|
Post by kulinban on Jun 22, 2021 18:08:44 GMT
Purchasing Power Standards (PPS)
Hrvatska je druga najsiromašnija država EU. Od nas je gora samo BugarskaEUROSTAT je jučer objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2020. godini, koji pokazuju da je Hrvatska na samome dnu u Europskoj uniji. AIC (Actual Individiual Consamption) mjeri vrijednost roba, usluga i dobara koje građani mogu kupiti ili dobiti za istu svotu novca. Hrvatska je, prema novim podacima, potvrdila poziciju druge najsiromašnije zemlje EU, a od nas je i dalje gora samo Bugarska. Standard u Hrvatskoj je 56 posto slabiji nego u Njemačkoj. Eurostatovi podaci, prikazani na karti, pokazuju da je devet zemalja članica po kriteriju materijalne dobrobiti kućanstava iznad prosjeka EU. Najbogatiji je Luksemburg, koji je 31 posto iznad europskog prosjeka. Slijedi Njemačka s 23 posto. U grupi zemalja koje stvarnu individualnu potrošnju imaju od 5 do 20 posto iznad prosjeka EU su Austrija, Finska, Belgija, Nizozemska, Švedska i Francuska. Rumunjska nas je davno debelo prestigla U toj skupini nije Rumunjska, ali je debelo ispred Hrvatske, koju je prestigla 2015. godine. Te godine obje zemlje bile su na 58 posto prosjeka EU, a sada je, prema novim podacima, koji obuhvaćaju 2020. godinu, Rumunjska na 79 posto prosjeka EU, a Hrvatska na 67 posto. Rumunjska je pretekla i Slovačku. Na Cipru, u Italiji, Litvi i Irskoj razine su bile 10 posto ili manje od prosječnih, dok su Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija u zaostatku 11-20 posto. Rumunjska, Estonija i Grčka bile su 21-25 posto ispod prosjeka EU. Pet zemalja je 25-33 posto ispod prosjeka, a to su Slovačka, Latvija, Mađarska, Hrvatska i Bugarska. www.google.com/amp/s/www.index.hr/amp/vijesti/clanak/hrvatska-je-druga-najsiromasnija-drzava-eu-od-nas-je-gora-samo-bugarska/2285400.aspxec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/ddn-20210621-1EUROSTAT je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2019. godini koji pokazuju kako je Hrvatska na samome dnu u Europskoj uniji. Stvarna individualna potrošnja (AIC) mjeri materijalnu dobrobit kućanstva. Hrvatska je prema novim podacima druga najsiromašnija zemlja EU, a od nas je gora samo Bugarska. Eurostatovi podaci, prikazani i tablično i na karti, pokazuju da je devet zemalja članica po kriteriju materijalne dobrobiti kućanstava iznad prosjeka EU.
Najbogatiji je Luksemburg koji je 35 posto iznad europskog prosjeka. Slijedi Njemačka s 22 posto. U grupi zemalja koje stvarnu individualnu potrošnju imaju od 9 do 18 posto iznad prosjeka EU su Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska. Rumunjska, koja nas je prestigla 2015. godine, sad je debelo ispred
U toj skupini nije Rumunjska, ali je debelo ispred Hrvatske koju je prestigla 2015. godine. Te godine obje zemlje bile su na 58 posto prosjeka EU, a sada je, prema novim podacima koji obuhvaćaju 2019. godinu, Rumunjska na 79 posto prosjeka EU, a Hrvatska na 66 posto.
Rumunjska se sad izjednačila s Poljskom, a prestigla je i Grčku koja je po potrošnji na 78 posto prosjeka EU.
Ne samo da posljednjih godina politika nije učinila gotovo ništa značajno da bismo porasli na listi koja mjeri stvarni standard građana nego se, zbog duboke koronakrize u kojoj smo trenutno, ne može očekivati značajniji napredak ni u ovoj godini, za koju ćemo podatke vidjeti sljedeće godine, ni u 2021.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 23, 2021 9:27:55 GMT
Najskuplji život u Evropi u 2020. bio je u Švicarskoj, a najjeftiniji u Rumuniji i Turskoj Najkuplji život je u Švicarskoj, a od zemalja Evropske unije to je Danska, koja je imala najviši nivo cijena, čak 141 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Irska i Luksemburg sa 136 posto te Finska sa 126 posto. Najniži nivo cijena zabilježen je u Rumuniji – 55 posto prosjeka EU, u Bugarskoj 56 posto te u Poljskoj 58 posto. Bosna i Hercegovina je prema cijenama roba široke potrošnje i usluga na nivou zemalja Jugoistočne Evrope. Rezultati su zasnovani na istraživanjima cijena koje su obuhvatile više od 2.000 različite robe široke potrošnje i usluga, a koja su provedena u 37 evropskih zemalja koje učestvuju u programu Eurostat – OECD Pariteti kupovne moći (PPP). U grupi zemalja učesnica je 27 država članica EU, tri države EFTA (Island, Norveška i Švicarska), Ujedinjeno Kraljevstvo, pet zemalja kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska) te Bosna i Hercegovina kao potencijalna zemlja kandidat.
Nivo cijena za restorane i hotele u 2020. bio je tri puta veći u najskupljoj zemlji nego u najjeftinijoj. Cijene su se kretale od 46 posto prosjeka EU u Bugarskoj, 53 posto u Rumuniji i 56 posto u Mađarskoj, do 154 posto prosjeka u Danskoj, zatim u Švedskoj 138 i Finskoj 131 posto.
