|
Post by kulinban on Dec 20, 2022 6:29:45 GMT
OVO SU SVI DETALJI NOVE ODLUKE UNIJE: EU odobrila ograničenje cene gasa - stupa na snagu 15. februara
ZEMLJE članice EU danas su odobrile mehanizam za ograničavanje veleprodajnih cena gasa, potvrđeno je u saopštenju Evropskog saveta.
Predviđeno je da mehanizam stupi na snagu u slučaju da cene gasa budu veće od 180 evra po megavat satu (MWh) tri dana zaredom. Današnja odluka predviđa i da se ograničenje aktivira samo ako cena za najmanje 35 evra prekorači prosečnu međunarodnu cene tečnog prirodnog gasa (LNG), precizira se u saopštenju. Ukoliko se mahanizam aktivira, predviđeno je da bude na snazi najmanje 20 dana. Mehanizam će se primenjivati od 15. februara 2023 godine. Odluka važi godinu dana
Odluka je privremena i važiće godinu dana. Komisija će do 1. novembra 2023. godine izvršiti reviziju uredbe s obzirom na opštu situaciju u snabdevanju gasom i na osnovu tog izveštaja može predložiti produženje njenog važenja. Ograničavanje cene gasa već je nekoliko nedelja glavna tema među državama članicama koje dugo nisu uspevale da se po tom pitanju usaglase. Češki ministar i predsedavajuću Savetu EU Jozef Sikela izjavio je danas da su ministri EU "postigli važan sporazum koji će zaštititi građane od skoka cena energije, uz realan i efikasan mehanizam, koji uključuje neophodne garancije za sigurnost snabdevanja i stabilnost finansijskih tržišta". Samo je Mađarska glasala protiv uvođenja ovog mehanizma, a Holandija i Austrija su bile uzdržane. Nemačka, koja se takođe dugo nije slagala sa uvođenjem ovog mehanizma, danas je konačno glasala za. Zemlje koje se od početka zalažu za ograničavanje cene gasa su Italija, Grčka, Španija, Belgija i Poljska. Evropska komisija je prvobitno predložila da ograniči mesečne ugovore na referentnom holandskom virtuelnom gasnom čvorištu (TTF) kada pređu 275 evra/MWh tokom dve uzastopne nedelje, između ostalih uslova. Države članice su se danas dogovorile oko mnogo nižeg praga od 180 evra/Mwh tokom znatno skraćenog perioda od samo tri dana. Postignut je takođe sporazum koji omogućava državama da formalno usvoje još dva hitna teksta sa ciljem ublažavanja uticaja energetske krize. Prvi predviđa grupne kupovine gasa, u kojima bi učestvovali konzorcijumi kompanija, kako bi zajedno postigli bolje cene, kao i mehanizam solidarnosti koji automatski obezbeđuje snabdevanje energijom zemalja kojima preti nestašica. Drugi pojednostavljuje procedure autorizacije za infrastrukturu obnovljive energije. Države članice i Evropska komisija sada moraju da se pozabave strukturnom reformom evropskog energetskog tržišta, a očekuje se daće EK početkom sledeće godine dati svoje predloge.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 29, 2022 6:12:28 GMT
NAJNIŽI NIVO U POSTSOVJETSKOM PERIODU:
Izvoz ruskog gasa u Evropu drastično opao tokom 2022.
IZVOZ ruskog gasa u Evropu putem gasovoda pao je u 2022. na najniži nivo u postsovjetskom periodu, pošto je najveći kupac smanjio uvoz zbog sukoba u Ukrajini, i jer je glavni gasovod oštećen u eksplozijama, pokazuju podaci Gasproma i računica Rojtersa.
Glavni izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler je izjavio da će izvoz van teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza ove godine dostići 100,9 milijardi kubnih metara gasa, saopštila je kompanija. Britanska agencija napominje da ta količina uključuje i izvoz u Kinu preko gasovoda Snaga Sibira, preko kojeg je Gasprom prošle godine isporučio 10,39 milijardi kubnih metara gasa.
To je pad od preko 45 posto u odnosu na 185,1 milijardi kubnih metara gasa izvezenih 2021. godine i jedan je od najnižih od raspada sovjetske države 1991, navodi Rojters. Gaspromov prethodni postsovjetski najniži nivo izvoza, koji kompanija definiše kao prodaju gasa u „daleko inostranstvo“, bio je 1995. godine i iznosio je 117,4 milijardi kubnih metara, prema podacima Gasprom Eksporta.
Ruski direktni izvoz gasa u Nemačku zaustavljen je u septembru nakon eksplozija na gasovodima Severni tok u Baltičkom moru. Istražitelji Švedske i Danske su zaključili da su četiri curenja na Severnom toku 1 i 2 prouzrokovana eksplozijama, ali nisu naveli ko bi mogao biti odgovoran. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je akcident činom sabotaže.
Izvoz ruskog gasa preko gasovoda Severni tok 1 iznosio je 2021. godine rekordnih 59,2 milijarde kubnih metara.
