|
Post by kulinban on Apr 1, 2022 9:39:36 GMT
Zapadne tvrtke kojima su Anonymousi zaprijetili: Već smo se povukli iz Rusije
HAKERI iz Anonymousa zaprijetili su zapadnim tvrtkama koje nastavljaju poslovati u Rusiji, a neke od njih kažu da su se već povukle iz Rusije, i prije hakerske prijetnje, javlja CNBC.
U tweetu s računa koji se smatra bliskim vodstvu globalne aktivističke grupe hakera objavljen je popis 42 tvrtke s upozorenjem da će se suočiti s kibernetičkim napadima ako se ne povuku iz Rusije.
Prijetnja, koja je kasnije odjeknula i na drugim Twitter profilima povezanima s Anonymousima, uključivala je fotografiju s logotipima oko 40 tvrtki, uključujući i kompanije kao što su Burger King, Subway i General Mills.
Tvrtke koje su Anonymousi naveli ranije se povukle iz Rusije
Televizija CNBC kontaktirala je spomenute tvrtke, a većina odgovora već je objavljena u priopćenjima za javnost. Priopćenja su uslijedila nakon objave Anonymousa. Tvrtke Bridgestone i Dunkin kažu da su, u trenutku kada su ih Anonymousi spomenuli, već javno obznanili da posao povlače iz Rusije.
Obje su tvrtke također izravno odgovorile Anonymousima na Twitteru.
Korisnici Twittera također su istaknuli da su druge tvrtke, poput Citrixa, već najavile slične namjere. "Nažalost, vidimo mnogo netočnih izvješća u društvenim i tradicionalnim medijima u vezi s poslovanjem Citrixa u Rusiji", stoji na blogu Citrixove web stranice.
Tri ciljane tvrtke vezane za naftna polja Halliburton, Baker Hughes i Schlumberger također su već objavile najave o svojim ruskim poslovnim operacijama. Izjave su uslijedile nakon članka Washington Posta, koji je molio čitatelje da prestanu ulagati u tvrtke za koje se smatra da "financiraju Putinov rat". "Kibernetički napad bi mogao biti usmjeren na pogrešno mjesto"
Postavlja se pitanje jesu li Anonymousi namjerno prozvali i tvrtke koje su se već prije povukle iz Rusije. Stručnjakinja za kibernetičku sigurnost sa stažem u agenciji za kibernetičku nacionalnu sigurnost SAD-a kaže da bi takvi napadi mogli biti opasni.
Kaže da bi kibernetički napadi mogli biti usmjereni na pogrešno mjesto jer nije jasno jesu li Anonymousi to namjerno napravili. Kako piše CNBC, moguće je da Anonymousi nisu bili impresionirani nekim od obećanja navedenih tvrtki.
43 tvrtke prkose zahtjevima hakera
Neke tvrtke, uključujući Halliburton, Baker Hughes i Schlumberger, nisu ostvarile dobre rezultate na poslovnoj listi koju je sastavio Yale School of Management. Popis kategorizira 500 tvrtki prema tome jesu li prestale s radom u Rusiji uz ocjene od 1 do 5.
Prema popisu koji su sastavili Jeffrey Sonnenfeld i Yale Research Team, trenutno postoje 43 tvrtke koje prkose zahtjevima za napuštanjem ili smanjenjem aktivnosti u Rusiji, piše Socradar. Osim toga, 58 tvrtki odlučilo je odgoditi nova ulaganja i širenje poslovanja.
Anonymousi u akciji zbog ruske invazije
Nakon ruske invazije na Ukrajinu Anonymousi su mobilizirali svoje dobrovoljce kako bi izvršili cyber napade na ruske javne institucije te medijske kuće pod kontrolom države. U svojim nedavnim pokušajima protiv ruske invazije hakeri su ciljali na Rusku središnju banku i rusku građevinsku kompaniju Rostproekt.
Anonymousi su u objavi na Twitteru rekli da će objaviti 35.000 dokumenta s "tajnim sporazumima" te su tvrdili da su hakirali elektroničku poštu Rostproekta.
Kasnije je s Twitter računa označeno više tvrtki s upozorenjem da bi i one uskoro mogle postati mete Anonymousa.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 2, 2022 21:30:45 GMT
Prva članica EU koja je ukinula ruski plin: Ako možemo mi, može i cijela EuropaPrva članica EU koja je ukinula ruski plin: Ako možemo mi, može i cijela Europa
PREDSJEDNIK Litvanije Gitanas Nauseda objavio je da njegova zemlja od ovog mjeseca više neće uvoziti ruski plin.
"Prije mnogo godina moja je zemlja donijela odluke koje nam danas omogućuju da bez muke prekinemo energetske veze s agresorom. Ako mi to možemo, može i ostatak Europe", poručio je na Twitteru.