Alkohol i duhan zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, s najnižim nivoom cijena zabilježenim u Bugarskoj od 61 posto, Mađarskoj od 69 posto i Poljskoj od 70 posto, a najviše u Irskoj od 187 posto prosjeka EU. Dalje slijede Finska sa 158 posto, Švedska 136 i Francuska 133 posto. Ovako velika razlika u cijenama uglavnom je posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda među državama članicama.
Hrana i bezalkoholna pića bili su najjeftiniji u Rumuniji, 66 posto prosjeka EU, i u Poljskoj sa 68 posto prosjeka EU, dok su najskuplji bili u Danskoj – 129 posto prosjeka, Luksemburgu 126 i Austriji 125 posto.
Odjeća spada u grupu proizvoda kod kojih su se cijene manje razlikovale među državama članicama, krećući se od 73 posto prosjeka u Mađarskoj, do 130 posto u Danskoj. Oprema za lični prijevoz također je zabilježila manji nesklad u cijenama među državama članicama, s Poljskom (80 posto prosjeka EU) koja je najjeftinija, do Danske (137 posto) koja je najskuplja. Razlike u cijenama bile su ograničene i za potrošačku elektroniku, sa 87 posto prosjeka u Poljskoj te 112 posto u Holandiji i na Malti.
Potrošnja kućanstava Europske unije na hranu i piće kretala se prošle godine oko 7 posto godišnjeg BDP-a i dosegnula vrijednost od 956 milijardi kuna. Hrvatska je prema udjelu izdataka za hranu u hrvatskom BDP-u od 13 posto iznad prosjeka – najvećim dijelom zbog toga što su cijene osnovnih prehrambenih namirnica gotovo ujednačene s prosječnim razinama u EU, dok nam je vrijednost BDP-a za trećinu manja od prosječnog nacionalnog dohotka u EU. Što je zemlja siromašnija, njezini građani izdvajaju više dohotka za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba, pa tako, navodi Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske iznosi 16 posto BDP-a, ali odmah nakon njih je Hrvatska s udjelom od 13,3 posto. Slijedi Litva s 12 posto, Grčka s 11 posto, dok su za čelu kolone Irska i Luksemburg s udjelom izdataka za hranu u BDP-u države nižim od 3 posto. Hrvati su, prema analizi Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili 7,2 milijarde eura, a neusporedivo bogatiji Irci, zemlja s nešto manje od pet milijuna stanovnika, 8,2 milijarde eura. Slovenci su na hranu potrošili 3,6 milijarde eura, u apsolutnom iznosu slično kao i Hrvati s obzirom na broj stanovnika. Građane Srbije hrana je došla 7,2 milijarde eura, Bosne i Hercegovine 4 milijarde eura, Slovačke 9,1 milijardu eura, Mađarske 12,6 milijardi eura, Austrije 20 milijardi eura, a najmnogoljudnije Njemačke 185 milijardi eura. U prosjeku stanovnici Europske unije za hranu izdvajaju 13 posto ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava te na razini EU hrana predstavlja treći najveći trošak svakog kućanstava, i to nakon stanovanja i režijskih troškova, na koje odlazi gotovo svaki četvrti euro kućanstava, te prijevoza, koji odnese 13,1 posto kućnog budžeta. U Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka i na nju otpada 18 posto izdataka kućanstava, a slijede troškovi stanovanja s oko 16 posto te prijevoza oko 10 posto. Kućanstva u Rumunjskoj potrošila su oko četvrtine ukupnog budžeta na hranu i bezalkoholna pića (26%), a slijede domaćinstva u Litvi (20,2%) i Estoniji (19,3%). Nasuprot tome, udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića bio je manji od 10% u tri države članice EU, i to Irskoj (8,6%), Luksemburgu (8,9%) i Austriji (9,7%). Ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava lani se kretala oko 40 milijardi eura ili 293 milijardi kuna te je dosegnula 73 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a. Veći udio privatne potrošnje u BDP-u unutar EU ima samo Grčka – 76 posto, dok u prosjeku vrijednost potrošnje kućanstava iznosi 53 posto BDP-a Europske unije. Inače, prema analizi Eurostata prije deset godina Hrvati su za hranu trošili 5,9 milijardi eura, a Slovenci 3 milijarde eura. Od tada su hrvatski izdaci za hranu porasli za četvrtinu, odnosno 25 posto, dok je potrošnja Slovenaca za hranu skočila 20 posto. Slovenija u međuvremenu nije gubila stanovništvo kao Hrvatska. Gleda li se prethodna 2018. godina, ukupna potrošnja za hranu u Hrvatskoj je u godini dana skočila oko 322 milijuna eura, a u Sloveniji 137 milijuna eura. Pročitajte više na: www.vecernji.hr/biznis/hrana-je-u-rh-najskuplja-stavka-evo-koliko-na-nju-trosimo-u-odnosu-na-druge-gradane-eu-1457128 - www.vecernji.hr
|
|
|
Post by kulinban on Sept 20, 2021 19:37:22 GMT
Objavljena usporedba cijena u Hrvatskoj i NjemačkojNJEMAČKI Ured za statistiku (Destatis) objavio je istraživanje u kojem uspoređuje cijene u 36 europskih država. Uzete su cijene iz srpnja ove godine, koje pokazuju da je u Europi najskuplji život u Švicarskoj, dok je najjeftiniji u Turskoj. "Bilo radi posla, studija ili odmora, međunarodna usporedba razina cijena za privatnu potrošnju pomaže pri planiranju vašeg proračuna za boravak u inozemstvu", navode iz njemačkog Ureda za statistiku. Švicarska najskuplja za život u Europi, Turska najjeftinija"Troškovi života bili su najskuplji u Švicarskoj u srpnju 2021. godine. Tamo je razina cijena bila više od polovice (+51 posto) viša nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, troškovi života u Turskoj bili su gotovo dvije trećine (-64 posto) niži nego u Njemačkoj, stoga su bili