Rusija, u međuvremenu, povećava prodaju tečnog prirodnog gasa (LNG) iz mora, zahvaljujući uglavnom fabrici Jamal LNG na Arktiku, koju vodi Novatek. Prema Rostatu, ruska proizvodnja LNG-a porasla je za skoro 10 posto u periodu januar-novembar na 29,7 miliona tona.
Rusija je uspela da nadoknadi manji izvoz gasa u Evropu kroz rast cena energenata, pri čemu su njeni budžetski prihodi od nafte i gasa skočili za više od trećine u periodu januar-oktobar 2022.
Gasprom je takođe saopštio da se njegova proizvodnja gasa u 2022. procenjuje na 412,6 milijardi kubnih metara. Godinu dana ranije, proizvodnja je dostigla 13-godišnji maksimum od 514,8 milijardi kubika gasa.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 30, 2022 8:11:38 GMT
Cijene plina u Europi na najnižoj razini od početka ruske invazijeCijene plina u Europi pale su na razinu koja je posljednji put zabilježena prije početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači. Trenutna cijena je 76.78 eura po megavatsatu. Toplije vrijeme diljem europskog kontinenta je ublažilo zabrinutost zbog potencijalnih nestašica. Invazija je uzburkala globalna energetska tržišta i prisilila europske zemlje, uključujući industrijski moćnu Njemačku, da potraže alternativne dobavljače. Europa se nastavila oslanjati na ruski plin čak i nakon ruske aneksije Krima 2014. te potpore separatistima u istočnoj Ukrajini.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 4, 2023 14:21:51 GMT
Blaga zima spustila cijene plina u Europi
CIJENE plina na referentnoj europskoj burzi, nizozemskom TTF-u, spustile su se u prvim danima nove godine na najnižu razinu od kraja prošlogodišnjeg siječnja zahvaljujući blagoj zimi koja je smanjila potrošnju i punim skladištima. U srijedu nakon podneva plinom se u terminskim ugovorima na TTF-u trgovalo po cijeni od 68.96 eura za megavat-sat. Jutros se nakratko spustila na 67 eura, najnižu razinu od kraja predratnog siječnja 2022. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 24. veljače.
Trenutno je više nego upola niža no što je bila na početku prosinca. TTF je virtualna burza plina, osnovana 2003. godine. Procvat je doživjela nakon liberalizacije europskog tržišta plina, a zahvaljujući trgovini ukapljenim plinom preotela je britanskom NBD-u titulu referentnog europskog tržišta, navodi Wikipedia.
Krajem avgusta cijena plina na TTF-u dosegnula je rekordnih 345 eura za megavat-sat, nakon što je Rusija znatno smanjila isporuke zbog radova na održavanju plinovoda. Cijena je ponovo zamjetno ojačala na kraju rujna, nakon obustave isporuka ruskog plina zbog oštećenja plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u eksplozijama čiji uzrok još nije objavljen.
Europske vlade pripisale su ih sabotaži, a Danska, Njemačka i Norveška provele su istragu, ali nisu objavile rezultate. Pad cijena plina na nizozemskoj burzi od početka prosinca povezan je s neuobičajeno blagom zimom u Europi, koja smanjuje potražnju, ali i punim skladištima. Vlade su ih punile u ljeto, kada su cijene zbog straha za opskrbu bile iznad 100 eura za megavat-sat.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 4, 2023 18:43:41 GMT
Otkako je Europska unija uvela sankcije, uvoz iz Rusije se - povećao
|
|
|
Post by kulinban on Jan 12, 2023 13:17:20 GMT
PUTINU SE OBILA O GLAVU ODLUKA DA ZAPOČNE INVAZIJU:
U Rusiji zabeležen ogroman budžetski deficit pod teretom rata u Ukrajini
Pod pritiskom troškova odluke predsednika Vladimira Putina da naredi invaziju na Ukrajinu, Rusija je 2022. zabeležila ogroman budžetski deficit, uprkos rekordnim prihodima od nafte i gasa.Pošto je 2022. zabeležila drugi po veličini deficit u budžetu od raspada Sovjetskog Saveza, ove godine bi Rusija mogla da ima još veći manjak usled novih povećanja troškova za finansiranje svoje ratne mašinerije, ali i sankcija Zapada koje u potpunosti stupaju na snagu, prenosi radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je 10. januara da je budžetski deficit u 2022. dostigao 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što prema oceni Rojtersa odražava teret rata u Ukrajini na ruske državne finansije.
Pre pokretanja invazije na Ukrajinu 24. februara prošle godine, Rusija je planirala suficit u budžetu od jedan odsto BDP-a. Još u septembru, Putin je predviđao suficit od blizu 500 milijardi rubalja.
Međutim, Siluanov je rekao da je deficit dostigao 3.300 milijardi rubalja (47,45 milijardi dolara).
Siluanov je krajem prošlog meseca priznao da bi zapadna ograničenja na cenu ruske nafte mogla da povećaju budžetski deficit Rusije u 2023. godini.
Pod naporom finansiranja svoje ratne mašinerije, Rusija je zabeležila drugi po veličini budžetski deficit od raspada Sovjetskog Saveza, ukazuje Njujork tajms.