Ministarstvo energetike Litve na svojim je stranicama objavilo priopćenje o ovoj odluci. Prenosimo ga u nastavku:
"Tražeći punu energetsku neovisnost od ruskog plina, kao odgovor na rusku energetsku ucjenu u Europi i rat u Ukrajini, Litva je potpuno napustila ruski plin: plinski transportni sustav Litve od početka ovog mjeseca radi bez uvoza ruskog plina. To potvrđuju i podaci litavskog operatera plinskog transportnog sustava Amber Grid, koji pokazuju da je 2. travnja uvoz ruskog plina za potrebe Litve preko litavsko-bjeloruske interkonekcije bio jednak 0 MWh.
"Ovo je prekretnica"
Sva potražnja za plinom Litve zadovoljava se putem terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Klaipedi. Službeni rasporedi koje planira operater terminala za ukapljeni prirodni plin Klaipedos Nafta pokazuju da će na terminal svakog mjeseca stizati tri velika tereta ukapljenog plina, što je planirano da bude dovoljno za sve kupce.
Za sljedeće razdoblje kupci su naručivali samo transport plina s terminala. Po potrebi se plin u Litvu može isporučivati i plinskom vezom s Latvijom, a od 1. svibnja – plinskom vezom s Poljskom.
Ministar energetike Dainius Kreivis kaže da je ovo prekretnica u povijesti energetske neovisnosti Litve: "Mi smo prva zemlja EU među zemljama opskrbljivačima Gazproma koja je stekla neovisnost o isporuci ruskog plina, a to je rezultat višegodišnje koherentne energetske politike i pravovremenih infrastrukturnih odluka”.
U takvim okolnostima, ruski zahtjev za plaćanjem plina u rubljama je besmislen, jer Litva više ne naručuje ruski plin i više ga ne planira plaćati. Kao odgovor, ruska tvrtka za opskrbu plinom Gazprom obavijestila je Amber Grid da više ne želi uvoziti plin iz Rusije preko litavsko-bjeloruske veze".
|
|
|
Post by kulinban on Apr 3, 2022 18:37:31 GMT
Tri evropske države više ne uvoze ruski plin Baltičke države su prekinule uvoz ruskog plina, javlja AFP, pozivajući se na generalnog direktora latvijskog operatera plinskog-transportnog sistema Conexus Baltic Grid Vildisa Barisa.
Vidis Baris je Latvijskom radiju saopćio da se plin "od 1. aprila ne transportuje u Latviju, Estoniju i Litvaniju".
|
|
|
Post by kulinban on Apr 5, 2022 13:54:10 GMT
Ovo su nove sankcije koje EK planira uvesti Rusiji
Europska komisija je u utorak predložila peti paket sankcija protiv Rusije koji, među inim, uključuje zabranu uvoza ugljena, zabranu svih transakcija za četiri ključne ruske banke, zabranu pristajanja ruskih brodova u europske luke te najavila da radi na dodatnim sankcijama koje bi uključivale zabranu uvoza nafte.
Četiri paketa sankcija koje je Europska unija do sada uvela “teško su pogodila i ograničila političke i ekonomske mogućnosti Kremlja i vidimo opipljive rezultate”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Međutim, to nije dovoljno s obzirom na razvoj događaja i užasne slike pokolja iz Buče i drugih mjesta u Ukrajini.
“Moramo dodatno pojačati naš pritisak i danas predlažemo nove, oštrije i šire sankcije tako da još dublje pogode rusko gospodarstvo”, rekla je von der Leyen.
Peti paket sankcija počiva na šest stupova. Prvi je zabrana uvoza ugljena iz Rusije, koja godišnje iznosi četiri milijarde eura.
Drugi stup je zabrana svih transakcija za četiri ključne ruske banke, uključujući VTB, drugu najveću rusku banku. Te četiri banke koje će biti potpuno isključene s tržišta, predstavljaju 23 posto ruskog bankovnog sektora.
Treći stup je zabrana pristajanja ruskih brodova i brodova kojima upravlja Rusija u europske luke. Tu je ostavljena mogućnost iznimke za brodove koji prevoze hranu i poljoprivredne proizvode, humanitarnu pomoć ili energiju. Dodatno se predlaže zabrana ruskih i bjeloruskih prijevoznika u cestovnom prometu. “Ta zabrana drastično će ograničiti mogućnosti ruske industrije da dođe do ključne robe”, navodi Komisija.
Četvrti stup predviđa daljnje ciljane zabrane izvoza vrijedne 10 milijardi eura u područjima u kojima je Rusija naročito ranjiva.To uključuje, primjerice, kvantna računala i napredne poluvodiče, osjetljive strojeve i transportnu opremu, što bi dodatno trebalo degradirati rusku tehnološku bazu i industrijske kapacitete.
Peti stup uključuje nove zabrane uvoza, u vrijednosti 5,5 milijarde eura kako bi se prekinuo dotok novca iz Rusije i njezinih oligarha za proizvode od drveta do cementa, od morskih plodova do pića.
