|
|
Post by kulinban on Oct 6, 2022 18:51:56 GMT
Novi krug europskih sankcija Rusiji stupio na snagu. Evo što sve uključujuEUROPSKA unija nametnula je nove trgovinske sankcije Rusiji i proširila popis osoba kojima zamrzava imovinu i zabranjuje putovanja na prostor bloka u okviru osmog kruga sankcija koje su danas stupile na snagu. "Nove mjere, objavljene u Službenom listu EU-a, odgovor su na eskalaciju Rusije u nezakonitom ratu protiv Ukrajine, što se jasno očituje u aneksiji ukrajinskih teritorija nakon sramotnih 'referenduma', u mobilizaciji pričuvnika i prijetnji nuklearnim oružjem", navodi Europska komisija. Sankcije se odnose i na ograničenje cijena ruske nafte
Sankcije donose i ograničenje cijena ruske nafte, zatim zabranu državljanima Europske unije da obnašaju dužnosti u upravnim odborima ili vodstvu poduzeća koja pripadaju ruskoj državi. Najviša cijena nafte tek se treba dogovoriti s G7 i jednoglasno je treba odobriti svih 27 članica Unije.
Taj osmi krug sankcija protiv Moskve koji je Europska unija donijela od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače, uvodi novu zabranu uvoza u obimu 7 milijarda eura, kako bi se Rusiji smanjili prihodi.
Zabrana uvoza strojeva, čeličnih proizvoda, cipela, kože, oružja...
Sankcije donose zabranu uvoza čeličnih proizvoda, strojeva i uređaja, plastike, vozila, tekstila, cipela, kože, keramike, određenih kemijskih proizvoda i nakita koji nije zlatan.
Nova ograničenja u području izvoza teže za smanjenjem ruskih sposobnosti razvoja u obrambenoj industriji i sigurnosti.
Uključuju i zabranu izvoza ugljena, nekih specifičnih elektroničkih sastojaka, tehničkih proizvoda za avioindustriju, određenih kemijskih proizvoda. Također uključuju zabranu izvoza malokalibarskog oružja.
Osim toga, trideset i sedam osoba i entiteta pridodano je crnoj listi na kojoj je sada 1300 imena, a njima je zamrznuta imovina i zabranjen boravak na prostu Europske unije.
Pojačane sankcije u području kriptovaluta
Osobe i entiteti pridodani na listu uključeni su u rusku okupaciju, u protuzakonitu aneksiju i provedbu lažnih "referenduma" u okupiranim regijama Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižja.
Među njima su visoki dužnosnici i vojni časnici te tvrtke koje pomažu ruske vojne snage. Osmim krugom sankcija EU pojačava sankcije u području kriptovaluta te usluga.
Potpuni embargo na uvoz sirove ruske nafte morskim putem
Sankcije uključuju i potpuni embargo na uvoz sirove ruske nafte morskim putem.
"Ograničenje cijena, kada se počne provoditi, omogućit će europskim operatorima da osiguraju prijevoz ruske nafte trećim zemljama uz uvjet da je cijena te nafte manja od najviše utvrđene cijene", navodi Komisija.
"Ta mjera dogovorena suradnji s partnerima iz G7 (Skupina sedam najsnažnijih gospodarstava svijeta) stupa na snagu 5. prosinca 2022. za sirovu naftu, odnosno 5. veljače 2023. za rafinirane naftne proizvode nakon nove odluke Vijeća država članica", navodi se.
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 13, 2022 12:42:07 GMT
Francuska kreće s izravnim isporukama plina Njemačkoj
FRANCUSKA je nakon tehničkih prilagodbi plinovoda otpremila u Njemačku prve pošiljke prirodnog plina, priopćio je operator prijenosnog sustava GRTgaz. Plin sada teče izravno kroz spojnu točku između Francuske i Njemačke, navodi GRTgaz.
"U novoj energetskoj slici povezanoj s ratom u Ukrajini Francuska pokazuje solidarnost sa svojim njemačkim susjedom izravno mu isporučujući plin", ističu. U početku će preko granice teći 31 gigavatsat plina dnevno, s maksimalnim kapacitetom od 100 gigavatsati dnevno.
Budući da je taj plinovod izvorno bio namijenjen samo za isporuku plina iz Njemačke u Francusku, a ne obrnuto, bile su nužne izmjene, koje su napravljene zbog oštrog pada opskrbe ruskim plinom u Europi i iskazivanja europske solidarnosti u energetskoj sigurnosti, dodaje GRGgaz.
Francuska u pogon vraća nuklearke
Francuska se tradicionalno daleko manje oslanjala na rusku energiju nego Njemačka. Nakon što je Moskva počela smanjivati isporuke, Berlin je krenuo u potragu za drugim dobavljačima. Dogovoreno je da će Francuska zauzvrat od Njemačke dobivati struju kako bi prebrodila kritične zimske mjesece.
Trideset od 56 francuskih nuklearnih elektrana ne radi zbog održavanja, a mnoge imaju problema s korozijom na ključnim komponentama, što je izazvalo ozbiljne probleme budući da Francuska veliki dio struje proizvodi u nuklearnim elektranama.
Očekuje se da će u idućim tjednima na mrežu ponovo biti uključeno 40 nuklearki, a do siječnja njih 46, rekao je u srijedu francuski predsjednik Emmanuel Macron. Planove bi još mogli osujetiti štrajkovi radnika elektrana, napominje agencija dpa.
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 24, 2022 5:38:47 GMT
ITALIJA NA "ODVIKAVANJU" OD RUSKOG GASA:
Prvi put u poslednjih 50 godina nema uvoza plavog energenta iz Moskve
O tome svedoče podaci Italijanskog instituta za međunarodne političke studije (ISPI).
Napominje se da se to nije dogodilo od 1974. godine.
-Zbogom Moskvo. Tokom proteklih sedam dana Italija je uvezla nula kubnih metara gasa iz Gasproma, a samim tim i iz Rusije. To se nije dogodilo od 1974. Istorijski dan, rekao je analitičar ISPI Mateo Vilja.
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2022 11:57:10 GMT
Cijene plina u Evropi po prvi put ispod 100 eura od prekida ruske isporuke
Cijene prirodnog plina u Evropi pale su ispod 100 eura po megavat satu prvi put otkako je Rusija ovog ljeta smanjila isporuke, a toplo vrijeme i gotovo popunjena skladišta plina smanjili su zabrinutost da će doći do zimske nestašice.
Pad cijene doći će kao poticaj za lidere EU koji rade na postavljanju gornje granice cijene energenta dok se bori protiv visoke inflacije i usporavanja ekonomije, te u pokušaju da Moskvi uskrate sredstva za njezinu invaziju na Ukrajinu.
Nizozemski terminski ugovori za TTF plin, referentni evropski ugovor, pao je u ponedjeljak na čak 93,35 eura/MWh , što je pad od gotovo 20 posto u usporedbi s petkom, najniži iznos od sredine juna.