Ruski prihodi su porasli za 2.800 milijardi rubalja u 2022. godini, ili za oko 40 milijardi dolara, ali to nije bilo dovoljno da se pokrije brz rast rashoda, koji su naglo porasli za 6.400 milijardi rubalja, ili oko 92 milijarde dolara, rekli su zvaničnici.
Vladini zvaničnici predstavili su ekonomsku situaciju kao pozitivnu.
Premijer Mihail Mišustin rekao je da "u celini gledano, ti pokazatelji nisu loši", dok je ministar finansija Siluanov, bez spominjanja rata rekao da je ruska vlada ispunila ciljeve "uprkos geopolitičkoj situaciji, ograničenjima i sankcijama". Ipak, ističe Njujork tajms, u postsovjetskom periodu od deficita u 2022. veći je bio samo manjak 2020. kada je izbila pandemija korona virusa. Mada su posle početka ruske invazije na Ukrajinu mnogi stručnjaci predvideli katastrofalan kolaps privrede zemlje usled sankcija Zapada i drugih restriktivnih mera, ruska ekonomija je imala rezultate iznad očekivanja, podstaknuta visokim cenama sirovina. Uz to, navodi Njujork tajms, neke sankcije, poput ograničenja od 60 dolara po barelu na cenu ruske nafte, uvedene su kasnije tokom godine, usled čega nisu imale veći efekat na privredu Rusije. Rat u Ukrajini košta Rusiju više nego što je dobila rekordnim prihodima od nafte i gasa, piše Fajnenšl tajms, navodeći da je zvanično priznanje pogoršanja javnih finansija usledilo uprkos visokim cenama energenata i mogućnosti Moskve da preusmeri izvoz nafte u Aziju. Budžetski prihodi su u 2022. porasli za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ali je ukupna potrošnja porasla za 26 odsto, ukazuje britanski list, dodajući da detalji budžetske potrošnje za 2022. nisu javno dostupni jer ih je Ministarstvo finansija u junu klasifikovalo kao državnu tajnu zbog "pritiska SAD, EU i drugih neprijateljskih zemalja na Rusiju". ; Moskva je pokrila deficit preusmeravanjem novca iz državnog Fonda nacionalnog blagostanja, pozajmicama i uvođenjem jednokratnog poreza na dobit Gasproma, državnog gasnog monopoliste. Konzervativna fiskalna politika Rusije je pomogla u stabilizaciji njene fiskalne situacije, navodi Fajnenšel tajms, uz ocenu da će zapadne sankcije, koje će u potpunosti stupiti na snagu ove godine, dodatno opteretiti budžetske finansije. Vrednost ruske referentne nafte Ural sada je ispod 40 dolara, što je znatno manje od 70 dolara koliko je utvrđeno u ruskom zakonu o budžetu za 2023. Stručnjaci ocenjuje da bi se Rusija, ako prosečna cena ruske nafte ove godine bude oko 60 dolara po barelu a potrošnja ostane po planu, mogla suočiti s deficitom od oko 4,5 odsto BDP-a. Ruski zakon o budžetu, ukazuje Fajnenšl tajms, predviđa da će potrošnja za odbranu u zemlji i inostranstvu porasti za 3.500 milijardi rubalja (50 milijardi dolara) na 30 odsto ukupne državne potrošnje u 2023.
Ruski deficit ove godine od 47,3 milijarde dolara, usled visokih troškova rata u Ukrajini i posledica zapadnih ekonomskih sankcija, u oštrom je kontrastu sa suficitom od 6,7 milijardi dolara u 2021, ističe Vašington post.
S rastom rashoda u 2022. od skoro 26 odsto, očigledno usled troškova za vojsku, objavljeni podaci nude otrežnjujuću sliku ekonomskih troškova Putinove odluke da pokrene invaziju na Ukrajinu koje je Kremlj nastojao da minimizira, navodi list, dodajući da se očekuje da će troškovi, "u krvi i zlatu", još više porasti ove godine. Ruski poslovni list RBC prenosi da se očekuje da će vojna potrošnja u 2023. skočiti za skoro 5.000 milijardi rubalja, odnosno 71 milijardu dolara, dok Moskva pokušava da parira oružju koje Ukrajini doniraju SAD i drugi zapadni saveznici Kijeva. Takođe se očekuje se da će ruski troškovi za bezbednost i sprovođenje zakona porasti za skoro isti iznos, što, prema navodima Vašington post, verovatno signalizira zabrinutost Kremlja da bi rat mogao da izazove nemire. Nakon što je Rusija prošle godine zahvatila u svoj fond za crne dane i nametnula Gaspromu jednokratni porez na ekstra dohodak, Vašington post navodi da sada postoje izveštaji da Moskva planira "mobilizaciju prihoda" i da bi mogla da pritisne državne kompanije da daju više novca za finansiranje ratnih operacija, uključujući predlog da se uvede jednokratni namet proizvođačima đubriva i uglja.
