|
Post by kulinban on Mar 26, 2024 13:03:12 GMT
Zašto je IS-K izabrao baš Rusiju? Nekoliko je razloga za to, kruže brojne teorije, a jedna je zapanjujuća
Unatoč pokušajima ruskog čelnika Vladimira Putina i ruskih državnih medija da krivnju za smrtonosni napad u koncertnoj dvorani Crocus City Hall u Moskvi u petak nametne Ukrajini, curi sve više detalja o džihadističkoj skupini IS-K koja tvrdi da stoji iza njega, piše BBC. IS-K je skraćenica od Islamska država-Khorasan. To je regionalna podružnica zabranjene terorističke grupe Islamska država koja je usredotočena na Afganistan, Iran i Pakistan. Skupina si je dala ime Horasan jer je bila dio povijesnog islamskog kalifata koji je obuhvaćao te zemlje, kao i sjevernu regiju prema središnjoj Aziji. IS-K postoji već devet godina, ali se posljednjih mjeseci pokazao kao najopasniji ogranak skupine Islamska država, s dalekim dometom i reputacijom ekstremne brutalnosti i okrutnosti. Zajedno s ostacima skupine u Siriji i Iraku, IS-K teži pannacionalnom islamskom kalifatu kojim bi vladalo vrlo striktno tumačenje šerijata, islamskog zakona. U Afganistanu vodi sporadičnu, ali još uvijek brutalnu pobunu protiv vladara zemlje, talibana, kojima se suprotstavlja na temelju ideoloških razlika. Odgovorni su za masakr prilikom kaotične evakuacije u zračnoj luci Kabul 2021. kada je bombaš samoubojica usmrtio 170 Afganistanaca i 13 američkih vojnika. Sljedeće godine cilj je bilo rusko veleposlanstvo u Kabulu, pri čemu je ubijeno najmanje šest osoba. Skupina je odgovorna za neselektivne napade na rodilište, autobusne postaje i policajce. U siječnju ove godine IS-K izveo je dvostruki bombaški napad na svetište u Kermanu u Iranu pri čemu je gotovo 100 Iranaca poginulo. U Rusiji su izveli puno manjih napada, a posljednji je bio 2020. godine. Ruski FSB je ove godine izvijestio da je spriječeno nekoliko terorističkih zavjera. Tko su bili napadači? Prema ruskim državnim medijima, četvorica muškaraca koji su zarobljeni i optuženi su Tadžici iz srednjoazijske republike Tadžikistan, koja je nekada bila dio Sovjetskog Saveza. Sudeći prema njihovu izgledu, tijekom ispitivanja tukli i mučili, a prema međunarodnim normama, zbog toga će njihova priznanja biti bezvrijedna, podsjeća BBC. Pojavila su se izvješća da je jedan od muškaraca viđen kako nadzire mjesto krvoprolića početkom ožujka, otprilike u vrijeme kada su SAD upozorile Rusiju da postoji neposredna prijetnja od terorističkog napada bilo gdje u javnom prostori, a osobito na koncertima i sličnim okupljanjima. Takvo upozorenje Kremlj je odbacio kao "propagandu". U drugom izvješću se sugerira da su najmanje dvojica napadača nedavno stigla u Rusiju, što implicira da je to bio "udarni tim" koji je poslao IS-K, a da nije riječ o ćeliji spavača. BBC navodi nekoliko razloga zbog kojih je baš Rusija bila cilj skupine IS-K. IS-K većinu zemalja u svijetu smatra svojim neprijateljima. Rusija je visoko na listi, zajedno sa SAD-om, Europom, Izraelom, Židovima, kršćanima, šijitskim muslimanima, talibanima i svim vladarima država s muslimanskom većinom, koje smatraju "otpadnicima". Neprijateljstvo Islamske države prema Rusiji seže do čečenskih ratova 1990-ih i ranih 2000-tih, kada su moskovske snage razorile čečensku prijestolnicu Grozni. Nedavno je Rusija ušla u sirijski građanski rat na strani svog saveznika, predsjednika Bashara al-Assada, a ruske zračne snage često su bombardirale pobunjeničke i civilne položaje, usmrtivši veliki broj boraca povezanih s Islamskom državom i Al-Qaedom. U Afganistanu IS-K na Rusiju gleda kao na saveznika