Evropske cijene plina sada su 70 posto ispod razine zabilježene u augustu, kada su skočile iznad 300 eura/MWh, iako su još uvijek znatno iznad raspona od 20 do 40 eura/MWh kojim su se uglavnom trgovale tijekom prošlog desetljeća. Ugovori o plinu u Velikoj Britaniji za isporuku u novembru također su pali za čak 15 posto.
James Waddell iz Energy Aspects rekao je da cijene padaju kratkoročno zbog "ograničenog preostalog skladišnog kapaciteta, niske potražnje za plinom zbog blagog vremena i zagušenja u dovođenju LNG-a i njegovu protoku istočno unutar Evrope".
Smanjenje potražnje također je pomoglo kod skladištenja; Bruegelovo praćenje europske potražnje za prirodnim plinom pokazuje da je Europa smanjila svoju potražnju za 7 posto do danas u usporedbi s prosjekom od 2019. do 2021. godine.
EU je pristala dobrovoljno smanjiti potražnju za plinom za 15 posto ove zime.
Tom Marzec-Manser iz ICIS-a rekao je da je potrošnja u Evropi oko 20 posto niža nego što je uobičajeno za ovo doba godine.
"Potražnja je doista niska, i zato što je [vrijeme] vrlo blago i očito se počinju primjenjivati akcije pojedinaca i tvrtki za uštedu goriva," kazao je Marzec-Manser.
Povećani uvoz ukapljenog prirodnog plina kako bi se zamijenile opskrbe iz ruskih plinovoda, koje sada čine samo 9 posto opskrbe EU-a, što je pad u odnosu na 40 posto prošle godine, pomogao je evropskim skladištima da dosegnu više od 90 posto kapaciteta, dok je toplo vrijeme značilo kašnjenje u zahtjevu za grijanjem.
Henning Gloystein iz Eurasia Group rekao je da je došlo do privremene prezasićenosti opskrbe jer je mogućnost nastavka ubrizgavanja plina u skladišta bila ograničena, što je prisililo da se više plina prodaje na spot tržištu.
Evropske vlade potrošile su desetke milijardi eura na nadoknadu kućanstvima i poduzećima za sve veće račune za energiju, a čelnici EU-a prošle su se sedmice složili da će raditi na postavljanju gornje granice cijena prirodnog plina.
Ali hoće li Evropa imati dovoljno plina za zimu i dalje ovisi o vremenu, rekao je Alex Tuckett iz CRU Group.
“Ako imamo blagu do prosječnu zimu, vjerojatno bismo trebali izbjegavati racionalizaciju energetike. Hladna zima bit će puno teža”.
TTF ugovori za isporuku u prvom tromjesečju sljedeće godine također su pali, ali u manjem iznosu, padom od 6 posto na 142 eura/MWh, s cijenama u Ujedinjenom Kraljevstvu za to razdoblje na približno istoj razini.
Neki analitičari tvrde da će sljedeća zima predstavljati još teži izazov, s mnogo manje ruskog plina dostupnog Evropi. Ruski tokovi tek su se neznatno smanjili u prvih šest mjeseci godine, kada su se počela puniti skladišta prije nego što je Moskva otvoreno počela smanjivati zalihe, piše Financial Times
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2022 12:11:35 GMT
Zašto brodovi s LNG-om čekaju pred obalama Europe?
EUROPA se nastoji riješiti ovisnosti o ruskom plinu koji se dopremao cjevovodima i okrenula se uvozu ukapljenog plina. Brodovi su pred obalama Starog kontinenta, ali i tržište ima svoj rezon, objašnjavaju analitičari za BBC.
Zapad je Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu uveo opsežne sankcije, a Moskva je odgovorila uredbom o plaćanju u rubljima i smanjenim isporukama tokom ljeta.
Nakon problema s popravkom turbine isporuke ruskog plina cjevovodom Sjeverni tok 1 na dulji su rok dokončale eksplozije u Baltičkom moru koje su europske zemlje pripisale sabotaži. Rusija nije uključena u istragu, a krivac još nije poznat.
Cijene plina snažno su porasle, a Europa je pojačala uvoz ukapljenog plina kako bi osigurala opskrbu tijekom zime. Brodovi s LNG-om već su pred europskim obalama, ali teret još nije iskrcan.
"Broj brodova pred lukama raste unatrag nekih pet do šest tjedana, rekao bih", kaže za BBC Augustin Prate iz Kayrrosa, koji ih s kolegama prati putem signala automatskog identifikacijskog sustava (AIS).
"Jasno je kao dan da je u pitanju velika priča", smatra Prate.
Pa zašto brodovi natovareni ukapljenim prirodnim plinom (LNG) trenutno stoje pred obalama Europe?
Ispunjeni ciljevi
Analitičar Wood Mackenzieja Fraser Carson izbrojao ih je u listopadu 268 na vodenim površinama diljem svijeta, znatno više od godišnjeg prosjeka koji iznosi 241 brod.
Od onih koji su trenutno na moru, 51 je brod blizu europskih obala.
Europske države kupovale su tijekom ljeta puno plina kako bi napunile skladišta i osigurale pokrivanje zimske potražnje, objašnjava Carson.
Prema početnom cilju, razina plina u skladištima trebala je do 1. studenoga iznositi 80 posto. Cilj je ispunjen i premašen daleko prije planiranog roka i najnoviji podaci upućuju na zaključak da su skladišni kapaciteti napunjeni 95 posto.
Ključnu je ulogu u postizanju tog cilja u Europi odigrao uvezeni LNG.
No, budući da LNG i dalje pristiže, potražnja za kapacitetima za uplinjavanje i dalje je velika. U Europi ih baš nema puno, djelomično i zato što se kontinent dugo oslanjao na plin koji je cjevovodima stizao iz Rusije.
Brodovi zato stoje u redu pred terminalima za uplinjavanje. Njemačka i Nizozemska investirale su u nove kapacitete i očekuje se da će neki od njih početi s radom kroz par mjeseci.
Veća zarada
Europa istodobno trenutno troši manje plina no što je uobičajeno zbog neuobičajeno visokih temperatura za listopad.
Tome valja dodati i nižu razinu industrijskih aktivnosti koje se oslanjaju na plin, primjećuje suosnivač Kayrrosa Antoine Halff.
"Jako je dramatično smanjena proizvodnja cementa i čelika u Europi", objašnjava Halff za BBC. U takvoj je situaciji cijena ukapljenog plina u terminskim ugovorima s duljim rokovima isporuke viša nego u ugovorima s rokovima isporuke već u studenome.
"Možete dobiti višu cijenu za isporuku u siječnju nego u studenome", kazao je.
Čak i ako se isporuka odgodi za samo mjesec dana, do prosinca, to može značiti i do nekoliko desetaka milijuna dolara veću zaradu po pošiljci, objašnjava urednica specijalizirane publikacije Lloyd's List Michelle Wiese Bockmann.
Geopolitika
Iako bi joj kupci u drugim dijelovima svijeta mogli preoteti dio tereta, Europa bi mogla imati i koristi od prekomjerne ponude LNG-a koji doslovno pluta pred njezinim obalama.