Kurir.rs/Beta
|
|
|
Post by kulinban on Jan 18, 2023 20:29:42 GMT
Njemački ministar financija: Više ne ovisimo o ruskim energentima
NJEMAČKA više ne ovisi o uvozu energije iz Rusije, potvrdio je njemački ministar financija Christian Lindner za BBC. Tvrdi da je njegova zemlja u potpunosti diversificirala energetsku infrastrukturu od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine.
"Da, naravno da Njemačka još uvijek ovisi o uvozu energije, ali danas ne o uvozu iz Rusije, već o globalnom tržištu", rekao je Lindner, istaknuvši da su pronašli nove izvore za opskrbu energijom. Njemačka je ranije otprilike polovicu plina uvozila iz Rusije.
"Razvijamo snage budućnosti"
Lindner je na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu ukazao na brzinu kojom je novi terminal za ukapljeni prirodni plin izgrađen u Njemačkoj, u rekordnih osam mjeseci. Ističe da planiraju dodatna ulaganja u infrastrukturu. "Ovo je samo jedan primjer ogromne promjene u njemačkoj politici", poručio je.
"Shvatili smo da moramo poticati svoju konkurentnost nakon ere kancelarke Merkel. To je doba bilo usredotočeno na snage prošlosti, a sada razvijamo snage budućnosti", kazao je njemački ministar financija. Optimističan je zbog podataka koji sugeriraju da je inflacija u Njemačkoj dosegla svoj vrhunac prošle godine.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 30, 2023 20:47:44 GMT
Ono što su gradili 50 godina, razorio je u 50 tjedana: ‘Putina neće uništiti Kijev, nego - planine!‘ Bez obzira kakav sporazum na kraju postignu Moskva i Europa, Rusi će u narednim generacijama zbrajati troškove ovog rata Rusija je provela skoro 50 godina u izgradnji svog energetskog tržišta u Europi. Predsjednik Vladimir Putin je to uništio u manje od 50 tjedana. Pronaći zamjenu će biti gotovo nemoguće, piše Bloomberg. news.bloomberglaw.com/energy/russia-cant-replace-the-energy-market-putin-broke-julian-leeIako je Rusija pronašla alternativna tržišta za svoju sirovu naftu i to većinom u Indiji, za pronalaženje kupaca visokorafiniranih proizvoda, a pogotovo prirodnog plina će biti potrebne godine i to će izrazito koštati. I to ukoliko uopće bude moguće pronaći tržište s obzirom da se svijet okreće od fosilnih goriva. Kad su ruski vojnici napali Ukrajinu 24. veljače, europski kupci energije su se uplašili. Tržište koje troši skoro 2,5 miliona barela sirove nafte na dan i još milion barela naftnih derivata, te 155 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje je skoro pa nestalo. Priljev sirove nafte iz Rusije u dijelove Europe je počeo nestajati nedugo nakon što su Putinovi vojnici prešli granicu. Do petog prosinca, kad je Europska unija zabranila prekomorski uvoz ruske sirove nafte, ona je već stizala na kapaljku, a Bugarska, koja je za sebe osigurala privremeno izuzeće je ostala kao jedino preostalo tržište. Priljev naftnih derivata očekuje isti scenarij kad se 5. veljače uvedu slične sankcije. Rusko europsko tržište za njezin prirodni plin je također izgubljeno. Radi se o velikoj mreži plinskih polja i plinovoda, koja je kreirana uz troškove u visini od milijarde dolara od dana kad je prvi put plin prešao granicu Austrije 1968., a koja je sada odbačena. Suvišne investicije Procjena iz 2017. godine tvrdi da je 100 milijardi dolara već uloženo u razvoj plinskih rezervi na ruskom poluotoku Jamalu, a većina njih je povezana s Europom kroz plinovode, uključujući one koji prolaze ispod Baltičkog mora i povezuju Rusiju i Njemačku. Očekivalo se da će se do 2025. ta brojka udvostručiti. Veliki dio tih investicija se sada čini suvišan.
I dok bi Rusija mogla zadržati neki oblik energetskog odnosa s Europom nakon završetka rata, a što će se nedvojbeno dogoditi, nije vjerojatno da će države članice Europske unije ikad više sebi dozvoliti da budu onoliko ovisne o ruskom plinu kao što su to bile još prije godinu dana. A možda im to neće biti ni potrebno.
Vlade i korisnici u Europi napokon postaju ozbiljniji u vezi s ograničavanjem potražnje i energetskom efikasnošću, dok su rekordne cijene koje su plaćene za plin i struju potaknule investicije u obnovljive izvore, a isto tako i prve ozbiljne pokušaje da se promijeni način kako se kreiraju maloprodajne cijene, uzimajući u obzir smanjeni udio fosilnih goriva u energetici.
Ruske naftne kompanije su uspjele u preusmjeravanju dostave sirove nafte koju više ne kupuju uobičajeni europski kupci, dijelom zahvaljujući potrebi indijske industrije za jeftinim sirovinama. Ali promjena je stigla uz veliki trošak za Rusiju i njenu industriju nafte. Veliki popusti, koji su po svemu sudeći bili u iznosu i do 35 dolara za barel, što je ekvivalent za rezanje cijene od 40 posto, su bili potrebni da bi se stiglo na indijsko tržište.
