Sve sankcije ruskim agresorskim govnima

[kulinban]

Bloomberg: Rusiju sati dijele od bankrota zbog sankcija Zapada

Rusiju “dijele sati” od tehničkog bankrota zbog sankcija koje joj je nametnuo Zapad, jer u nedjelju ističe “grejs period” za plaćanje oko 100 miliona dolara spoljnog duga, objavio je Bloomberg.

Američka agencija navodi da Rusija neće zvanično saopštiti da nije u mogućnosti da plati obaveze, ali ako investitori do 27. juna ne dobiju svoj novac, u skladu sa dogovorenim uslovima, “zvanično će biti registrovana činjenica nemogućnosti otplaćivanja dugovanja”, prenosi Tass.

Bloomberg piše da će se Rusija prvi put od 1918. godine naći u situaciji da ne može da isplaćuje dugovanja, ali ukazuje da se tržište sada „suočava sa jedinstvenom situacijom da dužnik ima i volju i sredstva da plati svoje obaveze, ali to ne može da uradi“.

Do toga dolazi zato što Sjedinjene Američke Države prošlog mjeseca Rusiji nisu obnovili licencu za servisiranje spoljnih dugova.

Rusko Ministarstvo finansija je prije nekoliko dana saopštilo da će, uprkos odluci SAD, nastaviti da ispunjava obaveze prema stranim povjeriocima tako što će plaćati u rubljama.

Ministar finansija Anton Siluanov je rekao da je moguće da će se pronaći način za proglašenje tehničkog bankrota Rusije, ali je istakao da to neće uticati na ekonomiju u zemlji.

[kulinban]

Kolaps autoindustrije u Rusiji

PROIZVODNJA automobila u Rusiji doživjela je kolaps nakon što su veliki proizvođači automobila napustili zemlju, a zapadne vlade uvele sankcije Rusiji kao odmazdu za njezinu invaziju na Ukrajinu.
Rusija je u svibnju proizvela 3700 automobila, 97 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, objavila je državna agencija za statistiku Rosstat.
Proizvodnja je varirala od 95.000 automobila u siječnju i 108.000 u veljači prije nego što je pala na 40.800 u ožujku.

Duplo manje proizveli nego lani

Rusija je u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine proizvela ukupno 268.000 vozila, što je duplo manje nego u isto vrijeme prošle godine.
Proizvodnja kamiona i autobusa u svibnju pala je za gotovo 40 posto, odnosno 6,5 posto u odnosu na svibanj 2021.
Ruska automobilska industrija zapošljava 300.000 ljudi, a još 3 milijuna radi u srodnim industrijama.

Samo dvije od 20 tvornica automobila ostale su u Rusiji nakon što su veliki proizvođači automobila zaustavili proizvodnju i prodaju zbog invazije zemlje na Ukrajinu.

Prodaja Lade pala za 84 posto

Prodaja najpopularnije i najpristupačnije robne marke u zemlji, Lada, pala je u svibnju za gotovo 84 posto, priopćilo je Udruženje europskih poduzeća.
Ministar industrije Denis Manturov pripisao je povećanje cijena vozila od 30 posto inflaciji, rastu cijena dijelova i padu tečaja rublje.
Predsjednik Vladimir Putin naredio je novu strategiju ranije u lipnju kako bi se drastično smanjilo oslanjanje ruske automobilske industrije na stranu tehnologiju i osigurala njezina "globalna konkurentnost"

[kulinban]

Rusija se pohvalila novčanicom od 100 rublji, ali onda je uslijedio hladan tuš: ‘Odgađa se puštanje u opticaj‘

Rusija se pohvalila novčanicom od 100 rublji, ali onda je uslijedio hladan tuš: ‘Odgađa se puštanje u opticaj‘https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusija-se-pohvalila-novcanicom-od-100-rublji-ali-onda-je-uslijedio-hladan-tus-odgada-se-pustanje-u-opticaj-15217223

zbog sankcija Rusiji, u ovom trenutku ne može se napraviti prilagodba bankomata i drugih uređaja za novu novčanicu, budući da se radi o zapadnjačkim tehnologijama čiji je uvoz blokiran. Kako piše Kommersant, zbog toga će za prilagodbu, prema procjeni stručnjaka, trebati nekoliko godina

[kulinban]

Kompanija H&M potpuno prekida poslovanje u Rusiji 

Drugi najveći modni trgovački lanac, kompanija H&M, saopštila je danas da je odlučila da potpuno prekine poslovanje u Rusiji, pridruživši se rastućoj listi stranih preduzeća koja napuštaju tu zemlju.

