|
Post by kulinban on Mar 27, 2024 6:15:01 GMT
LUKSEMBURG i Irska bili su i u 2023. godini na čelu EU po BDP-u po stanovniku, iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije, pokazale su nove procjene Eurostata. Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je lani gotovo dva i pol puta veći od prosjeka EU, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama. U Eurostatu nepromijenjenu poziciju Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja Unije objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi. "Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću. Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima matičnih zemalja, objašnjavaju. Francuska i Italija najbliže prosjeku Irska je ponovno zauzela drugo mjesto ljestvice s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, nešto više od dva puta većim od prosjeka u EU. Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u statističkom uredu. Blizu im je Austrija s 23 posto većim BDP-om od prosjeka Unije te Belgija i Švedska, čiji je BDP viši za 17 posto od prosjeka. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, premašila je lani BDP-om po stanovniku europski prosjek za 15 posto. Francuska i Italija blizu su prosjeka Unije i neznatno ispod prosjeka eurozone, koji je za četiri posto viši od prosjeka 27-članog EU. Slovenija, Češka i Španjolska zaostaju BDP-om po stanovniku za prosjekom Unije oko 10 posto. U Estoniji, Poljskoj i Rumunjskoj BDP po stanovniku bio je lani oko 20 posto manji od prosjeka Unije. Hrvatska uz Mađarsku Hrvatska je i u 2023. godini zabilježila poboljšanje u odnosu na godinu ranije s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 24 posto nižim od prosjeka u EU. U 2022. zaostajala je za prosjekom Unije 27 posto. Mađarska je lani bila izjednačena s Hrvatskom, dok su Latvija i Grčka bile gotovo 30 posto ispod prosjeka. Grčka i Bugarska prekoračile su tu granicu s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, za 33 odnosno za 36 posto nižim od prosjeka Unije, pokazali su Eurostatovi izračuni. Ugovorna proizvodnja s tom imovinom uračunava se u BDP, dok se veliki dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu, dodaje se u priopćenju. S velikim odmakom ponovno slijede Nizozemska i Danska s BDP-om po stanovniku 30 odnosno 28 posto većim od europskog prosjeka.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 2, 2024 8:32:56 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 3, 2024 11:03:36 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2024 12:22:31 GMT
Dobra vijest je da smo po BDP-u dosegli 75% prosjeka EU. Loše vijest je da je to uglavnom zbog EU fondova
Hrvatska je sada dosegla 76 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku iskazanog paritetom kupovne moći. Ovim rezultatom nadmašen je čak i cilj postavljen u Strategiji razvoja RH do 2030. godine, objavljenoj 2021. godine. Njome je kao cilj postavljeno dostizanje razine od 75 posto prosjeka EU do 2030. godine.
Eurostat je prije otprilike tjedan dana objavio prvu procjenu BDP-a po stanovniku iskazanom paritetom kupovne moći koji pokazuje da je Hrvatska napredovala i prestigla nekoliko zemalja.
Hrvatska je sada, prema ovom pokazatelju, pozicionirana iznad Bugarske, Grčke, Latvije i Slovačke, te se nalazi na istoj razini kao Mađarska. Iako na prvu ovaj podatak dobro zvuči, činjenica jest da su se mnogi ovakvi i slični pokazatelji “popravili” nakon što su u primjenu ušli novi podaci popisa stanovništva iz 2021. godine, nakon kojih se broj stanovnika smanjio za nekoliko stotina tisuća.
U rujnu 2022. objavljeni su konačni podaci popisa stanovništva koji su pokazali da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika. Posljednji popis je pokazao da u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna stanovnika, što je za oko 400 tisuća manje u odnosu na zadnji popis 2011. godine, što, naravno, utječe na sve pokazatelje koji se računaju “po stanovniku”.
Hrvatska je sada dosegla 76 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku iskazanog paritetom kupovne moći – što je glavni pokazatelj stupnja ekonomskog razvoja, te bi – ako se rast nastavi – u dogledno vrijeme mogli sustići ili prestići Rumunjsku, Poljsku, Estoniju ili Portugal, zemlje koje su od dva do sedam postotnih bodova bolje od nas.
Ovim rezultatom nadmašen je čak i cilj postavljen u Strategiji razvoja RH do 2030. godine, objavljenoj 2021. godine. Njome je kao cilj postavljeno dostizanje razine od 75 posto prosjeka EU do 2030. godine.
U Strategiji se identificira da su za održivi rast nužne politike koje će podupirati rast produktivnosti
“To podrazumijeva politike koje će stimulirati alokaciju resursa prema produktivnim poduzećima i industrijama, uključujući smanjivanje prisutnosti države u gospodarstvu, smanjivanje rigidnosti zakonodavstva, unaprjeđenje kvalitete poslovnog okruženja, povećanje učinkovitosti stečajnih procedura radi bržeg ulaska poduzeća na tržište i izlaska s njega te proširivanje izvora financiranja poduzeća. Takve politike stvaraju potencijale za brži rast gospodarstva u narednom razdoblju”, navodi se u Strategiji.
No, iako je Hrvatska zaista ubrzala u dostizanju prosjeka EU, čini se da taj rast, barem trenutno, nije na dugoročno održivim temeljima, odnosno rastu produktivnosti, već se radi o priljevu velikog novca iz EU fondova.
O tome na Ekonomskom Labu piše i makroekonomist Velimir Šonje: “…rast u protekle tri godine nije bio pokretan zajamčeno trajnim izvorima rasta produktivnosti. EU sredstva koja pritječu u vodopadima najvažniji su čimbenik dugoročno prolaznih faktora koji potiču rast u kratkom roku, ali ne jamče isto u dugom roku.”