Pri kraju prošle godine ruski bareli su činili oko jedne četvrtine indijskog uvoza sirove nafte, zamjenjujući pošiljke iz uobičajenih dostavljača nafte kao što su Saudijska Arabija, Irak, UAE i Kuvajt.
Preusmjeravanje sirove nafte na ‘žedno‘ tržište koje ima jaki prerađivački sektor koji može preraditi sirovu naftu kakvu izvozi Rusija je jedna stvar, a preusmjeravanje naftnih derivata na to tržište je sasvim druga stvar. Sigurno će biti država koje će biti voljne da ugrabe jeftini ruski dizel, a pritom će izvoziti svoje lokalno proizvedeno gorivo nazad u Europu, ali će im biti potrebni popusti koji su dovoljno veliki da bi trgovanje učinili profitabilnim, a to je još jedan trošak kojeg će imati Kremlj i njegove kompanije.
Okretanje prema Istoku
Ali nafta, bez obzira radi li se o sirovoj ili o prerađenoj ima veliku prednost pred prirodnim plinom: može biti lako i jeftino transportirana pomorskim putem.
Veći dio zadnjih 55 godina Rusija je na Zapadu tražila kupce plina. Veliki plinovodi dugački tisuće kilometara su povezivali plinska polja, najprije u Sibiru i u novije vrijeme na poluotoku Jamal s kupcima u Europi.
U prošlom desetljeću Rusija se počela okretati prema Istoku u potrazi za novim tržištima i plinovod Snaga Sibira sada prenosi gorivo do Kine. Ali ovaj plin dolazi iz novih spremišta, više od 2000 kilometara istočno i 1000 kilometara južno od polja na Jamalu koja su snabdjevala Europu, a sada ih se slabo koristi.
Ruski državni plinski gigant Gazprom PJSC je postavio službeni iznos troškova Snage Sibira i s njime povezanih plinskih polja na 55 milijardi dolara. Neovisna procjena je došla do brojke koja je skoro dvostruko veća, a to je investicija, koja prema njoj nikad neće biti vraćena.
Postoji ograničenje količine ruskog plina kojeg će Peking kupiti. Iako su kineske potrebe za energijom velike, vjerojatno će oklijevati da naprave iste pogreške kao neke europske države koje su postale previše ovisne o Moskvi. Rusija će morati drugdje pokušati nadomjestiti izgubljeno europsko tržište.
Rusija bi željela opskrbiti Indiju, drugu naglo rastuću ekonomiju s veliikim i sve većim potrebama za energijom. Ali dovođenje prirodnog plina do Indije će biti još teže nego do Kine. Plinovodi bi morali prelaziti neke od najviših planina na svijetu ili prolaziti kroz Afganistan i Pakistan. Svaki od tih pravaca bi morao prolaziti kroz više različitih zemalja, što čini konstrukciju i korištenje plinovoda skupljim od povezivanja dvije države koje imaju zajedničku granicu.
Putinov rat u Ukrajini je koštao Rusiju njenog europskog tržišta. To neće biti lako nadomjestiti. Bez obzira kakav sporazum na kraju postignu Moskva i Europa, Rusi će u narednim generacijama zbrajati troškove ovog rata, piše Bloomberg.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 5, 2023 18:32:51 GMT
Od danas zabranjen uvoz ruskog dizela i drugih naftnih derivata u Evropsku uniju
Evropa je od danas uvela zabranu uvoza ruskog dizel goriva i ostalih naftnih derivata i time dodatno smanjila svoju zavisnost od Moskve kako bi pokušala kazniti Kremlj zbog rata u Ukrajini.
Zabrana je uvedena uporedo sa ograničavanjem cijene naftnih prerađevina, što je rezultat dogovora grupe od sedam demokratskih država.
Cilj je da se omogući da se dizel i dalje isporučuje u zemlje poput Kine i Indije i da se izbjegne naglo poskupljenje ovog goriva, što bi nanijelo štetu potrošačima širom svijeta, a da se istovremeno umanji profit koji ostvaruje Moskva.
Dizel je od ključnog značaja za ekonomiju jer se koristi u automobilima, teretnim kamionima, poljoprivrednoj mehanizaciji i fabričkim mašinama.
Cijene dizela porasle su zbog povećanih troškova transporta i oporavka potražnje u Kini, čija ekonomija izlazi iz restrikcija koje su bile na snazi zbog koronavirusa.
Članice Evropske unije će odsad nabavljati dizel gorivo iz Sjedinjenih Američkih Država, sa Bliskog istoka i iz Indije kako bi zamijenile rusko gorivo, koje je u jednom trenutku pokrivalo deset posto potreba u Evropi.
federalna.ba/Beta
|
|
|
Post by kulinban on Feb 7, 2023 9:15:20 GMT
Hoće li EU izaći na kraj i bez ruskog dizela?EU je već obustavio uvoz ruske nafte. Ali obustava uvoza i naftnih derivata kao što je dizel će i Europi zadati više problema. Svakome je jasno da zapravo i iz Turske ili Indije kupujemo ruski dizel.
