|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 9:35:32 GMT
Savet bezbednosti Kosova: Srbija ima hiljade dronova kakvim je Iran napao Izrael
Napad Irana na Izrael u nedelju bio je glavna tema sednice Saveta bezbednosti Kosova na kojoj je rečeno da je bio izveden dronovima "Šahed" iranske proizvodnje i da Srbija ima "hiljade takvih dronova".
„Hiljade ovakvih dronova poseduje i Srbija, koja kontinuirano pokazuje agresivno ponašanje prema našoj Republici, posebno duž granice koju delimo“, piše u saopštenju Vlade Kosova.
Na sednici koju je sazvao premijer Aljbin Kurti, tema su bile moguće posedice napada Irana na Izrael ;na svet i regionalni mir i bezbednost.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 10:38:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 18, 2024 5:14:36 GMT
Konačni rezultati hrvatskih izbora: HDZ ima treću uzastopnu pobjedu, Možemo najveće iznenađenje
Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj nakon skoro svih prebrojanih glasova (99 posto) su jasni te se ne očekuje da će u broju mandata više biti ikakve promjene. Prema njima, najveći broj mandata osvojio je HDZ, dok je drugi po snazi SDP, a treći Domovinski pokret.Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je da je najviše mandata dobio HDZ, ukupno 61, zatim slijedi SDP sa 42, dok je Domovinski pokret dobio 14 mandata. Most kao četvrta stranka po snazi dobio je 11 mandata, a Možemo, koje je najveće iznenađenje izbora, završio je sa 10 mandata.
Zeleno-lijeva koalicija koja je na prethodnim parlamentarnim izborima bila sačinjena od stranke Možemo, Nove ljevice, RF i kandidata Bojana Glavaševića osvojila je 2020. sedam mandata, a u Saboru je Možemo dobio svega četiri zastupnika.
Izborni prag je ove godine prešao još i IDS i Nezavisna platforma Sjever (Matija Posavec), koji su dobili po dva mandata. Najmanji broj mandata dobio je Fokus (1).
HDZ je osvojio najveći broj glasova od svih političkih subjekata i među hrvatskim stanovništvom koje nema prebivalište u Hrvatskoj. Oni su u dijaspori osvojili sva tri mandata, a u BiH je ova stranka također osvojila najviše glasova. U odnosu na prethodne izbore kada su osvojili 66 mandata, može se reći da su doživjeli značajan pad podrške među biračima.
SDP je sa koalicijom ove godine uspio osvojiti svega jedan mandat više u odnosu na izbore za hrvatski Sabor 2020. godine. Most je također dobio više glasova u odnosu na prethodne izbore, to jeste 11 mandata u odnosu na dosadašnjih 8.
Hrvatski sabor ukupno ima 150 delegata, a osam od tog broja pripada nacionalnim manjinama. Većinu čini 76 zastupnika, a nijedna stranka nema dovoljno mandata da bi samostalno formirala Vladu. U "igru" će se uključiti i nacionalne manjine, koje ove godine više dobijaju na važnosti zbog manjeg broja glasova HDZ-a.
Iako nesumnjivo HDZ ima najveće šanse za formiranje, to im neće biti lako. Sudeći prema večerašnjim izjavama iz izbornih štabova, mnogi ne žele koalirati sa HDZ-om, no simpatije parlamentarnih stranaka prema SDP-u su još manje.
Prvo zasjedanje Sabora se održava najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora i na njemu bi ova institucija trebala biti i konstituisana.
Tko će sastaviti vladu?
Postoji nekoliko opcija za sastavljanje vlade. Jedna opcija je da HDZ i Domovinski pokret zajedno sastave vladu bez manjinaca, no o tome će ovisiti broj osvojenih mandata. Postoji opcija i djelomičnog rasipanja Domovinskog pokreta u kojem scenariju bi HDZ, dio DP-a i manjinci imali dovoljno ruku. Nije nerealno i da dio manjinaca podrži desnu vladu, a dio ostane u oporbi. MOST i Možemo tvrde da neće s HDZ-om. Najmanje izgledna opcija je ona široke koalicije u kojoj bi koalirali Rijeke pravde, DP, Most i Možemo, no čini se da je to gotovo nemoguće jer ovih troje jedno s drugim, barem su tako tvrdili, nikako ne želi. No, postoji i opcija manjinske vlade. Naime, Možemo je prije izbora već napomenuo kako su spremni podržati manjinsku vladu na čelu sa SDP-ovom koalicijom u kojoj nebi sudjelovali, ali bi ju podržavali. Potvrdila je to i Danijela Dolenec danas te rekla kako postoji dobra šansa da se to dogodi. Istovremeno, Mostov Božo Petrov rekao je za HRT da bi "HDZ trebalo poslati u oporbu". U tom se scenariju zapravo vodi utrka do 76 ruku između između HDZ-a i DP-a s jedne strane te Rijeka pravdi, Mosta, Možemo i ostalih manjih stranaka s druge, s time da bi SDP-u i ostalima trebala i podrška 8 zastupnika manjina. No, za to treba pričekati konačne rezultate. Posljednji je scenarij onaj u kojem nitko nema dovoljno ruku te se ide na nove prijevremene izbore.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 18, 2024 5:45:11 GMT
VOJNI POTENCIJAL IRANA: Armija na listi 15 najvećih vojnih sila
Uprkos složenim odnosima sa nizom zemalja regiona i nekim svetskim liderima, Iran zadržava i uvećava svoj potencijal u različitim oblastima, uključujući u oblasti Oružanih snaga.