Šesti stup uključuje vrlo ciljane mjere poput zabrane ruskim tvrtkama da sudjeluju u javnim nabavama u državama članicama, zabranu bilo kakve financijske pomoći s razine država članica ili EU-a za ruska javna tijela. Također se predviđa proširenje popisa sankcioniranih osoba.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 5, 2022 14:22:33 GMT
Njemačka spriječila gašenje Gazpromove podružnice 05. april 2022
Gazprom je prošlog petka objavio da se povlači iz vlasničkog udjela u Gazprom Germania GMBH i ostale imovine u Njemačkoj, uključujući Gazprom Marketing & Trading Ltd, sa sjedištem u Londonu, ne navodeći pojedinosti ni objašnjenje takve odluke.
Sjedište je Gazprom Germanije u Berlinu, a jedini je njegov dioničar Gazprom Export, podružnica u potpunom vlasništvu Gazproma.
Njegove osnovne poslovne djelatnosti uključuju skladištenje, trgovanje i opskrbu plinom, koji se koristi kao gorivo u cestovnom i pomorskom prijevozu, a vlasnici su i mreže punionica u Njemačkoj i Češkoj.
Upravljaju najvećim njemačkim skladištem plina Gazprom, između ostalog, upravlja najvećim njemačkim skladištem plina, koje čini jednu petinu njemačkog skladišnog kapaciteta, napominje agencija dpa.
U ministarstvu gospodarstva istaknuli su u ponedjeljak da Gazprom Germania u Njemačkoj upravlja iznimno važnom infrastrukturom.
Njegov vlasnik Gazprom rekao je da se povlači iz Gazprom Germanije, a nije jasno tko će biti novi ekonomski i pravni vlasnik udjela, naglasio je ministar gospodarstva Robert Habeck.
Ta činjenica sama po sebi predstavlja kršenje propisa, istaknuo je Habeck, dodavši i da je ministarstvo "doznalo" da je novi vlasnik Gazprom Germanije, neizravnom akvizicijom, JSC Palmary and Gazprom Business Export Services LLC.
"Želimo osigurati opskrbu plinom"
Budući da Gazprom Germania upravlja ključnom infrastrukturom i da kupac nije iz EU, akviziciju mora odobriti njemačka vlada, naglašavaju u ministarstvu.
Nejasno je pritom "tko ekonomski i pravno stoji iza dviju tvrtki", a novi je vlasnik, po priopćenju ministarstva, naložio likvidaciju Gazprom Germanije, što nije legalno dok se akvizicija ne odobri.
Ministarstvo je nije odobrilo pa su svi naknadni pravni koraci ništavni, istaknuli su, dodijelivši Gazprom Germaniji privremenog upravitelja, mrežnog regulatora BNA.
Tim potezom želimo osigurati opskrbu plinom, ne samo Njemačke već i europskih partnera, naglasio je ministar Habeck.
Gazprom Germania posjeduje druge tvrtke u njemačkoj plinskoj industriji, uključujući dobavljača plina Wingas, operatera skladišta plina Astoru i manjinski udio u tvrtki za transport plina Gascade.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 6, 2022 18:11:39 GMT
Njemačka preuzela Gazprom Germaniju Ogromna skladišta, mnogo plina i unosni ugovori. Njemačka je oduzela ruskom Gazpromu upravljanje nad tvrtkom Gazprom Germania. Taj radikalan potez trebao bi osigurati opskrbu plinom. Njemačka Savezna agencija za mreže (Bundesnetzagentur) u ponedjeljak je preuzela upravljanje nad Gazprom Germanijom i praktički će ubuduće djelovati kao vlasnik te firme koja je do sada pripadala ruskom energetskom divu Gazpromu. To je naložio njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck, a potez je ocijenjen kao radikalna mjera s ciljem osiguranja osiguravanja dostave plina u Njemačkoj. Iako nije u pitanju potpuna nacionalizacija, odnosno zapljena ruske imovine – jer će Agencija za mreže upravljati firmom na ograničeno vrijeme, barem do konca rujna – u Kremlju sigurno nisu zadovoljni tim potezom. „Svjesni smo odgovornosti za pouzdanu opskrbu plinom koja dolazi s ovim pothvatom. Naš cilj je da se Gazprom Germania vodi u interesu Njemačke i Europe“, rekao je predsjednik Agencije Klaus Müller za javni servis ARD. Inače, ta agencija sa sjedištem u Bonnu bavi se reguliranjem tržišta i zaštitom konkurencije kada su u pitanju na primjer kritične mreže električne energije, plina, telekomunikacija, pošte i željeznica. Gazprom je do sada podmirivao oko 40 posto njemačkih potreba za plinom i preko svoje firme kćeri s preko 1.500 zaposlenih bio daleko najveći isporučitelj tog energenta. U kompliciranoj poslovnoj konstrukciji, Gazprom Germania preko firmi u svom vlasništvu kontrolira i skladišta plina u Njemačkoj i Austriji s kapacitetom od šest milijardi kubičnih metara. Najveće je skladište u Rehdenu, u Donjoj Saskoj, na dubini od dva kilometara i površine od