Od prošle nedjelje i EU, kao što već čine SAD ili Velika Britanija, više ne kupuje dizel i druge naftne derivate iz Rusije. To je povezano s određenom maksimalnom cijenom za naftu i naftne derivate – najviše 100 dolara za barel rafiniranog dizela najviše kvalitete, baš kao i protumjerom Rusije kako neće niti prodavati naftu zemljama koje su uopće postavile granicu cijene.
Sankcije i obustava uvoza naravno da Rusiju koštaju – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen procjenjuje kako zbog ovih mjera Kremlj već sad ima oko 160 milijuna eura manje prihoda – svakog dana. Ali svima je i prije bilo jasno da će Rusija i dalje nalaziti tržište i za naftu i za njezine derivate, a da će onda i takva ruska nafta na koncu završavati kod potrošača Europe.
Jer kod određivanja najveće cijene 5. prosinca prošle godine nije bilo većih poteškoća, no prekid uvoza naftnih derivata, a osobito dizela, je uzrokovao veliku nesigurnost na tržištu, tim više što su i njemačka skladišta dizel-gorivom na najnižoj razini u povijesti.
Bilo je jeftinije uvoziti
Eugen Lindelll i Joshua Folds iz savjetničke tvrtke područja energenata FGE nam objašnjavaju kako se i Rusija dugo vremena trudila umjesto jeftine nafte ponuditi bitno skuplje derivate i kako su se zapadni potrošači „navikli“ na tu ponudu i bitno smanjili svoje kapacitete rafinerija. „Prilično je komplicirano proizvoditi dizel, lož-ulje i druge derivate, dok je proizvodnja sirove nafte jednostavna i mnogo varijabilnija. Ipak, na svjetskom tržištu ima mnogo vrsta sirove nafte iz kojih se mogu proizvesti ti naftni derivati."
Cijena dizela je već dugo visoka, a sad sve ovisi o tome hoće li Europa naći alternativu – i kako brzo će Rusija naći neko drugo tržište. Europa duboko poseže za svojim zalihama jer joj nafta treba – i za transport, poljoprivredu, a dizel se u industriji ponegdje koristio i kao nadomjestak za plin. Iako zbog razmjerno blage zime nema velikih briga zbog zaliha, može se očekivati da će cijena dizela još više rasti. Barem neko vrijeme će potrajati dok derivati stignu i iz drugih zemalja, a procesi prerade nafte su i u SAD-u i u Europi bitno skuplji nego što je to nudila Rusija.
„Pranje" ruskog dizela
„Tržište je trenutno veoma osjetljivo i uplašeno“, kažu nam analitičari. „Moramo najprije pričekati i promatrati kako se mijenjaju odredišta za rusku naftu, a da pritom ne dođe do dugotrajnih prekida u isporuci. No kad tržište shvati da se to dogodilo i stanje će se smiriti.“
Do početka napada Rusije na Ukrajinu je Europska unija gotovo polovicu svojeg dizela uvozila iz Rusije. Taj udio se u proteklih 12 mjeseci doduše smanjio, ali to su još uvijek značajne količine – u redu veličine 200 milijuna barela u godini 2022., po procjeni analitičara tvrtke Vortexa. Ovaj prekid uvoza Europi stvara nedostatak od oko 600.000 barela dizela i naftnih derivata – na dan. Europa je već odavno počela nabavljati derivate iz drugih izvora – s Bliskog istoka, Azije i SAD-a, ali i ti izvori su već opterećeni.
Tu je svima jasno da je takav indirektni uvoz u velikoj mjeri diesel-washing – „pranje dizela". Na primjer Turska doduše ima značajne kapacitete za preradu nafte, ali dizel-gorivo koje se uvozi iz te zemlje je zapravo mješavina „turskog“ i ruskog dizela, naravno uz proviziju Turskoj. Posve slično posluju i Indija i čak Kina: Indija rado kupuje rusku naftu i derivate jer su i Rusi prisiljeni spustiti cijenu, i s još većim veseljem taj dizel prodaje Zapadu. Osim povoljne cijene je i tu bitno manji trošak prerade i skladištenja u Indiji, tako da je i izvoz dizela u Europu od početka rata uvelike narastao. To se najbolje vidjelo za vrijeme štrajka u rafinerijama Francuske, kad je preko noći skočio uvoz dizela iz Indije, zapravo zemlje koja jedva da pripada u tradicionalnog isporučitelja naftnih derivata.
Bolja računica kod prerade
I Kina inače prerađuje naftu prvenstveno za svoje potrebe, ali u ovim okolnostima se to promijenilo: i službeno je Peking podigao svoje izvozne kvote za naftne derivate. „Poslovna politika Kine bi mogla promijeniti stanje na čitavom tržištu“, smatra Mark Williams iz tvrtke Wood Mackenzie. Jer to je zemlja koja „ima u svojim rukama ključ za prerađivačke kapacitete čitavoga globalnog tržišta“.
Sve u svemu, Europljani plaćaju skuplje gorivo, ali taj novac ipak ne dolazi u blagajnu Rusije. Osobito kad je riječ o derivatima, treće zemlje radije kupuju sirovu naftu jer i same imaju kapacitete za preradu. „Rusija je već prisiljena svoj dizel nuditi sa žestokim popustom kako bi zasladila kupovinu i u onim zemljama koje to gorivo zapravo ne trebaju“, smatra Eugene Lidell.