Dobro je što brodovi čekaju jer racionalno želite da vam plin bude na dohvat ruke, ako vam ustreba, objašnjavaju neki analitičari.
Problem je samo što su u igri ogromni iznosi. Neke su zemlje zbog grozničave potražnje za plinom već platile basnoslovne iznose kako bi ga nabavile.
Njemačka je tako na uvoz plina od siječnja do kolovoza utrošila 49.5 milijardi eura, citira BBC Reutersove izračune. U istom prošlogodišnjem razdoblju uvoz ju je stajao 17.1 milijardu eura.
Tako tržište funkcionira, kazala je Bockmann, dodavši ipak da su europske zemlje "u najboljoj poziciji u kojoj mogu biti, s obzirom na geopolitičku situaciju".
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 9, 2022 11:57:41 GMT
Ovo je 50 zapadnih brendova koji još uvijek posluju u Rusiji
Ukrajina je u ponedjeljak nabrojala popis 50 međunarodnih kompanija koje i dalje posluju u Rusiji, unatoč ratu koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo u veljači.
Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je na bojkot tih kompanija, optužujući ih da “financiraju genocid” tako što i dalje posluju u Rusiji.
“Međunarodne kompanije koje i dalje posluju u Rusiji izravno financiraju ruske ratne zločine i genocid nad Ukrajincima. Ponavljam svoj poziv njihovim kupcima i partnerima da bojkotiraju te brendove sve dok ne prestanu krvavo zarađivati i ne povuku se iz Rusije”, poručio je Kuleba.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova podijelilo je grafiku pod naslovom “50 najboljih robnih marki iz Europe i Sjeverne Amerike koje nastavljaju poslovati u Rusiji od 2. studenog 2022.”
Slika sadrži logotipe kompanija uključujući
Nestle,
P&G,
Johnson & Johnson,
Philips, Siemens,
Bayer,
Unilever,
Danone,
Kimberly-Clark,
ING,
UniCredit,
Aegon,
Merck,
Lilly,
Sanofi,
Veolia,
Cargill,
ADM,
Roche,
Valeo ,
Schlumberger,
Engie,
Metro,
Abbvie,
Auchan,
HSBC,
Aviva,
Pfizer i
AstraZeneca, između ostalih.
Odmah nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače, niz međunarodnih kompanija objavilo je da više neće poslovati u toj zemlji. Više od 1.000 tvrtki iz cijelog svijeta u različitim se stupnjevima odvojilo od Rusije od početka rata.
Grafički prikaz koje je objavilo ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova kao izvor navodi Yale Chief Executive Leadership Institute 2022. Njihov tim istraživača predvodi profesor Jeffrey Sonnenfeld koji prati tvrtke koje su napustile Rusiju i one koje ostaju, piše Newsweek. www.newsweek.com/ukraine-top-50-western-companies-still-russia-war-1757903Tim je od kolovoza procjenjivao više od 1.300 kompanija u smislu koliko su se povukle i odvojile od Rusije. Sonnenfeld je prethodno rekao za Newsweek da su tvrtke za profesionalne usluge, velike naftne i velike tehnološke tvrtke među najbržim reagirali. “Čudno je da su tvrtke koje se bave modom, mirisima, robom široke potrošnje, restorani i reklamne agencije – ljudi koji se ponose čitanjem mišljenja javnosti – iznenađujuće zakasnili”, dodao je. |
|
|
|
Post by kulinban on Nov 15, 2022 13:46:45 GMT
Njemačka izgradila LNG terminal u 194 dana
U NJEMAČKOM gradu Wilhelmshavenu danas je otvoren prvi terminal za prebacivanje ukapljenog plina (LNG) u Njemačkoj, što je dio strategije njemačke vlade za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
"Ovo je velik i važan korak ka više neovisnosti kad je u pitanju opskrba plinom", rekao je Olaf Lies, ministar gospodarstva savezne pokrajine Donja Saska, gdje se terminal nalazi.
"Strateški ispravna odluka"
On je ukazao na velik uspjeh projekta koji je započet prije samo 194 dana. Terminal omogućuje pretvaranje ukapljenog zemnog plina u plinovito stanje te time i daljnji transport putem plinovoda. Do sada je ukapljeni plin u njemački sustav dolazio preko LNG terminala u Francuskoj i Nizozemskoj.
Lies je objasnio kako je odluka da se terminal izgradi u Wilhelmshavenu, na krajnjem sjeverozapadu Njemačke, bila "strateški ispravna".
"Postojeća lučka infrastruktura i izvrsni uvjeti su pridonijeli tomu da izgradnja terminala postane uspješna priča", rekao je socijaldemokratski političar.
Njemačka se okreće ukapljenom plinu
Socijaldemokratsko-zeleno-liberalna savezna vlada kancelara Olafa Scholza pokrenula je, nakon ruskog napada na Ukrajinu i problema s dotokom plina iz Rusije, proces smanjenja ovisnosti o ruskom plinu koji dolazi preko nekoliko plinovoda.
Jedna od strategija je okretanje ukapljenom plinu. Sa zemljama poput Katara i Kanade su već postignuti sporazumi o pojačanom uvozu, a osim terminala u Wilhelmshavenu, u izgradnji su još dva terminala na sjeveru Njemačke.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u posljednje vrijeme je u nekoliko navrata spomenuo mogućnost izgradnje plinovoda kojim bi se preko LNG terminala na Krku plin prebacivao do južnih dijelova Njemačke poput Bavarske.
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 17, 2022 13:45:27 GMT
Panika na Putinovoj TV: "Sve što imamo je sa Zapada, nećemo imati što voziti, zvati"
JUČER je na ruskoj državnoj televiziji u emisiji 60 minuta, koju vodi par istaknutih Putinovih propagandista, Olga Skabejeva i zastupnik Dume Evgenij Popov, izbila žestoka rasprava nakon što se jedan od gostiju zalagao za potpunu ekonomsku izolaciju od Zapada. Popov, koji u općoj histeriji na ruskoj televiziji katkad zna zvučati kao glas razuma, potpuno je odbacio tu ideju te konstatirao da Rusija ne bi preživjela ni jedan dan bez zapadnih resursa.
"Kažete da nacionaliziramo, da odmah uzmemo sve od Nijemaca?! Naši vlakovi će stati sutra. Na čemu ćemo se voziti? Nemamo ništa na što možemo voziti, moramo to prihvatiti. Naravno da je lako stati na oklopno vozilo i reći - hajmo nacionalizirati sve. A što ćemo voziti? Što ćemo koristiti za izradu mobitela? Što ćemo raditi?" vikao je Popov.
"Sve što imamo je zapadno"
Gosti su se pokušali ubaciti u njegov agresivni govor s protutezama, no Popov to nije dopuštao. Njegova supruga Skabejeva, inače oštra antizapadna retoričarka koja često s osmijehom na licu prijeti Zapadu nuklearnim oružjem, samo je promatrala raspravu.
