|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 7:35:41 GMT
Purchasing power parities and GDP per capita - flash estimate
In 2021, Luxembourg and Ireland recorded the highest level of GDP per capita in the EU, at 177% and 121% above the EU average. Bulgaria was the Member State with the lowest GDP per capita, at 45% below the EU average.
Flash PPPs and GDP estimates for 2021 now available
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2022 19:34:35 GMT
Pet najbogatijih nacija na svijetu prema BDP-u po glavi stanovnika
Deset svjetskih ekonomija trenutno doprinosi 68 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iako ekonomska mjerenja BDP ili BDP po stanovniku ne prikazuju direktno život ili dobrobit ljudi, one su važan parametar za mjerenje širih trendova i primjene u dubljim analizama prilikom donošenja odluka o ulaganju, prenosi Nasdaq.
Lista pet najbogatijih država na osnovu BDP po stanovniku:
1. Luksemburg
BDP po stanovniku: 131.781,72 američkih dolara
BDP: 84,07 milijardi dolara
Luksemburg je mala zemlja bez izlaza na more, okružena Njemačkom, Francuskom i Belgijom. Danas se Luksemburg svrstava među najvažnija finansijska središta na svijetu, iako je do početka 20. vijeka njegova ekonomija bila povezana sa industrijom čelika. Luksemburg je pedesetih godina uz velike napore započeo diverzifikaciju svoje male ekonomije, i udaljavanje od zavisnosti o čeliku.
Danas oko 88 posto bogatstva Luksemburga potiče iz uslužnog sektora, uključujući gotovo trećinu u finansijskim uslugama. Što se tiče uvoza i izvoza, trgovina unutar Evropske unije (EU) čini 84 posto izvoza Luksemburga, dok 88 posto uvoza dolazi sa strane evropskog bloka. Luksemburg je trenutno 66. najveća ekonomska sila na svijetu.
2. Švicarska
BDP po stanovniku: 94.696,13 dolara
BDP: 824,74 milijarde dolara
Švicarska je 18. ekonomska svjetska sila mjereno kroz BDP, ali na drugom mjestu kada se gleda BDP po glavi stanovnika. Usluge su dominantan sektor i u švijcarskoj ekonomiji, sa udjelom od blizu 74 posto. Njena industrija doprinosi 25 posto, a manje od jednog procenta dolazi iz poljoprivrednog sektora. EU je glavni trgovinski partner Švajcarske: oko 78 posto švajcarskog uvoza dolazi iz EU, dok je 43 posto švajcarskog izvoza namenjeno zemljama EU.
Ova zemlja ima jedinstvenu poziciju u industriji luksuznih satova. Švicarska je takođe jedan od najvećih investitora za istraživanje i razvoj, gdje godišnje ulaže oko tri posto svog BDP. Očekuje se da će ekonomija ove države porasti za 3,5 posto 2021. godine, a predviđa se da će do 2023. godine zabilježiti prihod veći od 100.000 američkih dolara po glavi stanovnika.
3. Irska
BDP po stanovniku: 94.555,79 dolara
BDP: 476,66 milijardi dolara
Iza Švicarske na trećem mjestu je Irska, mala i visoko globalizovana ekonomija. Irska je trenutno 29. najveća ekomomska sila u pogledu nominalnog BDP. Ocjena ekomomske slobode Irske iznosi 81,4, što čini njenu ekonomiju petom najslobodnijom po ovom indeksu u 2021. godini. Karakteristike njenog poreskog režima, poput 12,5 posto korporativnog oporezivanja, 25 posto poreza na istraživanje i razvoj, poreski ugovori sa 72 države, između ostalog čine Irsku poželjnom lokacijom za investiranje.
Irska je poznata po tome što je domaćin najvećim tehnološkim kompanijama, a dodata vrijednost u IT je presudno važna za irske ekonomske performanse, zbog čega je dobro pozicionirana da postane svjetski lider u novim tehnologijama, poput interneta stvari (IoT), obrade velike količine podataka (big data), zdravstvenih inovacija, energetske efikasnosti.
4. Norveška
BDP po stanovniku: 81.995,39 dolara
BDP: 444,52 milijarde dolara
Norveška se nalazi u sjevernoj Evropi i trenutno je 31. najveća ekonomska sila u pogledu nominalnog BDP, i ubraja se među važne dobavljače nafte i gasa. Ona je treći najveći izvoznik prirodnog gasa na svijetu, iza Rusije i Katara. Oko 20-25 posto potražnje za gasom u EU snabdeva samo Norveška.
Kombinacija prirodnih resursa, kvalifikovane radne snage i usvajanja moderne tehnologije pomogla je Norveškoj da postigne sadašnji prosperitet. Norveška je već nekoliko godina među tri vodeće zemlje po indeksu humanog razvoja (HDI). MMF predviđa rast ove ekonomije za novih 3,9 posto u 2021. godini, prenosi Biznis.rs.
