaju li odabrati nekog drugog proizvođača. Na primjer, hoćete li se nakon cijepljenja Pfizerom sada odlučiti za Modernino cjepivo? Ili obrnuto? Istraživanja iz SAD-a pokazuju da "kombiniranje mRNA cjepiva“ (primjerice, prve dvije doze Pfizerovim cjepivom, a treća Moderninim), dovodi do zanemarivih razlika u jačanju imunološke zaštite. Po učinku na razinu antitijela u slučaju kombinacija Pfizer/Moderna, Pfizer/Pfizer, Moderna/Pfizer i Moderna/Moderna nije toliko važno koje ćete mRNA cjepivo odabrati za booster dozu, zaključuje Watzl.
Je li potrebno čekati pola godine?
Stručnjaci najčešće preporučuju vremenski razmak od šest mjeseci između cijepljenja drugom i trećom dozom. Je li potrebno čekati toliko dugo? Teoretski, možete se cijepiti i ranije. Watzl spominje razdoblje od 4 do 8 mjeseci kad su u pitanju osobe sa zdravim imunosnim sustavom. Osobe sa značajno oslabljenim imunološkim sustavom mogu doći po treću dozu već nakon 28 dana, sudeći prema preporuci Instituta Roberta Kocha. To se odnosi i na one koji su cijepili jednom dozom cjepiva Johnson&Johnsona.
i.ibb.co/Lv3qQ9J/testiranje-prije-3-doze.png
|
|
|
Post by kulinban on Nov 19, 2021 9:10:35 GMT
Studija s Oxforda dovodi u pitanje covid potvrde: ‘Cijepljeni virus prenose kao i necijepljeni već 12 tjedana nakon 2. doze‘
Nakon objave istraživanja koje je pokazalo da ljudi koji su primili dvije doze cjepiva jednako mogu prenositi covid-19 kao i necijepljeni, zamjenik škotske premijerke John Swinney našao se na udaru kritika i pod pritiskom da ukine obvezu uporabe kontroverznih covid potvrda, piše britanski The Times.
Učinkovitost cjepiva slabi s vremenom, osobito kada je riječ o cjepivu AstraZenece, zaključuje se u novom istraživanju koje, čini se, umanjuje razloge koji stoje iza pravila kojima se od građana Škotske zahtijeva dokaz o cijepljenju prilikom ulaska na sportska događanja i u noćne klubove.
John Swinney nedavno je najavio da postoji mogućnost uvođenja covid potvrda i za ulazak u druge zatvorene prostore, poput pubova, restorana, teretana i kafića.
Navukao je na sebe bijes vlasnika pubova i restorana koji tvrde da im prijeti 'lavina otkazivanja' ako zamjenik premijerke ispuni obećanje.
Saznanja o smanjenoj učinkovitosti cjepiva nakon 12 tjedana istaknuta su u istraživanju koje je vodio Odsjek za medicinu Nuffield pri Sveučilištu Oxford, koje je sudjelovalo u razvoju cjepiva. U njemu se navodi da cijepljene osobe mogu biti jednako zarazne kao i necijepljene, i to već 12 tjedana nakon druge doze AstraZenece.
- Učinkovitost cjepiva u pogledu infektivnosti opadala je s vremenom nakon cijepljenja drugom dozom, što se tiče delta soja dosegnulo je slične razine u odnosu na necijepljene 12 tjedana nakon druge doze AstraZenece i značajno je oslabilo za cjepivo Pfizer-BioNTech. Zaštita od zaraza prilikom kontakata također je opala u tri mjeseca nakon druge doze, navodi se u studiji.
Ova studija došla je do sličnih rezultata kao i istraživanje objavljeno u Lancetu prošloga mjeseca koje je pokazalo da je učinak cjepiva na smanjenje prijenosa minimalan u kontekstu cirkulacije delta varijante.
Swinney je potvrdio saznanja o istraživanju, ali je obećao da će nastaviti s izdavanjem covid potvrda za klubove i sportska natjecanja te nastaviti konzultirati tvrtke o širenju uporabe covid potvrda na druga mjesta.
Ovih je dana je također dao naslutiti da će ljudi možda morati pokazati dokaz o negativnom testu za odlazak na javna događanja kao i dokaz o cijepljenju. Premijerka Nicola Sturgeon takvu odluku trebala bi predstaviti parlamentu idućeg utorka.
Swinneyja je torijevski zastupnik Graham Simpson kritizirao zbog takve najave tražeći dokaze da covid potvrde imaju smisla.
- Koliko još dokaza je potrebno da se dokaže da covid-19 šteti javnom zdravstvu?, uzvratio je Swinney.
Sandesh Gulhane, glasnogovornik škotskih konzervativaca za zdravstvo, poručio je da škotska vlada mora ukinuti obvezu uporabu "te aplikacije za nadzor škotskih tvrtki".