"Oni koji su uzrokovali sve to? Hajdemo ih privesti pravdi? Pa hajdemo! No to neće napraviti nove vlakove, neće se pojaviti avioni, nemamo aviona za duge relacije. Da, sve što imamo je zapadno. Možemo nacionalizirati sve sada, a što ćemo raditi sljedeći dan? Jednostavno pitanje, nema odgovora", vikao je Popov.
Ranije ovog tjedna rusku ovisnost o Zapadu na vlastitom je primjeru pokazao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Naime, Lavrov se na Baliju, gdje je prisustvovao G20 summitu, fotografirao u majici američkog umjetnika Jean-Michela Basquiata, s iPhoneom i Appleovim satom, izazvavši tako podsmjeh globalne javnosti.
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 21, 2022 11:35:56 GMT
Europa žuri napuniti skladišta ruskim dizelom
EUROPSKI trgovci žure napuniti skladišta ruskim dizelom prije no što u veljači iduće godine na snagu nastupi embargo na ruske derivate, a alternativni izvori nabave i dalje su ograničeni, tvrde analitičari. Početkom prosinca na snagu stupa embargo EU na rusku naftu, a 5. veljače i embargo na derivate.
Europa većinu dizela uvozi iz Rusije. Pošiljke ruskog dizela koji bi trebao biti uskladišten u regiji Amsterdam-Rotterdam-Antwerpen (ARA) više su nego udvostručene u razdoblju od 1. do 12. studenoga u odnosu na listopad, rekla je Pamela Munger iz tvrtke za energetsku analitiku Vortex.
Rusija je najveći dobavljač dizela za Europu
Budući da Europa kratkoročno raspolaže tek malobrojnim isplativim alternativnim izvorima nabave, dizel iz Rusije činio je u studenome 44 posto ukupnog europskog uvoza, u odnosu na 39 posto u listopadu, pokazuju podaci Refinitiva. Rusija je tako još uvijek najveći dobavljač dizela za Europu, iako je njegov udio smanjen u odnosu na razdoblje prije ruske invazije na Ukrajinu kada je činio više od polovine europskog uvoza.
"EU će morati osigurati oko 500 do 600 tisuća barela dizela dnevno kako bi zamijenila obujam uvoza iz Rusije, a zamjena će stići iz SAD-a i iz područja istočno od Sueza, prvenstveno s Bliskog istoka i iz Indije", rekao je Eugene Lindell iz FGE-a.
Rusko plinsko ulje na putu prema regiji ARA vjerojatno će biti brzo potrošeno odnosno prodano budući da su njegove cijene u terminskim ugovorima s kraćim rokovima isporuke na ICE-u više nego u onima s duljim rokovima isporuke, procjenjuje Lars van Wageningen iz Insights Globala.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 2, 2022 19:19:06 GMT
EU napokon postigla važan dogovor o ruskoj naftiČLANICE Europske unije dogovorile su ograničavanje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, u skladu s prijedlogom G7, rekli su europski diplomati agenciji dpa. Ograničenje cijene, dogovoreno na razini veleposlanika članica EU u Bruxellesu u petak, povezano je s ranijom odlukom zemalja G7 o sankcioniranju ruskog naftnog izvoza. Do dogovora je došlo nakon što je Poljska pristala na dogovor Europske unije o ograničenju cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, što omogućuje EU da krene dalje s formalnim odobravanjem sporazuma tijekom vikenda, rekao je u petak poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sados. Sados je rekao da će sporazum biti službeno objavljen u nedjelju, dan prije stupanja na snagu embarga EU na naftu. Što je cilj ograničenja cijena
Ograničenje cijena, ideja G7, ima za cilj smanjiti ruski prihod od prodaje nafte, istovremeno sprječavajući skok globalnih cijena nafte nakon što embargo EU na rusku sirovu naftu stupi na snagu 5. prosinca.
Mehanizam predviđa plafon od 60 dolara za barel nafte koja se prodaje trećim zemljama, zajedno s embargom EU.
"Možemo službeno potvrditi tu odluku", rekao je Sados.
"EU ostaje jedinstvena i solidarna s Ukrajinom", objavilo je češko predsjedništvo u tvitu.
Ono što je EU na raspolaganju u skladu s tim ograničenjem je zabraniti pružanje određenih usluga za ruske isporuke nafte, uključujući osiguranje, financiranje i tehničku pomoć, ako je nafta prodana iznad cijene od 60 dolara.
Ograničenje izvoza ruske nafte ima za cilj ograničiti prihode Rusije od povećanja cijena energije, a time i mogućnost financiranja njezina rata protiv Ukrajine.
Ruska proizvodnja nafte bi zbog te odluke početkom iduće godine mogla pasti za 500 do milijun barela nafte dnevno, prenosi Reuters dva izvora iz ruske naftne industrije.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 3, 2022 19:51:25 GMT
' RUSKI ODGOVOR NA SANKCIJE: "Evropa će odsad živjeti bez naše nafte" Rusija je odbacila uvođenje zapadnog ograničenja cijena na izvoznu cijenu svoje nafte, poručivši da će "Europa sad živjeti bez ruske nafte". Podsjetimo, grupa G7, koja okuplja najmoćnije ekonomije svijeta, zajedno s Australijom i Europskom unijom dogovorila se o uvođenju ograničenja cijene od 60 američkih dolara po barelu ruske nafte. Radi se o potezu zapadnih zemalja koje žele spriječiti eksploziju cijena, ali i uskratiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sredstva koja su mu potreba za finansiranje rata u Ukrajini. Ograničenje cijena danas je komentirao i Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov kazavši kako ga Moskva "neće prihvatiti", javlja ruska prorežimska agencija RIA. "Već smo dali do znanja da nećemo prodavati naftu zemljama koje podržavaju ograničenje cijena" Peskov je rekao da će Rusija provesti "brzu analizu" dogovora o ograničenju cijena, a potom odgovoriti. No, znakovita poruka je uoči službenog odgovora Moskve došla od Mihajla Uljanova, stalnog predstavnika Moskve pri međunarodnim organizacijama u Beču, koji je poručio da će europske zemlje koje podržavaju ograničenje cijena požaliti svoju odluku, prenosi Index. "Od ove godine Europa će živjeti bez ruske nafte", objavio je Uljanov na Twitteru pa dodao: "Moskva je već dala do znanja da neće prodavati naftu državama koje podržavaju antitržišno ograničenje cijena. Samo čekajte, uskoro će EU optužiti Rusiju da koristi naftu kao oružje." SAD: Ograničenje cijene odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda
Novo ograničenje cijene ruske nafte koje su jučer dogovorile članice Europske unije, a danas potvrdile članice G7 i Australija, "odmah će presjeći Putinov glavni izvor prihoda", kaže SAD. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da je ograničenje, koje su zapadni saveznici službeno odobrili jučer, došlo nakon mjeseci napornog rada.