Ovaj multinacionalni brend je suspendovao poslovne aktivnosti u Rusiji početkom marta, nakon napada Moskve na Ukrajinu. Rusija je bila šesto najveće tržište H&M-a, na kojem je kompanija povećavala broj prodavnica dok ih je na mnogim drugim tržištima smanjivala, prenosi Rojters.

"Nakon pažljivog razmatranja, ustanovili smo da je, s obzirom na trenutnu situaciju, nemoguće da nastavimo poslovanje u Rusiji", navela je u saopštenju glavna izvršna direktorka Helena Helmerson.

Iz kompanije su dodali da namjeravaju da prodavnice u Rusiji privremeno ponovo otvore na ograničeni vremenski period, kako bi prodali preostale zalihe robe.

Procjenjuje se da će potpuno zatvaranje koštati H&M oko 2,0 milijarde švedskih kruna (191,3 miliona dolara). Cjelokupan iznos će biti uključen kao jednokratni trošak u poslovni izvještaj za treći kvartal.

[kulinban]

Čak i da Rusija potpuno zatvori plin Njemačkoj...

www.dw.com/hr/%C4%8Dak-i-da-rusija-potpuno-zatvori-plin-njema%C4%8Dkoj/a-62754117

[kulinban]

Od srijede (10.8.) je zabranjen uvoz ruskog ugljena u Europsku uniju.

Embargo je dio paketa sankcija kojim EU želi „natjerati" Rusiju da okonča rat protiv Ukrajine. Odluka o prekidu uvoza ruskog ugljena je usvojena prije 120 dana. Tih 120 dana su dobili uvoznici ugljena iz Rusije, a to su uglavnom elektrane i industrija iz Njemačke, Poljske, Italije, Nizozemske, Španjolske i Francuske, kako bi imali dovoljno vremena u potrazi za alternativnim dobavljačima. Tih šest zemalja su (bili) najveći kupci ruskog ugljena u Europskoj uniji. Rusija je do sada, po navodima Europske komisije, u zemlje Unije isporučivala 20% svog ugljena – i tako ostvarivala godišnje prihode od oko 8 milijardi eura. Zemlje EU-a su po navodima Eurostata uvozom iz Rusije pokrivale oko 50% svojih potreba za ugljenom. I sad to nekako moraju nadoknaditi.

Alternative su pronađene, smatra Udruženje europskih opskrbljivača ugljenom Eurocoal u Bruxellesu. Trgovci ugljenom su, tvrdi ova organizacija, dogovorili isporuku ugljena iz Australije, Indonezije, SAD-a i Južnoafričke Republike. A osim toga i pošiljke smeđeg ugljena iz devet drugih zemalja. Poljska također izvozi više ugljena nego do sada u susjedne zemlje.

Ima li dovoljno ugljena?

Ugljen iz prekomorskih zemalja uglavnom stiže u nizozemske luke Rotterdam i Amsterdam, te u belgijski Antwerpen. Onda se ugljen pretovari na riječne brodove, koji ga onda po Rajni ili Maasu prevoze do elektrana, željezara ili drugih kupaca. Tako je to u normalnim okolnostima.

Ali ovo ljeto s rekordnim temperaturama stvara dodatne probleme. Vodostaj rijeka je jako nizak, transport je još uvijek moguć, ali ograničen. To u praksi znači da se u ovom trenutku prevozi samo 30% uobičajene količine tereta. Ugljen se gomila u lukama. Situacija je za sada još uvijek relativno mirna, kaže nam jedan trgovac ugljenom iz Amsterdama koji ne želi da se njegovo ime pojavi u medijima. Ali velika navala, dodaje, ionako slijedi vjerojatno u rujnu i u jesenskim mjesecima.

Samantha Dart, stručnjakinja za pitanja energije iz londonske banke Goldman Sachs, u ovom trenutku ne uočava probleme s opskrbom, ali ipak napominje da bi uskoro moglo biti problema: „Ima dovoljno ugljena za ostatak ljeta, ali duža ovisnost o ugljenu kao alternativi za plin, značila bi da Europa kad-tad mora pojačati uvoz. Ruski će nam ugljen očito nedostajati zbog embarga", rekla je ona za list "Financial Times".