- U nedostatku znanosti, imamo aplikaciju za covid potvrde, koju su naredili Škotska nacionalna stranka i Zeleni, izjavio je.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 20, 2021 19:41:57 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 23, 2021 21:07:53 GMT
Lijevo su cijepljeni u zemljama EU, desno umrli. Sve je jasno na prvi pogled
EUROPSKA komisija danas je objavila graf koji se temelji na podacima ECDC-a, a koji pokazuje odnos cijepljenih i umrlih u zemljama Europske unije. Podaci o procijepljenosti odnose se na odrasle građane, dakle sve starije od 18 godina. Podaci o umrlima odnose se na 14-dnevni period u novembru. Graf se ukratko može opisati ovako: što je više cijepljenog stanovništva, to je manje umrlih. Irska na vrhu Tako je na vrhu procijepljenosti Irska. Tamo je procijepljeno 93 posto odraslog stanovništva. Na milijun stanovnika imaju 15 umrlih u 14-dnevnom periodu. Slijedi Portugal. Kod njih je procijepljeno 92 posto odraslih, a imaju 10 mrtvih od korone na milijun stanovnika. Isti postotak procijepljenih ima Malta. Ona bilježi 0 mrtvih od korone na milijun stanovnika. Podsjetimo da se radi o 14-dnevnom periodu. Sljedeća na listi je Danska s 89 posto procijepljenih i 10 umrlih na milijun stanovnika u 14-dnevnom periodu. Manji izuzetak među procijepljenima čini Belgija. Ona je procijepila 87 posto odraslih, a ima 29 umrlih na milijun ljudi u spomenutom periodu. Time zaključujemo listu najprocjepljenijih. Hrvatska, Bugarska i Rumunjska najgore i po cijepljenju i po umrlima U donjem dijelu tablice je puno veći postotak umrlih. Ovo je poredak najgorih EU zemalja po procijepljenosti. Poljska ima 62 posto cijepljenih odraslih i 49 posto umrlih u 14-dnevnom periodu. Hrvatska je na 55 posto procijepljenih starijih od 18 godina te ima 168 umrlih od korone u istom periodu. Na dnu tablice je i Slovačka. Ona ima 54 posto procijepljenih, ali odudara po broju umrlih. Bilježi ih 29 na milijun, znatno manje nego druge zemlje na dnu liste. Najgore su Rumunjska i Bugarska. Rumunji su procijepili 43 posto odraslih i imaju 267 umrlih na milijun stanovnika. Bugari su debelo najgori s brojkama od 29 posto procijepljenih i 325 umrlih. Hrvatska četvrta najgora po cijepljenju i umrlima Hrvatska je, ponovimo, četvrta najgora po procijepljenosti. Iza nas su samo Slovačka, Rumunjska i Bugarska. Četvrti smo najgori u EU i po umrlima, sa 168 umrlih na milijun ljudi. Iza nas su, redom, Latvija (266 umrlih na milijun), Rumunjska (267) i Bugarska (325).
|
|
|
Post by kulinban on Nov 24, 2021 11:53:23 GMT
ČINJENICE I DOKAZI Na jednom mjestu donosimo sve što vas je zanimalo o cijepljenju, a niste znali koga pitati
Ne, cjepiva nisu nastala preko noći niti će vam promijeniti DNK.
Na jednom mjestu donosimo sve što vas je zanimalo, a niste znali koga pitati
I cjepivo protiv Covid-19, kao i svako drugo, izaziva reakciju našeg organizma. Osim jako malog postotka koji ne stvore protutijela, cijepljene osobe reagiraju na cjepivo poželjnom reakcijom tj. stvaranjem zaštitnih protutijela koja su oku nevidljiva. No, neki imaju i opću te vanjsku, vidljivu reakciju poput lokalnih simptoma koje nazivamo nuspojavama jer su nepoželjne
Piše: Suzana Ciboci/Sponzorirani sadržaj
Cijepljenje protiv bolesti Covid-19 može pomoći u zaštiti od težeg oblika bolesti i smrti, a u slučaju da je dovoljan postotak populacije procijepljen može se i zaustaviti širenje virusa.
Kako nam broj antitijela, koja stvorimo nakon cijepljenja protiv Covida-19 ili preboljenjem bolesti, opada s vremenom, većina zemalja savjetuje primjenu treće doze cjepiva te i dalje poticanje cijepljenja protiv korone onih koji još nisu cijepljeni. Cjepivo je naše oružje u borbi s virusom, njime se može zaustaviti širenje virusa i smanjiti smrtnost od njega.
Treća doza i docjepljivanje (tzv. booster doza)
Treća doza primjenjuje preporučuje se osobama za koje se smatra da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor jer je njihov imunološki sustav slabije odgovorio na cjepivo. To su osobe s oslabljenim imunosnim sustavom, bilo uslijed bolesti (nasljedne bolesti imunosnog sustava, maligne bolesti, HIV bolesnici) bilo uslijed uzimanja lijekova koji oslabljuju imunosni sustav i njegov odgovor na infektivne uzročnike bolesti. Vremenski razmak od druge do treće doze iznosi oko 8 tjedana.
Za razliku od primjene treće doze, docjepljivanje podrazumijeva primjenu dodatne doze cjepiva ((tzv. booster doze) kod osoba koje su uredno primarno procijepljene i imaju zdravi imunosni sustav, nakon većeg vremenskog odmaka (minimalno 6 mjeseci od primarnog cijepljenja). Njegova svrha je obnoviti i produžiti trajanje zaštite stečene primarnim cijepljenjem (slabi nakon određenog vremena).