najniži od svih zemalja u usporedbi", ističu u priopćenju za medije. Kada je riječ o Hrvatskoj, u njoj je život 36 posto jeftiniji nego u Njemačkoj. Ali te podatke treba dodatno kontekstualizirati, što ćemo učiniti niže u ovom članku. Osim u Švicarskoj, troškovi života također su bili veći u većini njemačkih susjednih zemalja nego u Njemačkoj. U Danskoj su potrošači morali platiti 28 posto više za kupnju reprezentativne košarice. U Luksemburgu je razina cijena bila viša za 25 posto. U Nizozemskoj je razlika u cijeni prema Njemačkoj bila +7 posto, u Belgiji i Austriji po +5 posto, a u Francuskoj +4 posto. Usporedba s drugim europskim zemljama pokazuje neke ogromne razlike u troškovima života: oni su bili 40 posto veći na Islandu i 30 posto veći u Norveškoj nego u Njemačkoj. Nasuprot tome, život je u Poljskoj 46 posto jeftiniji od onog njemačkog, a u Češkoj 28 posto. U Hrvatskoj je kruh samo 1 posto jeftiniji nego u Njemačkoj Općenito su cijene manje u istočnoj nego u zapadnoj Europi. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini troškovi života su oko 50 posto niži u odnosu na Njemačku. Litva i Hrvatska su po 36 posto ispod njemačke razine cijena, Španjolska 13 i Italija 9 posto. U Hrvatskoj su cijene hrane i pića 8 posto niže nego u Njemačkoj, dok je cijena kruha samo jedan posto manja. Meso je 15 posto jeftinije nego u Njemačkoj, riba 29 posto, a mliječni proizvodi i jaja 5 posto. Voće i povrće je 16 posto jeftinije, no zato su alkoholna pića 17 posto skuplja nego u Njemačkoj. Nadalje, cigarete su 37 posto jeftinije, obuća i odjeća 16 posto, a restorani i hoteli su jeftiniji u prosjeku 19 posto. Za kupovnu moć nisu važne samo cijene, već i visina plaće Podaci se temelje na rezultatima Europskog programa usporedbe o paritetima kupovne moći Statističkog ureda Europske unije (Eurostat) i izračunima njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. U obzir je uzeta razina cijena za 15 kategorija, uključujući hranu i piće, energiju, restorane i hotele. Pariteti kupovne moći utvrđuju se na temelju nacionalnih istraživanja cijena i predstavljaju kupovnu moć nacionalnih valuta u različitim zemljama. U svom najjednostavnijem obliku pariteti kupovne moći su omjeri cijena za isti proizvod u dvije zemlje u odgovarajućim nacionalnim valutama. Pariteti kupovne moći pokazuju koliko valutnih jedinica određena količina robe i usluga košta u različitim zemljama. No, da bi podaci o cijenama bili stavljeni u pravi kontekst, treba navesti i koja je prosječna plaća u Njemačkoj odnosno u Hrvatskoj. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je nešto veća od 7000 kuna, dakle manje od tisuću eura, dok je u Njemačkoj prosječna mjesečna plaća oko 2500 eura. Dakle, Hrvati zapravo imanju mnogo manju kupovnu moć od Nijemaca, jer iako imaju većinom niže cijene istih proizvoda u trgovinama, imaju i manje novaca za kupovinu tih proizvoda. www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2305140
|
|
|
Post by kulinban on Oct 7, 2021 5:55:37 GMT
Cijene struje diljem Europe strelovito rastu, a uvjerljivo najviše plaćaju potrošači u Srbiji
S iznosom od 306,99 eura za megavatsat Hrvatska ima istu cijenu kao i Slovenija
Velika energetska kriza potresa Europu, a cijene ključnih energenata praktički iz dana u dan na europskim burzama rastu. Taj je rast najizraženiji na tržištu prirodnog plina. Samo jučer cijena tog energenta porasla je za 25 posto i približila se iznosu od 2000 dolara za 1000 prostornih metara, što je otprilike deset puta veća cijena nego što je bila u istom razdoblju prošle godine.
No, jak je rast i na tržištu električne energije. Cijene struje na takozvanim 'day ahead' tržištima, gdje se energija kupuje za preuzimanje već sljedeći dan, strelovito se penju. Jučer su u većini europskih država iznosile oko 300 eura po megavatsatu, što je otprilike šest puta veća cijena nego prije godinu i pol.
Pritom, neke države stoje bolje od drugih. Najniža cijena je zabilježena na veleprodajnom tržištu u Poljskoj gdje iznosi 141,39 eura po megavatsatu, dok relativno niske cijene bilježe i u Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. S iznosom od 306,99 eura za megavatsat Hrvatska ima istu cijenu kao i Slovenija i spada uz Italiju te nekoliko zapadnih država članica EU među zemlje s vrlo visokom burzovnom cijenom energije. Uvjerljivo najvišu cijenu električne energije u ovom trenutku plaćaju potrošači u Srbiji. Cijena na tamošnjoj burzi energije jučer je dosegnula razinu od 327,44 eura za megavatsat.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 16, 2021 18:37:08 GMT
Velika inflacija i u Njemačkoj. Pogledajte što je sve poskupjelo i koliko
Index Vijesti, Deutsche Welle
U RUJNU su cijene u Njemačkoj porasle čak 4.1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, priopćio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle.
Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe te gužvu koja nastaje u lukama.
Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.
Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76.5 posto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.
Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.
Grijanje na plin, koji koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5.7 posto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.
"Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju pokriti troškove energije", kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.
Zagađivanje okoliša košta
Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama "koketiraju s povijesnim rekordom". Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. listopad) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1.526 eura za litru, a super E10 čak 1.647 eura po litri. Početkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.
I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida, što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da "odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2".
Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljičnog dioksida s 25 porastu na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.
Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u rujnu sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4.9 posto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9.2 posto), jestivih ulja (6.4), mliječnih proizvoda i jaja (5.5) te mesa i prerađevina (4).
Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniji srednji stalež. "S tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i s time domaća (njemačka) proizvodnja ne može održati korak", kaže Sabrina Jacobs iz kuće za ulaganja Insight Investments.
U prijevodu: europski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje plaća više cijene, pa nužno rastu cijene i u Europi.
Bicikli sve skuplji
Poskupjeli su automobili (6.3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7.7 posto, poskupjeli – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvokotačima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.
Razlog za boom na tržištu bicikala je što su se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8.1 posto i na njih se čeka mjesecima.
Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6.1 posto), posebno parketa i laminata (7.6), građevinskog materijala i stolarije (6.1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi.
Naposljetku, poskupjele su i usluge, i to za 2.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5.4 posto više, a toliko su poskupjeli i starački domovi. Odlasci u restoran ili frizeru poskupjeli su za 3.7 posto.
Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organiziranih putovanja pale su za gotovo deset posto.
Inflacija od iduće godine u granicama uobičajenog?
Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. "Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine", kaže Sebastian Dullien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.
U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2.5, a 2023. godine svega 1.7 posto.
No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada jer tijekom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.
I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plaća i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno, iduća vladajuća koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9.6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično donosi i poskupljenja.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 18, 2021 13:17:43 GMT
Rekordne cijene dizela u Njemačkoj, ministar želi uvođenje mjera ako se rast nastavi
CIJENA dizelskog goriva na benzinskim stanicama u Njemačkoj dosegnula je rekordnih 1.555 eura po litri, izvijestio je danas njemački autoklub ADAC, a prenosi Bild.
U nacionalnom dnevnom prosjeku u nedjelju je cijena iznosila 1.555 eura po litri (11.67 kn/l), objavio je ADAC. To je neznatno premašilo prethodni rekord od 1.554 eura po litri, krajem kolovoza 2012. godine.
Ni benzin puno ne zaostaje. U nedjelju se prodavao za 1.667 eura po litri (12.52 kn/l). To znači da ga samo 4.2 centa dijele od rekorda od 1.709 eura iz rujna 2012. godine.
Cijene goriva rastu mjesecima, a glavni pokretač je pojačana potražnja zbog gospodarskog oporavka nakon prvih valova korone, što je u kombinaciji s nedostatnom ponudom pokrenulo rast cijena nafte.
Na cijenu dizela utjecao i porez na CO2
U slučaju dizela, dodaje ADAC, poskupljenje je dodatno potaknula velika potražnja za lož-uljem uoči zime, kao i porez na ugljikov dioksid od 25 eura po toni, koji je rezultirao dodatnim nametom.
Poskupljenja izazivaju i političke rasprave te je tako ministar prometa Andreas Scheuer (CSU) na odlasku nedavno pozvao na pripremu učinkovitih protumjera u slučaju daljnjeg naglog poskupljenja energije i goriva.
Velik dio cijene goriva na njemačkim pumpama čine porezi i pristojbe. U slučaju dizela, na sadašnjoj razini cijena to je oko 25 centi PDV-a, 47 centi poreza i 6 do 8 centi nameta na ugljikov dioksid.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 19, 2021 8:47:08 GMT
Kao da živimo u Beču: Litar ulja u BiH košta koliko i u Austriji, a plate neuporedive!
Cijene osnovnih životnih namirnica u pandemijskoj godini su značajno porasle, a ono što je najviše poskupilo u proteklom periodu je ulje i to za čak 50 posto.
Od početka godine, kada je cijena ulja još bila ispod dvije marke, do sada je ono poskupjelo na više od 3 KM.
Zvanična statistika pokazuje da je u avgustu lani ulje koštalo 2,16, a u istom mjesecu ove godine 2,98 KM. U istom periodu, litar goriva je poskupio sa 1,73 na 2,13 KM.
Iz Udruženja potrošača "Don" upozoravaju da građani BiH ulje plaćaju koliko i Austrijanci, a sa druge strane plate su u ove dvije države neuporedive.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor saopštili su da litar u Austriji košta 1,59 evra ili oko 3,1 KM.
"Riječ je o istom proizvodu koji imamo i na našem tržištu. Stalno pišemo o cijenama ulja i poskupljenjima, ali je neshvatljivo da litar u Austriji košta kao i kod nas. Pitamo se šta je sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista. S druge strane, cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 evra, a kod nas 1,45 evra po satu. Zahtijevamo od nadležnih da u skladu sa svojim nadležnostima zaustave divljanje cijena na našem tržištu", ističu iz DON-a.
Litar ulja u FBiH je u avgustu ove godine koštao 3,02 KM, a u RS-u 3,20, što je značajan rast cijene u odnosu na isti mjesec 2017. kada je litar ulja u FBiH koštao 2,10 KM, kao i u RS.