Brian Ricketts iz Euracoala očekuje da će EU ubuduće uvoziti više ugljena nego do sada kako bi nadoknadila učinak elektrana na plin. "Vjerujemo da će se to dogoditi, jer se ugljenom mora nadomjestiti i do 120 terawatt-sati proizvodnje struje za što se do sada koristio plin. Tako bi godišnje uštedjeli oko 22 milijarde kubičnih metara plina, odnosno više nego bilo kojom drugom mjerom.”

Hoće li se svi pridržavati embarga?

Po navodima trgovaca ugljenom u Rotterdamu, Amsterdamu i Antwerpenu do lipnja je istovareno više teretnih brodova s ugljenom iz Rusije nego godinu dana ranije. "Prije stupanja embarga na snagu svi su se još jednom dobro opskrbili”, kaže jedan trgovac. Od lipnja je pak uvoz ruskog ugljena drastično smanjen. Od danas bi on morao pasti na – nulu. Iz luke u Rotterdamu tvrde da tamo više nije usidren niti jedan jedini teretni brod s ruskim ugljenom.

Hoće li se embargo u potpunosti poštivati? To će se moći reći tek nakon što podatke predoče carinske uprave, smatra Ricketts iz Euracoala. "Carina dobrano kaska s objavom svojih podataka", kaže on. Članice EU-a su zadužene za kontrolu uvoza u luke na svom području. "To su bile odluke koje je Vijeće EU-a usvojilo jednoglasno. I zato se naravno očekuje da zemlje članice provode ono što su same zaključile. Mi ćemo promatrati situaciju, ali ne sumnjamo da će zemlje članice poštivati embargo”, pojasnio je prošli petak u Bruxellesu Eric Mamer, glasnogovornik Europske komisije.

Rusija sada u Aziji namjerava pojačano prodavati ugljen koji više neće moći prodavati u Europu. Najveći tamošnji kupci su Indija i Kina – zemlja koja potroši 56% ugljena koji se eksploatira u cijelom svijetu. Udio EU-a u globalnoj potrošnji je samo oko 8%. Unija na duži rok, do 2050., planira dekarbonizaciju, odnosno želi okrenuti leđa fosilnim gorivima, što uključuje i ugljen. U ovom trenutku potrošnja fosilnih goriva pak raste, zato što se njime želi nadoknaditi ruski plin u proizvodnji struje i opskrbi toplinom. U Njemačkoj je ugljen najvažniji pojedinačni energent u procesu proizvodnje električne energije, nakon njega slijedi - vjetar. Posljednjih godina u zemljama Unije je znatno opala količina eksploatiranog ugljena, samo se u Poljskoj i Češkoj još uvijek kopa kameni ugljen.

Zbog embarga na ruski ugljen cijene tog energenta i dalje rastu. „Crno zlato" je u ovom trenutku tri puta skuplje nego prije godinu dana. Po toni 316 eura. Koncem travnja je tona ugljena koštala rekordnih 400 eura.

[kulinban]

NOVE SANKCIJE ZA RUSE: Prva evropska zemlja odlučila da zatvori granice za državljane Rusije

ESTONIJA će naredne nedelje zatvoriti granice za ruske državljane sa šengenskim vizama koje je izdala ta zemlja, najavio je danas estonski ministar spoljnih poslova Urmas Rejnsalu. 

- Za nedelju dana biće primenjene sankcije za šengenske vize koje Estonija izdaje građanima Rusije. Sankcija znači da će vize ostati na snazi, ali će nosioci viza biti sankcionisani prilikom ulaska u Estoniju, odnosno biće im zabranjen ulazak - rekao je Rejnsalu na konferenciji za novinare.

Naveo je da će od sankcija biti izuzeti zaposleni u diplomatskim misijama u Estoniji i članovi njihovih porodica, osobe koje se bave međunarodnim teretnim i putničkim prevozom i oni koji imaju pravo na slobodno kretanje po zakonu EU, prenosi RIA Novosti.

Od sankcija će biti izuzete i osobe čiji je ulazak u Estoniju neophodan iz humanitarnih razloga, bliski srodnici estonskih državljana i oni koji imaju dozvolu stalnog boravka u Estoniji.

Estonska premijerka Kaja Kalas rekla je u utorak da je neophodno obustaviti izdavanje turističkih viza ruskim građanima i nazvala posetu Evropi „privilegijom, a ne ljudskim pravom“.

