|
Post by kulinban on Apr 8, 2024 11:10:01 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 9, 2024 6:57:48 GMT
RAT SE PRENEO I NA BALTIK! Ukrajinska obaveštajna služba objavila snimak zapaljenog RUSKOG RATNOG BRODA kod Kalinjingrada
Ukrajinska vojna obaveštajna služba tvrdi da je zapaljen ruski raketni brod "Serpuhov", koji je bio ukotvljen kod Kalinjingrada, ruske eksklave na Baltičkom moru.
Kijev indipendent prenosi da je ukrajinska vojna obaveštajna služba na Telegramu objavila da je brod juče "onesposobljen" i da su "sredstva za komunikaciju i kretanje potpuno uništena".
Objavljen je i snimak za koji tvrdi da pokazuje kako vatra zahvata "Serpuhov".
Izvor iz ukrajinske vojne obaveštajne službe potvrdio je za Kijev indipendent da njeni operativci stoje iza ovog požara.
Naglašava se da je ovo prvi ovakav napad na ruske pomorske snage u Baltičkom moru.
Kijev indipendent navodi da je poslednjih meseci Ukrajina intenzivirala napade na rusku Crnomorsku flotu na okupiranom Krimu, uspešno pogodivši nekoliko brodova zbog čega su ruska plovila morala da se prebace u bezbednije vode.
Dmitro Pletenčuk, portparol ukrajinske Ratne mornarice, izjavio je 30. marta da je ruska Ratna mornarica nakon tih napada povukla skoro sve svoje velike brodove iz luka na okupiranom Krimu.
Prema podacima sa sajta ruske Ratne mornarice, ratni brod "Serpuhov" je raketna korveta klase Bujan-M koja je duga 74 metra i opremljena je različitim sistemima naoružanja.
Ruske vlasti su ranije juče objavile da je ruski ledolomac "Katerina Velikaja" zahvatio požar prilikom radom na njegovoj popravci u brodogradilištu "Dalzavod" u Vladivostoku, gradu na dalekom istoku Rusije.
U saopštenju je navedeno da je jedna osoba stradala, a tri su povređene.
Ruske vlasti su navele da istražuju okolnosti izbijanja tog požara.
(Kurir.rs/The Kyiv Independent/Preveo i priredio: N. V.)
Kalinjingradska oblast (ruski: Калинингра́дская о́бласть) jest federalna oblast u Rusiji. Locirana je na obalama Baltičkog mora i jedina je ruska oblast koja geografski nije povezana sa ostatkom Rusije. Prema popisu iz 2010. godine u ovoj oblasti je živjelo 941.873 stanovnika na 15.125 km2. Glavni grad je Kaljingrad sa 430.000 stanovnika.
Administrativno središte oblasti je Kalinjingrad. Kalinjingradska oblast se graniči sa Litvanijom i Poljskom.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 11, 2024 6:55:23 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 15, 2024 8:50:07 GMT
KAKO SU IRAN I IZRAEL POSTALI NEPRIJATELJI? Bili su saveznici, godinama vode rat u senci, evo šta BBC kaže o njihovoj VOJNOJ MOĆI
Iran je lansirao dronove i rakete ka Izraelu u znak odmazde za smrtonosni napad na njegov konzulat u Damasku, glavnom gradu Sirije. Izrael nije potvrdio a ni demantovao otvoreno da je izveo napad na konzulat. Noćašnji napad je prvi direktan udar Irana na Izrael. Dve zemlje godinama vode rat u senci - napadaju mete jedna drugoj, a da ne preuzimaju odgovornost. Ovakvi napadi su se značajno umnogostručili tokom sadašnjeg rata u Gazi, sukoba koji je izbio posle napada palestinske grupe Hamas na izraelske zajednice prošlog oktobra.
Zašto su Izrael i Iran neprijatelji?