U avgustu 2021. godine, 250 grama maslaca u FBiH je koštalo 5,42 KM, a u RS-u 5,38, što je rast u odnosu na august 2017. kada su građani za ovu namirnicu u FBiH izdvajali 5,00 KM, a u RS-u 4,20.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 20, 2021 15:20:47 GMT
Koliku plaću imaju medicinska sestra, konobar i keramičar u Njemačkoj? Poskupljenje goriva izazvalo je paniku; Evo koliko zarađuju po branšama i kakva im je kupovna moć u odnosu na Hrvate Cijene goriva na benzinskim stanicama u Njemačkoj oborile su rekorde stare gotovo deset godina: litra dizela tako sad tamo košta 1.555 eura (11.67 kuna), a benzina 1.667 eura (12. 52 kune) – izvijestio je njemački autoklub ADAC. Cijene energenata u Njemačkoj u stalnom su porastu već mjesecima, što zbog nedovoljne ponude na tržištu, što zbog ekonomskog oporavka koji je potaknuo veću potrošnju. Dolazak zime izazvao je i veliku potrebu za lož-uljem, što je dalo dodatni zamah eksploziji cijene dizela. Premda su gotovo iste kao u Hrvatskoj, nove cijene goriva izazvale u njemačkom društvu užarene političke rasprave o potrebi vladine intervencije. Ministar prometa na odlasku Andreas Scheuer (CSU) suglasan je s primjenom učinkovitih protumjera u slučaju daljnjeg naglog rasta cijena goriva i energije. I u Njemačkoj, naime, dobar dio krajnje cijene na pumpama čine porezi i državne pristojbe: u slučaju litre dizela od 1.55 eura tako 47 centi otpada na porez, 25 centi na PDV, a oko 8 centi kupac plaća i poseban porez na ugljični dioksid. Spremnost tamošnje države na intervenciju aludira da su njemački političari, štiteći standard građana, zapravo spremni plagirati zadnje odluke hrvatske Vlade. Imaju li, međutim, Nijemci uopće pravo na paniku zbog rasta cijene goriva, iz hrvatske perspektive? Odgovor na ovo pitanje leži u znatno većem prosjeku tamošnjih primanja i kupovne moći, kao i u plastičnom izračunu koliko automobilskih rezervoara mogu napuniti svojom zaradom. Zaposleni u Hrvatskoj sa službenom prosječnom neto plaćom od 833 eura sebi može priuštiti tek 490 litara benzina mjesečno, dok prosječni Nijemac još uvijek može kupiti više od 1600 litara. Nizozemci koji plaćaju najskuplje gorivo u Europi sa svojom prosječnom plaćom od 3330 eura neto mogu kupiti više od 1850 litara benzina. Šveđani, s najskupljim dizelom na svijetu od 1,8 eura po litri, sa svojom prosječnom plaćom mogu kupiti čak 1490 litara dizela, dok Hrvat s prosječnom plaćom sebi ne može priuštiti ni pola od te količine nafte. Naša zemlja je, ne treba posebno ilustrirati, na samome dnu EU-a kad je u pitanju kupovna moć građana. O tome svjedoče i nedavno objavljeni podaci o prosječnoj plaći koju su stalno zaposleni u raznim branšama lani zarađivali u Njemačkoj. Riječ je o bruto iznosu od gotovo 4000 eura (3994 eura), prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, a u taj iznos pritom ne ulaze posebne isplate zaposlenicima poput bonusa, dodataka za godišnje odmore ili božićnica. Istinabog, valja reći da oko dvije trećine Nijemaca, kao i Hrvata, prima mjesečne plaće ispod statističkog mjesečnog prosjeka. Trećina koja prima puno više novca od ostalih i tamo i ovdje prosječnu vrijednost svih zaposlenih odvlači u mnogima nedohvatljive statističke sfere. Prema financijskim analizama, liječnici su najplaćeniji zaposlenici u Njemačkoj i u prosjeku primaju bruto plaću od 92.300 eura godišnje. Financijski stručnjaci, kontrolori i porezni savjetnici godišnje zarade oko 76.400 eura i druga su najbolje plaćena grupa,, a na trećem su mjestu pravnici s godišnjim prosječnim prihodom od oko 70.000 eura bruto. Menadžeri industrijskog sektora poput strojarstva, elektrotehnike ili metalne industrije zarađuju i preko 90.000 eura bruto godišnje, a u sektorima farmaceutike, medicinskih tehnologija, revizije i prava godišnja pojedinačna zarada premašuje i 100.000 eura. Kontrolori zračnog prometa u Njemačkoj mogu mjesečno zaraditi između 6.400 i 8.900 eura bruto, a energetičari preko 5000 eura bruto mjesečno. Prosječna medicinska sestra prima oko 3600 eura, pekar radi za oko 3500 eura mjesečno, konobar za cca 2000, keramičar za 3000, tesar za 3100, blagajnik za 2200… Svako zanimanje nije jednako plaćeno na istoku i zapadu zemlje, a visina neto iznosa koji od ovih cifri primite na ruke ovisi o čak 6 poreznih razreda: bračnom statusu, zaposlenosti ili nezaposlenosti supružnika, broju djece, pa i pripadnosti nekoj crkvi koja vas tamo košta oko 50-ak eura vjerskog poreza mjesečno. Ako netko ima bruto plaću od, primjerice, 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, u drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura: najneisplativiji je život samcima. Kakogod, prosječna bruto plaća je u Njemačkoj (3994 eura), skoro tri i pol puta veća od prosječne bruto hrvatske plaće u 2020. godini (1200 eura). Omjeri neto iznosa plaća tamo i ovdje sigurno su nešto manji, ali ni blizu nekakvom drastičnom raskoraku u prosječnim troškovima života. Da je tome tako svjedoči, uostalom, i podatak kako je samo lani oko 30 tisuća novih Hrvata odselilo u Njemačku, a sigurno svi ne hrle bezglavo tamo gdje im je lošije ili isto kao doma. dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/koliku-placu-imaju-medicinska-sestra-konobar-i-keramicar-u-njemackoj-evo-koliko-zaraduju-po-bransama-i-kakva-im-je-kupovna-moc-u-odnosu-na-hrvate-1136306
|
|
|