To jesu zemlje koje možda dijelom i trebaju ruski dizel – kao zemlje Afrike ili Južne Amerike, ali tu je i Turska koja očito već unaprijed kupuje od Rusa kako bi taj „turski dizel“ preprodala Europljanima. Lidell to sasvim jasno vidi i po statistikama gdje Turska već mjesecima povećava uvoz iz Rusije.
Na koliki popust je Moskva spremna?
„Te zemlje su spremne 'uskočiti' i kupovati takav jeftiniji dizel“, kaže Lidell, tako da stručnjaci njegove tvrtke uopće ne očekuju neki bitniji pad izvoza ruske nafte. No drugi stručnjaci nisu sigurni, što će biti reakcija Moskve kad shvate kako moraju previše spustiti cijenu da bi prodali svoju naftu. Hoće li onda sami od sebe smanjiti izvoz kako bi povećali potražnju?
Čitav smisao sankcija Zapada nikad nije niti mogao biti neposredni udarac na rusku trgovinu, nego je prisiliti da koristi posrednike. Mark Williams ne primjećuje neke značajnije učinke niti u ruskim kapacitetima za preradu nafte već i zato jer je 40 dolara za barel rafinirane nafte „još uvijek paprena cijena. Na toj razini i ruske rafinerije još uvijek dobro stoje tako da je i tu i interes dalje rafinirati vlastitu naftu."
|
|
|
Post by kulinban on Feb 7, 2023 9:57:19 GMT
Šef druge najveće banke u Rusiji: Zapadne sankcije su krive za naše gubitke 2022.
Andrej Kostin, izvršni direktor VTB-a, druge najveće banke u Rusiji, okrivio je sankcije za njihove cjelokupne gubitke u 2022., priznajući kako su zapadne sankcije "osakatile" dijelove ruskog financijskog sektora.
"Zapadne zemlje blokirale su pristup nekoliko velikih ruskih banaka međunarodnom sustavu plaćanja SWIFT ubrzo nakon što je Moskva poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 24. veljače prošle godine, pri čemu su dominantni zajmodavci Sberbank i VTB bili prisiljeni zatvoriti operacije u većem dijelu Europe.
Sankcije su prije ostalih konkurenata u Rusiji pogodile VTB , a budući da je bila jako izložena međunarodnim tržištima i s više od 20 posto svog kreditnog portfelja u stranoj valuti, banka je bila jedan od više od 100 zajmodavaca gubitaša dok je profit sektora pao oko 90 posto u 2022", prenosi Reuters Kostinovu izjavu.
Kostin je u intervjuu za državni televizijski kanal Russia-24 rekao da je banka uspjela povećati svoj kreditni portfelj građanima i poduzećima, ali da su sankcije odgovorne za sve gubitke zajmodavca.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 8, 2023 12:51:23 GMT
Norveška firma istisnula Gazprom s europskog tržišta. Imaju rekordnu zaradu
NORVEŠKI Equinor izvijestio je danas da je 2022. godinu zaključio s najvećom dobiti otkada je osnovan, pridruživši se nizu kompanija koje su izvijestile o rekordnim rezultatima zahvaljujući snažnom rastu cijena plina i nafte. Equinorova neto dobit iznosila je u prošloj godini 28.7 milijardi dolara i bila je trostruko veća nego u 2021. i najviša otkada je kompanija osnovana. Prilagođena operativna dobit udvostručena je u usporedbi s godinom ranije, poskočivši na rekordnih 74.9 milijardi dolara. Prethodni rekord iz 2008. godine iznosio je 36.2 milijarde dolara, a proizišao je iz rekordne cijene nafte iz Sjevernog mora. Istisnuli Gazprom Kompanija u većinskom vlasništvu norveške države istisnula je prošle godine ruski Gazprom s pozicije vodećeg opskrbljivača Europe prirodnim plinom u uvjetima oštećenih plinovoda i zapadnih sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Equinor je prošle godine proizveo dva posto manje nafte i plina nego u 2021., ukupno 2.04 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, ali u ovoj godini očekuje povećanje proizvodnje za tri posto. Proizvodnja plina na poljima u matičnoj Norveškoj porasla je lani osam posto, dok se proizvodnja nafte smanjila za šest posto, pokazuje Equinorovo poslovno izvješće.
Platit će gotovo 50 milijardi dolara poreza
Kompanija većinu dobiti ostvaruje u Norveškoj gdje naftne kompanije plaćaju porez po stopi od 78 posto. Napominju da će za 2022. platiti rekordnih 49.9 milijardi dolara poreza.