Nakon početka rata u ukrajini pojedine evropske zemlje predložile su da se Rusima ograniči izdavanje šengenskih viza.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je pre dva dana zapadne zemlje da zabrane ulazak svim Rusima na godinu dana. Zelenski je u intervjuu za Vašington post ocenio da su najvažnije sankcije zatvaranje granica jer "Rusi oduzimaju tuđu zemlju".

[kulinban]

Ericsson i Nokia napuštaju Rusiju

Švedska telekomunikacijska kompanija Ericsson priopćila je da će postupno ugasiti poslovne aktivnosti u Rusiji tijekom sljedećih mjeseci. Ericsson, koji ima oko 400 zaposlenih u Rusiji, rekao je da će pružiti financijsku potporu onima koji su pogođeni.

U međuvremenu, Ericssonov finski konkurent Nokia najavio je da također planira zatvoriti većinu svog poslovanja u Rusiji do kraja godine

[kulinban]

Ruski budžetski suficit nestaje kako se prihodi od energenata smanjuju

Ruski budžetski suficit za 2022. godinu gotovo je nestao nakon što je nagli pad izvoza energenata tokom augusta doveo do mjesečnog deficita od čak 360 milijardi rubljala (5,9 milijardi dolara).

Rusija je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježila suficit od gotovo 500 milijardi rubljala, ali je kumulativni ukupni iznos pao prošlog mjeseca na samo 137 milijardi rubljala. To ukazuje na veliki deficit u augustu koji ekonomisti pripisuju oštrom padu prihoda od nafte i plina.
Ruski izvoz u Evropu se smanjio na oko jednu petinu isporuka prije invazije. Početkom septembra rekli su da će zaustaviti Sjeverni tok 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke,
Naglo pogoršanje ruskih državnih finansija dolazi u trenutku kada je njena vojska potučena u sjeveroistočnoj Ukrajini u svom najvećem vojnom neuspjehu od gubitka bitke za glavni grad Kijev u martu.
Prihodi od nafte i plina, koji čine gotovo polovinu dosadašnjih budžetskih prihoda u ovoj godini, u razdoblju od januara do augusta smanjeni su za 18 posto na godišnjem nivou.
EU je također zabranila uvoz ruskog uglja. Zabrana EU uvoza ruske sirove nafte trebala bi stupiti na snagu u decembru.
Prihodi koji nisu povezani s naftom i plinom također su drastično pali, za 37 posto na godišnjem nivou, u periodu od januara do augusta, pokazuju podaci.
Rusija je u početku pokazala otpornost na sankcije koje su uvedene, a uključile su zamrzavanje polovine njenih deviznih rezervi u zapadnim bankama.

Gazprom, koji posjeduje monopol na ruski plin saopćio je ranije da je proizvodnja na godišnjem nivou pala za 15 posto u prvih osam mjeseci. Izvoz ruskog plina smanjen je više od trećine.

Ruska ekonomija je u julu pala za 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, piše Financial Times.

[kulinban]

Njemačka vlada preuzima rafinerije ruskog Rosnefta

NJEMAČKA je danas preuzela podružnicu ruskog naftnog diva Rosnefta kako bi osigurala kontrolu nad njegovom rafinerijom u Schwedtu, ključnim izvorom opskrbe za Berlin. Rosneft Deutschland testirao je odlučnost Njemačke da do kraja godine obustavi uvoz nafte iz Rusije u sklopu europskih sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Vlada je danas odlučila presjeći tu rutu opskrbe, povjerivši upravljanje njegovim rafinerijama u Schwedtu, Karlsruheu i Vohburgu domaćem regulatoru za energiju. "Uz vlasništvo, otklanja se i prijetnja energetskoj sigurnosti i postavlja kamen temeljac za očuvanje i budućnost lokacije Schwedt", priopćilo je ministarstvo gospodarstva.

Među najvećim prerađivačima nafte u zemlji

Rosneft Deutschland čini oko 12 posto njemačkih kapaciteta za preradu nafte i spada među najveće prerađivače nafte u zemlji, priopćilo je ministarstvo.

Rafinerija u Schwedtu nema izlaz na more, četvrta je po veličini u Njemačkoj i podmiruje 90 posto potražnje Berlina za gorivom. Otkada je izgrađena 60-ih godina prošlog stoljeća, naftu nabavlja isključivo u Rusiji, naftovodom Družba. Schwedt derivatima opskrbljuje i dijelove zapadne Poljske i zračnu luku Berlin-Brandenburg.