Dodaje i da jamstva nema jer politike nisu fokusirane na poticanje dugoročnog rasta produktivnosti. “Aktualna politička kampanja potvrđuje neograničene talente hrvatskih političkih elita za bavljenje preraspodjelom (EU fondovi se savršeno uklapaju u to) i kronične deficite kapaciteta za bavljenje poticajima za trajne izvore rasta produktivnosti”, zaključuje Šonje.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 27, 2024 15:20:34 GMT
Švicarac za kupovinu novog Golfa statistički radi 3 mjeseca, Islanđanin 4, Nijemac 5. A Bosanac/Hercegovac?
Podaci Eurostata o prosječnoj zaradi u eurima građana Evropske Unije u svom godišnjem izvještaju 2022. godine čak ni približno ne daju informacije o državama koje nisu članice. Švicarska i Island dvije su zemlje s najvećim plaćama u EU i EEA, dok Bugarska i Rumunija imaju najniže plaće.
Koje evropske zemlje imaju najviše, a koje najniže plaće?
Kada su u pitanju plaće u zemljama članicama EU-a, još uvijek postoje značajne razlike, ovisno o nizu faktora, kao što su zakoni o radu, potražnja, inflacija i drugo.
Prema Eurostatu, u 2022. prosječne godišnje plaće kretale su se od 106.839,33 eura u Švicarskoj do 12.923,66 eura u Bugarskoj.
Zemlje koje su najviše plaćale u 2022. bile su: Švicarska (106.839 eura) – godišnja plaća Island (81.942 eura) Luksemburg (79.903 eura) Norveška (74.506 eura) Belgija (70.297 eura) Austria (68,690 eura) Njemačka (66,635 eura) Nizozemska (64,412 eura) Danska (62,972 eura) Finska (64,497 eura) Švedska (61,139 eura) Irska (60,687 eura) Francuska (56,701 eura) Italija (44,546 eura) Španija (36,840 eura) Kipar (27,263 eura) Slovenia (27,087 eura) Malta (27,009 eura) Estonia (26,754 eura) Portugal (26,737 eura) Češka (25,750 eura) Grčka (24,371 eura) Litvanija (21,036 eura) Latvia (20,715 eura) Slovačka (20,152 eura) Mađarska (18,274 eura) Poljska (18,114 eura) Hrvatska (17,842 eura) Rumunija (14,500 eura) Bugarska (12,923 eura)
U našim medijima smo pronašli podatke o prosječnim zaradama 2022. godine u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i dodali ovom izvještaju. Crna Gora ( 8,712 eura) Srbija ( 8,616 eura) Bosna i Hercegovina (7,296 eura) Sjeverna Makedonija (6,696 eura)
Prema viđenom, čak i da smo punopravne članice, podaci Eurostata o prosječnoj zaradi u Evropi ne bi bili pozitivni za naše države. Zajedno sa komšijama bi zauzeli posljednja mjesta. Znači BiH građanin za kupovinu nove osnovne verzije Golfa 8,5 po cijeni od 27,180 eura statistički radi 44 mjeseca. Prosjek EU iznosi 10,9 mjeseci.
Bosna i Hercegovina je smještena na dno ljestvice. Prosječna neto godišnja plaća u Bosni i Hercegovini iznosi 7,296 eura, odnosno 608 eura mjesečno. Švicarac zaradi (8,903 eura) mjesečno, Islanđani (6,828 eura), Luksemburžani (6,658 eura) i Norvežani (6,208 euro) mjesečno.
A koja je zemlja prošla lošije od Bosne i Hercegovine prema izvještaju iz 2022 godine? Sjeverna Makedonija. Kod posljednjeg prosječna mjesečna plaća je iznosila 558 eura mjesečno.
Odlučili smo provjeriti koliko dugo trebamo raditi da bi sebi i svojoj porodici priuštili novi automobil. Kao primjer uzeli smo ikonični Volkswagen Golf, jer se vremena mijenjaju, ali kompakt iz Wolfsburga je mjerilo cijelog segmenta – bio i biće.
Cijena osnovne verzije nove generacije Volkswagen Golfa u Njemačkoj kreće od 27,180 eura, odnosno po kursu 1,95 KM / 1 EU iznosi približno 53,001 maraka. Međutim moramo imati na umu da su automobili na zapadu obično skuplji od onih u BiH. Uz to, model poput Golfa se nudi i u puno skupljim varijantama.
Znači Bosanac/Hercegovac statistički za kupovinu novog Golfa radi 44 mjeseca, Švicarac samo tri mjeseca, a Islanđanin 4. Stanovnik Belgije za svoj kompakt mora raditi oko pet mjeseci, a u Njemačkoj mu također treba samo 5 mjesečnih plaća da postane vlasnikom novog Golfa.
Koliko Evropljani moraju raditi za novi Golf vrijedan 27.000 eura? ZEMLJA RAZDOBLJE RADA (U MJESECIMA) Švicarska 3,0 Island 4,0 Luxemburg 4,0 Norveška 4,0 Belgija 5,0 Austrija 5,0 Njemačka 5,0 Nizozemska 5,0 Danska 5,0 Finska 5,0 Švedska 5,0 Irska 6,0 Francuska 6,0 Italija 7,0 Španija 9,0 Kipar 11,0 Slovenia 11,0 Malta 11,0 Estonija 12,0 Portugal 12,0 Češka 12,0 Grčka 13,0 Litvanija 15,0 Latvia 15,0 Slovačka 16,0 Mađarska 17,0 Poljska 17,0 Hrvatska 18,0 Rumunija 22,0 Bugarska 25,0 Crna Gora 37,0 Srbija 38,0 Bosna i Hercegovina 44,0 Sjeverna Makedonija 48,0
|
|