U 2023. Equinor očekuje kapitalnu potrošnju u rasponu od 10 do 11 milijardi dolara, više-manje u skladu s dosadašnjim planom. Podigli su pak procjenu potrošnje u sljedeće tri godine, s 12 milijardi na 13 milijardi dolara godišnje.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 10, 2023 17:24:07 GMT
Lani se gotovo prepolovio njemački izvoz u Rusiju
NJEMAČKI izvoz u Rusiju pao je u 2022. godini za 45.2 posto, pokazali su danas podaci statističkog ureda, odražavajući posljedice opsežnih sankcija koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu. Prihodi od izvoza potonuli su na 14.6 milijardi eura, objavio je Destatis. Rusija je time pala s 23. na 15. mjesto na ljestvici kupaca njemačke robe.
Izvoz strojeva više je nego prepolovljen, na samo 2.8 milijardi eura. Oštro je smanjen i izvoz kemijskih proizvoda, za 43 posto, na 1.7 milijardi eura. Lijekovi su u 2022. postali najvažnija izvozna roba, uz skok izvoza gotovo za 18 posto, na tri milijarde eura, zbog viših cijena.
Vrijednost uvoza porasla, ali...
Vrijednost njemačkog uvoza iz Rusije porasla je pak za 6.5 posto, na 35.3 milijarde eura, zbog naglog rasta cijena energenata, i to uz 41.5 posto manji obujam uvoza. Do druge polovine prošle godine Rusija je još bila glavni njemački dobavljač energije.
Na ljestvici dobavljača robe Rusija je lani pala s 12. na 14. mjesto, utvrdio je Destatis. "Nedostatni uvoz energije iz Rusije djelomično je nadoknađen isporukama iz drugih istočnoeuropskih država, posebice Kazahstana", priopćio je ured za statistiku.
Njemačka je lani zabilježila manjak u robnoj razmjeni s Rusijom od 20.7 milijardi eura, najveći od 1992. godine. Još u 2021. iznosio je 6.5 milijardi eura.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 25, 2023 15:47:20 GMT
RUSIJA je zaustavila dotok nafte u Poljsku naftovodom Družba, priopćio je danas Daniel Obajtek, izvršni direktor poljske rafinerije PKN Orlen.
"Spremni smo"
"Učinkovito osiguravamo zalihe. Rusija je zaustavila dotok u Poljsku, za što smo spremni. Iz Rusije dolazi samo 10 posto sirove nafte, a zamijenit ćemo je drugim izvorima", napisao je Obajtek na Twitteru. PKN Orlen objavio je da može u potpunosti opskrbiti svoje rafinerije morskim putem te da zaustavljanje opskrbe naftovodom neće utjecati na isporuku benzina i dizela potrošačima.
Tvrtka je od veljače, nakon isteka ugovora s ruskim Rosneftom, naftu dobivala u sklopu ugovora s ruskim Tatneftom. Cjevovod Družba izuzet je od sankcija koje je Europska unija nametnula Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Koga sve Družba opskrbljuje naftom?
Družba opskrbljuje naftom Poljsku, Njemačku, Mađarsku, Češku i Slovačku. Izostavljena je iz sankcija kako bi se pomoglo zemljama s ograničenim alternativama dobave nafte. Orlen je nakon početka invazije na Ukrajinu i prije europskog embarga na rusku naftu koja dolazi morskim putem prestao kupovati rusku naftu i goriva.
Trenutno energente nabavlja iz zapadne Afrike, sa Sredozemlja, Meksičkog zaljeva i od arapskih zemalja. Sa saudijskim ARAMCO-om Orlen ima ugovor od 2022. godine.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 4, 2023 8:32:06 GMT
Njemačka gotovo u potpunosti zamijenila ruski plin
Njemačka je gotovo u potpunosti nadoknadila gubitak ruskih isporuka plina zahvaljujući velikom porastu uvoza iz Norveške, Nizozemske i Belgije, nakon što je Moskva prošle godine smanjila isporuke zbog potpore Zapada Ukrajini.
Između 2017. i kraja veljače 2022. Njemačka je u prosjeku uvozila 77 teravat sati prirodnog plina mjesečno, minus izvoz, koji je korišten za pokrivanje nacionalne potrošnje i punjenje skladišta, navodi se u internom dokumentu njemačke savezne agencije za plin, prenosi dpa.
Odakle Njemačka sve uvozi plin?
Nasuprot tome, neto uvoz od rujna 2022. do kraja januara, što znači bez ruske isporuke plina, iznosio je 72.7 teravat sati mjesečno. Osim toga, Njemačka je u januaru uvezla oko 4 teravat sata ukapljenog prirodnog plina (LNG) preko novih LNG terminala na njemačkim obalama.
U prosjeku je 26 teravat sati prirodnog plina mjesečno stizalo u Njemačku iz Norveške između 2017. do kraja veljače 2022., navodi se u dokumentu, a nakon prestanka ruskih isporuka ta je količina porasla na 41 teravat sat.
U međuvremenu, neto uvoz iz Nizozemske porastao je s 2 na 25 teravat sati, dok su tokovi plina iz Belgije porasli s oko 2 teravat sata na oko 23 teravat sati mjesečno u prosjeku od septembra.
Brojke pokazuju i značajan pad njemačkog izvoza prirodnog plina, primjerice u Švicarsku. Savezna agencija nastavlja opskrbu Njemačke plinom ocjenjivati kao “stabilnu”.
|
|