Ne zna se tko će zamijeniti većinskog vlasnika

Nije jasno tko će zamijeniti Rosneft, većinskog vlasnika. Britanska naftna kompanija Shell vlasnik je 37.5 posto udjela u Schwedtu, ali već se neko vrijeme želi povući. Danas su objavili da odluka njemačke vlade na njih ne utječe, dodavši da će "i dalje ispunjavati svoje ugovorne obaveze u skladu sa svojim dionicama". 

"Ne želimo špekulirati o mjerama u kontekstu kontinuiranog poslovanja rafinerije u Schwedtu (ili na drugim lokacijama) koje bi vlada mogla provesti", poručili su u mailu Reutersu. Zanimanje za Rosneftovu podružnicu iskazale su njemačke kompanije Verbio i Enertrag, obje iz sektora obnovljivih izvora energije.

Izvori iz vlade: Ovo bi moglo dovesti do trenutačne obustave isporuka ruske nafte

Izvori u njemačkoj vladi rekli su prije objave odluke da bi preuzimanje Rosneft Deutschlanda moglo rezultirati trenutačnom obustavom isporuka ruske nafte. Odluka je sastavni dio "opsežnog paketa" koji bi trebao osigurati dopremu nafte u rafineriju alternativnim rutama, priopćilo je ministarstvo.

Kancelar Scholz, ministar gospodarstva Robert Habeck i premijer Brandenburga objavit će detalje paketa tijekom dana.

[kulinban]

Baltičke zemlje i Poljska zabranile ulazak ruskim državljanima

Sve četiri države odsad više ne dopuštaju ulazak ruskim državljanima s vizama za schengen radi turizma, posla, sporta ili kulture.

Četiri države dopuštaju iznimke za one koji već imaju boravište u europskim zemljama, za političke disidente te iz humanitarnih razloga, piše dpa.

Zajednička odluka četiri članica Europske unije reakcija je na rusku invaziju Ukrajine te dolazi nakon što su većinom suspendirale izdavanje viza i boravišta za Ruse.

Ruski su državljani ipak smjeli ući na njihov teritorij ako su imali vize koje su izdale neke od preostalih članica schengena, što prestaje u ponedjeljak.

Estonska premijerka Kaja Kallas pozvala je i druge države da se pridruže zabrani koja ostaje kontroverzna unutar šireg EU-a.

„Moramo koristiti sve dostupne alate kako bi primorali Rusiju da zaustavi ovaj rat“, rekla je u subotu.

[kulinban]

[kulinban]

SVEČANO OTVOREN BALTIČKI GASOVOD:

Norveški gas preko Danske za Poljsku! Povezana i Nemačka, kao zamena za Severni tok

U Poljskoj, kod Goleniova, otvoren je novi gasovod kojim će se norveški gas dopremati u zemlju. Norveški ministar energetike Terje Asland nazvao je otvaranje gasovoda prekretnicom na važnom putu evropske nezavisnosti od ruskih energenata.

Kroz t. i. Baltički gasovod, koji prolazi kroz Dansku, može da protiče do 10 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Poljski operater gasovoda PGNiG je u saopštenju naveo da će gasovod prenositi 6,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa 2023. godine, a kapacitet će se povećati na 7,7 milijardi 2024. godine.

Ranije ovog meseca, Poljska je potpisala ugovor sa norveškim energetskim gigantom Ekvinorom o snabdevanju 2,4 milijarde kubnih metara gasa godišnje između 2023. i 2033. godine, što predstavlja oko 15 odsto ukupne potrošnje gasa u Poljskoj.

Baltički gasovod je takođe povezan sa gasovodom Evropape II, koji povezuje Norvešku i Nemačku.

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je na simboličnom otvaranju gasovoda u Poljskoj da je to ključni geopolitički korak. „Moramo učiniti sve što možemo da uklonimo energiju kao instrument moći iz Rusije“, rekla je ona.

Kako je Frederiksen upozorio, ruski predsednik Vladimir Putin koristi rusku energiju kao oružje za destabilizaciju i podelu Evrope. „Ne smemo mu dozvoliti da uspe“, bila je jasna.

Ruski energetski gigant Gasprom je ove godine prekinuo isporuke gasa Poljskoj nakon što je PGNiG odbio da plati gas u rubljama.

Poljski predsednik Andžej Duda izrazio je uverenje da će gasovod ojačati suverenitet Poljske i omogućiti zemlji da diverzifikuje snabdevanje gasom i eliminiše zavisnost od uvoza ruskih energenata.