Dve zemlje su bile saveznice sve do Islamske revolucije u Iranu 1979. godine, kada je vlast preuzeo režim kojem je suprotstavljanje Izraelu ključni deo ideologije. Iran ne priznaje Izraelu pravo na postojanje i poziva na brisanje ove države. Vrhovni vođa ove zemlje, ajatolah Ali Hamnei, ranije je nazvao Izrael „malignim tumorom" koji će „nesumnjivo biti iskorenjen i uništen." Izrael smatra da Iran predstavlja pretnju postojanju ove države, na osnovu retorike Teherana, stvaranju direktnih i indirektnih saveznika zakletih na uništenje Izraela, finansiranju i naoružavanju palestinskih grupa među kojima su Hamas i militantna grupa Hezbolah iz Libana, kao i uverenje u tajnu potragu Irana za nuklearnim oružjem, iako ova zemlja negira nameru da napravi nuklearnu bombu
Iran je hteo da uzvrati posle napada na konzulat
Iran kaže da je bombardovanje Izraela u noći između subote i nedelje odgovor na vazdušni napad na njegov konzulat u Damasku, glavnom gradu Sirije, 1. aprila, u kojem su poginuli visoki komandanti iranske vojske. Iran krivi Izrael za ovaj vazdušni napad koji smatra kršenjem sopstvenog suvereniteta. Izrael nije preuzeo odgovornost za napad, ali mnogi pretpostavljaju da ga je izveo. Trinaest ljudi je poginulo u napadu, među njima i brigadni general Mohamad Reza Zahedi, visoki komandant jedinica Kuds, dela elitne iranske Repubikanske garde aktivne u inostranstvu. Zahedi je bio glavna figura iranske operacije naoružavanja Hezbolaha.
Napad na konzulat sledi shemu vazdušnih napada na ciljeve u Iranu, uglavnom pripisane Izraelu. Nekoliko viših komandanata Republikanske garde ubijeno je u vazdušnim napadima u Siriji poslednjih meseci. Iranska Republikanska garda usmerava i šalje oružje i opremu, među kojom su i visoko precizne rakete, kroz Siriju u ruke Hezbolaha. Izrael pokušava da zaustavi ove isporuke, kao i da spreči Iran da ojača vojno prisustvo u Siriji. Ko su saveznici Irana? Iran je izgradio mrežu saveznika i povezanih snaga na Bliskom istoku za koje kaže da čije deo „osovine otpora" prisustvu i interesima Amerike i Izraela u regionu. Teheran ih podržava u različitoj meri. Sirija je najvažniji saveznik Irana koji je, zajedno sa Rusijom, pomogao režimu sirijskog predsednika Bašara al-Asada da preživi deceniju dug građanski rat u zemlji.Hezbolah u Libanu je najmoćnija naoružana grupa kojiu podržava Iran. Skoro svakodnevno razmenjuje vatru sa Izraelom na granici otkako je izbio rat sa Hamasom. Desetine hiljada civila na obe strane granice morale su da napuste domove. Iran podržava nekoliko militantnih grupa Šiita u Iraku koje su raketama gađale američke baze u Iraku, Siriji i Jordanu. Amerika je uzvratila kada su tri vojnika poginula u vojnoj bazi u Jordanu. U Jemenu, Iran pruža podršku Huti pokretu koji kontroliše najnaseljenije delove zemlje. Prema informacijama izraelske vojske, Iran je lansirao u pravcu Izraela preko 300 ciljeva, uključujući oko 170 bespilotnih letelica, preko 30 krstarećih raketa i više od 120 balističkih raketa. Izraelske vazduhoplovne snage i sistemi PVO u saradnji sa partnerima presreli su 99 odsto svih meta, tvrdi portparol Izraelskih odbrambenih snaga, brigadni general Danijel Hagari. Istakao je da je većina iranskih raketa i dronova presretnuta van granica Izraela, ali da su neki pali na teritoriju zemlje. Naneta je samo manja šteta vojnoj bazi na jugu Izraela. Da bi pokazali podršku Hamasu u Gazi, Huti su gađali raketama i dronovima Izrael, a napadaju i trgovačke brodove koji plove bluzu obala ove zemlje, potopivši najmanje jedan. Amerika i Britanija su odgovorile gađajući ciljeve Hutija. Iran takođe snabdeva oružjem i vrši obuku palestinskih oružanih grupa poput Hamasa, koji je napao Izrael 7. oktobra 2023, izazvavši tako trenutni rat u Gazi i sukobe na širem području Bliskog istoka. Međutim, Iran poriče bilo kakvu ulogu u napadima 7. oktobra.