talibana, zbog čega su napali rusko veleposlanstvo u Kabulu 2022. godine. Također, još nisu zaboravili 10 godina brutalne sovjetske okupacije između 1979. i 1989. godine. Zatim, tu je i situacija unutar same Rusije. IS-K na Rusiju gleda kao na kršćansku zemlju, a njihov videozapis objavljen nakon napada u Moskvi govori o ubijanju kršćana Tadžikistanski i drugi srednjoazijski radnici migranti ponekad su izloženi određenom stupnju maltretiranja od strane FSB-a u sklopu istraga o terorističkim prijetnjama. I na kraju, Rusija – nacija koja je vodi veliki rat protiv susjedne Ukrajine - možda je jednostavno bila zgodna meta za IS-K, mjesto gdje je oružje bilo dostupno, a njihov neprijatelj manje oprezan. Niz pitanja ipak ostaje bez odgovora. Primjerice, zašto su napadači mogli do mile volje lutati gotovo sat vremena po dvorani Crocus bez ikakvog osjećaja hitnosti? U zemlji u kojoj su policija i specijalne službe, osobito FSB, sveprisutne, napadači su se ponašali kao da su znali da ih neće prekinuti specijalne policijske snage. Tu je i oružje - ne samo pištolji, već i snažne, moderne automatske jurišne puške. Kako su ih uspjeli nabaviti i prokrijumčariti u dvoranu? Iznenađujuće je i brzo hvatanje počinitelja. Za razliku od mnogih džihadista u sličnim napadima, ovi ljudi nisu nosili samoubilačke prsluke ili pojaseve. Pa ipak, nije trebalo dugo ruskim vlastima, koje nisu uspjele zaustaviti najteži teroristički napad u 20 godina koji im se odvijao ispred nosa, da privedu osumnjičene i izvedu ih pred sud. Sve ovo navodi neke analitičare na spekulacije o nekoj vrsti "posla iznutra" od strane Kremlja, ili "operacije pod lažnom zastavom" kako bi se pridobila potpora javnosti za rat protiv Ukrajine. Međutim, nema čvrstih dokaza koji bi poduprli tu teoriju, a američki obavještajci potvrdili su da je po njihovom mišljenju Islamska država odgovorna za strašan napad.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 26, 2024 13:45:38 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 27, 2024 7:30:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 27, 2024 12:08:00 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 28, 2024 6:54:12 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 7:40:53 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 8:04:41 GMT
Bursać: Kome smeta evropsko Kosovo i hoće li Srbija van iz Savjeta Evrope?
Piše: Dragan Bursać, kolumnista CdM-a
“Možda vam se više sviđa da imate Prištinu u Savetu Evrope nego da imate Beograd i Srbiju“, rekao je ljutito Vučić i zaprijetio da će Srbija izaći iz ove organizacije. I ja se slažem sa Vučićem 100%. Možda je zaista vrijeme da se Srbija okrene rusko-azijskim integracijama i sama ode tamo gdje joj je civlizacijsko mjesto, negdje između Transdnjistrije i Tadžikistana. I da malo sa svojim udarnicima popusti i Kosovo, i Crnu Goru, i Bosnu i Hercegovinu koje (još uvijek) vide sebe na Zapadu. Svako zlo za neko dobro!“
Politički komitet Vijeća Evrope preliminarno je podržao mišljenje u kome stoji podrška za prijem Kosova u ovu evropsku organizaciju. Ovo je istorijski dan za Kosovo i pokazuje koliko je ova država uradila na evroatlanstkom putu. A uradila je mnogo sa premijerom Kurtijem i mladom ekipom političara i ekonomista koji su od ove zemlje napravili uzornu državu koja je lider istinske borbe protiv korupcije u regionu. I upravo je Kosovo pokazalo kako izgleda u stvarnosti famozna borba protiv korupcije, a koja se ogleda u konkretnim mjerama, zakonima i potezima svih poluga vlasti, a ne u populističkom zvocanju tako karakterističnom za ostatak regiona.