Preporučuje se npr. korisnicima domova za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom, zdravstvenim radnicima koji izravno skrbe o pacijentima, svim osobama u dobi 65 i više godina, svim osobama u dobi 18 i više godina koje dijele kućanstvo s imunokompromitiranim i izrazito osjetljivim osobama, svim osobama u dobi 18 i više godina koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19.
Zašto nastaju nuspojave
I cjepivo protiv Covid-19, kao i svako drugo, izaziva reakciju našeg organizma. Osim jako malog postotka koji ne stvore protutijela, cijepljene osobe reagiraju na cjepivo poželjnom reakcijom tj. stvaranjem zaštitnih protutijela koja su oku nevidljiva. No, neki imaju i opću te vanjsku, vidljivu reakciju poput lokalnih simptoma koje nazivamo nuspojavama jer su nepoželjne.
Najčešće nuspojave nakon cijepljenja su povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu primjene, glavobolja, bol u mišićima, zimica, opća slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučnina i bol u zglobovima.
To su očekivane nuspojave, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).
Mogu se javiti i reakcije preosjetljivosti koje se manifestiraju kao osip i svrbež na koži nedugo nakon primjene cjepiva. Zato se nakon cijepljenja preporučuje sve osobe nadzirati 15 minuta, a 30 minuta osobe koje su ranije imale neposrednu alergijsku reakciju nakon primjene nekog lijeka ili su nekada doživjele anafilaksiju. U slučaju anafilaksije (oticanje lica, grla ili jezika te poteškoće s disanjem ili gutanjem) primijenit će se antialergijski lijekovi. Rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica, što se povezuje s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju.
Nuspojave nakon druge doze cjepiva mogu biti intenzivnije od onih koje ste doživjeli nakon prvog cijepljenja. Očekivane su i trebale bi nestati u roku od nekoliko dana.
Ako ste primili dodatnu tzv. booster dozu
Do sada su neželjene reakcije prijavljene nakon dobivanja dodatne tzv. booster doze slične onima koje se javljaju nakon primarnog cijepljenja s jednom ili dvije doze (ovisno o vrsti cjepiva koje ste primili). Vrućica, glavobolja, umor i bol na mjestu injekcije bile su najčešće prijavljene nuspojave, a sveukupno, većina nuspojava bila je blaga do umjerena. Dodatne česte nuspojave bile su umor u mišićima ili zglobovima te povišena tjelesna temperatura.
Nešto češće nego nakon prve dvije ili jedne doze mogu se javiti natečeni limfni čvorovi ispod pazuha. Naime, limfni čvorovi dio su imunosnog sustava pa su otečeni limfni čvorovi ispod pazuha ruke u koju ste dobili cjepivo očekivana nuspojava. Savjetuje se razgovarati s liječnikom ako u isto vrijeme idete na mamografiju jer bi je otečeni limfni čvorovi mogli ometati i dati lažni nalaz u probiru za rak dojke.
Osim toga, kao i kod primjene dvije doze ili jedne doze primarne serije, moguće su i ozbiljnije nuspojave, no one su po učestalosti rijetke.
Trebaju li se cijepiti trudnice
Cijepljenje protiv Covid-19 virusa preporučuje se osobama starijim od 12 godina. Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) 19. listopada 2021. potvrdio je preporuku za Covid-19 cijepljenje za trudnice, žene koje doje, one koje planiraju trudnoću naglašavajući kako ne postoje nikakvi dokazi da cjepivo umanjuje plodnost muškarca i žene.
Iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a poručuju da do sada dostupni podaci ukazuju na to da cijepljenje nema štetan utjecaj na zdravlje trudnice, a s druge strane ima sve više podataka da trudnice imaju veći rizik od komplikacija uzrokovanih bolesti Covid-19. Njemačko društvo opstetričara objavilo je rezultate praćenja trudnica s Covid-19 infekcijom, a koji pokazuju na izrazito povišene rizike za majku i fetus.
Na temelju zaključaka velikog broja znanstveno utemeljenih, relevantnih istraživanja i publikacija, te argumentiranih mišljenja uglednih stručnih institucija i društava (Svjetske zdravstvene organizacije-WHO, Američkog društva za reproduktivnu medicinu - ASRM, Europskog društva za humanurreprodukciju i embriologiju - ESHRE, Kraljevskog društva opstetričara i ginekologa - RCOG,Američkog koleđa za opstetriciju i ginekologiju - ACOG CDC, i dr.) Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu., Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju Hrvatskog liječničkog zbora donijelo je zaključak i preporuku da je trudnice poželjno cijepiti mRNA cjepivima jer cjepiva snažno štite trudnicu pa i fetus i novorođenče od bolesti.
Cjepljenje u trudnoći nije kontraindicirano, a finalnu odluku, u dogovoru s trudnicom, donosi liječnik na temelju procjene omjera dobrobiti i rizika za majku i dijete.
Imunokompromitirane osobe
U sklopu programa cijepljenja protiv bolesti Covid-19 i strategije zaštite cjepivom najugroženijih skupina u smislu sprječavanja ozbiljne bolesti koja može rezultirati dugotrajnim posljedicama, iz HZJZ-a ističu da je važno obratiti pažnju na određene kategorije imunokompromitiranih osoba. Naime, osobe s imunokompromitirajućim stanjima ili osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove ili terapije izložene su povećanom riziku razvoja teških oblika bolesti Covid-19. Trenutačno odobrena cjepiva protiv Covid-19 u EU nisu živa cjepiva i stoga se, ukoliko nema kontraindikacija, mogu davati osobama s oslabljenim imunološkim sustavom.
Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) pri EMA-i zaključilo je 4. listopada 2021. da dodatna, treća doza cjepiva proizvođača BioNTech/Pfizer i proizvođača Moderna protiv bolesti Covid-19 može biti primijenjena u osoba sa značajno oslabljenim imunološkim sustavom.
Cijepljenje djece protiv Covid-19
Za cijepljenje djece u dobi od 12 i više godina registrirana su dva cjepiva protiv Covid-19 bolesti (od proizvođača BioNTech/Pfizer i Moderna), a u SAD-u je agencija za hranu i lijekove, FDA, odobrila Pfizerovo cjepivo protiv korone za djecu od 5 do 11 godina.
Prema preporukama HZJZ-a, djeca imaju znatno manji rizik od težih oblika bolesti i smrti od Covid-19 nego što je to slučaj kod odraslih, no tijekom školske godine povećan je rizik za širenje zaraze zbog nužnog okupljanja i grupiranja djece i odraslih. Savjetuje se da se cijepe ona djeca koja imaju kronične bolesti ili ona koja dijele kućanstvo s osobama koje boluju od kroničnih bolesti. Preporučuje se da se cijepe i učenici završnih razreda srednjih škola, oni koji pohađaju praktičnu, terensku i izvan-učioničku nastavu, učenici u učeničkim domovima...
Ozbiljnije nuspojave
Do danas su sustavi uspostavljeni za praćenje sigurnosti cjepiva pronašli mali broj ozbiljnih zdravstvenih problema nakon cijepljenja protiv Covid-19, i svi su rijetki. To su anafilaksija, tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS, pojava krvnih ugrušaka i niskog broja krvnih pločica) nakon cijepljenja s J&J/Janssen cjepivom, češće u žena 18-49 godina te miokarditis i perikarditis nakon cijepljenja mRNA cjepivima (BioNTech/Pfizer, Moderna) u adolescenata i mlađih odraslih osoba.
Kako ublažiti nuspojave nakon cijepljenja protiv Covid-19
Odrasli i djeca mogu imati neke nuspojave od cjepiva, što su normalni znakovi da njihovo tijelo gradi zaštitu. Nuspojave mogu utjecati na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, ali one bi trebale nestati za nekoliko dana.
Neki ljudi nemaju nuspojava, no, nema povezanosti između vanjske reakcije na cjepivo i stvaranja zaštitnih protutijela odnosno, ako netko nije imao nikakve reakcije (nuspojave) nakon cijepljenja to ne znači nužno da se nije stvorila zaštita.
Bez obzira na nuspojave, koristi od cijepljenja i dalje nadmašuju poznate i potencijalne rizike. Većina cijepljenih ima blage do umjerene nuspojave koje prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu određenih lijekova kao što su lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekovi protiv bolova ili hladni oblozi na mjestu uboda.
Što možete očekivati nakon cijepljenja
Uobičajene nuspojave na ruci gdje ste dobili cjepivo:
bol, crvenilo, oteklina
U ostatku tijela:
umor, glavobolja, bol u mišićima, zimica, povišena temperatura, mučnina.
Razbijamo najčešće mitove: Odgovori na 10 pitanja o cjepivima protiv bolesti Covid-19
Čak i ako razumijemo znanstveni proces, ako vjerujemo medicinskim stručnjacima i znamo koliko su cjepiva važna za borbu protiv zaraznih bolesti, mnogi i dalje imaju nedoumice i pitanja u vezi s cjepivima protiv Covid-19. Što je istina, a što je mit?
1. Mogu li od cjepiva oboljeti od korone?
Nijedno od odobrenih cjepiva protiv Covid-19 ne sadrži živi virus koji uzrokuje Covid-19. To znači da se od cjepiva ne možete razboljeti od korone. Cjepiva uče naš imunosni sustav kako prepoznati i boriti se protiv virusa koji uzrokuje Covid-19. Ponekad taj proces može dovesti do pojave simptoma, kao što su povišena tjelesna temperatura, bol u zglobovima, umor, slabost i još neke druge... Ovi simptomi su normalni i znakovi su da tijelo gradi zaštitu od virusa koji uzrokuje Covid-19. Ako imate nuspojave nakon cijepljenja, razgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom o uzimanju bezreceptnog lijeka, kao što je paracetamol - za bilo kakvu bol i nelagodu koju možete osjetiti nakon cijepljenja, uključujući povišenu tjelesnu temperaturu. Ove lijekove možete uzeti za kratkotrajno ublažavanje nuspojava nakon cijepljenja ako nemate medicinskih razloga koji sprječavaju njihovo uzimanje.
Nakon cijepljenja potrebno je nekoliko tjedana za razvoj imuniteta. To znači da je moguće da osoba, ukoliko bude izložena virusu SARS-CoV-2 (kontakt sa zaraženom osobom) i njime se zarazi neposredno prije ili neposredno nakon cijepljenja (prije razvoja imuniteta), razvije simptome bolesti. Mogućnost za to postoji jer imunosni sustav nije imao dovoljno vremena za stvaranje odgovarajućeg zaštitnog odgovora na cjepivo.