Poređenje vojne moći Irana i Izraela
Iran je geografski mnogo veći od Izraela i u zemlji živi blizu 90 miliona stanovnika, skoro deset puta više, ali to ne znači i veću vojnu moć. Režim je uložio značajne sume u rakete i dronove. Ima ogroman sopstveni arsenal, ali i snabdeva saveznike velikim količinama - Hutije u Jemenu i Hezbolah u Libanu. Ono što Iranu nedostaje je moderan sistem protivvazdušne odbrane i borbeni mlaznjaci. Veruje se da Rusija sarađuje sa Iranom na unapređivanju u zamenu za vojnu podršku Teherana u ratu sa Ukrajinom. Iran je snabdeo Moskvu Šahid dronovima za napad, a Rusija navodno sada pokušava da sama pokrene proizvodnju ovog oružja.
Prema navodima iranske državne televizije, iranski Korpus čuvara islamske revolucije (KSIR) upotrebio je „stotine“ dronova kamikaza „šahid 136“, koji mogu da dostignu brzinu od 185 kilometara na sat sa dometom od 2.000 kilometara. Dronovi mogu da lete 10 sati bez prestanka dok nose eksploziv težine od 50 kilograma. Pored toga, Iran ima u naoružanju i druge vrste dronova, kao što je „šahid 129“. U napadu su korišćene i balističke rakete „imad“ koje je Iran predstavio 2015. godine. Raketa „imad“ klase „zemlja-zemlja“ može da se kontroliše sve vreme leta od lansiranja do pogotka mete i to je najveća iranska balistička raketa dometa do 1.700 kilometara. Iranske Oružane snage koristile su i druge vrste balističkih raketa, ali nije objavljeno koje konkretno. Prilikom napada korišćeno je preko 30 krstarećih raketa, a prema informacijama državne televizije, reč je o raketama „paveh“ iz porodice raketa „somar“ dometa do 1.650 kilometara. Iranski mediji su prilikom predstavljanja rakete u februaru 2023. godine saopštili da ona može da stigne do Izraela. Najkraća udaljenost od Irana do Izraela je oko 1.000 kilometara preko Irana, Sirije i Jordana.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 15, 2024 9:10:09 GMT
Kojim arsenalom raspolažu Izrael i Iran? Ovako stvari stoje kada je u pitanju najubojitije oružje
IDF-ov godišnji proračun od oko 23,6 milijardi dolara premašuje ukupnu vojnu potrošnju Egipta, Irana, Libanona i Jordana zajedno
Iran ima najveći arsenal balističkih raketa i bespilotnih letjelica na Bliskom istoku, uključujući krstareće i protubrodske rakete, kao i balističke rakete kratkog i srednjeg dometa, koje mogu pogoditi bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Izrael. Iran također ima veliku zalihu bespilotnih letjelica s dometom od 2000 do 2500 kilometara i mogu letjeti nisko kako bi izbjegle otkrivanje.
Bespilotne letjelice Shahed, poznate i kao kamikaze ili dronovi samoubojice, imaju jedinstvene karakteristike, što ih čini i isplativim i smrtonosnim oružjem. Shahed 136 ima domet od 2500 kilometara i može nositi malu bojnu glavu od 40 kilograma, koja eksplodira pri udaru. Ima sposobnost autonomnog letenja do 12 sati i samouništenja nakon udara, što je čini posebno efikasnom u gađanju statičnih ciljeva poput vojnih objekata i zgrada. Mogu se lansirati pojedinačno ili kao roj s kamiona lansera. Nisu jako brzi (180 km/h), ali mogu letjeti na vrlo maloj visini (60 metara), što otežava radarskim sustavima da ih otkriju. Postoje razne varijante letjelica Shahed, svaka sa svojim specifikacijama i mogućnostima. Međutim, imaju određene karakteristike koje su im gotovo svima zajedničke. Primjerice, sve su letjelice Shahed opremljene kamerama i senzorima kako bi prikupljale obavještajne podatke i pratile aktivnosti na terenu. Mnoge su dizajnirane tako da ostanu u zraku tijekom duljeg perioda i mogu nositi i ispaljivati oružje, poput raketa zrak-zemlja ili bombi.