Ograničenje sprečava zemlje da plaćaju više do 60 dolara po barelu za pomorski izvoz ruske sirove nafte. Trebao bi stupiti na snagu 5. prosinca ili ubrzo nakon tog datuma. "Zemlje s niskim i srednjim dohotkom na koje su uvelike utjecale visoke cijene energije i hrane posebno će imati koristi od ovog ograničenja", rekla je Yellen.
Također je dodala da će to dodatno ograničiti financije ruskog predsjednika Vladimira Putina i ograničiti prihode koje koristi za financiranje svoje brutalne invazije, dok će se izbjeći prekid globalne opskrbe, što bi moglo dovesti do skoka cijena goriva diljem svijeta.
"Budući da se rusko gospodarstvo već smanjuje, a proračun sve više rastegnut, ograničenje cijena će odmah presjeći Putinov najvažniji izvor prihoda", rekla je Yellen.
Rusija: Mi ćemo nastaviti prodavati našu naftu
Iz su jutros poručili Kremlja poručuju da će nastaviti s prodajom svoje nafte te da su uvjereni da će za rusku naftu uvijek biti kupaca. "Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem većih troškova za potrošače sirovina. Bez obzira na trenutno koketiranje s opasnim i nelegitimnim instrumentom, uvjereni smo da će ruska nafta i dalje biti tražena", stoji u priopćenju ruskog veleposlanstva u SAD-u.
Što je cvrha ograničenja cijena?
Svrha ograničenja cijene, što je zamisao skupine G7, jest smanjiti prihode Rusije od prodaje nafte, a istovremeno spriječiti porast globalnih cijena nakon što na snagu stupi embargo Europske unije na uvoz ruske nafte 5. prosinca.
Varšava se protivila predloženoj cijeni i razmatrala je mogućnost da se cijena zadrži ispod njene tržišne razine. Poljska se u pregovorima u EU zalagala za to da cijena bude što niža kako bi se Rusiji smanjili prihodi i ograničila mogućnost Moskve da financira svoj rat u Ukrajini.
Poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sados je jučer rekao novinarima da je Poljska dala svoju podršku sporazumu, koji uključuju mehanizam kojim će se zadržati ograničenje cijene na najmanje pet posto ispod tržišne razine. Američki su dužnosnici rekli da je riječ o sporazumu bez presedana, koji pokazuje odlučnost koalicije u protivljenju ruskom ratu.
"Ono će nam pomoći stabilizirati cijene energenata u svijetu"
Glasnogovornik Češke, koja trenutno predsjeda Vijećem EU i nadgleda pregovore unutar Unije, je nakon poljskog pristanka rekao da je njegova zemlja započela pismeni postupak, kojim će svih 27 zemalja članica službeno odobriti sporazum.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je kazala da će ograničenje cijene značajno smanjiti ruske prihode.
"Ono će nam pomoći stabilizirati cijene energenata u svijetu, od čega će koristi imati gospodarstva u razvoju diljem svijeta", napisala je Von der Leyen na Twitteru, dodavši da će ograničenje biti "prilagodljivo kroz vrijeme" kako bi odgovaralo razvoju tržišta.
Ograničenje će dozvoliti zemljama izvan EU nastavak prekomorskog uvoza ruske nafte, no transportnim i osiguravateljskim tvrtkama će zabraniti da rade s ruskom naftom diljem svijeta, osim ako se prodaje po cijeni nižoj od ograničenja.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 5, 2022 6:10:25 GMT
Stupilo na snagu ograničenje cijena ruske nafte i zabrana uvoza u EU
OGRANIČENJE cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija stupilo je danas na snagu, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU, uz nekoliko iznimki.
Odluka o ograničenju cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu omogućuje da se ona prodaje trećim zemljama koristeći tankere zemalja G7 i EU-a, njihove osiguravateljske tvrtke i kreditne institucije, ali samo ako se nafta prodaje ispod cijene od 60 dolara.
Budući da se ključne svjetske brodarske i osiguravateljske tvrtke nalaze u zemljama G7, ograničenje cijene moglo bi Moskvi otežati prodaju nafte za višu cijenu, ocjenjuje Reuters.
No Moskva je rekla da se neće pridržavati odluke pa makar morala smanjiti proizvodnju.
Aleksander Novak, potpredsjednik ruske vlade zadužen za energetiku, rekao je da "radimo na mehanizmima za zabranu korištenja instrumenta ograničenja cijena, bez obzira na razinu na koju je postavljeno, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište".
Ukrajina je htjela da se cijena ruske nafte ograniči na puno niži iznos
Ukrajina je pak pozivala na cijenu od 30 dolara po barelu. No zapad strahuje da bi preniska cijena mogla rezultirati time da Rusija povuče sirovu naftu s tržišta što bi dovelo do velikog skoka cijena.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara nije ozbiljno i teško će odvratiti Rusiju od rata u Ukrajini.
Andrij Jermak, čelnik Zelenskijeve administracije, kazao je ranije da bi se ograničenje trebalo postaviti na 30 dolara "da se brže uništi ekonomija neprijatelja".
Zelenski se žalio da je svijet pokazao slabost postavljanjem ograničenja na 60 dolara, što će, kako je rekao, povećati ruski proračun za 100 milijardi dolara godišnje. "Ovaj novac će ići prema destabilizaciji točno onih zemalja koje trenutno nastoje izbjeći ozbiljne odluke", rekao je.
Ponovno razmatranje za dva mjeseca
Ograničenje će EU i G7 ponovno razmatrati svaka dva mjeseca.
Embargo EU-a na uvoz ruske nafte dogovoren je u lipnju kao dio paketa sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.
Iznimke se odnose na Mađarsku, Slovačku i Češku, tri zemlje članice EU-a koje su posebno ovisne o ruskoj nafti zbog njihove zemljopisne lokacije i nemogućnosti da u kraćem vremenu zamijene taj uvoz.
Za dva mjeseca, 5. veljače, stupa na snagu i embargo na naftne derivate.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 6, 2022 10:48:22 GMT
Počelo je ograničenje cijene sirove nafte iz Rusije. Kako će funkcionirati?
DRŽAVE skupine G7, koju čine Njemačka, Italija, Francuska, Kanada, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan, ograničile su cijenu barela sirove nafte iz Rusije na 60 dolara od 5. prosinca. Dogovoru se priključila cijela EU i Australija, a ograničenja cijene će se revidirati svaka dva mjeseca.
"Ovo ograničenje cijena ima tri cilja. Prvo, jača učinak naših sankcija. Drugo, dodatno će umanjiti prihode Rusije. Treće, u isto vrijeme će stabilizirati globalna energetska tržišta jer omogućava dijelu ruske nafte koja se prevozi tankerima da se njom trguje, posreduje i prevozi putem EU operatora trećim zemljama, sve dok se prodaje ispod ograničene cijene", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
O ideji da se cijena ruske nafte ograniči razmišlja se još od početka invazije te zemlje na Ukrajinu, a SAD i EU o njoj intenzivno raspravljaju još od travnja. Unatoč brojnim kritikama i problemima s usuglašavanjem između članica EU i G7, odluka je donesena. Prihvaćene su neke iznimke, primjerice Japan je izuzet od ograničenja cijene ako sirovu naftu kupuje preko projekta Sahalin 2, u kojem kompanije iz Japana imaju vlasničke udjele.