2. Je li mRNA cjepivo dovoljno istraženo?
mRNA cjepiva (Pfizer-BioNTech i Moderna) djeluju drugačije od drugih vrsta cjepiva, ali jednako kao i druga cjepiva izazivaju imunosni odgovor unutar našeg tijela. Ova vrsta cjepiva je nova, ali istraživanje i razvoj na njemu traje već desetljećima. Messenger RNA (glasniička RNA), ili mRNA, otkriven je već početkom 1960-ih godina, a istraživanje o tome kako se mRNA može isporučiti u stanice razvijeno je 1970-ih godina. Prvo mRNA cjepivo protiv gripe testirano je na miševima još 1990-ih, a prva mRNA cjepiva protiv bjesnoće testirana su 2013. No najveći izazov bio je kako održati da se mRNA, kada uđe u tijelo, ne razgradi prije nego što "prenese" svoju poruku. Napretkom u nanotehnologiji, tj. razvojem masnih kapljica (lipidnih nanočestica) kojima se omotala mRNA poput mjehurića, omogućeno je da se mRNA poruka prevodi u proteine, poput proteina šiljaka SARS-CoV-2, uzročnika bolesti Covid-19, a imunosni sustav na taj način pripremi za njegovo prepoznavanje. Prva mRNA cjepiva koja koriste masne omotnice bila su razvijena protiv smrtonosnog virusa ebole, ali budući da je taj virus prisutan samo u ograničenom broju afričkih zemalja, nije imao znatniji komercijalni razvoj. Sve do pojave Covid-19.
3. Hoće li cjepivo protiv Covid-19 promijeniti moj DNK?
Cjepiva protiv bolesti Covid-19 ni na koji način ne mijenjaju naš DNK niti dolaze u interakciju s njim. I mRNA cjepiva kao i cjepiva s virusnim vektorom protiv Covid-19 daju upute (genetski materijal) našim stanicama da počnu graditi zaštitu od virusa koji uzrokuje Covid-19. Međutim, materijal nikada ne ulazi u jezgru stanice, gdje se čuva naš DNK.
mRNA cjepiva potiču naše stanice da naprave bezopasni dio virusa, protein šiljka, koji se nalazi na površini virusa SARS-Cov-2. Nakon izrade proteina šiljka stanice našeg tijela ga izlažu na svojoj površini. Naš imunosni sustav tada prepoznaje da mu tamo nije mjesto i reagira kako bi ga se riješio. Kada započne imunosni odgovor, proizvode se antitijela, stvarajući isti odgovor koji se događa u prirodnoj infekciji.
Za razliku od mRNA cjepiva, cjepiva na osnovi virusnog vektora koriste oslabljeni virus. Takva su npr. i cjepiva protiv ospica i gripe. Vektorsko cjepivo protiv Covid-19 bolesti sadrži bezopasni adenovirus pomoću kojeg se našim stanicama isporučuju „upute” za proizvodnju proteina šiljka SARS-CoV-2 virusa. Na njega naš imunosni sustav stvara antitijela, a to pomaže u zaštiti od buduće infekcije.
4. Sadrže li cjepiva mikročipove?
Cjepiva ne sadrže mikročipove. Razvijaju se za borbu protiv bolesti i ne primjenjuju se za praćenje našeg kretanja. Cilj je da djeluju tako što stimuliraju naš imunosni sustav da proizvodi antitijela, baš kao što bi to učinio da smo izloženi bolesti. Nakon cijepljenja, razvijamo imunitet na Covid-19. Imunitet razvijamo i kada obolimo. Prema istraživanjima, imunitet slabi s vremenom pa je stoga potrebno docjepljivanje ili booster doza.
5. Mogu li cjepiva potaknuti stvaranje varijanti koronavirusa?
Cjepiva protiv bolesti Covid-19 ne stvaraju niti dovode do pojave varijanti virusa koji uzrokuje Covid-19. Čak je i prije Covid-19 cjepiva postojalo nekoliko varijanti virusa. Kada virus široko cirkulira u populaciji i uzrokuje infekciju kod velikog dijela populacije, povećava se vjerojatnost i broj njegovih mutacija (promjena) i javljaju se nove varijante virusa. Obzirom na nisku procijepljenost populacije, čekuje se da će se nove varijante nastaviti pojavljivati sve dok se virus širi i nastavlja mijenjati. Cjepiva protiv Covid-19 mogu spriječiti pojavu novih varijanti na način da se visokom procijepljenošću populacije smanji širenje virusa, a tome pridonose i pridržavanje mjera kao što su često pranje ruku, nošenje maske, fizičko distanciranje, dobra ventilacija i izbjegavanje mjesta s gužvom ili zatvorenih prostorija. Što se manje virus širi, manje su mogućnosti za njegove mutacije.