Borbeni dron Mohajer-6 iranski je pandan turskom Bayraktaru TB-3, no nešto je kraći i ima manji raspon krila. Prvenstveno je zamišljen za izviđanje na bojištu, no može nositi i do četiri navođene bombe, ukupne težine do 150 kilograma. Iran se u kolovozu pohvalio i naprednom bespilotnom letjelicom domaće proizvodnje pod nazivom Mohajer-10 s operativnim dometom od 2000 km, mogućnošću letenja do 24 sata i nosivošću do 300 kg.
Devet tipova projektila koji mogu dosegnuti Izrael
U iranskom vojnom arsenalu nalazi se najmanje devet tipova projektila koji mogu dosegnuti Izrael, navodi iranska novinska kuća IRNA. To uključuje balističke rakete srednjeg dometa Sejil-2, koje mogu letjeti brzinom većom od 17.000 km/h i može dosegnuti cilj na 2000 km, Khaibar (također poznata kao Khorramshahr-4) s dometom od 2000 km i s bojnom glavom teškom 1500 kilograma te projektil Haj Qasem, koji ima domet od 1400 km i nosivost od 500 kg, a nazvan je po nekadašnjem zapovjedniku elitnih iranskih snaga Al Kuds, Kasemu Sulejmaniju, koji je ubijen u napadu američke bespilotne letjelice u Bagdadu prije četiri godine. Treba izdvojiti i balistički projektil Emad, koji ima domet od oko 1700 km i prva je iranska precizno vođena balistička raketa zemlja-zemlja srednjeg dometa, s mogućnošću odvajanja bojne glave i kontrolom do kraja putanje. Balistički projektil Shahab-3 ima domet od 1000 km kad je opremljen teretom od 1200 kg odnosno 2000 km bez tereta. Temelji se na sjevernokorejskoj raketi Nodong-1, ali je Iran upotrijebio kinesku tehnologiju navođenja kako bi poboljšao točnost udara. Koristi se za napade na velike ciljeve, poput gradova. Raketa Kheibar Shekan balistička je raketa srednjeg dometa treće generacije kojom upravlja IRGC. Predstavljena je 2022., a ima domet od 1400 kilometara. Balistička raketa Ghadr-110 poboljšana je verzija projektila Shahab-3, koja može nositi bojnu glavu težine do 1000 kg. Iran proizvodi i krstareće rakete Paveh, koje imaju domet do 1650 km, i hipersonične rakete Fattah-2, koje se sastoje od kombinacije hipersoničnih kliznih vozila i hipersoničnih krstarećih raketa. Imaju domet od 1500 do 1800 kilometara.
Hipersonične rakete mogu letjeti najmanje pet puta brže od zvuka i na složenoj putanji, što ih čini teškima za presretanje. Središnje zapovjedništvo SAD-a procijenilo je 2022. godine da Iran u svom arsenalu ima više od 3000 balističkih projektila. Ima li Iran nuklearno oružje?
Iran u svom vojnom arsenalu ima i krstareće rakete kao što su Kh-55, koje mogu nositi nuklearno oružje, s dometom do 3000 km, i naprednu protubrodsku raketu Khalid Farzh s dometom od oko 300 km, koja može nositi bojnu glavu od 1000 kg. Unatoč tome što Iran konstantno povećava svoju proizvodnju visoko obogaćenog urana, američki obavještajci procjenjuju kako Teheran trenutačno nema nuklearno oružje. S druge strane, Izrael se smatra ‘neprijavljenom‘ nuklearnom silom koja raspolaže nuklearnim oružjem.
Balističkim projektilima ispaljenim iz Irana treba otprilike 12 minuta da dođu do Izraela, krstarećim projektilima 2 sata, a bespilotne letjelice lansirane iz Irana putuje oko devet sati da dosegnu cilj.
Iran je u subotu navečer ispalio više od 300 balističkih projektila, bespilotnih letjelica i krstarećih projektila prema Izraelu u tri vala napada. U napadima je korišteno više od 120 balističkih projektila, više od 30 krstarećih projektila i oko 170 dronova.