Kompanije sa Zapada su važne u svjetskoj trgovini naftom
Ideja EU i G7 se ne oslanja na to da zbog veličine svog tržišta, točnije količine sirove nafte koju kupuju, utječe na kretanje svjetske tržišne cijene. To bi bilo osuđeno na propast, unatoč tome što su te države zajednički odgovorne za preko 40 posto svjetskog uvoza sirove nafte, jer bi time samo ograničile ponudu i dovele do kontraefekta, do rasta cijene na svjetskom tržištu.
Ali iako se radi o državama koje su neto uvoznice nafte (osim SAD-a), ključne su u globalnoj infrastrukturi trgovine sirovom naftom pomorskim putem, a upravo na tome počiva cijela ideja ograničenja cijene. Sirova nafta je samo sirovina, a na putu od vađenja do prerade u rafinerijama sudjeluje širok spektar kompanija različitih djelatnosti.
Planom se traži od kompanija sa Zapada, koje sudjeluju u trgovini naftom u različitim dijelovima trgovinskog lanca, da ne sudjeluju u izvozu nafte iz Rusije prema ostalim zemljama svijeta osim ako dogovorena cijena po kojoj se trguje nije ispod maksimalne koju su odredili EU, zemlje G7 i Australija.
Prema informacijama Lloyd`s Registra, kompanije specijalizirane za klasifikaciju u pomorskom prometu, tijekom kolovoza su brodovi u vlasništvu kompanija iz Grčke bili odgovorni za pola ukupnog prijevoza sirove nafte iz Rusije.
Globalno poslovima osiguranja pomorskog prijevoza, pa tako i tankerskog prijevoza sirove nafte, dominiraju zapadne kompanije. Osiguranje je jedna od ključnih usluga koje omogućuju pomorski prijevoz nafte.
U osiguranju naftnih tankera prednjače zapadne kompanije
Posebno je važno osiguranje zaštite i odštete (P&I), kojim se umanjuje i alocira trošak rizika prijevoza nafte tankerima. Ujedinjeno Kraljevstvo je globalni predvodnik u pružanju usluga P&I, a Međunarodna grupa klubova za zaštitu i odštetu (IGP&I), čiji članovi osiguravaju 90 posto svjetske oceanske tonaže, nalazi se u Londonu.
U kolovozu je ukrajinska nacionalna agencija za sprječavanje korupcije prozvala IGP&I zbog toga što klub nije poticao svoje članove da odbijaju poslove osiguranja izvoza sirove nafte pomorskim putem iz Rusije, s posebnim naglaskom na brodove grčkih kompanija.
Direktor IGP&I je odgovorio da "prema šestom paketu sankcija EU postoje izuzeća od zabrana kako bi se dopustio prijevoz nekih ruskih naftnih tereta u EU, a također ne postoji opća zabrana transporta ruskih naftnih tereta u treće zemlje".
Turska blokirala izlaz naftnih tankera koji prevoze naftu iz Rusije Oko 19 tankera punih sirove nafte je u ponedjeljak 5. prosinca čekalo prolaz kroz teritorijalne vode Turske i trenutno su usidreni u blizini Bospora i Dardanela, dva tjesnaca koji povezuju ruske crnomorske luke s međunarodnim tržištima. Razlog zbog kojeg Turska ne pušta tankerima da prođu je taj što nemaju pisma svojih osiguravatelja, kojima se potvrđuje da će se platiti svi troškovi mogućih izljeva nafte, sudara i drugih rizika. IGP&I, klub najvećih svjetskih brodarskih osiguravatelja, tvrdi da Turska traži više od uobičajenih informacija koje se traže prilikom takvih prolazaka. U pregovore s vlastima Turske uključili su se SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, a prema nekim informacijama Turska propušta brodove koji su osigurani kod osiguravajućih kompanija iz Rusije, ali ne iz EU i UK-a. Blokiran je samo prolaz tankera koji prevoze sirovu naftu, ne dizel i benzin. Sankcije EU na pomorski prijevoz prerađevina nafte stupaju na snagu 9. prosinca.
Rusija kupuje stare tankere da bi zaobišla kompanije sa Zapada Rusija je u očekivanju novih sankcija, posebice ograničavanja cijene sirove nafte, kupila 100 tankera. Brodovi su prosječne starosti od oko 15 godina i za nekoliko godina trebali bi biti poslani na rezalište. Zadnjih nekoliko mjeseci je zabilježen veliki rast kupnji brodova novih i nepoznatih kupaca, a nekoliko tjedana nakon prodaje su se pojavili u Rusiji da bi preuzeli prvu količinu sirove nafte. Prema analitičarima, Rusija treba još bar 240 tankera da bi nastavila s dosadašnjim intenzitetom izvoza nafte, a da zamijeni strane brodove. Poslove osiguranja, koje dominantno u svijetu obavljaju kompanije sa Zapada, bit će teže zamijeniti. Ali ne treba podcijeniti privlačnost relativno niske cijene ruske nafte, zbog čega će brojne zemlje u razvoju zanemariti manjak osiguranja i rizik koji predstavljaju brodovi koji prevoze naftu. Odvijanje trgovine će biti kaotičnije jer kompanije iz Kine, Rusije i Indije jednostavno nemaju dovoljno iskustva u takvim poslovima, a potrebna je i velika podrška financijskog sektora. Ali je ostvarivo.
Rusija već sada prodaje naftu s velikim popustom, daleko ispod cijene Može se propitkivati i sama cijena od 60 dolara po barelu, točnije svrhovitost samog ograničenja. Cijena barela sirove nafte je trenutno između 78 dolara (WTI) i 84 dolara (Brent), dakle više od ograničenja. Ali te cijene nisu relevantne za rusku naftu. Za Rusiju je relevantna referentna cijena Ural sirove nafte, koja se odnosi na tip nafte koji se izvozi iz Rusije, točnije mješavinu sirove nafte koja se vadi u regijama Urala i Volge te zapadnog Sibira. A cijena te nafte je ispod 65 dolara po barelu, što je jako blizu maksimalnoj cijeni koju su odredili EU i G7. Trenutne cijene su na razini iz siječnja ove godine. Padaju još od lipnja, kada je cijena barela sirove nafte dosezala od 115 do 120 dolara. Cijena ruske nafte Urals mješavine je na razini prve polovice 2021., kada nitko nije ni očekivao invaziju na Ukrajinu. Tijekom 2018. i 2019. se kretala oko istog iznosa. Rusija već sada prodaje naftu s velikim popustom, trenutno 20-ak dolara po barelu, a u nekim mjesecima ove godine i više od 30 dolara. Tijekom travnja je cijena Uralsa bila od 70 do 80 dolara po barelu, a Brent 100 do 110 dolara po barelu.