Post by kulinban on Dec 4, 2021 19:20:10 GMT
Uporedili su cijene u EU i u BiH: Jesu li nam plate premale ili je kod nas uglavnom sve preskupo? Stanovnici Bosne i Hercegovine svaki dan se suočavaju s novim poskupljenjima cijena. Poskupjelo je i što je trebalo i što nije, korona kriza je iskorištena kako je kome odgovaralo. Prema zadnjim statističkim informacijama porast cijena bilježe namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,1 posto, prijevoz za 0,7 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,5 posto i rekreacija i kultura za 0,1 posto. Uradili smo usporedbu cijena hrane na našem tržištu u odnosu na cijene u susjednoj Hrvatskoj i novoj domovini mnogih naših sugrađana – Austriji. U istraživanju se fokusirali na najneophodnije stvari i ono što je, barem većini, u svakodnevnoj konzumaciji. Za primjer s uzeli Konzum u slučaju Hrvatske i Bosne i Hercegovini te Spar za Austriju. UljeCijena ulja u Austriji u odnosu na naše tržište je 51 fening skuplje, dok je ulje u Hrvatskoj skuplje 42 feninga po litru. JajaJaja za usporedbu cijena u sva tri slučaja smo uzeli “low budget” kako bi cijene bilo što vjerodostojnije, ne uzimajući premium proizvode ili “bio”. U hrvatskoj 10 jaja ćete platiti 3,57 maraka, u Austriji 3,70 maraka, dok je kod nas cijena 2,85 maraka. BrašnoJedna od najpotrebnijih namirnica svakog kućanstva je brašno. Cijene brašna kod nas i brašna u Austriji su mizerne da se ni ne vidi osjetnija razlika, dok je u Hrvatskoj i najjeftinije brašno skuplje od austrijskog. MlijekoZa usporedbu cijena mlijeka nismo uzimali najpovoljniji izbor nego neke od “najrazvikanijih” proizvoda kod nas, Hrvatskoj i Austriji. Litar mlijeka košta 1,65 maraka, u Hrvatskoj je cijena 2,05 maraka po litru, dok je u Austriji 2,33 marke. KrompirKrompir je jedna od onih namirnica koja na našem tržištu nije imala nikad veću cijenu. Trenutačno je 1,35 maraka u marketima, dok je u Hrvatskoj i Austriji jeftiniji. U hrvatskim marketima krompir možemo naći za 1,12 maraka, dok u austrijskim košta 1,17 maraka. Napomenimo, prosječna plaća u Fedaraciji BiH iznosi 999 maraka, dok je potrošačka korpa 2.524 maraka. Međutim, iako laički gledano tri osobe iz jednog kućanstva moraju imati prosječnu platu kako bi se zadovoljile mjesečne osnovne potrebe, struka iznosi svoje drukčije mišljenje. Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH upozorava da u našoj državi prosječna plata u FBiH iznosi 999 maraka, ali to nije realan životni primjer jer značajan dio populacije ima nizak životni standardno, odnosno gotovo 60-65% radnika radi za neto plaću između 600 i 650 maraka. [/quote]
|
|
|
Post by kulinban on Jan 4, 2022 7:08:32 GMT
I nakon 45 godina rada svakog trećeg zaposlenog u Njemačkoj čeka “preniska” penzijaPrema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 eura mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom. To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke. Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 eura bruto – odnosno neto penziju od oko 1160 eura. 3.200 eura plate za 1.500 eura penzije Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 eura bruto. Ko želi da ima penziju od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati najmanje 3.200 eura bruto. Za penziju od 2.500 eura bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plata od 5.350 eura. “To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina eura više iznad nivoa Harc IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu Ditmar Barč. Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Barč zahtijeva da se nivo penzija poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plate.Savezna vlada: Ograničena vrijednost informacija U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plata koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize. Vlada je takođe naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem. (DW) tuzlanski.ba/oko-nas/evropa/i-nakon-45-godina-rada-svakog-treceg-zaposlenog-u-njemackoj-ceka-preniska-penzija/
|
|
|
Post by kulinban on Jan 16, 2022 21:39:35 GMT
Koliko košta život u zemlji u koju se najviše iselilo iz Hrvatske?Kad pogledamo zemlje u koje se najviše iseljavalo posljednjih godina, vidimo kako su troškovi života u svima skuplji od Zagreba, ali treba naglasiti kako su i plaće znatno veće. Njemačka je zemlja u koju se iselilo najviše državljana Hrvatske. Prosječna neto plaća u glavnom gradu Njemačke iznosi oko 23.000 kuna (3.100 eura). Berlin je za 38.75% skuplji od Zagreba, no bez troškova najma. Za četveročlanu obitelj (bez najamnine za stanovanje) procijenjeni su mjesečni troškovi u iznosu od 21.174 kune, a za samca 6225 kuna. Najam u Berlinu je u prosjeku 123.22% veći nego u Zagrebu. Ondje najam jednosobnog stana mjesečno košta 8106 kuna ako je u centru, a izvan centra je dosta jeftiniji i stoji 5735 kuna. Cijena trosobnog stana u centru košta 15.300 kuna, a izvan centra oko 10.200. Irska je najskuplja za život od zemalja koje smo usporedili s Hrvatskom Jedna od zemalja u koju se tijekom posljednjih 10 godina također najviše iseljavalo je Irska, pa smo provjerili kakvi su troškovi života i u toj zemlji. Ono što se može zaključiti je da je Dublin najskuplji za stanovanje od svih zemalja koje smo uspoređivali. Prosječna neto plaća u Dublinu iznosi 22.610 kuna i taj je grad za život skuplji za čak 58 posto od Zagreba.