5. Sjedinjene Američke Države
BDP po stanovniku: 68.308,97 dolara
BDP: 22.670 milijardi dolara
Sjedinjene Američke Države, kao najveća ekonomija na svijetu, zauzimaju peto mjesto po BDP po stanovniku. Američka ekonomija doprinosi 24,25 posto globalnom BDP. Ova zemlja je najbolji primjer „mješovite ekonomije“, gdje i privatni sektor i vlada igraju jednako važne uloge. Potrošnja je presudna komponenta američke ekonomije i popularan način za mjerenje ekonomske snage, jer ona iznosi dvije trećine nacionalnog BDP. Pored potrošnje, proizvodnja je veoma važan dio njene ekonomije.
Danska, Island, Singapur, Australija i Katar zaokružuju prvih deset država na ovoj specifičnoj listi. Razlika između najbogatije i najsiromašnije nacije iznosi 497 puta na osnovu podataka iz tekuće godine.
Share this:
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 28, 2022 17:48:49 GMT
ISTINITA PRIČA I u Njemačkoj je sve poskupilo, ali litar ulja i dalje plaćaju do 2 eura - Interview.ba28.04.2022. I pored, kako kažu, povijesnih poskupljenja, u Njemačkoj su cijene daleko ispod onih u BiH. Osnovne životne namirnice pogotovo su jeftinije, a kad se još porede prosječne plaće, nama je kao i uvijek puno teže Piše: Samira PETREŠIN PORIČANIN
Šok cijene: Još trgovačkih lanaca priprema poskupljenja u Njemačkoj.
Ovo je samo jedan od naslova koji naši mediji objavljuju na naslovnicama, „podebljano“ i istaknuto, valjda kako bi nas ubijedili da nije nama najgore i da posljedice kriza, od one corona virusa do ove aktuelne u Ukrajini, zahvataju cijeli svijet.
Ništa novo i neuobičajeno, no, domaće se vijesti natječu o tome ko će prije, više i bolje izvijestiti o „stravičnim“ poskupljenjima u Njemačkoj. Baš kako da nas to raduje i kao da će nama, odavno osiromašenih, od toga biti puniji džepovi i ostave.
Uporedimo korpe
Da kojim slučajem posljednjih godina ne živim na dvije adrese – jedna je ovdje u BiH, druga u Njemačkoj, pomislila bih da je Bosna i Hercegovina mali raj u kojem je sve skoro džaba, neokrznuta krizama, kojim se čudimo i kao pomalo žalimo nad tužnom sudbinom Nijemaca. O „stravičnim“ njemačkim cijenama može se pričati na samo jedan mogući način – poređenjem cijena prosječne korpe za jedno domaćinstvo u kod nas i u Njemačkoj. Istina je da je u „Deutchlandu“ sve poskupilo. No, i dalje su neke od osnovnih životnih namirnica ili jednake cijene kao u BiH ili čak i jeftinije nego kod nas što ilustruju i fotografije napravljene u dva trgovačka lanca. Tako danas najskuplji puter u Njemačkoj košta oko 2,70 eura i opet je jeftiniji od proizvoda iste marke koji sam u Sarajevu prije dva dana platila 7 maraka. Kilogram puretine u Njemačkoj sam sredinom mjeseca platila 8 eura, a jučer sam u jednom domaćem marketu za pureće medaljone pakovanje od 300 grama, i to na akciji, izdvojila 8,70 KM. Razlika od proizvođača do proizvođača Suncokretovo ulje kao i u ostatku Europe i u Njemačkoj sa polica nestaje velikom brzinom, pa je kupovina u većini marketa ograničena na samo 2-3 litra po jednoj kupovini. Cijena je u prosjeku do 2 eura i samo sam u jednom marketu vidjela ulje ulje od 5 eura, ali je ta polica bila puna jer se i inače radi o skupljem proizvođaču.  Iako znatno povećane u odnosu na prije nekoliko mjeseci cijene osnovnih higijenskih potrepština i dalje su većinom jeftnije nego u našoj zemlji. Dezodoransi i stickovi brendova koje možemo naći i u BiH koštaju do 1,70 eura, kupke oko 1,5 euro, detrdženti za pranje suđa do 2 eura, a u zavisnosti od brenda sredstva za pranje rublja su kao kod nas ili nešto jeftinija. Cijene mlijeka  Cijene svježeg i zrnatog sira, mocarele, mascarponea, mliječnih namaza su povećane ali i dalje najmanje 30-40 posto jeftinije nego u domaćim prodavnicama. Za kilogram brašna, šećera ili riže u zavisnosti od marketa izdvojit ćete od pola do 2 eura. Naravno, paleta ovih proizvoda je široka,pa zdravije varijante koštaju i znatno više.  Povrće i voće su najčešće skuplji nego u BiH. Ali, tako je bilo i prije krize. No, bez obozira na činjenicu da i u Njemačkoj osjećaju povećanja i da se na to također žale kao i mi ne smijemo zaboraviti kako su tamošnja prosječna primanja znatno veća od viših primanja i u BiH.
Naravno da i mediji i javnost u Njemačkoj s pažnjom prate skokove cijena. Ponajprije energije, koja je, prema njihovom mišljenju i po dosadašnjim standardima trenutačno visoka, a najavljuje se rast ii narednih mjeseci.