Izraelske oružane snage oborile su 99 posto svih ispaljenih iranskih dronova i projektila zahvaljujući višeslojnoj protuzračnoj obrani razvijenoj u suradnji sa SAD-om, pomoći zapadnih saveznika koji su obarali rakete i bespilotne letjelice iznad Sirije, Jordana i Iraka te unaprijed najavljenoj operaciji koja je pružila Izraelcima i njihovim saveznicima dovoljno vremena da priprema svoju protuzračnu obranu.
Taktika kojom se Iran koristio slična je taktici kojom se Rusija koristi u napadima na Ukrajinu, a uključuje nekoliko valova napada u kojima se lansira kombinacija balističkih i krstarećih projektila uz dronove kamikaze. Teheran je također iskoristio svoje opunomoćenike, Hezbolah i hutiste, koji su istovremeno napadali Izrael, kako bi procijenio učinkovitost različitih udara i što učinkovitije nadvladao američku, britansku i izraelsku zračnu i pomorsku obranu.
Izraelski obrambeni sustav
Izraelski višeslojni sustav proturaketne obrane uključuje Željeznu kupolu, Davidovu praćku i sisteme Strijela-2 i Strijela-3, koji su razvijeni u suradnji sa SAD-om. Željezna kupola je sustav specijaliziran za obaranje raketa kratkog dometa. Presreo je tisuće raketa otkad je aktiviran početkom prošlog desetljeća, uključujući tisuće presretanja tijekom rata protiv Hamasa i Hezbolaha. Izrael kaže da ima stopu uspješnosti iznad 90 posto. Sustav Davidova praćka namijenjen je za obaranje projektila srednjeg dometa te također može presresti bespilotne letjelice i taktičke balističke projektile. Izrael se njime redovito koristi za obaranje projektila i dronova koje Hezbolah ispaljuje iz Libanona. Sistemi Strijela-2 i Strijela-3 mogu presresti prijetnje u dometu do 1500 odnosno do 3000 kilometara, uključujući projektile naoružane nuklearnom bojnom glavom.
Izrael ima i sustav Željezni snop, koji laserskim zrakama uništava dronove i rakete. Izrael je rekao da će ovaj sustav promijeniti igru jer je mnogo jeftiniji za rad od postojećih sustava. Međutim, navodno još nije u funkciji. Za obaranje zrakoplova i dronova Izrael se koristi i američkim raketnim sustavom Patriot. S godišnjim vojnim proračunom koji premašuje 20 milijardi dolara i pristupom najnaprednijoj američkoj vojnoj opremi, Izrael kontrolira nebo i veći dio mora oko svog teritorija. Vjeruje se da Izrael ima desetke nuklearnih bojnih glava, iako to nikada nije priznao, i visokosofisticirane bespilotne letjelice, borbene zrakoplove, tenkove, podmornice i topništvo.
Izrael je započeo svoj raketni program još 1960-ih godina u suradnji s Francuskom, kada je razvila, testirala i prodala Izraelu raketu Jericho, koja je postala operativna 1970-ih. Ovaj projektil ima domet od 500 km i može nositi nuklearno i kemijsko oružje. Sredinom 1970-ih Izrael je s Južnoafričkom Republikom razvio projektil Jericho 2. Riječ je o balističkom projektilu dometa oko 1500 km. Izrael je izvršio nekoliko testova tog projektila u Sredozemnom moru, pri čemu su neki od njih stigli do Krete, a neki su pali nedaleko od Bengazija u Libiji.