6. Je li sigurno primiti cjepivo ako planiram zatrudnjeti?
Cijepljenje protiv Covid-19 preporučuje se svima u dobi od 12 godina ili starijima, uključujući osobe koje sada pokušavaju zatrudnjeti ili bi mogle zatrudnjeti u budućnosti, kao i njihove partnere. Trenutno nema dokaza da bilo koja cjepiva, uključujući i ova uzrokuju probleme s plodnošću (problemi s pokušajem trudnoće) kod žena ili muškaraca. Trenutno nema dokaza da bi antitijela koje tijelo proizvede nakon cijepljenja ili da bi sastojci cjepiva uzrokovali bilo kakve probleme s trudnoćom sada ili u budućnosti. U nedavnoj studiji in vitro oplodnje, istraživači su usporedili stope uspjeha trudnoće među tri skupine žena - one koje su cijepljene protiv Covid-19, one koje su nedavno preboljele bolest, one koje nisu cijepljene i nisu bile inficirane virusom koji uzrokuje Covid-19. Studija nije pronašla razlike u stopama uspjeha trudnoće među tri skupine. Kao i kod svih cjepiva, znanstvenici pažljivo proučavaju cjepiva protiv Covid-19 za nuspojave i izvijestit će o nalazima kada postanu dostupna.
7. Mogu li cjepiva utjecati na proizvodnju spermija i na plodnost?
Trenutno nema dokaza da bilo koja cjepiva, uključujući cjepiva protiv Covid-19, uzrokuju probleme s plodnošću muškaraca. Nedavna mala studija na 45 zdravih muškaraca koji su primili mRNA cjepivo (Pfizer-BioNTech ili Moderna) proučavala je karakteristike sperme, poput količine i kretanja, prije i nakon cijepljenja. Istraživači nisu pronašli značajne promjene u tim karakteristikama sperme nakon cijepljenja. Povišenje tjelesne temperature tijekom bolesti povezano je s kratkoročnim smanjenjem proizvodnje sperme kod zdravih muškaraca. Iako vrućica može biti i nuspojava cijepljenja, nema trenutnih dokaza da vrućica nakon cijepljenja protiv Covid-19 utječe na proizvodnju sperme.
8. Moram li nositi masku ako sam cijepljen?
I nakon cijepljenja trebali biste nastaviti nositi masku kada ste među ljudima, prati ruke i održavati fizičku distancu. Za to postoji nekoliko razloga.
Prvi je da većina odobrenih cjepiva (osim Johnson&Johnson) zahtijevaju dvije doze u razmaku od dva, tri do četiri tjedna ili šest kako bi se postigao najbolji mogući imunitet. Kada dobijete prvu injekciju, ne postajete odmah imuni. Treba najmanje 7-10 dana da naše tijelo počne razvijati antitijela (protutijela), a zatim se protutijela nastavljaju povećavati tijekom sljedećih nekoliko tjedana. Drugi razlog je taj što su ova cjepiva razvijena i testirana na njihovu sposobnost sprječavanja teških bolesti i smrti od Covid-19, ali ne štite od asimptomatske infekcije i širenja.
9. Trebaju li se cijepiti i oni koji su preboljeli Covid-19?
Nažalost, moguće je dobiti Covid-19 više puta. Imunitet našeg tijela na infekciju s vremenom slabi, pa nas antitijela koja su stvorena kada smo se oporavili od koronavirusa ili cijepili neće dugoročno štititi od ponovne infekcije.
Podaci recentne studije su, međutim, pokazali da cjepivo pruža bolju zaštitu od prirodne infekcije. Naime, zapaženo je da su necijepljene osobe imale 2,34 puta veću vjerojatnost da će se ponovno zaraziti od onih koji su bili potpuno cijepljeni. Značajni imunološki dokazi i sve veći broj epidemioloških dokaza ukazuju na to da cijepljenje nakon infekcije značajno poboljšava zaštitu i dodatno smanjuje rizik od ponovne infekcije, što postavlja temelj za preporuke američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC-a). CDC također navodi da se cijepljene osobe brže i lakše oporave od virusa i, ako se zaraze, imaju blaži oblik bolesti. No kako se virus brzo širi i mijenja, a nije postignuta očekivana stopa procijepljenosti stručnjaci savjetuju i treću doza cijepljenja protiv Covid-19 .
10. Nazire li se kraj pandemije?
Voljeli bismo prebaciti prekidač i sve vratiti u normalu, ali zapravo pandemija će još potrajati.
No, stope cijepljenja su usporile u mnogim zemljama, u međuvremenu virus nastavlja mutirati, a nove varijante nastavljaju pustošiti necijepljenu populaciju, uključujući djecu.
Ono što do sada znamo o koronavirusu sugerira da bi nam, za povratak na način života prije pandemije, bez ograničenja naših aktivnosti, trebalo da najmanje 70% stanovništva bude imuno (cijepljenjem ili preboljenjem) kako bismo smanjili stopu zaraze i postigli tzv. „imunitet krda”. Ali ova razina ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući zaraznost virusa (razvoj novih, zaraznijih varijanti virusa) i kako ljudi ulaze u međusobne interakcije (distanca, maske...).