Tako su mediji prošloga vikenda, pozivajući se na objave energetskih kompanija, najavili da će za april, maj i jul osnovni snabdjevači, na čijem se području nalazi 13 miliona domaćinstava, tarife struje poskupjeti za 19,5 posto. Stručnjaci su procijenili da su se veleprodajne cijene za dobavljače električne energije utrostručile u roku od godinu dana.
Pa se tako došlo do procjene, da ako je domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat sati plaćalo struju 1.171 euro godišnje, sada je to 1.737 eura.
I cijena plina u prosjeku će rasti za 42,3 posto, a dobavljači se, kako navode analitičari, bore s “povijesno visokim nabavnim cijenama”.
Niže cijene nego kod nas
Sve to jeste udar i na standard Nijemaca, ali prema zvaničnim statistikama prosječna plaća u Njemačkoj u ovoj godini iznosi 4.093 eura, a u odnosu na prethodnu, kada je bila 3.981 euro povećana je za 2,81 posto.
(debil autor teksta ne navodi da je BRUTO iznos!!)
Visina plaća u Njemačkoj ne ovisi samo o vrsti posla, već i u regiji, pa se tako navodi da u prosjeku najmanje zarađuju vozači – 2.293 eura, a rekorderi u plaći su ne samo inženjeri već i majstori na naftnim platformama s oko 7.000 eura prosjeka, hirurzi s prosječnom plaćom oko 5.500 eura, zaposleni u zračnom autoprijevozu, naravno i i stručnjaci u IT sektoru, bankari…
Prosječna primanja školskih učitelja u Njemačkoj su 3600 eura.
Iznosu koji pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, hrana, smještaj, prevoz, režije dosta ovise i od dijela zemlje u kojoj živite.
Na primjer, stan u kojem ja živim nalazi se u jednom malom turističkom mjestu i plaćamo ga 550 eura. U taj iznos su uračunate sve režije osim tv pretplate interneta. Međutim za istu kvadraturu stana u Minhenu, Berlinu ili Frankfurtu bismo sigurno morali izdvojiti i duplo više novca ukoliko bi uopće imali sreću da pronađemo takav smještaj.
Cijena mjesečne karte za gradski prevoz, u pokrajini u kojoj živim, je 55 eura. Međutim već od juna njemačka vlada planira stanovnicima ove zemlje staviti na raspolaganje jeftinije karte za lokalni prijevoz kao dio paketa olakšica zbog visokih cijena energenata, posebno goriva. Tako će mjesečna karta koštati 9 eura. Cijena bi trebala biti ista za sve savezne zemlje i i bit će dostupne tri mjeseca. Njemačku vladu ova olakšica za građane će koštati oko 2,5 milijardi eura.
Treba reći i to da je njemačka Vlada nedavno donijela i odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura. Povećanjem minimalca će profitirati više od šest miliona građana, prije svega žene, te zaposleni na istoku zemlje. Minimalna satnica bi prvo u junu trebala biti podignuta na 10,45 eura, a zatim u oktobru na 12 eura.
Manje od pola prosjeka
Vlada je ovu odluku opravdala porastom cijena života i stanovanja u Njemačkoj. Ovaj porast životnih troškova je u pitanje doveo mogućnost pokrivanja tekućih troškova za osobe koje uz minimalnu satnicu rade puno radno vrijeme.
Naše se prosječne plaće razlikuju po entitetima, pa je tako u martu u Federaciji taj prosjek iznosio 1.045 KM, a u RS 1.042.
Sindikalna potrošačka korpa, prema izračunu u martu iznosila je 2.448,46 KM. Riječ je o minimalnim troškovima četvoročlane porodice. Minimalnim!
Hrana, obuća, odjeća, higijena, stanovanje… Sve to za manje od polovine prosjeka koji se zarađuje.
Pa vi recite da je u Njemačkoj sve skupo!
|
|
|
|
Post by kulinban on May 3, 2022 19:45:30 GMT
Zašto jestivo ulje plaćamo skuplje i kakve veze rat u Ukrajini ima s tim
Invazija Rusije na Ukrajinu je širom svijeta uzrokovala nestašicu jestivog ulja. Zašto se to dogodilo?
U Ukrajini se proizvodila količina suncokretovog ulja kojom se zadovoljavalo više od polovice ukupnih svjetskih potreba. Rat je imao za posljedicu pad proizvodnje za 95 posto. Rusija je drugi najveći izvoznik ulja na svijetu. Uvela je kvote za izvoz kako bi mogla zadovoljiti svoje potrebe.
Ukrajinci bi sada trebali sijati za ovogodišnji urod. No, zbog rata su suočeni sa nestašicom goriva i gnojiva. Urod bi ove godine mogao biti 50 posto manji u odnosu na prošlu godinu.
Početak rata je značio rast cijene suncokretovog ulja u svijetu za više od 60 posto. Domaćinstva i ugostiteljski objekti pokušavaju pronaći alternative. Strahuje se da bi suše mogle učiniti ulje još skupljim.