Snježana i Maja u srpskom svetu
Pa ipak, ovo nije priča (samo) o Kosovu, nego još više o njegovim susjedima, koji na obroncima srpskog sveta prateći geostratešku mapu puta iz Moskve ne dozvoljavaju bilo kome da se priduži evropskoj porodici naroda. Pa su tako protiv mišljenja Vijeća Evrope bile Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Preciznije njihovi pijuni pri briselskim polugama vlasti. Još preciznije bojovnici srpskog sveta instruisani na poziciji moći u ove dvije država. Najpreciznije Snježana Novaković-Bursać iz Dodikovog SNSD-a i Maja Vukićević članica Demokratske narodne partije (DNP), koja je ujedno i šefica crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini SE. Pa je ovo zapravo najbolji primjer kako srpski svet djeluje i kako kapilarno po beogradskim naredbama uništava kredibilitet, ali i suverenitet susjednih država. I onda Crna Gora i Bosne i Hercegovina, koje se suštinski i većinski zalažu da Kosovo bude punopravni član evropske porodice naroda, kao što to žele i za sebe preko ovakvih persona zapravo uplovljavaju u olovne luke srpskog sveta. Novaković-Bursać je za BiH portal Klix.ba potvrdila da je glasala protiv, a tu odluku je obrazložila urnebesnim riječima da je glasala u ime BiH na osnovu statusa Kosova u odnosu na BiH: “BiH nije priznala nezavisnost Kosova i na bazi te činjenice i na bazi mnogobrojnih činjenica da se na Kosovu masovno krše sva moguća ljudska prava, ali i na osnovu zdravog razuma,” Izjavila je Novaković-Bursać Da budemo posve jasni, za one koji ne znaju-BiH nije priznala nezavisnost Kosova upravo zbog odbijanja njenog šefa Dodika, a koji sve i da hoće da priznaje nezavisno Kosovo jer ne smije zbog Vučića i kamarile. Pa je onda pojašnjenje moje prezimenjakinje zapravo logički circuslus vitiosus, začarni krug u kome se nedonošenje odluka pravda odlukama samog donosioca. A na pitanje po čijem nalogu je glasala protiv prijema Kosova u Vijeće Evrope, članica SNSD-a je rekla da parlamentarci nemaju instrukcije pri glasanju poput ambasadora. Budimo i ovdje precizni, državne vlasti-od kojih prima platu Novaković-Bursać ne mogu uticati na njenu odluku, ali ima ko može, a to se i ne krije. Riječ je o Dodiku i kamarili mu.
Beznačajna ruka Maje Vukićević
Sa druge strane, crnogorska javnost je i prije same sesije preko srbijanskih tabloida bila bombardovana napisima kako je Crna Gora protiv mišljenja podrške za prijem Kosova u Politički komitet Vijeća Evrope. Istina jeste da su osim Maje Vukićević, članovi crnogorske delegacije bili i Vasilije Čarapić (PES) i Boris Mugoša (SD), dok su zamjenici Nikola Camaj, Nađa Laković (PES) i Miloš Konatar. Istina jeste da glas Vukićević nije jedini već je ona jedna od troje predstavnika Crne Gore u PSSE. Istina također jeste da je njen glas u ovoj situaciji beznačajan, ali je Vukićević šefica crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini SE (PSSE) i ona je još ranije kazala da će glasati protiv članstva Kosova u SE.
A sve ovo nam govori jednu drugu stvar:
Crna Gora, kao nezavisna i samostalna država u ovom momentu nema nezavisnu i samostalnu politiku čak ni u oblasti vanjskih poslova i to je zastrašujuće. Pa tako imamo paradokslanu situaciju da je Crna Gora zemlja u kojoj jedan dio Vlade podržava članstvo Kosova u Savjetu Evrope, a drugi dio Vlade ne podržava i svi se prave da je to OK. Vukićević je u izjavi za “aloonline“, kazala da podršku za ovu odluku ima od građana Crne Gore(sic)?! Pa se treba zaista zapitati, kakva je to podrška građana Crne Gore za ovo njeno skandalozno mišljenje i da li je riječ o “građanima“ Crne gore ili o korpusu “naaroda“ u srpskom svetu koji je već izveo četničku kontrarevoluciju prije četiri godine. Jer je velika razlika, gospođo Vukićević, između naroda i građana, još uvijek ustavno građanske Crne Gore.