Ipak, tokom proteklih decenija, Iran je prinuđen da živi u uslovima međunarodnih sankcija.
Pored toga, onemogućen mu je pristup mnogim neophodnim tehnologijama, proizvodima i t.d.
Ipak, mobilizacija sopstvenih resursa i podrška malobrojnih prijateljskih država omogućavaju zemlji da ostvaruje željene rezultate, kao i da ima prilično jaku vojsku, u poređenju sa brojnim drugim oružanim snagama regiona.
Prema godišnjem rejtingu vojnih snaga „Global Fajerpauer“ (2024), Iran zauzima 14. mesto i spada u 15 najvećih globalnih vojnih sila.
Istovremeno, Iran zauzima prvo mesto prema regionalnom odbrambenom rejtingu. Vojni budžet Irana, prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanja globalnih problema (SIPRI), 2021. godine iznosio je 6,8 milijardi doalra (2,19 odsto BDP-a zemlje).Oružane snage Irana uključuju tri glavna roda vojske: Korpus čuvara islamske revolucije, armiju Irana i Komandu organa reda Irana. Prema procenama, aktivnih vojnika je ukupno oko 1,2 miliona, a rezervista 350 hiljada ljudi. Tenkovi i avioniOsnovu voznog parka tenkovskih snaga Irana čine sovjetski tenkovi T-72S, T-723, britanski FV101 „Scorpion“ i „Chieftain“), američki M60 („Paton“), kao i tenkovi sopstvene proizvodnje. Ukupan broj vozila oklopno-tenkovskih snaga iznosi više od 81.000.
Vazdušne snage Irana uglavnom su opremljene zastarelim modelima iz vremena Hladnog rata američke proizvodnje, nekim sovjetskim modelima i jednim francuskim lovačkim avionom. Procenjuje se da je borbenih jedinica oko 778.
Ratno vazduhoplovstvo Irana u svom sastavu poseduje američke lovce McDonnell F-4, 41, Grumman F-14 Tomcat, Northrop F-5 Tiger, McDonnell F-4 Fantom II, sovjetske Su-24, Su-22M3/M4, MiG-29SMT/UB, kineske Chengdy J-7, i francuske Dassault Mirage F1.
Ratna mornarica Irana broji 97 brodova (neki od njih su zastareli), uključujući četiri fregate „jamaran“, britanske fregate „alvand“, dizel-električne sovjetske podmornice klase „kilo“, američku korvetu klase „bajndor", male podmornice za tajne operacije „nahang“, francuske brzohodne brodove „kaman", britanske desantne brodove na vazdušnim jastucima „Saunders-RoeSR. Br. 6“, kao i pomoćna plovila (brodove za podršku, nosače, tankere i dr.).
Iranski dronovi
Iran se pokazao kao vodeći prodavac povoljnih dronova u svetu. Naoružanje Irana sastoji se od dronova serija „ababil“, „araš“, „mohadžer“, „karar“, „jasir“, „šahed“ i dr. Procenjuje se da Iran ukupno raspolaže sa 3.894 bespilotne letelice.
Teško je dati nezavisnu procenu raketnog arsenala Irana, uzimajući u obzir nedostatak pouzdanih podataka o broju raketa. Prema informacijama američkih zvaničnika, Iran poseduje „najveći arsenal balističkih raketa u regionu“, i prema stanju na 2022. godinu, konstantno uvećava domet i preciznost više od 3.000 svojih balističkih raketa. Većina od njih je nabavljena iz stranih izvora, konkretno, iz Severne Koreje. Iran raspolaže raketama dometa od 40 do 3.000 kilometara.