Zbog spomenutih problema, pojedini marketi u Velikoj Britaniji su ograničili kupovinu na jednu do dvije boce ulja. Pojedini restorani u Njemačkoj su odlučili da više ne služe pomfrit. Neki ne isključuju da će morati i zatvoriti svoje obrte. Nestašica bi mogla trajati još godinu i po.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 4, 2022 20:10:58 GMT
Objavljena lista najskupljih i najjeftinijih država za život: Evo gdje se nalazi Hrvatska
|
|
|
|
Post by kulinban on May 21, 2022 19:41:09 GMT
U TRGOVINAMA U NJEMAČKOJ ULJA PONOVNO IMA: Neki kupci ga ne žele kupovati, kupac u Aldi trgovini otkrio zbog čega
Ne žele kupiti ulje po svaku cijenu i otvoreno putem društvenih mreža iskazuju svoje negodovanje poručujući trgovcima kako su pretjerali s cijenama.
Nestašici ulja u trgovinama u Njemačkoj, čini se, polako dolazi kraj. Međutim, to se ne odnosi i na visoke cijene zbog kojih su kupci šokirani, razočarani i zbog kojih se u njima budi inat, piše Fenix magazin.
Ne žele kupiti ulje po svaku cijenu i otvoreno putem društvenih mreža iskazuju svoje negodovanje poručujući trgovcima kako su pretjerali s cijenama.
Među njima je i jedan kupac koji se voditeljima Aldi trgovina ironično zahvalio te im poručio kako on ulje neće kupiti, pogotovo ne po cijeni od 4,19 eura po litri.
Naime, podaci iz Udruženja za preradu uljarica u Njemačkoj (OVID) pokazuju da su i Rusija i Ukrajina važne zemlje uvoznice suncokretovog ulja u Evropi. I u Njemačkoj se više od 90 posto potražnje pokriva zalihama jestivog ulja iz istočne Evrope.
A kada suncokretovog ulja postane malo, to također utječe na alternative poput uljane repice ili maslinovog ulja. Osim toga, zabrana izvoza palminog ulja u Indoneziji utječe na dostupnost u cijelom svijetu. U konačnici, to je i faktor koji utječe na cijene jestivih ulja.
Koliko su cijene ulja trenutačno visoke, vidljivo je u trgovinama Kauflanda, Aldija i drugima, gdje su u posljednje vrijeme cijene od gotovo pet eura po litri realnost.
Aldi Süd trenutačno u svom asortimanu ima i suncokretovo ulje čija je cijena 4,19 eura po litri i ograničeno je na jednu bocu po kupcu.
"Ne, hvala Aldi. Hajde da se usprotivimo, napisao je jedan korisnik Twittera i objavio fotografiju na kojoj se vidi puna polica ulja", javlja portal Heidelberg24.
Korisnik ne želi kupiti ulje i nadalje u ironičnom tonu piše: – Znam da ste riskirali svoj život kako bi dobili ovo ulje ravno iz ratne zone samo da bi usrećili svoje kupce. Aldi prodaje jestivo ulje za više od četiri eura. Ja to zovem lihvarstvom.
Reagirali su i voditelji Aldi trgovine. Na upit Bilda, kompanija iz Essena izvijestila je da je suncokretovo ulje marke ‘Ondosol’ kupljeno u kratkom roku kako bi se osigurala opskrba robom.
"Artikl se ne smije uspoređivati s našim vlastitim brendom", poručili su iz Aldija u svom priopćenju.
U nekim trgovinama vjerojatno će se naći i suncokretovo ulje Aldijeve marke ‘Bellasan’ po nižoj cijeni od 1,79 eura po boci, ali ograničeno na nekoliko litara po kupcu.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 24, 2022 6:07:34 GMT
Usporedili smo cijene u Zagrebu s ostalim euro metropolama i došli do neugodnog saznanja
Prosječan Zagrepčanin svoju potrošačku košaricu platit će oko 350 kuna. Stanovnik Berlina za iste namirnice izdvojit će 80 kuna više. No, Berlinčaninu će nakon toga od plaće ostati 22 400 kuna, a Zagrepčaninu samo 7 230 kuna, odnosno tri puta manje. U usporedbi s još osam europskih metropola, Zagreb je po omjeru plaće i nabavke namirnica drugi najgori. Ispred njega je samo glavni grad Poljske, Varšava.
Od 17 namirnica koje smo uspoređivali, U Zagrebu je po jedna najskuplja i najjeftinija. Građani hrvatskog glavnog grada najviše plaćaju vodu, i to 6,67 kuna za litru i pol, a najmanje glavicu salate, koja košta šest kuna.
Pomoću portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka potrošačkih cijena i kvalitete života po gradovima, provjerili smo koliko u prosjeku koštaju namirnice u trgovinama mješovite robe u Zagrebu. Zanimalo nas je kako taj trošak izgleda u usporedbi s drugim velikim gradovima Europske unije. Izabrali smo Berlin, Pariz, Beč, Rim, Madrid, Budimpeštu, Varšavu i Ljubljanu.
U ovu malu analizu europskih košarica s odjela voća i povrća ubacili smo naranče, jabuke, banane, rajčice, krumpir, luk i salatu. Za sve osim salate, cijenu smo gledali po jednom kilogramu. Od mesa smo uzeli po kilogram pilećih prsa i goveđeg odreska, a za ostatak proteina zaslužno je pakiranje od 12 komada jaja. Tu su i litra mlijeka i lokalni sir. Kako se kreće cijena žitarica vidjeli smo po kilogramu bijele riže i štruci bijelog kruha teškoj pola kilograma. Osim litre i pol vode, među pićima su litra vina srednjeg ranga te pola litre domaćeg piva.