Svako zlo za neko dobro
Pa ipak u ovoj kakofoniji zvukova u kojoj gaulajteri srpskog sveta pokušavaju krojiti spoljnu politiku susjednih država ima i nešto dobro: Prvo i osnovno, Kosovo će biti u evropskoj porodici naroda gdje mu je i mjesto, a još bitnije -biće u NATO paktu brže nego što mnogi očekuju. A drugo, možda i najavažnije jeste Vučićeva reakcija na nesumnjivu podršku za ulazak Kosova u Vijeće Evrope. Naime, u reakciji Beograda na dešavanja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da bi Srbija mogla da napusti ovu organizaciju. „Možda vam se više sviđa da imate Prištinu u Savetu Evrope nego da imate Beograd i Srbiju“, rekao je Vučić. I ja se slažem sa Vučićem prvi put 100%. Možda je zaista vrijeme da se Srbija okrene rusko-azijskim integracijama i ide sama tamo đe joj je civlizacijsko mjesto, neđe između Transdnjistrije i Tadžikistana. I da malo sa svojim udarnicima popusti i Kosovo, i Crnu Goru, i Bosnu i Hercegovinu koje (još uvijek) vide sebe na Zapadu.
Svako zlo za neko dobro!
(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 10:30:27 GMT
Vijeće sigurnosti opet odbilo prijedlog Rusije za raspravu o NATO bombardovanju SRJOvo je drugi takav pokušaj Rusije koja u ime Srbije pokušava staviti ovu temu na dnevni red Vijeća sigurnosti. Rusija je danas ponovo pokušala na dnevni red sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija staviti obilježavanje 25 godina od NATO bombardovanja Srbije, no njen prijedlog nije usvojen. Za raspravu o toj temi večeras je glasalo šest zemalja, dok je devet bilo protiv. Rusija, Kina, Alžir, Gvajana, Sijera Leone i Mozambik večeras su dale glas da se rasprava uvrsti na dnevni red, ali su SAD, Velika Britanija, Francuska, Ekvador, Japan, Malta, Južna Koreja, Slovenija i Švajcarska bile protiv. Prilikom prethodnog proceduralnog glasanja, u ponedeljak, tri zemlje su bile za diskusiju o Nato bombardovanju, dok je 12 bilo protiv.
Rusija je, nakon prvog neuspelog pokušaja, pre dva dana ponovo zatražila da se na sednici Saveta bezbednosti razgovara o 25. godišnjici Nato bombardovanja SRJ, a Francuska je - ponovo zatražila proceduralno glasanje o dnevnom redu, na početku sednice. Predstavnik Francuske u SB UN rekao je da ne želi da ponavlja sve što je rekao i ponedeljak, i da se stav nije promenio. Kako je naveo, Savet bezbednosti je tu da se suočava sa aktuelnm krizama koje ugrožavaju bezbednost, ali nije niej forum za diskusiju o istorijskim pitanjima. "Ovaj okrugli sto i ovaj Savet uvek su otvoreni da raspravljaju o pitanju Kosova, izveštaju Unmika, Rezoluciji 1244, kao što je bio slučaj prošlog meseca, kada smo otvorili vrata za predsednika Srbije, koji je uvek dobrodošao i kao što će sledeći sasatanak biti održan sledećeg meseca“, rekao je francuski predstavnik. Ponovio je da sednica Saveta može da se održi o bilo kojoj aktuelnoj krizi, te ohrabio sve članice da zatraže takvu sednicu, ali i da ne podrže održavanje zatražene o Nato bombardovanju. Zamenik ambasadora Rusije u SB UN Dmitrij Poljanski replicirao je da večeras na sednici svedoče po drugi put činjenici da Francuska koristi glasnje i manupiiše proceduramao, kako bi sprečila diskusiju i Nato agresiji na SRJ 1999. godine. Odbacio je tvrdnje zapadnih kolega, sa prošle sednice da Rusija nije tražila mišljenje Srbije, kada je zatražila raspravu pred Savetom, podsetivši da je u ponedeljak, ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić bio prisutan i spreman da učestvuje u diskusiji. Kazao je i da nisu tačne tvrdnje francuskog, britanskog i američkog predstavnika da Rusija nije konsultovala druge države članice o tome. Naveo je i da Nato agresija na SRJ nije deo prošlosti, podsetivši da je to bila agresija na suverenu državu, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Ukazao je i da je situacija na Kosovu loša, i posledica je Nato agresije, zbog čega ima veze sa međunarodnom bezbednošću. "Situacija na Kosovu se pogoršava, jer zapadne zemlje daju kosovskim vlastima ’kart blanš’ da maltretiraju srpski narod", rekao je Poljanski. Dodao je i da je juče Parlamentarna skupština Saveta Evrope preporučila da Kosovo postane član te organizacije, što je, kaže, kršenje teritorijalnog integriteta Srbije. "Da li se to može smatrati pitanjem prošlosti? NATO je ignorisao Savet bezbednosti ilegalnom agresijom na SRJ, a danas članice Alijanse čine sve da se sakrije istina o njihovim zločinima", poručio je Poljanski, podsetivši da niko nije odgovarao za agresiju na SRJ 1999. godine. Zamenik stalnog predstavnika SAD pri UN Robert Vud zamerio je Rusiji zbog kritika na račun proceduralnog glasanja, rekavši da je upravo ta zemlja, na isti način, sprečila raspravu o ruskoj agresiji na Ukrajinu u januaru 2022. godine. "Rusija tada nije preispitivala postupanje predsedavajućeg", rekao je Vud. Nakon njihovih izlaganja, predsedavajući Savetu, predstavnik Japana, stavio je dnevni red na glasanje, kojim je ponovo odbijen ruski predlog. Poljanski je nakon glasanja zahvalio svima koji su podržali predlog da se ta tema stavi na dnevni red i naveo da to što danas ima više glasova "za" nego što ih je bilo u ponedeljak znači da su neke članice Saveta bezbednosti čule i usvojile njihove argumente. Istakao je i da su zapadne zemlje, pre svega Francuska, Velika Britanija i SAD i danas pokazale da su njihovi interesi da se tema Nato agresije na SR Jugoslaviju ne spominje u Savetu bezbednosti. "Pokazujete da se plašite i da pričate o tome šta se desilo", kazao je Poljanski i pozvao ih da preuzmu odgovornost za ono što se desilo 1999. godine. Predstavnik Kine u Savetu bezbednosti UN kazao je da neizglasavanje dnevnog reda doživljavaju kao razočaravajuće i podseća da je Kina i u ponedeljak podržala da se ova tema stavi na dnevni red jer smatraju da je važno da Savet bezbednosti UN o tome raspravljava.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2024 19:08:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 6:01:17 GMT
Težak poraz Erdogana na izborima
TURSKI predsjednik Tayyip Erdogan rekao je rano jutros da njegova vladajuća stranka nije postigala željeni rezultat na jučerašnjim lokalnim izborima, dodajući da će izvršiti samokritiku i pozabaviti se nedostacima. Turci su kaznili Erdogana i njegovu stranku jučer na lokalnim izborima diljem zemlje, srušivši predsjednikove nade da će vratiti općine u Istanbulu i Ankari koje je oporba osvojila 2019.
"Ovo nije kraj, nego prekretnica"
Obraćajući se pristašama u Ankari, Erdogan je rekao da izbori nisu kraj, već prekretnica za njegov savez, te dodao da je izborni ciklus, koji datira iz prošlog svibnja i koji je iscrpio tursko gospodarstvo, sada završen.
Aktualni oporbeni gradonačelnici Istanbula i Ankare proglasili su u nedjelju pobjedu na lokalnim izborima što znači da je stranka turskog predsjednika izgubila u dva najveća grada u zemlji.