Za sada bi svi mi, uključujući i cijepljene osobe, trebali nastaviti pomagati u usporavanju širenja virusa, uključujući nošenje maski, pranje ruku i fizičko distanciranje.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 25, 2021 18:04:46 GMT
Nova pravila za radnike u Njemačkoj od sutra: Ako odbiju, mogu dobiti otkaz Nova pravila
Večernji list / 23. Novembar 2021
Brojne radnike u Njemačkoj od 24. novembra očekuju nova pravila na radnom mjestu. "Kako bismo bolje zaštitili zaposlenike, 3G će se na radnom mjestu primjenjivati od 24. novembra". Ovako glasi poruka Saveznog ministarstva rada te zemlje, objavljena putem Twittera. Iz Saveznog ministarstva zdravstva Njemačke potvrdili su da bi s današnjim danom na snagu također trebalo stupiti planirano 3G pravilo u saobraćaju i obaveze testiranja u domovima za njegu u cijeloj zemlji. Naime, odgovarajuća izmjena Zakona o zaštiti od zaraza uključuje i ponovno uvođenje obveze kućnog ureda, koja bi također trebala stupiti na snagu od srijede, piše Fenix-magazin. Glasnogovornica Ministarstva rada Njemačke kazala je da stupanje na snagu ovisi o tome kada će zakon sastaviti savezni predsjednik i objaviti ga u Saveznom glasniku zakona. Prema zakonu, to stupa na snagu dan nakon objave. "Očekujete to najkasnije do srijede", rekla je glasnogovornica. Iz Ureda saveznog predsjednika te zemlje saopćili su kako se, uz ocjenu ustavnosti, očekuje da Zakon o zaštiti od zaraza stupi na snagu prije sredine sljedeće sedmice. Bundestag je u četvrtak odlučio o novom pravilniku, a Savezno vijeće se s njim usaglasilo u petak. Nova pravila znače ako se ne može isključiti "fizički kontakt" s drugima u firmi, pristup radnom mjestu trebao bi biti moguć samo uz dokaz o cijepljenju, oporavku ili svakodnevno ažurirani dokaz testa (ili najviše 48 sati star PCR test). Isto tako, firme bi to trebale provjeravati na dnevnoj bazi. U najgorem slučaju, svi oni koji ne žele pružiti dokaze, mogli bi dobiti otkaz, piše Večernji list. Svi oni koji dolaze u Njemačku, a nisu cijepljeni ili oporavljeni, trebaju sa sobom donijeti i dokaz o negativnom brzom testu na koronavirus. U cijeloj Njemačkoj zaposlenicima i posjetiteljima također bi trebao biti dopušten ulazak u staračke domove, klinike i ustanove za osobe s invaliditetom samo uz dnevni negativni test. Cijepljeni ili oporavljeni radnici također mogu svakodnevno raditi samotestiranje ili dva puta sedmično napraviti PCR testove.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 27, 2021 18:53:51 GMT
Sve je više i cijepljenih koji su se zarazili i razboljeli: Odgovaramo na ključna pitanja o rizicima s kojima su suočeni Piše: Tanja Rudež Objavljeno: 27. studeni 2021. 16:08
Četvrti pandemijski val i dalje "bjesni" Hrvatskom. Iako među hospitaliziranima i umrlima nadmoćno dominiraju necijepljene osobe, nažalost sve je veći broj zaraženih osoba koje su cijepljene s dvije doze cjepiva (odnosno jednom u slučaju cjepiva Janssen).
Tako nešto nije neočekivano jer četvrti je pandemijski val uzrokovan visoko zaraznom delta varijantom (dvostruko zaraznija od originalnog wuhanskog soja), a cjepiva protiv covida nisu 100 posto učinkovita. No, cijepljeni su izloženi puno manjem riziku da će biti hospitalizirani ili umrijeti.
Prema podacima koje su objavili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), necijepljeni ljudi u SAD-u izloženi su 14 puta većem riziku smrti od covida-19 od onih koji su u potpunosti cijepljeni. Donosimo odgovore na pitanja koja u posljednje vrijeme zaokupljaju potpuno cijepljene osobe.
Igra li vrsta cjepiva ulogu u riziku od zaražavanja?
- Boljima su se pokazala mRNK cjepiva, od kojih je Modernino cjepivo pokazalo nešto bolju zaštitu nego Pfizerovo, a lošijima adenovirusna (vektorska) cjepiva.
Klinička ispitivanja pokazala su da kod wuhanskog soja Modernino cjepivo smanjuje rizik od razvoja simptomatskog covida-19 za 94 posto, dok Pfizer/BioNTech taj rizik smanjuje za 95 posto. Cjepiva Johnson & Johnson i AstraZeneca pokazala su slabije rezultate, smanjujući ovaj rizik za oko 66 posto odnosno 70 posto. No, zaštita koju nudi cjepivo AstraZeneca povećala se na 81 posto kad se ostavi dulji razmak između doza.
Kako su postojeća cjepiva razvijena za wuhanski soj, od zaraze indijskom varijantom štite slabije. Podaci o učinkovitosti se razlikuju ovisno o studiji, no 2 sedmice nakon druge doze učinkovitost u sprečavanju zaraze indijskim sojem za Pfizer i Modernu bila je oko 80 posto, a za AstraZenecu oko 67 posto.
Ipak, i u slučaju indijske varijante postojeća cjepiva i dalje su učinkovita u prevenciji teških slučajeva covida i smrti. Drugim riječima, najveći dio onih koji su cijepljeni, a koji se zaraze i razbole, razvit će blaži oblik prehlade ili hunjavice, neće dobiti upalu pluća, neće završiti na respiratoru i umrijeti.