Od ukupno 17 namirnica, u Parizu je najskuplje njih 12. Košarica je u Parizu sa svojih 614 kuna najskuplja.
Međutim, prosječna plaća Parižanina od 19 370 kuna (2.570 €) isfinancirat će 32 takve košarice.
Na suprotnoj strani nalazi se Ljubljana, njenih deset najjeftinijih artikala, a ujedno i najjeftinija košarica. Tamo će građanin s plaćom od 9 900 kuna (1.315 €) moći kupiti 36 košarica u iznosu od 275 kuna.
Iako ima samo jednu najskuplju namirnicu, glavicu salate za 10,69 kuna, prema ovoj usporedbi, najmanje je isplativo živjeti i jesti u Varšavi. Plaća od 8 560 kuna (1.140 €) namirit će 20 košarica koje koštaju 420 kuna.
Ovakav račun blizak je Zagrepčanima. S plaćom od 7 580 kuna (1.007 €), oni si mogu priskrbiti tek 21 košaricu po cijeni od 350 kuna. Od svih devet gradova, Zagreb ipak nije onaj s najmanjom plaćom.
Mađari u svom glavnom gradu, Budimpešti, zarađuju točno 500 kuna manje, (940 €) Ipak, budžet koji moraju izdvojiti za jednu nabavku je 290 kuna, što znači da mogu kupiti tri košarice više od Zagrepčana.
Daleko najbolje izgleda da je u Njemačkoj, točnije Berlinu. Dok broj košarica po plaći u ostalim gradovima varira od 20 do 36, u Berlinu je on visokih 53. Berlinska košarica stoji 430 kuna, a plaća je najveća s ove liste i iznosi oko 22 800 kuna (3.028 €)
|
|
|
|
Post by kulinban on May 27, 2022 9:56:15 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on May 28, 2022 18:53:01 GMT
Pogledajte cijene namirnica u Njemačkoj danas: Šokirat će vas koliko su neki artikli jeftiniji nego u BiHCijene prehrambenih proizvoda u Njemačkoj, jednoj od ekonosmki najrazvijenijih zemalja na svijetu, u nekim su slučajevima izuzetno niže nego one u Bosni i Hercegovini, jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope, piše N1. Građani sve teže podnose finansijski pritisak zbog divljanja cijena u gotovo svim sferama života. Naročito su na udaru penzioneri jer cijene čak i onih osnovnih namirnica dosežu zaista astronomske visine. Poređenja radi, penzioner u Njemačkoj, nakon 45 godina rada, ima penziju od oko 1500 eura. Penzioner u BiH dobije, u prosjeku, nešto više od 220 eura. Cijena ulja u Munchenu je 1,79 Eura.  Podjsetimo, država BiH ni na jednom nivou vlasti do sada nije donijela mjere kako bi pomogla građanima koji tonu u siromaštvo. Pored hrane građani skuplje plaćaju grijanje i benzin, a poskupljenja će se prema najavama ekonomskih stručnjaka nastaviti. Almir Bećarević, ekspert za energetiku i predsjednik Kantonalnog vijeća Stranke za BiH Sarajevo, upozorio je da će građani, koji su u prethodnoj grijnoj sezoni plin plaćali 300 KM, naredne godine plaćati 500-600 KM. Visinu cijena namirninca u zemlji u kojoj je prosječna plata oko 2.000 eura pogledajte ovdje. ba.n1info.com/vijesti/pogledajte-cijene-namirnica-uu-njemackoj-danas-neke-ce-vas-sigurno-iznenaditi/
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 3, 2022 12:12:08 GMT
Gorivo u Hrvatskoj je skupo zbog države, oporezuje se kao u NjemačkojRAST cijene sirovine nafte na svjetskom tržištu se prelijeva na rast cijene goriva. Već duže se trguje cijenom višom od 100 dolara po barelu sirovine nafte, a cijene na hrvatskim benzinskim crpkama su najviše u povijesti. Građani se s visokim cijenama suočavaju na različite načine, od kojih je jedan prelazak granice da bi se kupilo automobilsko gorivo u susjednim državama, gdje je jeftinije. I dok nisu čudne niže cijene u susjednim državama sa slabijim standardom i manjom kupovnom moći, kao što su BiH i Srbija, cijene su manje u bogatijoj Sloveniji te približno isto razvijenoj Mađarskoj. Neki će za to okriviti pohlepu trgovaca, Putina i rat u Ukrajini, visoke marže ili nešto treće. Ali ako se raščlani konačna cijena litre goriva na dio koji je trgovačka marža, dio koji se odnosi na cijenu sirovine, cijenu prerade, prijevoza i poreze, jasno je na koga se odnosi najveći dio. To je država, tj. porezi i trošarine. To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego u svakoj članici EU, ali se "porezni zagriz" države razlikuje od jedne do druge. U principu Hrvati plaćaju poreze kao u Njemačkoj s plaćama kao u Poljskoj. Litra eurosupera 95 je skuplja u Hrvatskoj nego u Poljskoj isključivo zbog države Europska komisija prati kretanje cijena goriva eurosuper 95 i dizela u državama članicama. Najnoviji podaci se odnose na 9. svibnja, ali rast cijena goriva od tada nije poremetio odnose i udio