oko 910 nogometnih igrališta. Gazprom Germania preko jedne druge svoje firme trguje plinom s njemačkim lokalnim samoupravama, a preko treće transportira plin. Također, ova firma ima ugovore o uvozu sa sestrinskom firmom Gazprom Export. Sve to će sada biti u rukama Njemačke državne agencije. U jeku rata u Ukrajini i oštrih sankcija protiv Rusije, Njemačka je dobro pazila da ne ugrozi opskrbu plinom. Premda je trenutno stanje „redovito" i plina nigdje ne manjka, velika je bojazan da bi se do iduće zime stanje moglo pogoršati. Prema nedavnoj anketi, petina Nijemaca počela je štedjeti energente ili sad manje vozi automobile. Posljedice rata u Ukrajini dovele su do inflacije od 7,3 posto u ožujku, što je najviše još od Prvog zaljevskog rata 1981. godine kada je skok cijena energenata potaknuo val poskupljenja. Sada će Savezna agencija za mreže prije svega imati zadatak da popuni plinska skladišta, u skladu s novim njemačkim zakonom. Taj zakon, kojim se prvi put definira strateške rezerve plina, nalaže da na početku listopada svako skladište bude popunjeno najmanje 80 posto, početkom prosinca 90 posto, a na koncu zime, odnosno početkom veljače barem 40 posto. Mutne konstrukcije Moskve Ministar gospodarstva Habeck je odluku o preuzimanju Gazprom Germanije obrazložio priopćenjem Gazproma od petka (1.4.) u kojem se iznenađujuće navodi da se koncern povlači iz vlasništva svoje firme kćeri u Njemačkoj. Ostalo je nejasno tko bi ubuduće upravljao tom firmom, a kod kritične infrastrukture država mora izdati posebnu dozvolu da vlasnik bude neki subjekt koji stiže izvan EU-a.
Kako prenosi Der Spiegel, u Moskvi su za upravljanje Gazprom Germanijom smislili čudnovatu konstrukciju. Firma Gazprom Export Business Services, koja je do sada upravljala Germanijom, prodala je krajem ožujka za sto rubalja (otprilike jedan euro) 0,1 posto vlasništva dioničkom društvu Palmari i predala mu 100%-tno upravljanje firmom.
Palmari je nepoznat javnosti, ima jedan jedini ured na rubu Moskve. Posljednjeg dana ožujka je, prema privrednom registru, poslovođa Palmarija postao izvjesni Dimitrij Z. koji se bavio trgovinom automobilima i radio kao DJ u noćnim klubovima. Prema Der Spiegelu, taj čovjek je samo fasada, dok bi konce povlačili drugi.
„Tako su dionice kupljene za jedan euro formalno jednom DJ-u davale apsolutnu moć da odlučuje o njemačkoj firmi koja je 2020. imala promet od 12,7 milijardi eura i kontrolira plinska skladišta i drugu kritičnu infrastrukturu u Njemačkoj“, piše njemački list. Prva i jedina odluka Palmarija bila je likvidiranje Gazprom Germanije.
Tome je sada Berlin stao na put. U prvoj reakciji, ruski predsjednik Vladimir Putin nije spominjao konkretan slučaj, ali je rekao da su „brutalne mjere uključujući upravljački pritisak na našu firmu Gazprom u pojedinim europskim zemljama“ zapravo „mač s dvije oštrice“.
On je dodao da će Rusija primarno motriti na isporuke hrane „neprijateljskim“ zemljama, u svjetlu nestašice namirnica na svjetskom tržištu. Mnogi komentatori u Njemačkoj su to shvatili kao prijetnju osvetom zbog njemačkog preuzimanja Gazpromove firme kćeri.
Njemačkoj potrebni ruski energenti
Gazprom je u međuvremenu zatražio od Njemačke da promijeni ime i logo Gazproma Germania, kako se firma više ne bi dovodila u vezu s koncernom. Gazprom je također priopćio da će povući čitav menadžment iz njemačke podružnice.
Pitanje je što će se dogoditi koncem rujna, kada ističe ograničeno upravljanje Gazprom Germanijom od strane Savezne agencije za mreže. Kako kažu poznavatelji prilika, tada će Njemačka morati ili pronaći privatne vlasnike od povjerenja, ili doista nacionalizirati tu firmu za što bi možda morala platiti odštetu ruskim vlasnicima.
Prema ranijim ocjenama brojnih stručnjaka, Njemačka i Rusija, koje direktno povezuju dva plinovoda Sjeverni tok – od kojih drugi nikad nije pušten u rad – u svojevrsnoj su međuovisnosti: Njemačkoj treba plin, Rusiji devize. Do sada nijedna strana nije bila spremna zavrnuti ventil.
Nakon prizora masakra u Buči nadomak Kijeva, za koji Ukrajina optužuje ruske snage, ponovno je porastao pritisak na službeni Berlin da po cijenu energetske nestabilnosti i ogromnih cijena prekine dobavljati ruski plin i naftu. Za to se posljednjih dana zalaže i ministrica obrane Christine Lambrecht, ali nema podršku ni vrha Socijaldemokratske stranke a niti ostatka kabineta kancelara Olafa Scholza.