Uobičajeno je da ruska Urals mješavina bude jeftinija, ali je razlika između Brent i Urals nafte u 2019. bila svega dolar-dva. To jednostavno znači da je Rusija već sada prisiljena prodavati sirovu naftu po golemom popustu pa je nejasno što se točno željelo postići s ograničenjem cijene na 60 dolara. Dodatno, cijene sirove nafte su pale 5. prosinca, na dan kada je ograničenje službeno stupilo na snagu. Očito je od toga što kaže EU i G7 daleko važnije što kaže tržište, točnije makroekonomske prognoze za sljedeće mjesece i godinu.
Tržište uglavnom ignorira ograničenje, cijena pada zbog drugih razloga 2023. će po svemu sudeći biti godina krize. Svi se nadaju kratkotrajnoj i plitkoj, ali ima i više nego dovoljno rizika koji bi mogli dovesti do dugotrajne i duboke. Dolar je najjači u zadnja dva desetljeća, što također djeluje prema snižavanju cijene nafte. S druge strane, najavljeno opuštanje lockdowna u Kini ulijeva nadu u oporavak potražnje u toj zemlji, koja je drugi najveći uvoznik sirove nafte na svijetu, nakon EU. To gura rast cijene nafte. Chevron, velika naftna kompanija iz SAD-a, potpisao je ugovor s Venezuelom o obnovi praktički uništene naftne industrije te zemlje s najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu. Sve upućuje na to da je ograničenje cijene EU i G7 uglavnom beznačajno i bespotrebno. Ali je jako opasno, jer iz transporta i trgovine sirovom naftom potencijalno eliminira iskusne kompanije. Jedan tanker prevozi od nekoliko desetaka tisuća do par stotina tisuća kubičnih metara, a Rusija kupuje na stotine takvih tankera pred kraj njihovog vijeka trajanja. Stoga se ne radi samo o financijskoj nego i potencijalnoj ekološkoj katastrofi. |
|
|
|
Post by kulinban on Dec 15, 2022 20:46:40 GMT
Drastično padaju cijene nafte. To je moćno oružje protiv Rusije
SUDBINA Rusije je usko vezana za sudbinu sirove nafte. Veliki dio proizvodnje u državi se odnosi na vađenje nafte i njenu preradu u rafinerijama, povijesno je služila kao geopolitičko oružje, a prihodi državnog proračuna ovise o količini proizvedene nafte i njenoj cijeni.
Slijedom navedenog logično je da i rat u Ukrajini donekle ovisi o odnosu Rusije i nafte. Poveznica je jednostavna, što više nafte Rusija proda po što većoj cijeni, to su državni prihodi veći i može lakše financirati agresiju na Ukrajinu.
Imati sigurnost u energentu koji koristi i kupuje cijeli svijet je ugodno. Rusija to iskorištava ekonomski i politički, ali nije jedina. Nafta je tako veliki blagoslov država, ali često i prokletstvo. To se pokazuje i na primjeru rata u Ukrajini.
Rusija se oslanjala na visoku cijenu nafte za saniranje ekonomskih troškova sankcija i financiranje rata, ali cijena je pala na manju razinu nego što je bila početkom rata. Kako se to dogodilo iako je Rusija veliki proizvođač i izvoznik tog energenta?
Rusija je drugi najveći izvoznik nafte, ali ipak manje važan nego prije
Proizvodnja nafte je koncentrirana u rukama nekoliko zemalja. Prema Upravi za energetske informacije SAD-a,
pet najvećih država proizvođača nafte je 2021. proizvelo više od pola svjetske nafte. Najveći proizvođači su:
SAD (14.5 posto),
Rusija (13.1 posto),
Saudijska Arabija (12.1 posto),
Kanada (5.8 posto) i
Irak (5.3 posto).
Iako su prošla vremena kada je Rusija uz Saudijsku Arabiju imala gotovo dvostruko veću proizvodnju od SAD-a, od 2018. SAD prelazi u vodstvo.
Rusija ipak ima jednu ključnu prednost, a to je da ne može potrošiti svu naftu koju proizvede jer nema dovoljno jako gospodarstvo. Tako je drugi najveći izvoznik sirove nafte na svijetu, a trećina njenog izvoza ovisi o tom energentu. To nije čudno jer više od pola izvoza iz Rusije otpada na energente, a sirova nafta je glavna među njima.
Međutim, iako je Rusija kao energetska sila iznimno važna globalno, ta snaga je relativno manja nego prije deset i više godina. Pojavili su se novi proizvođači, pa je tako relativni udio Rusije u svjetskoj proizvodnji i izvozu nafte manji nego prije desetak godina. To znači da je njen utjecaj na cijenu manji jer je tržište manje ovisno o njenoj sirovoj nafti.
Cijene nafte snažno padaju unatoč ratu u Ukrajini
Kretanje cijene nafte tijekom 2022. dokazuje da Rusija, točnije sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, nisu glavni čimbenik kretanja cijene sirove nafte. Cijena jednog barela sirove nafte tipa Brent bila je 80 dolara prvih dana početka godine, a do početka rata u Ukrajini se popela na 90 dolara po barelu. Vrhunac je dosegnut u drugom tjednu rata i tijekom lipnja, između 115 i 120 dolara.
Ali od sredine lipnja cijena pada i trenutno je oko 80 dolara. Ista cijena kao s početkom godine, unatoč ratu u Ukrajini, sankcijama Rusiji i nedavnom ograničenju cijene ruske nafte koje su uvele EU i zemlje G7. Čak je u lipnju 2021. cijena bila veća nego danas, 85 dolara po barelu. Većinu vremena od početka 2010. do kraja 2014. cijena je bila daleko veća nego trenutno, više od 100 dolara po barelu.
Sirova nafta nije svuda ista i ne prodaje se po istoj cijeni. Rusija proizvodi naftu Urals smjese, kombinacije nafte izvađene u regijama Urala, Volge i zapadnog Sibira. Ta smjesa je standardno jeftinija od Brent nafte za nekoliko dolara, ali se od početka rata u Ukrajini razlika u cijeni drastično povećala.
Znakoviti trendovi
Početkom godine je razlika u cijeni bila jedan do dva dolara, u skladu s povijesnim trendom, a nakon napada Rusije na Ukrajinu skače na 10 dolara, dvadeset, pa čak u nekim mjesecima i više od 30 dolara. To se dogodilo praktički odmah, bez ikakvih sankcija EU i SAD-a.
Cijele godine, dok je cijena sirove nafte bila 90, 100, 115 itd. dolara, što su mediji redovito prenosili, Rusija ju je prodavala po 60, 70, 80 dolara. Popust od 30 i više dolara po barelu su često iskorištavale Indija i Kina, nakon što su kompanije u EU postupno prestajale kupovati naftu iz Rusije. SAD je ionako neto samodostatan po pitanju nafte, ima je dovoljno za vlastite potrebe i izvoz, pa je njegova zabrana uvoza nafte iz Rusije bila simbolična gesta.