Koliko protok vremena utječe na slabljenje zaštite?
Sve je očitije da imunitet stečen cijepljenjem opada s vremenom. Medicinski časopis Lancet nedavno je objavio studiju švedskih znanstvenika sa Sveučilišta Umeå o učinkovitosti cjepiva tijekom vremena. Učinkovitost cjepiva Pfizer protiv zaraze progresivno je opadala s 92 posto između 15. i 30. dana nakon cijepljenja na 47 posto između 4. i 6. mjeseca nakon cijepljenja, a poslije 7. mjeseca nadalje nije se mogla utvrditi učinkovitost u odnosu na necijepljene.
Učinkovitost je slabila nešto sporije za Modernu i procijenjena je na 59 posto od 6. mjeseca nakon cijepljenja nadalje. Nasuprot tome, učinkovitost AstraZenece općenito je bila niža i brže je slabila, a od 6. mjeseca nakon cijepljenja nije se mogla detektirati učinkovitost protiv zaraze u odnosu na necijepljene. Općenito, učinkovitost svih cjepiva protiv zaraze bila je niža i brže je slabila među muškarcima, starijim osobama i osobama s komorbiditetima.
Koliko je rizik zaraze cijepljenih individualan?
- Rizik zaraze uvelike ovisi o imunološkom sustavu svakog pojedinca, ali i izloženosti virusu. Imunološki sustav slabi s godinama, a također imunološki kompromitirane osobe (npr. onkološki pacijenti) mogu imati nižu razinu zaštite nakon cijepljenja ili ona brže pada protokom vremena.
Dva puta sam cijepljen, no kako se mogu dodatno zaštititi?
- Imunološki kompromitiranim osobama preporučuje se treća doza cjepiva, a o vremenu njezina davanja odlučit će specijalist koji liječi pacijenta.
Ostalima se šest mjeseci nakon druge doze preporučuje booster doza koja se u nekim zemljama, primjerice Izraelu, pokazala vrlo učinkovitom u zaustavljanju širenja delta varijante. No, u teškoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj sve cijepljene osobe trebale bi se ponašati kao da nisu cijepljene. Drugim riječima, trebaju nositi maske u zatvorenim prostorima i izbjegavati okupljanja puno ljudi. Nadalje, važno je održavati fizičku distancu od drugih ljudi te često prati ruke.
Nedavno objavljena studija u British Medical Journalu, zasnovana na analizi 72 istraživanja, pokazala je da je nošenje maski jedna je od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera za prevenciju covida-19 jer smanjuje incidenciju bolesti za 53 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 1, 2021 8:46:28 GMT
Podaci za Hrvatsku o necijepljenima i cijepljenima među preminulima po dobnim skupinama za ovu godinu zaključno s 28. studenim.
Gotovo svi mlađi od 50 su necijepljeni
Oni pokazuju kako je ove godine preminulo 6712 osoba, a od toga 5514 osoba nije bilo cijepljeno.
U dobnoj skupini do 39 godina svih 27 umrlih nije bilo cijepljeno.
Postotak necijepljenih za dobnu skupinu od 40 do 49 godina je 95.83 posto, za dobnu skupinu od 50 do 59 je 91.43 posto, a za dobnu skupinu od 60 do 64 godine 89.04 posto.
Za dobne skupine od 65 godina naviše postotak necijepljenih se kreće od 85.95 posto do 78.77 posto, ovisno o dobnoj skupini.
Detaljnije podatke možete vidjeti u tablici niže.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 3, 2021 7:25:13 GMT
NOVO ISTRAŽIVANJE Studija na 700.000 ljudi mjerila učinkovitost Moderninog cjepiva, rezultati su vrlo impresivni
Liječnici američkog medicinskog konzorcija Kaiser Permanente, koji pod sobom ima 39 bolnica i 700 ambulanti, ustvrdili su da Modernino cjepivo protiv covida-19, bolesti koju uzrokuje koronavirus SARS-CoV-2, učinkovito štiti od bolesti, zaraze i smrti od posljedica covida, piše Reuters.
Liječnici Kaisera do tih su spoznaja došli nakon praćenja 706 tisuća odraslih osoba, od kojih je polovica primila cjepivo.
Istraživanjem koje je objavljeno u časopisu The Lancet Regional Health - Americas, ali koje još nije recenzirano i potvrđeno dodatnim ispitivanjima, utvrđeno je da je Modernino cjepivo i pet mjeseci nakon primitka druge doze zarazu koronavirusom onemogućilo u 87 posto slučajeva, da je hospitalizaciju zbog oboljenja od covida-19 preveniralo u 96 posto slučajeva te da je smrt od posljedica covida spriječila u 98 posto slučajeva.
Unatoč tome što su sudionici studije bolovali od raznih kroničnih bolesti te što su pripadali raznim spolnim, dobnim, rasnim i etničkim grupama, učinkovitost cjepiva kretala se između 83 i 92 posto.
Imunolog E. John Wherry sa Sveučilišta Pennsylvania, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da je "nije jako vjerojatno" da omikron varijanta koronavirusa može u potpunosti zaobići zaštitu koju daju cjepiva protiv covida-19 te da će dodatne doze vjerojatno "dati dodatnu zaštitu protiv omikrona".
|
|