Jericho 3
Krajem 1990-ih Izrael je počeo razvijati trostupanjski interkontinentalni projektil Jericho 3 dometa do 15.500 km, s mogućnošću da nosi nekoliko nuklearnih i termonuklearnih bojnih glava snage između 800 kilotona do 12 megatona, što je 650 puta veća snaga od atomske bombe koju su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu. Procjenjuje se da je projektil postao operativan 2008. Prema tajnom izvješću Kongresu SAD-a, projektil daje Izraelu mogućnost da izazove nuklearnu štetu svim zemljama Bliskog istoka, Afrike, Europe, Azije, gotovo cijele sjeverne Amerike, te velikim dijelovima Južne Amerike i Oceanije. Izrael također navodno razvija sljedeću generaciju Jericha, Jericho 4, trostupanjske rakete, čije će mogućnosti uključivati nošenje rasprskavajućih bojnih glava. Uz mogućnost nošenja nuklearnih projektila, Izrael je opremio svoju seriju podmornica Dolphin krstarećom raketom nazvanom Popeye Turbo SLCM, koja može dosegnuti domet od 1500 km i nositi nuklearnu bojnu glavu. Prema američkim obavještajnim izvorima, Izrael je 2000. godine izveo testiranje ove rakete u Indijskom oceanu. Svrha je projektila izvršiti protuudar u slučaju da neka zemlja odluči izvršiti nuklearni napad na Izrael. Prema stranim publikacijama, svaka podmornica Dolphin ima četiri krstareće rakete Popeye Turbo SLCM. Osim toga, Izrael razvija nove rakete za podmornice Dolphin koje uključuju sustav vertikalnog lansiranja. Projektili koji će biti na novoj podmornici su balistički projektili koji se lansiraju iz podmornice u isto vrijeme kad i krstareće rakete. Uz to, Izrael posjeduje bombe dugog dometa za razbijanje bunkera, koje mogu pogoditi neka od iranskih nuklearnih postrojenja, oštetiti institucije, terminale za gorivo i paralizirati iranski izvoz nafte napadom na luku Bandar Abbas.
Dron koji u zraku ostaje 30 sati
Projektili nisu jedina opcija za napad dugog dometa koju Izrael ima. Još od 1990-ih ima mogućnost dalekometnog napada iz zrakoplova. IDF ima i arsenal dronova koji uključuje serije Heron, Hermes i Skylark. Od toga treba izdvojiti dron Hermes 900, koji ima operativni domet od 1000 kilometara i može ostati u zraku više od 30 sati, a naoružan je preciznim projektilima zrak-zemlja za gađanje ciljeva. Heron TP je strateški UAV koji može dosegnuti tisuću kilometara i maksimalnu visinu od oko 14.000 metara. Može nositi gorivo i senzore ukupne težine oko 2,7 tona. Njegov povećani kapacitet nosivosti omogućio je dizajnerima da integriraju elemente koji mu daju značajnu prednost pred protivnicima opremljenim naprednim protuzračnim sustavima. To ga čini najboljim za djelovanje u udaljenim područjima kao što su Iran, Sudan i Jemen. Izrael proizvodi i manje bespilotne letjelice Skylark, koje se uglavnom koriste za nadzor, špijunažu i prikupljanje informacija.
IDF-ov godišnji proračun od oko 23,6 milijardi dolara premašuje ukupnu vojnu potrošnju Egipta, Irana, Libanona i Jordana zajedno.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei izdao je dekret 2008. godine kojim se protuzračna obrana izjednačava s programom balističkih projektila i uspostavljaju se jedinstvene snage protuzračne obrane. Od tada se Teheran posvetio protuzračnoj obrani u gotovo jednakoj mjeri kao i proizvodnji napadačkog oružja, no njegovi protuzračni sustavi nisu toliko sofisticirani kao izraelski.