Oporbeni gradonačelnici proglasili pobjedu
Istanbulski gradonačelnik Ekrem Imamoglu, kandidat glavne turske oporbene stranke CHP, proglasio je pobjedu rekavši da vodi s više od milijun glasova nakon što je prebrojano 96 posto glasačkih listića. Gradonačelnik Ankare Mansur Yavas, također iz stranke CHP, proglasio je pobjedu u tom gradu. "Izbori su završeni, nastavljamo služiti Ankari i njezinih šest milijuna stanovnika bez diskriminacije", obećao je.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 6:06:37 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2024 10:35:46 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 2, 2024 9:10:24 GMT
Šta piše u Rezoluciji koja je pripremljena za generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija 27. aprila
REZOLUCIJA o Srebrenici, čije usvajanje bošnjački deo misije Bosne i Hercegovine na čelu sa ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom uz pomoć Zapada, želi da progura u Skupštini Ujedinjenih nacija 27. aprila, predviđa da 11. jul postane "međunarodni dan sećanja na genocid", osuđuje "negiranje genocida", i zahteva da se kroz obrazovni sistem na ovaj način govori o zločinu - saznaju "Novosti".
U tekstu u koji smo imali uvid, za koji među članicama UN prevashodno Nemačka lobira, traži se od svih zemalja da razvijaju programe o Srebrenici i osuda svih koji "veličaju lica koja su osuđena za ratne zločine protiv čovečnosti i genocid u Srebrenici". Takođe, insistira se i na osnivanju programa za informisanje pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije".
Uoči trideset godina od zločina u Srebrenici, što treba da bude obeleženo jula 2025, opet se na Srbiju vrši pritisak s namerom da se donese rezolucija na međunarodnom nivou, da se diskredituje Republika Srpska i proglasi "genocidnom tvorevinom", demontira Dejtonski sporazum...
Predsednik Aleksandar Vučić nedavno je upozorio da će odmah posle Rezolucije izaći sa inicijativom za ukidanje Republike Srpske, na osnovu stava da političke tvorevine zasnovane na genocidu ne mogu da postoje, a tražiće i ratnu odštetu i kola će opet da se slome na Srbiji: - Kada je nedavno upućena inicijativa da se na dnevni red stavi 25. godišnjica NATO bombardovanja SR Jugoslavije, dvojica zapadnih ambasadora su rekla da se ne treba vraćati 25 godina unazad. A, sada nas vraćaju 29. I to će biti uobičajeno, normalno. Imamo veliki broj Bošnjaka koji žive u Srbiji. Sve najgore mislim o užasnom zločinu koji se dogodio u Srebrenici. Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je da priprema nove rezolucije o Srebrenici predstavlja veliku pretnju za Srbiju, Srpsku i srpski narod, kao i da bošnjački deo misije pri UN radi samovoljno na ovom dokumentu. Skandalozna je činjenica da ambasador BiH pri UN Lagumdžija to radi mimo odluke Predsedništva BiH i Ministarstva spoljnih poslova u Savetu ministara i bez dogovora sa srpskim predstavnicima. Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, na čijem čelu je bio vodeći izraelski istoričar i stručnjak za Holokaust Gideon Grajf, zaključila je da se u Srebrenici nije dogodio genocid, niti je postojala namera uništenja Bošnjaka. U Srebrenici su počinjena dva zločina - i nad Srbima i nad muslimanima - rekao je Linta. - Muslimanske snage na čelu sa Naserom Orićem su od 1992. do 1995. godine izvršile brutalne i masovne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima i opljačkale, zapalile i uništile veliki broj srpskih sela i zaseoka u srednjem Podrinju.
Ambasador Lagumdžija je još krajem prošle godine, na obeležavanju 75 godina od donošenja Konvencije o genocidu, imao pripremni govor.
- Koristim svaku priliku da nas podsetim da je krajnje vreme da presude za genocid premestimo iz sudnica u učionice. Ključne reči su prevencija, istina, pravda i obrazovanje i najvažnije su u tekućoj borbi protiv poricanja, nekažnjivosti i neznanja, što je usmereno na sprečavanje genocida - rekao je.