Tijekom rujna, listopada i studenog je "popust" na Urals naftu iz Rusije pao na 20-ak dolara. Od početka prosinca ponovno raste, pa je trenutno ruska nafta 25 dolara i više jeftinija od Brent nafte, što je najvažnija svjetska referentna cijena. Trenutno je barel Urals nafte jeftiniji od 55 dolara.
Rusija je potpuno ovisna o nafti
Procjenjuje se da naftna i plinska industrija direktno iznose 20 posto BDP-a, a indirektno puno više. Ukupno na industrijski sektor otpada 32 posto BDP-a, što znači da su nafta i plin većina ruske industrije. Ovisnost samog državnog proračuna je još veća, čak 45 posto prihoda federalnog proračuna dolazi iz naftnog i plinskog sektora. Najveći dio tog sektora je nafta.
Po pitanju industrije koja nije vezana za energente se Rusija ne može pohvaliti uspjesima. Relativno je nerazvijena i samo četvrtina dodane vrijednosti dolazi iz visokotehnološke industrije. Za usporedbu, u državama zapadne Europe, SAD-u i Kini taj udio visokotehnološke industrije je 40 do 50 posto.
Zbog toga je ukupna dodana vrijednost industrije Rusije (bez nafte, plina i rudarstva) manja nego ona Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. A te države su ne samo teritorijalno manje nego imaju i daleko manje stanovnika (Italija 59 milijuna, Francuska 67 milijuna, UK 67 milijuna, Rusija 144 milijuna), pa je jasno kako su radnici zbog niske razine razvijenosti industrije u Rusiji puno manje produktivni.
Kristalno je jasna važnost nafte i njene cijene za Rusiju. Rast BDP-a Rusije u prvom desetljeću 21. stoljeća, njena ekonomska renesansa zbog koje se svrstavala u klub brzorastućih zemalja u razvoju (BRICS), snažno korelira s rastom cijena nafte na svjetskom tržištu.
Veliki pad cijene nafte krajem 2014. je uzrokovao financijsku krizu u Rusiji, veliki pad vrijednosti nacionalne valute i državnih prihoda. BDP je 2015. pao 2 posto i nikad se više nije vratio na stope rasta s početka stoljeća, kada je godišnje rastao po stopama od 5 do 10 posto.
Najava krize u EU, SAD-u i Kini jako šteti Rusiji
Nafta je istodobno izvor snage Rusije, ali i slabost. Svaki rat je skup, ne samo humanitarno nego i financijski. Iako je izgledalo da će Rusija puno lakše prebroditi sankcije Zapada, s manjim padom BDP-a nego se očekivalo, zadnjih mjeseci se procjene pada opet pogoršavaju. Razlog boljeg "preživljavanja" sankcija bio je drastičan rast cijene nafte i plina, a razlog novih revizija naniže je pad cijena.
Strategija "izgladnjivanja zvijeri" je logičan put zaustavljanja Rusije. Zbog toga su i uvedene sankcije te je ograničena cijena nafte. Ali pitanje je koliko je ograničenje cijene na 60 dolara efikasno jer već sada Rusija Urals naftu mora prodavati po nižoj cijeni.
Očekuje se dolazak krize, a cijena nafte je iz tog razloga u padu od svog vrhunca tijekom sredine godine. Jedino pitanje je o tome koliko će biti duga i teška. Očekivanja teže recesije guraju cijenu nafte ispod 85 dolara jer će usporavanjem gospodarstava svijeta padati i potrošnja nafte. S druge strane rat u Ukrajini i sankcije Rusiji djeluju prema rastu cijene. U svakom slučaju se ruska nafta prodaje s velikim popustom, od 25 i više dolara po barelu.
Izgleda da je jedan od većih neprijatelja Rusije ustvari izgledna svjetska kriza 2023. Trgovci naftom predviđaju da će se zbog izbijanja krize smanjiti potrošnja i potražnja za naftom te sukladno tomu trguju po sve nižim cijenama. Paradoksalna je situacija da EU i SAD pokušavaju izbjeći krizu, a upravo je kriza snažno oružje protiv Rusije jer "izgladnjuje" njen državni proračun.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 17, 2022 15:06:41 GMT
Otvoren prvi njemački LNG terminal
U SJEVERNONJEMAČKOJ luci Wilhelmshaven je otvoren prvi njemački terminal za ukapljeni plin (LNG), a kancelar Olaf Scholz je tom prilikom rekao kako će ovaj terminal smanjiti njemačku ovisnost o ruskom plinu.
"Ovim i ostalim LNG terminalima koji su u gradnji Njemačka će postati neovisna od ruskog plina iz plinovoda", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prilikom otvaranja LNG terminala u Wilhelmshavenu na sjeverozapadu Njemačke.
Njemački kancelar je pohvalio brzu izgradnju terminala za ukapljeni plin kojim bi trebali zamijeniti isporuke zemnog plina iz Rusije.
"Još do prije koji mjesec je bilo nezamislivo da ćemo do kraja godine direktno uvoziti ukapljeni plin. To je najavljena brzina kojom želimo izgraditi potrebnu infrastrukturu", rekao je Scholz.
"Mi smo danas jedan korak bliže energetskoj neovisnosti"
On je rekao da će se, kada budu izgrađena i ostala tri terminala u Lubminu, Brunsbuettelu i Stadeu, moći govoriti o energetskoj neovisnosti Njemačke.
Otvaranju terminala u Wilhelmshavenu su nazočili i ministri energetike i gospodarstva te financija, Robert Habeck i Christian Lindner.
"Mi smo danas jedan korak bliže energetskoj neovisnosti", rekao je ministar gospodarstva i vicekancelar Robert Habeck.
Predstavnici njemačke industrije su pozdravili otvaranje prvog njemačkog LNG terminala, ali su ukazali na potrebu gradnje novih.
"Mi smo još daleko od sigurnosti od nestašica plina, zato brzinu gradnje novih terminala treba zadržati", rekao je predsjednik Saveza njemačkih industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm.
Prosvjedovale ekološke udruge
Ekološke udruge su prosvjedovale protiv otvaranja LNG terminala.
"Mi se nalazimo usred klimatske krize i umjesto da ubrzano radimo na izlasku iz ovisnosti o plinu, nafti i ugljenu, mi trenutno doživljavamo masovni povratak fosilnih izvora energije", rekao je predsjednik ekološke udruge Bund Charly Dietz.
Njemačka do sada nije imala terminale za uvoz ukapljenog plina, a odluka o gradnji je donesena nakon napada Rusije na Ukrajinu i drastičnog smanjenja isporuka ruskog plina.
Njemačka je u međuvremenu sklopila ugovore o uvozu ukapljenog plina iz Katara i Kanade, a i prije je, preko luka u Belgiji i Nizozemskoj, u manjim količinama uvozila ukapljeni plin iz Norveške i SAD-a.
Premijer savezne pokrajine Bavarske Markus Soeder boravio je nedavno u Hrvatskoj kako bi razmotrio mogućnost uvoza ukapljenog plina za južne dijelove Njemačke i preko LNG terminala na Krku.
|
|