cijene koji se odnosi na državne poreze. Prate se konačne cijene na benzinskim crpkama i cijene bez poreza pa se može izračunati udio države u konačnoj cijeni za svaku članicu EU. Prema podacima Europske komisije, prosječna konačna cijena litre eurosupera 95 u Hrvatskoj na dan 9. svibnja je iznosila 1.706 eura, a cijena bez državnih poreza 0.906 eura. To znači da od konačne cijene država u Hrvatskoj uzima 46.89 posto, što je daleko najveći udio od svih subjekata koji sudjeluju u konačnoj cijeni. Za usporedbu, u Njemačkoj je konačna cijena 2.093 eura, od čega se na državu odnosi 47.25 posto cijene, neznatno više nego u Hrvatskoj. Ali je i prosječna plaća otprilike tri puta veća pa je relativno gorivo daleko priuštivije prosječnom stanovniku Njemačke nego prosječnom stanovniku Hrvatske. U Poljskoj, gdje je prosječna plaća slična kao u Hrvatskoj, konačna cijena litre eurosupera 95 je 1.454 eura, a udio države 30.47 posto, daleko manje nego u Hrvatskoj i Njemačkoj. Koliko su porezi bitan faktor u određivanju konačne cijene goriva dobro pokazuje činjenica da je cijena u Poljskoj bez poreza više od 10 posto veća nego u Hrvatskoj, a nakon oporezivanja je cijena u Hrvatskoj veća za više od 10 posto. Raspon cijena među članicama EU je dosta širok, od 1.252 u Mađarskoj do 2.218 u Finskoj. Udio države je najmanji u Poljskoj i iznosi 30.47 posto, a najveći u Malti, gdje iznosi 56.27 posto. Prosjek država EU je 1.797 eura, s udjelom države 45.41 posto. Znači da je državno oporezivanje jedne litre eurosupera 95 u Hrvatskoj veće nego što je prosjek EU. Ponderirani prosjek EU, što se odnosi na prosjek EU korigiran za veličinu država (npr. u običnom prosjeku Njemačka i Hrvatska jednako utječu, a u ponderiranom je utjecaj Njemačke na prosjek veći zbog toga što je Njemačka veća država), je 45.30 i to je porezno opterećenje veće u Hrvatskoj nego na razini EU.  Dizel bi bio jeftiniji od prosjeka EU, da porezi nisu veći od prosjeka EU Porezni zagriz države je nešto manji kod dizela u svim državama EU, ali Hrvatska je i tu iznad prosjeka. Prosjek svih članica EU je 1.797 eura po litri pa je Hrvatska s prosječnom konačnom cijenom od 1.852 i cjenovno iznad prosjeka EU, ne samo po pitanju poreznog zagriza države kao kod eurosupera 95. Temeljna cijena, bez poreza, u Hrvatskoj je na dan 9. svibnja iznosila 1.102 eura, što je manje od prosjeka EU. Ali zbog toga što je udio poreza u konačnoj cijeni u Hrvatskoj za dizel 40.50 posto, a prosjek EU je 35.01 posto, i konačna cijena je na kraju veća u Hrvatskoj. Čak je po pitanju dizela udio države u cijeni veći u Hrvatskoj (40.50 posto) nego u Njemačkoj (38.65 posto). Konačna cijena je viša, 2.075 u Njemačkoj, a 1.852 u Hrvatskoj, ali su plaće u Njemačkoj otprilike tri pute veće nego u Hrvatskoj, pa je litra dizela puno priuštivija prosječnom Nijemcu nego Hrvatu. Konačna cijena litre dizela u Poljskoj je 1.584 eura, puno manje nego u Hrvatskoj (1.852 eura), i to isključivo zbog daleko većeg poreza. Cijena bez poreza u Poljskoj je 1.159 eura, više nego u Hrvatskoj gdje je 1.102 eura, ali je porez daleko manji i udio države u konačnoj cijeni iznosi 26.83 posto, dok je u Hrvatskoj 40.50 posto. Znači da su u Hrvatskoj porezi kao u Poljskoj, cijene bi bile manje nego u Poljskoj, umjesto veće kao sada. Zašto su cijene goriva u Sloveniji i Mađarskoj puno manje nego u Hrvatskoj? Cijene u susjednoj Sloveniji i Mađarskoj su manje nego u Hrvatskoj, ali to se djelomično može objasniti visinom poreza. U Mađarskoj je udio države u konačnoj cijeni eurosupera 95 41.05 posto, Sloveniji 45.42 posto, a Hrvatskoj 46.89 posto. O čudno niskim cijenama goriva u Sloveniji i Mađarskoj smo pitali Igora Dekanića, stručnjaka za energetiku i redovitog profesora na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. "Cijene goriva u Sloveniji i Mađarskoj nisu opterećene tolikim davanjima kao u Hrvatskoj. Slovenija ima nešto niži PDV od Hrvatske, 22, a ne 25 posto. Mađarska ima višu stopu PDV-a od Hrvatske, 27 posto. Međutim, kod nas najveći dio otplate kredita za izgradnju autocesta, cesta i obnove željezničke infrastrukture preko sustava trošarina ide iz cijene goriva i to je glavni razlog skuplje cijene kod nas", objašnjava Dekanić. "Osim toga, Mađarska je ograničila cijene goriva što je u nas učinjeno samo u početku krize potkraj prošle godine. Slovenija nema svoje naftne industrije, ona samo uvozi naftne derivate, dok Mađarska upravlja i svojom i de facto našom naftnom industrijom. To bi također mogao biti dodatni razlog nižih cijena u obje navedene zemlje", zaključuje. Ali i temeljna cijena, prije poreza, manja je u tim državama. Među manjima su u EU. Posebno je to čudno za Sloveniju, koja nema vlastitih izvora nafte ni naftnu rafineriju. Najviše prerađene nafte uvozi iz Rusije i Italije. Mađarska, osim što sama proizvodi naftu, jako puno uvozi iz Rusije. Je li slučajnost da države s jednim od najnižih cijena u EU uvoze sirovinu naftu dominantno iz Rusije? Od poreza na gorivo se financira državni proračun i državne kompanije