Najoštrija polemika o Rezoluciji o Srebrenici, koju je tada podnela Velika Britanija, vođena je 2015. godine u Savetu bezbednosti. U tekstu se na više mesta pominjala reč "genocid", da se mora prihvatiti ova kvalifikacija što bi direktno impliciralo da su Srbi genocidni, kao i da je stradalo 8.000 muslimana. Međutim, posle dva dana pokušaja usaglašavanja teksta, nije došlo do promena u dokumentu, pa je tadašnji ambasador Rusije Vitalij Čurkin uložio veto i zahvaljujući ruskom "njet" rezolucija je oborena. On je objasnio da dokument ne doprinosi pomirenju, već da samo može da donese nove tenzije. Od tada nije bilo podnošenja deklaracija o Srebrenici u "svetskoj kući", ali su usvajane u Evropskom parlamentu, kao i u crnogorskom i u zakonodavnom domu lažne države Kosovo. U Tribunalu u Hagu vođeni su procesi zbog zločina u Srebrenici. Između ostalih i protiv generala Ratka Mladića koji je osuđen na doživotni zatvor. U presudama se navodi da je bilo "genocida na prostoru Srebrenice".
Za usvajanje rezolucija u parlamentu "kuće sveta" potrebna je prosta većina. One nemaju snagu kao kada ih usvoji SB UN, ali imaju političku i moralnu težinu.
KLjUČNE TAČKE -Da se 11. jul odredi kao Međunarodni dan promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici -Da se 11. jul obeležava u svim državama svake godine -Bez rezerve se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici -Pozivaju se države članice da očuvaju utvrđene činjenice kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa -Osuđuje se bezrezervno delovanje koje glorifikuje lica koja su osuđena za ratne zločine protiv čovečnosti i genocid u Srebrenici -Naglašava se važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i obezbeđenja dostojanstvene sahrane -Traži se od generalnog sekretara da osnuje program za informisanje pod nazivom "Genocid u Srebrenici i UN"
|
|
|
Post by kulinban on Apr 8, 2024 6:10:49 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 8, 2024 9:22:23 GMT
BOMBA IZ UGLEDNOG BRITANSKOG INSTITUTA! Ovo je znak za UZBUNU na Zapadu - "Rusi mogu da ih PREGAZE, a da NATO ne uradi ništa"
Blokada paketa vojne pomoći Ukrajini, koju su izglasali članovi Republikanske partije u američkom Kongresu, direktno je odgovorna za pad Avdijevke u ruske ruke. Ukrajinci su izgubili Avdijevku u februaru ove godine, a američka pomoć još uvek ne stiže. Za evropske države, kao i mnoge druge širom sveta, navikle da se kriju pod američkim nuklearnim štitom, ovo je jasan signal za uzbunu, piše britanski Telegraf. Štaviše, Kremlj je ove nedelje upozorio da su odnosi Rusije i članica NATO-a "skoro na nivou direktne konfrontacije".
Pax Americana - koncept globalne stabilnosti posle Drugog svetskog rata koji nadgledaju Sjedinjene Države je ugrožen. Njegov kraj bi predstavljao promenu u svetu kakav poznajemo. A da li će se to dogoditi zavisi od toga da li će Donald Tramp postati novi predsednik SAD, piše britanski Telegraf. Tramp je obećao da će okončati rat u Ukrajini "u jednom danu", a Viktor Orban, premijer Mađarske, rekao je prošlog meseca da mu je bivši američki predsednik otkrio da planira da u potpunosti prekine vojnu pomoć Ukrajini. To bi jasno dovelo do pobede Rusije u Ukrajini, a time bi i EU bila u opasnosti. - To bi bila katastrofalna promena. Ali to bi bio toliko veliki problem da ne bi znali odakle da počnu da ga rešavaju - smatra profesor Džastin Bronk, zaposlen u uticajnom britanskom tink-tenku koji se bavi bezbednosnim pitanjima (RUSI). Britanski Telegraf je ovom prilikom pokušao da glumi "proroka" i da uz pomoć britanskih stručnjaka da sazna šta će se zapravo dogoditi ako Donald Tramp postane američki predsednik