„Slijedimo strategiju da budemo neovisni o ruskom plinu, ugljenu i nafti, ali to ne možemo odmah", rekao je zeleni ministar energetike Habeck. Berlin je u razgovorima s Katarom i Ujedinjenim Emiratima o LNG-u i zelenom vodiku, također se ubrzava izgradnja kapaciteta obnovljivih izvora energije.
Njemačka vlada je usvojila paket mjera kako bi smanjila udarac cijena na džepove potrošača. To uključuje jednokratnih 300 eura svakom poreznom obvezniku, smanjenje cijene javnog prijevoza i popust na cijene benzina i dizela.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 6, 2022 18:32:29 GMT
Američki proizvođač čipova Intel obustavio je poslovanje u Rusiji, pridruživši se mnoštvu kompanija koje su napustile tu zemlju nakon njenog napada na Ukrajinu, javlja Reuters.
Ta korporacija, koja je prošlog mjeseca obustavila isporuke kupcima u Rusiji i Bjelorusiji, primijenila je mjere za kontinuitet poslovanja kako bi minimizirala poremećaje u svojim globalnim operacijama.
"Intel se pridružuje globalnoj zajednici u osudi rata Rusije protiv Ukrajine i poziva na brzo uspostavljanje mira", objavila je kompanija.
Intel je dodao da rade na podršci svojim zaposlenicima, uključujući 1-2 hiljade zaposlenih u Rusiji.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 6, 2022 18:49:26 GMT
Šef EU diplomacije: ‘Od početka rata Putinu smo dali 35 milijardi eura, a Ukrajini za obranu - jednu‘ OGORČENI BORRELL Moramo nastaviti naoružavati Ukrajinu. Trebamo manje pljeska i više pomoći, rekao je Josep Borrell
Europska unija dala je 35 milijardi eura Vladimiru Putinu za opskrbu energijom od početka njegova rata u Ukrajini i milijardu eura za financiranje obrane Ukrajine, rekao je Josep Borrell, a prenosi The Guardian.
On je ovu usporedbu iznio u govoru u Europskom parlamentu pozivajući Europu da pošalje više oružja Ukrajini kako bi joj se pomoglo da okonča rat koji je započela Rusija.
- Moramo nastaviti naoružavati Ukrajinu. Trebamo manje pljeska i više pomoći. Europska unija obećala je dati jednu milijardu eura vojne pomoći Ukrajini, što bi se moglo činiti puno, ali mi jednu milijardu eura plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam on daje. Od početka rata dali smo mu 35 milijardi eura. Usporedite to s milijardu eura koje je Ukrajina dobila za oružje - rekao je Borrell.
EU trenutačno raspravlja o petom valu sankcija protiv Rusije, koji bi trebao uključivati i zabranu uvoza ugljena vrijednog četiri milijarde eura.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 8, 2022 15:12:03 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 10, 2022 17:50:21 GMT
Rusi iz Njemačke zadnjih 45 dana proživljavaju pakao: ‘Prijete nam, tuku nas, posao nam propada‘
Mnogi Nijemci osjećaju se nelagodno zbog proruskih konvoja, a mnogi se pitaju radi li se zapravo o prikrivenoj podršci ratu
Od izloga trgovina poprskanih bojom do dobacivanja uvreda na cesti - napadi na rusku zajednicu u Njemačkoj porasli su otkako je počeo rat u Ukrajini. Dio Rusa koji žive u Njemačkoj zbog toga su organizirali prosvjede "protiv rusofobije".
Demonstracije u obliku konvoja vozila diljem zemlje, u kojoj se nalazi najveća ruska dijaspora u Europskoj uniji, izazvale su negativne reakcije jer ih mnogi shvaćaju kao iskaz podrške ruskoj vojnoj agresiji u Ukrajini.
Gotovo 400 kaznenih djela na štetu Rusa i 181 na štetu Ukrajinaca službeno je prijavljeno njemačkoj policiji otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u veljači.
Njemačka je dom za otprilike 1,2 milijuna Rusa i 325.000 Ukrajinaca, a od početka sukoba pristiglo je još 316.000 izbjeglica.
Četrdesetgodišnjem Christianu Freieru svakodnevno su slane stotine prijetnji smrću, zajedno s fotografijama spaljenih i osakaćenih trupala, otkako je pomogao organizirati konvoj od 400 vozila u Berlinu prošloga tjedna.
Internetska stranica njegove automehaničarske radionice je hakirana, a njezine ocjene na internetu naglo su se snizile.