Jasno je, država koja ima najveći udio u konačnoj cijeni litre goriva može indirektno kontrolirati njegovu cijenu. Samo PDV čini 20 posto konačne cijene (stopa 25 posto), a na litru se obračunavaju i trošarine. Čak i kada uračunamo nedavno smanjenje trošarina na litru benzina od 0.40 lipa i litru dizela od 0.20, najviše od prodaje goriva zaradi država, a tek onda distributer i proizvođač.
Iz tih trošarina se financiraju infrastruktura željeznica u Hrvatskoj te državne kompanije Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. Zakon o trošarinama izričito kaže da su trošarine porez, a kako se PDV obračunava na cijenu u koju je uključena trošarina, tako se radi o porezu na porez, odnosno dvostrukom oporezivanju.
Trenutno se osim PDV-a, koji čini petinu cijene, plaća 3.46 kuna po litri eurosupera 95. Trošarina je prihod državnog proračuna. Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine se za svaku litru benzina izdvaja 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarine idu prvo u državni proračun, a zakonima je određeno da se određeni dio trošarina transferira navedenim državnim kompanijama.
Osim PDV-a, koji čini petinu cijene, po litri dizela se plaća 2.86 kuna trošarina. Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine naplaćene po litri izdvaja se 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarina se prvo prikupi u proračunu i onda se prema spomenutim zakonima šalje navedenim kompanijama.
Država rastom cijena goriva sve više zarađuje, jer što je veća cijena to je veći i PDV. Paradoksalno, dok sve više zarađuje zbog rasta cijena, njen "ugriz" je sve manji jer su trošarine fiksne.
Država, da želi, može smanjiti cijene goriva bez ikakvih ograničenja, limitiranja i fiksiranja. Samo da smanji svoje apetite.
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 5, 2022 18:45:42 GMT
U siječnju ćete dobiti prvu plaću u eurima. Tada ćete shvatiti koliko malo imateJučerašnje priopćenje Europske komisije kako "Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije" bilo je zadnje važno izvješće koje trebalo donijeti na putu prema euru. Sve dalje je dobro planiran i detaljno razrađen postupak, koji bi trebao biti gotov do srpnja. Ne očekuju se više nikakvi zastoji. Uvodimo euro. Od početka rujna cijene će se iskazivati dvojno kako biste mogli pratiti želi li netko prelazak iskoristiti za tiha poskupljenja. S krajem ove kalendarske godine kuna odlazi u povijest, odnosno koristit će se još pokoji prijelazni tjedan. Prvu plaću ili mirovinu u siječnju ćete dobiti u eurima. I to će biti trenutak suočavanja sa stvarnošću, koliko u biti malo imate. Većina vas primit će plaću manju od socijalne pomoći u razvijenoj zapadnoj zemlji. Ako ste u Hrvatskoj cijenjeni stručnjak, primit ćete plaću radnika koji radi pomoćne poslove u Njemačkoj. Ako ste iznimno uspješan menadžer ili znanstvenik – bit ćete plaćeni kao i neki njemački šef skladišta ili šef smjene u kakvoj trgovini. Čak i s dvadesetak tisuća kuna, plaćom većom od one ministarske, imat ćete manje od kvalitetnog majstora, kuhara ili prosječnog inženjera u Njemačkoj ili Nizozemskoj. Uvijek smo se voljeli uspoređivati s lošijima pa su iznosi u kunama dobro djelovali
Uvijek smo se voljeli kao narod uspoređivati s lošijima. Čak i u ono doba socijalizma voljeli smo se uspoređivati s Česima ili Mađarima i hvaliti kako nam je fino i dobro. To što su cijelo vrijeme tu bili Nijemci, vozili se u Golfovima i Mercedesima te kusali jadranske jastoge dok ste vi u radničkom odmaralištu bili sretni ako uhvatite nešto mesa uz grašak – to smo preskakali. Nismo se voljeli uspoređivati ni s Talijanima, njihovim Alfama i Lanciama te finim restoranskim računima koje kao narod koji cijeni hedonizam znaju napraviti.