Međutim, ono po čemu se Dublin drastično razlikuje od ostalih zemalja su ogromni iznosi najamnina. Cijena najma stana u Dublinu je u prosjeku 258.92% veća nego u Zagrebu. Procijenjeno je kako mjesečni troškovi četveročlane obitelji u tom gradu iznose 23.837,53 kuna bez najamnine, dok su za samca oko 6680 kuna.
Jednosoban stan u centru glavnog grada Irske košta 12.683 kune mjesečno, dok niti izvan centra nije puno manja cijena pa stan košta 11.027 kuna. Trosoban stan u centru košta čak 22.311 kuna, a izvan centra 17.230 kuna.
Troškovi života u Beču skuplji su za 37 posto od Zagreba, a najam stana 100 posto
Austrija također spada u zemlje koje privlače državljane Hrvatske. Mnogi ondje odlaze, ako ništa drugo, bar na sezonu, pogotovo zimsku s obzirom na to da brojni hoteli na skijalištima masovno zapošljavaju, između ostalog i radnu snagu iz Hrvatske. S obzirom na to da smo za sve zemlje radili usporedbe glavnih gradova tako smo i Zagreb usporedili s Bečom.
U toj austrijskoj metropoli prosječna neto plaća iznosi 16.333,37 kuna (2.170 eura) Kad se ne uračunava najam stana, Beč je 37.49% skuplji od Zagreba, no kad gledamo cijene stanova, oni su 100 posto skuplji od onih u Zagrebu.
Procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji su 21.045 kuna bez najamnine, a za samca iznose 6.005 kuna. Najam jednosobnog stana u centru grada stoji 6332 kune, a izvan centra 5007 kuna. Trosoban stan košta 14.550 kuna, a izvan centra oko 9460 kuna.
Kakav je život u zemlji s kojom dijelimo morsku granicu?
I za kraj smo ostavili Italiju s kojom dijelimo morsku granicu. Iako nije riječ o zemlji u koju se puno iseljava iz Hrvatske, uzeli smo je u obzir budući da se radi o državi koja nam se nalazi doslovno u susjedstvu.
Cijene s one strane Jadrana su veće od onih u Hrvatskoj. Skuplja je hrana, troškovi stanovanja, a prema procjenama Numbea, mjesečni troškovi četveročlane obitelji su 21.017 kuna bez najamnine, dok su za samca 5992 kuna.
Prosječna neto plaća u Rimu iznosi 11.093 kuna i on je 42.36% skuplji od Zagreba, dok je cijena najma stana u prosjeku 115.85% veća nego u glavnom gradu Hrvatske. Jednosoban stan u centru mjesečno stoji 7500 kuna, a izvan centra 5150 kuna. Trosoban stan u centru grada košta 15.960 kuna, a izvan centra 9400 kuna.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 22, 2022 10:25:38 GMT
Koliko se benzina za prosječnu plaću može kupiti u pojedinim državama EU? U HRVATSKOJ se prosječnom plaćom mogu kupiti 643 litre benzina Eurosuper 95. U isto vrijeme Švicarci za svoju prosječnu plaću mogu kupiti 2742 litre benzina, Danci 2150, Norvežani 1828, Nijemci 1706 litara… Talijani uz nešto nižu prosječnu plaću od 1752 eura i trenutno 8. najskuplji benzin u Europi od 1.77 eura po litri mogu kupiti ravno 1.000 litara, piše Novi List. Plaćamo 18. najskuplji benzin od 44 europske zemlje Kada se gleda samo cijena, Hrvati trenutno plaćaju 18. najskuplji benzin od 44 europske zemlje, dakle u krugu smo skupljih. Litra benzina najskuplja je u Nizozemskoj i iznosi 2.11 eura, slijede Norvežani s 1.92, Finci s 1.89, Islanđani i Danci, pa iznenađujuće Grci s 1.78 eura po litri.
S obzirom na to da je u Grčkoj prosječna plaća 1116 eura, oni mogu za to kupiti i manje benzina nego mi, tek 627 litara. U sličnoj su situaciji Portugalci gdje je litra Supera 95 skupih 1.71 euro, odnosno gotovo 13 kuna. Oni si sa svojom prosječnom plaćom od 1110 eura mogu priuštiti tek nešto više litara benzina od Hrvata, 649.
Loša je vijest za nas što se u 17 država u Europi s trenutno višim cijenama benzina nego kod nas, osim spomenute Grčke, za prosječnu plaću može kupiti bitno više litara goriva nego kod nas. Ali, ujedno je i stara vijest da pratimo zapadne zemlje u stopu po pitanju cijena, ali ne i po pitanju životnog standarda koji se dodatno srozava najvišim cijenama naftnih derivata u povijesti Hrvatske.
Gorivo u Srbiji jeftinije nego u Hrvatskoj U Srbiji je benzin po posljednjim podacima tek nešto jeftiniji nego kod nas i košta 10.7 kuna po litri. U Srbiji je prosječna plaća tek 550 eura, što će reći da se u Srbiji za to može natočiti tek 385 litara Supera 95. U dlaku je isti odnos u Crnoj Gori, dok je u BiH, zahvaljujući nešto nižoj cijeni litre benzina (1.20 eura), situacija mrvicu podnošljivija. Za 1000 KM prosječne plate po cijeni 2,51 KM za litar benzina može se natočit 398 litara.