Oko 2500 ljudi očekuje se na dvama proruskim događajima u Njemačkoj u nedjelju, a organizatori kažu da se bore protiv rusofobije.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 10, 2022 21:08:16 GMT
Gazprom" nastavlja normalnu isporuku gasa Evropi"Gazprom" nastavlja normalnu isporuku gasa u Evropu preko teritorije Ukrajine, izjavio je danas portparol kompanije Sergej Kuprijanov. Gazprom normalno isporučuje ruski gas tranzitom preko ukrajinske teritorije u skladu sa zahtjevima evropskih potrošača - 79,6 miliona metara kubnih od 10. aprila", rekao je Kuprijanov novinarima. Ova količina je ispod isporuka koje su ugovorene dugoročno, a to je 109,5 miliona metara kubnih na dan.Juče su evropski kupci zatražili 78,3 miliona metara kubnih ovog energenta. Cijena se kreće oko 1.300 dolara za 1.000 kubnih metara.
Europa svaki dan potroši ruske nafte u vrijednosti od 450 milijuna eura
Prošli tjedan Borrell je posjetio ukrajinski glavi grad Kijev zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi pružio stanovnicima poruku europske solidarnosti. Borrell je tada jasno kazao da su potrebne nove sankcije ruskom energetskom sektoru.
Prema podacima think tanka Bruegel, u Europskoj uniji se svakodnevno potroši ruske nafte u vrijednosti od 450 milijuna eura. Ministri će također razgovarati o stanju u Maliju, Libiji, Jemenu i zapadnom Balkanu.
Na dnevnom redu je i razmjena mišljenja o strategiji Global Gateway, odnosno novoj europskoj strategiji za poticanje pametnih, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te za jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava u cijelom svijetu.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 11, 2022 10:16:08 GMT
Kome će Rusi prodavati svoju naftu i plin?Europljani, zabrinuti kako da nadoknade plin i naftu koja je stizala iz Rusije, previđaju da je i Rusija bila sretna s tako velikom i platežno sposobnom mušterijom. No sada ni Rusiji neće biti lako naći alternativu.
Mada to nerado sluša, Rusija je po definiciji zapravo zemlja u razvoju: golemi dio njenih prihoda potječe od izvoza sirovina. A tu je na prvom mjestu izvoz nafte i plina - to čini čitavih 45% državnih prihoda Rusije.
A kod trgovine, pogotovo ako je unosna, se zaboravljaju ideološke razlike: i u doba komunizma je SSSR prodavao svoja fosilna goriva imućnoj zapadnoj Europi, a prodaja se kasnije još uvelike povećala. Prema američkom uredu za statistiku trgovine energentima EIA, Rusija je od svog ukupnog plasmana u europske države OECD-a 2021. izvezla 49% svoje nafte i derivata, plina čak skoro tri četvrtine.
No invazija Ukrajine i zločini koji su počinjeni su Europljane podsjetile kako se Moskvi teško može vjerovati - i u trgovini. Europa je postala bolno svjesna svoje ovisnosti o ruskim energentima i čini sve što može da što prije nađe alternativu. Europska komisija planira da "znatno prije 2030." bude potpuno neovisna o uvozu iz Rusije.
Ništa nije "bez problema"
U strahu od hladnih radijatora, mnogi Europljani su uvjereni kako će Rusi "bez problema svoju naftu i plin prodati Kinezima". No energetski stručnjaci nipošto ne misle kako tu "nema problema". Ima ih zapravo čitav niz.
Točno je kako Rusija već sad 38% svoje izvezene nafte prodaje mušterijama Azije i najveći dio odlazi u Kinu. No i tako je Rusija za Kineze tek na drugom mjestu, na prvom je Saudijska Arabija. A neće proći bez (tržišne) borbe pokušaj Rusije da istisne Saudijce s kineskog tržišta: "Najzanimljivija dinamika koju ćemo promatrati na tržištu energentima će biti ruski pokušaj ugurati se u dugogodišnje trgovačke odnose Bliskog istoka i Istočne Azije", smatra Fernando Ferreira, geopolitički analitičar u savjetničkoj tvrtki Rapidan specijaliziranoj za energente.
Drugi važan cilj Moskve će svakako biti drastično povećanje količine nafte koju prodaje Indiji. To je zemlja sa 1,38 milijardi stanovnika i treći je potrošač nafte na svijetu. Ona ima nešto vlastite nafte, ali većinu mora uvoziti. To čini najvećim dijelom iz Iraka, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, nafta iz Rusije čini tek 2% indijskog uvoza.
Hoće, ali po kojoj cijeni?
Indija je veoma svjesna svoje pozicije - to dobrim dijelom objašnjava kako ni ta zemlja nije osudila rusku invaziju Ukrajine, nego jednostavno čeka da dobije rusku naftu. Ali što jeftinije. To se nedavno i dogodilo: kako nam ukazuje Margarita Balmaceda iz Davisovog centra za istraživanje Rusije i Euroazije na sveučilištu Harvard, na tržištu su se pojavila velika pošiljka ruske nafte s otoka Sahalin koju je odbilo više kupaca - da bi na kraju završile u dvije rafinerije u Indiji. Možemo samo pretpostavljati koja je bila konačna cijena, ali čak i s nižom cijenom stručnjaci sumnjaju kako bi Kina i Indija mogle potpuno nadomjestiti Europu kao kupca.