U posljednjih nekoliko godina Iran je udvostručio svoje napore da opremi Hezbolah i druge regionalne saveznike naprednim sustavima protuzračne obrane, te je ranije ove godine predstavio i dva nova sustava protuzračne obrane. Protubalistički sustav Arman ima srednji domet i može identificirati mete na 180 kilometara i uništiti ih na 120 kilometara. Sustav može gađati šest meta istovremeno. Sustav protuzračne obrane Azarakhsh može se montirati na više tipova vozila, a koristi radar, elektro-optički sustav i termalni sustav za otkrivanje i praćenje meta. Osim ovih novih protuzračnih sustava, Iran se u velikoj mjeri oslanja na Khordad-15, moderni sustav protuzračne obrane predstavljen 2019., koji je sličan sustavu Patriot američke vojske. Ovaj sustav može istovremeno gađati do šest ciljeva veličine borbenog mlažnjaka iz raspona od 120 kilometara.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 15, 2024 9:55:02 GMT
Do sada, objavljeno: Od 331 projektila i dronova koje je Iran lansirao na Izrael: - 185 od 185 Kamikaze dronova je oboreno - 103 od 110 balističkih projektila su oborene - 36 od 36 krstarećih raketa je oboreno - Na teritoriji Izraela zabeleženo je 7 udara balističkih raketa
|
|
|
Post by kulinban on Apr 15, 2024 11:23:53 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 16, 2024 5:49:20 GMT
OVE ARAPSKE ZEMLJE SU BRANILE IZRAEL OD IRANA: Americi i Francuskoj se u obaranju dronova pridružili i NEOČEKIVANI SAVEZNICI
Jordan i Saudijska Arabija učestvovali su u obaranju iranskih projektila koji su leteli ka Izraelu, iako te zemlje osuđuju izraelsko postupanje protiv Palestinaca, a Dojče vele objašnjava ko na koga može da računa u ovom komplikovanom regionu. Iran je u noći sa subote na nedelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letelica na ciljeve u Izraelu – kao odmazdu za navodni napad Izraela na iransku ambasadu u Damasku tokom koga je poginulo nekoliko osoba. Saveznici Izraela stali su u njegovu odbranu: britanske i američke vazdušne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. I Francuska je očito učestvovala u tome, iako nije jasno da li su francuske jedinice ispaljivale rakete. Veliku pažnju privukla je činjenica da su jordanske vazdušne snage pružile podršku Izraelu. Susedna zemlja je naime otvorila je vazdušni prostor za izraelske i američke avione, a očito je i učestvovala u obaranju bespilotnih letelica koje su povredile suverenitet njenog vazdušnog prostora.
Napadi ojačali izraelsku poziciju?
Agencija Rojters izveštava da su stanovnici Jordana primetili veliku aktivnost u vazdušnom prostoru. Na društvenim mrežama kružili su snimci ostataka oborene bespilotne letelice na jugu jordanske prestonice Amana. „Pored toga, zalivske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, pošto su u njima smešteni zapadni sistemi za protivvazdušnu odbranu, vazdušni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u avione – što je sve neophodno za tu operaciju“, piše britanski Ekonomist. Neki komentatori su odmah slavili arapsko učešće, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu sarađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku – kao što su istakli Anšel Pfefer, kolumnista liberalnog izraelskog lista Harec, i Mairav Zonšajn iz Međunarodne krizne grupe. „Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz celog sveta, uključujući uticajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofanzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima“, rekao je Džulijen Barns-Dejsi, šef programa za Bliski istok i Severnu Afriku pri Evropskom savetu za spoljne poslove.
Jordan je jedan primer: tamošnja vlada ekstremno kritički gleda na postupanje Izraela u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i tamošnju kraljicu, ima palestinsko poreklo i u proteklim sedmicama došlo je do sve većih protesta protiv Izraela. Pikantan položaj Jordana Istovremeno, Jordan deli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al Aksa i sveto brdo u Jerusalimu, jedno od najvažnijih mesta za muslimane, Jevreje i hrišćane, i sarađuje s izraelskim vlastima – uglavnom iza kulisa. No, i Sjedinjene Američke Države su važan saveznik te zemlje. Jordan, stoga, mora izbalansirati suprotstavljene interese kako bi obezbedio političku stabilnost zemlje i njenu odbranu. Tamošnja vlada je brzo naglasila da je podrška Izraelu takođe akt samoodbrane. „Neki objekti koji su prodrli u naš vazdušni prostor presretnuti su jer su predstavljali pretnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima“, navodi se u izjavi vlasti. „Delovi (presretnutih objekata) pali su na našu teritoriju i nisu pričinili značajniju štetu.“ I Saudijska Arabija postupa slično kao i Jordan: Vlada nastoji da balansira interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno vodi realpolitiku u vezi sa konfliktom u Gazi. Saudijska Arabija je u periodu terorističkog napada Hamasa na Izrael bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je tada poginulo oko 1.200 ljudi. Tokom kasnijih izraelskih vojnih operacija u Gazi je tokom proteklih meseci smrtno stradalo više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je za sada obustavila proces približavanja Izraelu. Saudijska vlada zagovara primirje u Gazi i kritikuje izraelsko postupanje u tom obalskom pojasu. Međutim, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresovana za poboljšanje odnosa s Izraelom.