„Danas sa apsolutnom sigurnošću možemo da konstatujemo da se period ruske dominacije u oblasti gasa bliži kraju“, rekao je na otvaranju poljski premijer Mateuš Moravjecki. To je period koji je, prema rečima poljskog premijera, obeležen pretnjama i ucenama.

Evropski komesar za energetiku Kadri Simons napisao je u saopštenju Evropske komisije da će baltički gasovod igrati važnu ulogu u ublažavanju trenutne energetske krize. EU je doprinela projektu izgradnje gasovoda sa 267 miliona evra, a ukupna vrednost projekta je 1,6 milijardi evra.

Početak izgradnje gasovoda planiran je nekoliko godina, ali je projekat nekoliko puta odlagan. Izgradnja delimično potopljenog cevovoda od 900 kilometara konačno je počela 2018. godine, ali je obustavljena 2021. zbog ekoloških zabrinutosti.

Nekoliko dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, danska državna kompanija Energinet, koja upravlja gasovodom zajedno sa poljskom kompanijom Gaz-Sistem, objavila je da su radovi na gasovodu nastavljeni nakon što je projekat dobio novu ekološku dozvolu.

Kurir.rs/RTV SLO

[kulinban]

Rusi od danas više ne smiju u Finsku, uz par iznimki

U PONOĆ je stupila na snagu odluka Finske kojom se ruskim turistima zabranjuje ulaz u tu zemlju.

Finska je odluku o zatvaranju granica za ruske turiste službeno donijela jučer, a od ponoći je na snazi i stroži postupak za dobivanje viza.

Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je da je vlada djelovala brže nakon eksplozije u plinovodu Sjeverni tok za koju se smatra da je rezultat sabotaže te planova Moskve da pripoji četiri ukrajinske regije nakon ilegalnih referenduma.

Stroža granična pravila ne predstavljaju potpunu zabranu ulaska za ruske državljane. No iznimke su strogo definirane.

One vrijede za Ruse koji dolaze u Finsku kako bi se susreli s članovima obitelji, zbog rada ili medicinske skrbi.

Glavna promjena je da Rusi više neće moći ulaziti u Finsku kao turisti ili putovati dalje u druge zemlje Schengena iz turističkih razloga.Očekuje se da će se ovim korakom smanjiti broj Rusa koji prelaze granicu za 30 do 50 posto, navodi finska novinska agencija STT.

Finska ima iznimno dugu granicu s Rusijom, čak 1340 kilometara.

Ministar vanjskih poslova Estonije Urmas Reinsalu pozdravio je odluku Finske, istaknuvši da je Helsinki donio tu mjeru u bliskoj suradnji s Estonijom, Latvijom, Litvom i Poljskom te da će se poboljšati sigurnost u cijeloj regiji.

Estonija, Latvija, Litva i Poljska već su 19. rujna ograničile ulazak u zemlju Rusima.

Tada su zabranile ulazak ruskim državljanima s vizama za Schengen zbog turističkih i poslovnih razloga te zbog sportskih i kulturnih događaja.

[kulinban]

Otvoren plinovod između Bugarske i Grčke: "Ovo je prekretnica"

NOVI plinovod koji se proteže od Grčke do Bugarske pušten je u promet danas s ciljem jačanja energetske neovisnosti Europe od Rusije, piše dpa. "Danas počinje novo doba za Bugarsku i jugoistočnu Europu", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na ceremoniji otvaranja plinovoda u bugarskoj prijestolnici Sofiji.

"Ovaj plinovod je prekretnica. To je prekretnica za Bugarsku i energetsku sigurnost Europe, a znači oslobađanje od ovisnosti o ruskom plinu", rekla je, ističući da je Bugarska u jednom trenutku dobivala 80 posto svog plina iz Rusije. Plinovod dug 182 kilometra od grčkog grada Komotinija do Stare Zagore u središnjoj Bugarskoj sufinancirali su europski fondovi od početka izgradnje 2009.

"Ovime možemo postići stabilnost u regiji"

Interkonektor, koji ima kapacitet od 3 do 5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, povezuje Bugarsku s Transjadranskim plinovodom. Plin iz Azerbajdžana ide preko Turske u Grčku i dalje u Italiju. Von der Leyen je naglasila da bi cjelokupna potrošnja plina Bugarske mogla biti pokrivena zahvaljujući novom poveznicom s Grčkom.

"Kroz stratešku suradnju između Bugarske i Grčke možemo postići stabilnost u regiji", rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.