Ferreira nas podsjeća kako se trgovački odnosi stvaraju desetljećima, a ni Kina ni Indija neće počiniti grešku i postati previše ovisne o nafti iz Rusije: "Mislim da obje zemlje nemaju nikakvog interesa zatvoriti svoje tržište za naftu s Bliskog istoka samo da bi kupovale kod Rusa."
Onda je tu za Ruse još jedan problem: zapadna tehnologija. Nafta je izuzetno agresivna tekućina, tako da i za njen transport, a pogotovo za vađenje trebaju materijali i tehnologija koju je do sad dobivala sa Zapada. "Rusiji će biti veoma teško ostati na ovoj razini eksploatacije bez pristupa zapadnoj tehnici", smatra energetski stručnjak.,
Kod nafte već teško, a kod plina...
A dok velikih problema ima i kod nafte, potraga kamo će prodati svoj plin umjesto Europljanima je još kud i kamo teža. Jer nafta se u pravilu tovari na brod i odvozi kamo treba, plin se mora odvesti plinovodima - tehnologija ukapljivanja je u Rusiji još u začecima.
To Putin svakako namjerava promijeniti: ponosno objavljuje kako se Rusija "okreće istoku" i potpisao je s Kinom 30-godišnji trgovinski ugovor. Tu je planirana gradnja novog plinovoda za kinesko tržište, a dogovoreno je i da će se naplata vršiti - u eurima. Tu je onda i Pakistan kog zanima ruski plin: Rusija se obavezala izgraditi Pakistan Stream, a u konačnici bi se ruski plin ukapljivao u Karačiju odakle bi mogao biti transportiran u sve zemlje Jugoistoka Azije. Uzgred: treba li uopće reći i da Pakistan šuti o ovom Putinovom ratu?
Balamceda isto tako vjeruje i kako bi Indija bila zainteresirana za ruski plin, a tržište Kine bi lako moglo prihvatiti i još jedan plinovod s nalazišta u Sibiru. No tu su stručnjaci jednoglasni: to će koštati ogromne novce. Već i ovaj plinovod prema Pakistanu na kojeg se obavezala Rusija bi trebao koštati oko 2 milijarde dolara, a onda je tu i njegova gradnja: "To će potrajati. Kratkoročnog rješenja za ruski plin jednostavno nema. On će morati ostati u Rusiji."
Izgubljeno vrijeme i novac
Lako za to što će ostati plin, nego je problem što neće stizati novac - a još će se morati trošiti za izgradnju plinovoda. A plinovod je specifična investicija: "Takvi projekti traže golema sredstva, a ako njih nema, ne događa se ništa." Tek kad na plinovodu bude postavljen i posljednji vijak - i plaćen posljednji cent, tek onda može početi i trgovina. A tu se onda otvara drugo pitanje: ima li Kremlj tolike goleme novce za takva ulaganja - i istovremeno novac za vođenje rata u Ukrajini?
Stručnjaci za tržište energentima se ne upuštaju u takva nagađanja, nego tek konstatiraju: "(Rusija)više neće biti takva energetska sila kakva je danas. Ne zato jer neće imati resursa, nego zato jer neće imati tržište ili tehnologiju za vađenje nafte i plina zemlje", uvjeren je Ferreira.
Ima li snage - i interesa za alternativu?
Balmaceda je nedavno objavila i knjigu o plasmanu ruskih fosilnih goriva na europsko tržište i tu je oprezna: plin i naftu ne kupuju države, kupuju ih tamošnje industrije. One su uložile goleme novce ne samo za dotok ruskog plina, nego i za čitavu tehnologiju pod pretpostavkom njegovog korištenja.
Može li se u dogledno doba naći alternativa? Ili će ruski energenti ipak u dogledno doba postati prihvatljivi kupcima Europe? "Da ta konstelacija interesnih skupina odoli napasti ruskog plina, alternativni izvori i oblici energije moraju biti tako utemeljeni u infrastrukturu da različiti čimbenici u gospodarstvu imaju i interesa za takve investicije i tamo ostati što duže".
A onda su tu i države koje ne vjeruju kako imaju tu snagu okrenuti se alternativi, upozorava suradnica instituta sveučilišta Harvard: tu je na primjer Srbija, ali i Mađarska koja i dalje uporno računa na plin iz Rusije. Prije samo nekoliko dana je mađarski premijer Orban objavio kako prihvaća sve zahtjeve Putina i kako će već obračun za plin ovog svibnja platiti u rubljama. "To su razmjerno malene države, ali uznemirava činjenica da se tako nešto događa."
|
|
|
Post by kulinban on Apr 11, 2022 14:08:29 GMT
Evo koliko novca Rusija dnevno zarađuje od nafte
Iako se oporavak ruske rublje pogrešno koristi kao dokaz da Rusija izlazi na kraj sa sankcijama Zapada, postoje znakovi da se finansijski sektor te zemlje oporavlja poslije početnog šoka zbog uvođenja kaznenih mjera Moskvi, piše londonski Financial Times.
Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne financije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje nikoga ne bi trebao iznenaditi.
Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i plina nastavlja akumulirati prihode iz inostranstva.
Ruski prihodi od nafte i plina su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u martu zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi središnje banke, zamrznutih od Zapada, prenosi N1.
Iako su operacije ruske centralne banke u vezi s deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebala biti u stanju povratiti “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.
Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizirao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca s računa u prvim danima nakon ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.
IIF zaključuje da će Zapad, ako želi zadržati pritisak na Rusiju, a osobito ako ga želi pojačati, morati stalno proširivati sankcije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.
Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i plina, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.
Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerovatni sljedeći koraci daljnje pooštravanje sankcija ruskom financijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.
Oni navode i da je sve manje vjerovatno da će se protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim europskim zemljama, moći održati duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 11, 2022 20:15:50 GMT
Šok za Ruse: kineski IT div Huawei neće im uskočiti kako bi održao tamošnju telekomunikacijsku infrastrukturu. Štoviše, namjeravaju potpuno zatvoriti svoj ured u Moskvi!
Premda je izgledalo kako će nakon masovnog odlaska iz Rusije IT tvrtki u "prazan prostor" uskočiti kineski Huawei kako bi održao tamošnju telekomunikacijsku infrastrukturu i zamjenska tehnološka rješenja uslijedio je šok za Moskvu. Naime, kako je objavila GizChina i drugi svjetski mediji, najpoznatija i najveća kineska IT tvrtka ograničava svoje djelovanje u Rusiji. Huawei, prema navodima GizChina, namjerava potpuno zatvoriti svoj ured u Moskvi – piše Mreža.
Prema neslužbenim informacijama Huawei je prestao primati narudžbe u Rusiji te se sprema zatvoriti svoj poslovni ured telekomunikacijske mrežne opreme u Rusiji. Kineski zaposlenici ureda i dio ruskih stručnjaka napustit će Rusiju, a ostali će biti na godišnjem odmoru. Huawei je do sada imao presudnu važnost u tehnološkom razvoju Rusije ne samo kroz svoju opremu nego i kroz prijenos tehnologije u suradnji s ruskim tehnološkim institucijama kao i kroz svoj tehnološki centar.
Kako je objavio Forbes, Huawei revidira svoju liniju proizvoda kako bi Rusiji opskrbio proizvode koji ne koriste američku tehnologiju dodajući kako je, za sada, Huawei zaustavio sklapanje novih ugovora s ruskim telekomunikacijskim operaterima za nabavu mrežne i poslužiteljske opreme. Posljednjih godina telekomunikacijske tvrtke u Rusiji aktivno se prebacuju na Huaweieva rješenja. Sada oprema Huaweia čini oko 33% svih baznih stanica koje rade u Rusiji, a koje također pokrivaju cijele regije. Huaweiev odlazak utjecati će na održavanje i razvoj postojećih telekomunikacijskih mreža u Rusiji kao i i budućih projekata.
Pritisak iz Washingtona postigao je svoje Odluka o prestanku daljnjih aktivnosti Huaweia u Rusiji posljedica je ruske agresije na Ukrajinu, odnosno pritiska iz Washingtona na kinesku tvrtku. Naime, ranije je regulator u Sjedinjenim Američkim Državama izdao izvozne dozvole dopuštajući međunarodnim tvrtkama da isporučuju opremu Huaweiu. No s obzirom na rat u Ukrajini i postojeće sankcije, dozvole se mogu prestati izdavati.
Na temelju lošeg iskustva Huaweia , čije je poslovanje teško pogođeno američkim sankcijama, malo je vjerojatno da će tvrtka htjeti pogoršati svoju ionako tešku situaciju. Nemogućnost nabavke rezervnih dijelova i opreme uzrokovati će ozbiljne probleme ruskim telekomunikacijskim tvrtkama.
Za sada nema promjena poslovanju Huaweia u segmentu robe široke potrošnje, koji uključuje tablete, prijenosna računala, pametne telefone i druge pametne gadgete. No, izvjesno je kako bi i tu moglo doći do promjene pod pritiskom iz SAD.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 12, 2022 6:55:26 GMT
NOKIA, proizvođač telekomunikacijske opreme, povlači se s ruskog tržišta. Reutersu je to potvrdio šef uprave Nokije, Pekka Lundmark. Odluka će utjecati na oko 2000 radnika, rekao je. Guardian navodi kako je sektor telekomunikacija bio izuzet iz dijela sankcija iz humanitarnih razloga, ali Nokia je objavila kako je napuštanje Rusije "bila jedina opcija".
"Jednostavno nismo vidjeli nikakve mogućnosti da nastavimo poslovati u Rusiji pod aktualnim okolnostima", rekao je Lundmark.
Rekao je da ne zna koliko dugo će trajati povlačenje Nokije iz Rusije.
|
|