Kurir.rs/Sputnjik/Preneo: P. P.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 23, 2024 12:36:17 GMT
HOĆE LI BITI PONIŠTENI IZBORI U SRBIJI: Samo u Beogradu otkriveno 230.000 nepostojećih birača U zahtevima koje je Koalicija “Srbija protiv nasilja” uputila Ustavnom sudu, a kojima traži poništavanje izbora u celosti na republičkom, pokrajinskom i na nivou Beograda, navedene su nepravilnosti u svim fazama izbornog postupka – kaže za Danas pravnica Sofija Mandić, pojašnjavajući svoju izjavu od pre par dana da u Srbiji ima milion i sto, a u Beogradu 230.000 nepostojećih birača. Jedna od nepravilnosti se tiče i tačnosti biračkog spiska, dodaje. – Uz brojne dokaze o konkretnim adresama na kojima su upisani birači, iako je očigledno da oni tu ne žive (lokali, javne ustanove, pumpe, trafo stanice, neuslovni objekti, nepostojeći objekti, adrese sa nulom i sl.), koalicija je navela i ukupan broj birača koji bi se mogao označiti kao “višak” u biračkom spisku, bilo da su ti ljudi upisani na fiktivnim adresama, bilo da su preminuli ili se u biračkom spisku nalaze po nekom drugom nezakonitom osnovu. Podsećam i da su ove zahteve potpisali Marinika Tepić, Miroslav Aleksić, Vladimir Obradović i Dobrica Veselinović – naznačava sagovornica Danasa. Prema njenim rečima, taj broj viška glasača je za grad Beograd iznosio nešto više od 230.000 birača, dok je na republičkom nivou taj broj iznosio 1.100.000 birača. – Ovaj broj, koji je samo konzervativna procena netačnosti biračkog spiska naveden je na osnovu zvaničnih podataka o punoletnim osobama koje žive u Beogradu i Srbiji, a koje je objavio Republički zavod za statistiku. Ti podaci su dostupni svakom građaninu i lako ih je proveriti. Dakle, 2022. popisana je svaka osoba koja stanuje u Beogradu, a zatim su posebno objavljeni podaci o punoletnima i njih je oko 1.380.000. U biračkom spisku za poslednje izbore u Beogradu je bilo 1.613.000 birača. Kako je broj popisanih punoletnih broj u koji su uključene osobe koje nemaju izborno pravo – osobe lišene poslovne sposobnosti, stranci i osobe koje imaju boravište (ne i prebivalište) u Beogradu, broj punoletnih osoba sa stvarnim izbornim pravom je i manji od onih koji su popisani na terenu. Zbog toga smo mi uvek naglašavali da je ova razlika od 230. 000 tek minimalna razlika koja pokazuje “rupu” u biračkom spisku. Kao što je već navedeno, na republičkom nivou govorimo o više od million birača – objašnjava sagovornica Danasa. U zahtevima koje je Koalicija “Srbija protiv nasilja” uputila Ustavnom sudu, a kojima traži poništavanje izbora u celosti na republičkom, pokrajinskom i na nivou Beograda, navedene su nepravilnosti u svim fazama izbornog postupka – kaže za Danas pravnica Sofija Mandić, pojašnjavajući svoju izjavu od pre par dana da u Srbiji ima milion i sto, a u Beogradu 230.000 nepostojećih birača.
Jedna od nepravilnosti se tiče i tačnosti biračkog spiska, dodaje.
– Uz brojne dokaze o konkretnim adresama na kojima su upisani birači, iako je očigledno da oni tu ne žive (lokali, javne ustanove, pumpe, trafo stanice, neuslovni objekti, nepostojeći objekti, adrese sa nulom i sl.), koalicija je navela i ukupan broj birača koji bi se mogao označiti kao “višak” u biračkom spisku, bilo da su ti ljudi upisani na fiktivnim adresama, bilo da su preminuli ili se u biračkom spisku nalaze po nekom drugom nezakonitom osnovu. Podsećam i da su ove zahteve potpisali Marinika Tepić, Miroslav Aleksić, Vladimir Obradović i Dobrica Veselinović – naznačava sagovornica Danasa.
Prema njenim rečima, taj broj viška glasača je za grad Beograd iznosio nešto više od 230.000 birača, dok je na republičkom nivou taj broj iznosio 1.100.000 birača.
– Ovaj broj, koji je samo konzervativna procena netačnosti biračkog spiska naveden je na osnovu zvaničnih podataka o punoletnim osobama koje žive u Beogradu i Srbiji, a koje je objavio Republički zavod za statistiku. Ti podaci su dostupni svakom građaninu i lako ih je proveriti. Dakle, 2022. popisana je svaka osoba koja stanuje u Beogradu, a zatim su posebno objavljeni podaci o punoletnima i njih je oko 1.380.000. U biračkom spisku za poslednje izbore u Beogradu je bilo 1.613.000 birača. Kako je broj popisanih punoletnih broj u koji su uključene osobe koje nemaju izborno pravo – osobe lišene poslovne sposobnosti, stranci i osobe koje imaju boravište (ne i prebivalište) u Beogradu, broj punoletnih osoba sa stvarnim izbornim pravom je i manji od onih koji su popisani na terenu. Zbog toga smo mi uvek naglašavali da je ova razlika od 230. 000 tek minimalna razlika koja pokazuje “rupu” u biračkom spisku. Kao što je već navedeno, na republičkom nivou govorimo o više od million birača – objašnjava sagovornica Danasa.
Ta rupa u biračkom spisku je, napominje ona, trenutno neiscrpni izvor izbornih manipulacija.
– Naša procena, a potvrđena uvidom u biračke spiskove nakon glasanja, pokazala je da je oko trećine ovih nezakonito upisanih birača zaista i glasalo – neki su fizički dovedeni, neki su “glasali” od kuće. Dakle nisu svi koji su deo ove ukupne brojke i glasali, ali se njihovi glasovi mogu zloupotrebljavati neograničeno, sve dok se birački spisak ne uredi i ne pročisti od ovakvih neshvatljivo velikih razlika o broju onih koji imaju biračko pravo – zaključuje Sofija Mandić.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 25, 2024 12:21:45 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 29, 2024 10:52:05 GMT
|
|