i ostane pri politici koju trenutno zastupa. Član 5 Iako pomoć za Avdijevku nije stigla iz SAD, Rusi su pretrpeli velike gubitke pre nego što su se Ukrajinci povukli posle tromesečne krvave borbe. Ukrajina ne bi odmah izgubila rat čak ni da SAD napuste NATO, ali i, pošto pomoć SAD ne stiže, analitičari smatraju da bi Rusi već u drugoj polovini ove godine mogli da osvoje ogroman deo ukrajinske teritorije. Potencijalne posledice ruske pobede u Ukrajini bile bi ogromne. Evropa bi bila preplavljena sa oko 15 miliona izbeglica, a istočne članice NATO-a bi se našle licem u lice sa ogromnom, iskusnom i borbeno prekaljenom ruskom vojskom koju bi podržavao vojno-industrijski kompleks u usponu. Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, upozorio je prošlog meseca da bi Rusija mogla da napadne NATO za pet do osam godina. Ali to predviđanje se zasniva na činjenici da će se rat u Ukrajini završiti da bi se Rusija pregrupisala. Suprotno popularnom verovanju, član 5, klauzula o međusobnoj odbrani Severnoatlantskog ugovora, ne obavezuje Ameriku, ili bilo kog drugog saveznika, da krene u rat u odbranu druge. - Iskreno mislim da mnogi političari na Zapadu ne razumeju šta je zapravo NATO, a to govorim kao bivši oficir NATO. Rusija bi mogla da okupira celu Estoniju, a SAD bi jednostavno mogle da aktiviraju taj članak i da se ne mešaju u sukob. Evropljani to zaista moraju da shvate - kaže Ed Arnold, istraživač evropske bezbednosti na Britanskom institutu za bezbednost (RUSI). Zato Donald Tramp zapravo ne mora da napusti NATO da bi ga politički uništio. Najgori scenario Najgori mogući scenario, prema Telegrafu, je poraz Zapada u Ukrajini, praćen kineskim napadom na Tajvan koji bi drastično oslabio američki uticaj na Pacifiku. Čak i ako se najgore ne dogodi, verovatno ćemo videti više nestabilnosti i više sukoba. Diplomata Ričard Has, koji je bio savetnik četiri američka predsednika, predlaže tri rešenja za članice NATO koje se plaše Trampove odluke: veće samopouzdanje, pronalaženje novih bezbednosnih partnera i neki oblik prilagođavanja protivnicima. Postojeće članice NATO-a trebalo bi da sklope više saveza jedna sa drugom i da dopru do zemalja istomišljenika na drugim kontinentima, smatra Has. U sredu su, na primer, ministri spoljnih poslova NATO-a razgovarali o planu koji je izradio Jens Stoltenberg, generalni sekretar, za petogodišnji paket pomoći od 100 milijardi dolara koji je osmišljen da pomogne Ukrajini "uprkos Trampu". Ipak, NATO teško da bi opstao bez SAD. Neki delovi oružja - kao što su cevi haubica M777 i rezervni delovi za Bredli - proizvode se isključivo u Sjedinjenim Državama. Niko drugi nema ni takve veštine u prikupljanju obaveštajnih podataka i logistici M777 Ruski rulet Grant Šaps, britanski sekretar za odbranu, upozorio je u članku u Telegrafu da zemlje NATO koje su potrošile manje od dva odsto BDP-a na odbranu igraju "ruski rulet" sa budućnošću Zapada. Dugoročno, nijedna od tri velike evropske vojne sile - Britanija, Francuska i Nemačka - trenutno nije u poziciji da samostalno proizvede bilo šta od konvencionalnog naoružanja potrebnog snagama drugog ešalona da ojačaju Baltik u slučaju ruske invazije. Ovo će zahtevati ne samo ulaganja u proizvodne kapacitete, već i radnu snagu. Od vlada će se zahtevati da budu iskrene prema javnosti o tome zašto mladi ljudi treba da služe - i za šta treba da se bore i umru, kaže Ed Arnold. Takođe će neizbežno biti neophodno razgovarati o nuklearnom oružju. Britanski i francuski nuklearni arsenali igraće važnu ulogu u održavanju bezbednosti u Evropi, zaključuje se u analizi Telegrafa. (Kurir.rs/Jutarnji list/The Telegraph/Preneo: Đ. M.)
|
|