Mađari, Bugari i Rumunji, pa i Slovaci, za svoje prosječne plaće mogu trenutno kupiti nešto manje benzina nego Hrvati. U toj priči kao i obično nisu Slovenci, Česi i baltičke zemlje koji nas i inače ”šiju” po pitanju životnog standarda.
Najniže cijene benzina od 44 europske zemlje ima velika Rusija. Dok se drugi znoje na benzinskim stanicama od sve dubljeg posezanja u džep kako bi napunili tank limenog ljubimca, Rusi za litru Supera 95 izdvajaju nama nestvarne 4.4 kune.
U sveukupno šest europskih zemalja, benzin je i dalje ispod granice cijene od 1 eura. Osim Rusije, to su Bjelorusija, Azerbajdžan, Gruzija, Armenija i Ukrajina.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 13, 2022 16:44:56 GMT
Damir Lenart objavio detaljan spisak troškova života u Njemačkoj Često ne YouTubeu objavljuje snimke života i rada u Nemačkoj, pa njegove informacije mogu biti korisne za sve one koji razmišljaju o odlasku
Posljednjih dana ponovo je viralan njegov snimak sa kraja prošle godine, kada je detaljno objasnio spisak troškova u Njemačkoj.
-Prva stavka je stan, kada dođete u Njemačku, najam trosobnog stana za jednu porodicu, bez grijanja je oko 700 eura. Na ovu cijenu dolazi još 200 eura režija. Morate da platite tri stanarine unaprijed, ukupno 2.100 eura, da biste ušli u stan, istakao je Lenart.
Dodao je da novac morate imati u džepu pri ulasku u stan.
- Onda morate namještaj da unesete, to je drugi trošak, priznaje Lenart i dodaje da se stan nalazi preko poznanstava i grupa na društvenim mrežama.
Treća stavka koju morate imati u stanu je internet koji iznosi 40 eura, i troškovi korištenja mobilnih telefona iznose oko 80 eura. Tvrdi da je kupovina automobila u Njemačkoj jvrlo isplativa.
- U Njemačkoj je najlakše kupiti auto, to se mora imati kad se ide kući natrag. Čim prođe pola godine, ako niste u probnom radu, dobijete automobil kakav hoćete. Kredit za automobil mjesečno iznosi 200 eura. Može ići i oko 500-600 eura, ako hoćete Audi A6, 3.0 motor. 60 eura iznosi osiguranje za automobil, može biti i 120 eura za skuplje modele, ističe.
Za kraj je govorio o troškovima hrane.
- Osnovne namirinice možete kupiti za 400 eura mjesečno, ako ne želite da štedite i da "imate svega u kući", trebat će vam oko 800-900 eura. Kada saberete sve mjesečne troškove, dođete na cifru od 2.100 eura, dodati tu još 100 eura za gorivo i 100 eura za neplanirane razne troškove. Mjesečni trošak iznosi oko 2.300 eura. Kada imate kućni budžet od 3.000 eura, možete da živite komotno, zaključio je.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 20, 2022 20:16:22 GMT
site sa cijenama po pojedinim gradovima Evrope
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 7:14:59 GMT
Hrvatska više nije druga najsiromašnija članica EU! Dvije zemlje su potonule ispod...
‘Sada se onaj zacrtani cilj od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a o stanovniku prema paritetu kupovne moći više ne čini toliko
Smanjeni broj stanovnika i visoka stopa ekonomskog rasta u prošloj godini Hrvatskoj su donijeli pomak na ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Rana procjena Eurostata za 2021. godinu pokazuje kako Hrvatska više nije predzadnja članica po životnom standardu u EU, ispred Bugarske, već su sada iza nje tri zemlje. Osim Bugarske koja je i dalje na posljednjem mjestu, Hrvatska je pretekla Grčku I Slovačku. U prošloj godini dosegla je 70 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU, dok je u 2020. on bio na razini od 66,5 posto.
"Sada se onaj zacrtani cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a o stanovniku prema paritetu kupovne moći više ne čini toliko nedostižnim", kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca. Prema njezinom mišljenju, dva su osnovna razloga iza ovakvog rezultata, a jedan se odnosi na promjenu broja stanovnika. Podaci popisa stanovništva iz prošle godine ukazuju na značajno smanjen ukupni broj stanovnika. K tome, Hrvatska je lani imala rekordnu stopu rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize, što zemlje poput Slovačke, Grčke i Bugarske još uvijek nisu uspjele nadoknaditi.
"Iako smanjenje broja stanovnika, pogotovo onog u radnoj dobi, predstavlja prijetnju ostvarivanju visokih stopa rasta u budućnosti, to je razvoj događaja koji nam se nije dogodio isključivo u 2021., samo smo ga uspjeli kvantificirati zbog provedbe popisa stanovništva. S druge strane, unatoč pandemiji Covid-19 i pratećim inflatornim pritiscima već tijekom druge polovice prethodne godine, ipak smo uspjeli ostvariti značajan ekonomski rast za kojeg se, uz potporu EU sredstva, očekivao i nastavak u ovoj godini. Dakako, ako se ekonomske posljedice rata u Ukrajini ne preliju značajnije na hrvatsko gospodarstvo", kaže Tomić.
Kako objašnjavaju na stranicama Eurostata, u međunarodnim usporedbama podataka nacionalnih računa, kao što je npr. BDP per capita, poželjno je ne samo izraziti brojke u zajedničkoj valuti, već i prilagoditi ih razlikama u razinama cijena. U suprotnom, kaže Tomić, razina BDP-a po glavi stanovnika bila bi precijenjena za zemlje s visokim razinama cijena u odnosu na zemlje s niskim razinama cijena. Upravo tome i služe procjene standarda kupovne moći.
|
|