Dugo je godina prošlo od tada, preskočili su nas u razvoju Česi, Slovaci, Mađari, čak i Rumunji – sada se popularno uspoređivati sa Srbijom i nekima još gospodarski jadnijima. Postojanje domaće valute je pomagalo tom stavu da smo netko i nešto – puno ljepše zvuči 7500 kuna nego 1000 eura. Da ne spominjemo mirovine. 3750 kuna djeluje skromno, 500 eura djeluje baš ponižavajuće.
Volimo prihode računati u kunama, troškove u eurima
Jeste li primijetili da iako kunu nismo nikada stvarno prihvatili, automobile, stanove, vikendice računamo u eurima – prihode volimo računati u kunama kako bi iznos izgledao veći. Zamislite u nas uobičajene razgovore. Kolika ti je plaća? 7500 kuna. Ili 9000 kuna. Koliko ti je kvadrat stana? Pa cijenim ga na 2400 eura. A auto? Evo, kupio sam ga za 9500 eura.
Fina, simpatična, no pomalo tugaljiva psihološka igra, plaće u kunama, troškovi u eurima, sve kako bismo sakrili istinu – imamo malo. Ali volimo pokazivati da imamo više. Uvođenje eura će ukinuti tu igru, moći ćemo svoje plaće izravno uspoređivati s onima u ostatku Europe. I dobro razmisliti koliko i zašto radimo za taj iznos eura. Koliko god mislili da je stvar ista, jer se i ovako lako preračuna, nije ista, psihologija je čudna stvar, jasna izravna usporedba će imati zanimljiv učinak.
O euru se puno pisalo, pisat će se još, ali realno ekonomija tipa hrvatske od uvođenja eura može samo profitirati. Kao prvo, kako smo rekli, kunu nikada nismo stvarno prihvatili, ne samo da sve veće vrijednosti računamo u eurima već i štedimo u eurima. Hrvatskoj ekonomiji, nužno otvorenoj prema ostatku Europe, olakšat će plaćanja, a nestaju i valutni rizici prema euru. Turistima koji uglavnom dolaze iz euro-područja olakšat će trošenje.
Na kraju, no ne najmanje važno – moći ćemo izravno provjeravati cijene u online i drugim trgovinama, lakše uspoređivati što nam se isplati. U jednoj maloj ekonomiji toliko naslonjenoj na euro, a dodatno smo i zaduženi u euru pa i dugove treba vraćati u eurima – vlastita valuta gotovo i nema neke smislene prednosti. Usporedno označavanje cijena, koje kreće najesen, trebalo bi osigurati da neki ne zloporabe promjenu za poskupljenja i ta obveza koja je zakonski nametnuta je dobro rješenje.
Moći ćemo lako usporediti i plaće i troškove
Sama činjenica da ćemo svoje plaće i troškove od cijene hrane do cijene goriva moći izravno uspoređivati s onima u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili Italiji znači puno. Znači da ćemo točno znati koliko se naš rad cijeni ovdje, a koliko ondje, kolike su cijene u nas, a kolike drugdje, gdje su cijene korektne, a gdje trgovci vole nabijati marže.
Nećemo se više moći samozavaravati kako je 10.000 kuna neka super wow fantastična plaća – kad to nije ni 1500 eura, ni plaća običnog radnika bez nekih majstorskih znanja u zapadnoj državi. Koliko god nas ta usporedba na neki način lupila po glavi – možda je to najveći benefit uvođenja eura.
Tek kad shvatimo koliko smo u biti ekonomski nisko, koliko su nas svi pretekli, tek tada možda počnemo kao narod razmišljati što trebamo napraviti kako bismo živjeli bolje.
Zato – dobrodošao euro!
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 16, 2022 12:06:34 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 17, 2022 5:56:50 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 22, 2022 18:35:06 GMT
Astronomske cijene hrane u Sarajevu: 250 grama maslaca košta 9,5 KM |
|
|
|
Post by kulinban on Jun 24, 2022 18:43:09 GMT
BOLJI JEDINO OD ALBANIJE:
BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi
Statistička agencija Evropske Unije,
Eurostat objavila je redovne podatke o standardu stanovništva prema kojem je BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi.
Statistička agencija Evropske Unije, Eurostat objavila je redovne podatke o standardu stanovništva prema kojem je BiH druga najsiromašnija zemlja u Evropi.
Prema podacima ove statističke agencije, BiH je bolje rangirana jedino od Albanije.
Ovi podaci Eurostata veoma su važni jer EU na osnovu njih projektuje svoje politike, raspodjelu sredstava i druge bitne parametre po kojima kreira svoju politiku prema našem regionu.
"Bosna i Hercegovina je po standardu ispod 50 odsto evropskog prosjeka, odnosno 41 odsto i samo je bolje rangirana od Albanije koja ima standard 39 posto prosjeka u Evropskoj uniji", navodi se u podacima Eurostata.
Od zemalja regije najbolja je Crna Gora, koja ima 60 odsto evropskog prosjeka, zatim slijedi Srbija sa 52 odsto, Sjeverna Makedonija je na 49 odsto, a od članica Evropske Unije na začelju je Bugarska koja je na 63 odsto prosjeka EU.
|
|