Iran i zalivske države – višedecenijski konflikt
Bilo da su tokom vikenda delovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obaraju iranske rakete. Već decenijama su Bliski i Srednji istok podeljeni duž religijskih i konfesionalnih linija. U zalivskim arapskim državama je većinsko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu većinski persijsko i šiitsko. Države poput Iraka, Sirije i Libana su, međutim, multietničke, sa mješavinom šiita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih grupa. U meri u kojoj su Iran i zalivske države tamo pokušavale da prošire svoj uticaj, one su se našli između dve vatre. Tu u igru ulaze oni koji zastupaju iranske interese i vode marionetski rat u ime Teherana. Reč je o šiitskim organizacijama koje od Irana dobijaju finansijsku, vojnu, logističku i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici Huti, savez pretežno šiitskih paravojski u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanu. Tu spada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti. I te grupe su bile uključene u napad ovog vikenda – ispaljivale su rakete iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je, navodno, američka vojska koja je tamo stacionirana, prema nepotvrđenim izveštajima, oborila nekoliko ispaljenih raketa. Nije sasvim jasno da li su Saudijci presreli rakete iz Jemena – za razliku od prošle godine, kada su neutralisali rakete Huta. „Regionalni akteri – prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan, koji su navodno presreli iranske dronove – tvrdiće da su morali da zaštite sopstveni vazdušni prostor“, istakao je Masud Mostadžabi, direktor programa za Bliski istok u američkom Atlanstskom savetu. „Međutim, ako se napadi prošire u veći konflikt između Izraela i Irana, države u regionu koje se smatraju braniocima Izraela mogle bi postati mete i biti uvučene u regionalni požar“, navodi on. „To što je mnogo toga u igri, moglo bi ih podstaći da posreduju između suprotstavljenih strana kako bi okončali konfrontaciju“, zaključuje ovaj stručnjak.
(Kurir.rs/Dojče vele/Preneo: N. V.)
|
|
|
Post by kulinban on Apr 16, 2024 6:26:39 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 16, 2024 6:41:44 GMT
Svaki dan slušate o balističkim i krstarećim raketama, znate li koja je razlika?
U današnja opasna vremena, u svijetu u kojem je iz dana u dan sve više napetosti i ratova i gdje se prijeti nuklearnim oružjem, a odmetnute terorističke skupine ispaljuju rakete, mnogo se govori o krstarećim i balističkim projektilima. No znate li koja je razlika među njima? Jemenski hutisti u šahu drže cjelokupan pomorski promet kroz Crveno more jer iz svojih skloništa ispaljuju krstareće rakete, u Gazi i Ukrajini također se ispaljuju rakete, a svijet upozorava na opasnost od sjevernokorejskog arsenala te se pokušava zaustaviti iranski razvoj balističkih projektila. SAD, Rusija i Kina u svojim skladištima drže velike zalihe raznih vrsta projektila.
Prema pisanju portala Arms Control, čak 31 država, uključujući SAD i njegove saveznike, trenutno posjeduje balističke projektile. Za samo devet - Kinu, Francusku, Indiju, Izrael, Sjevernu Koreju, Pakistan, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD - zna se ili se sumnja da posjeduju nuklearno oružje. Ovih devet država i Iran proizveli su ili testirali projektile s dometom većim od 1000 kilometara. Kina i Rusija jedine su dvije države koje nisu saveznici SAD-a, a imaju dokazanu sposobnost lansiranja sa svojih teritorija balističkih projektila koji mogu pogoditi kontinentalni dio SAD-a. Balističke i krstareće rakete su dvije vrste vođenih projektila, od kojih je svaka dizajnirana za različite svrhe i s jedinstvenim karakteristikama te postoje varijante i jednih i drugih. Prema putanji leta, balistički projektili slijede paraboličnu putanju, uzdižući se u visinu i zatim spuštajući na zemlju kako bi dosegli metu. Za navigaciju se oslanjaju na silu gravitacije i unutarnje sustave navođenja.
Krstareće rakete lete na relativno konstantnoj visini, obično nižoj od balističkih raketa, i koriste aerodinamički uzgon kako bi ostale u zraku. Kad govorimo o pogonu, balistički projektili obično koriste raketni pogon za postizanje velikih brzina potrebnih za njihovu putanju. Nakon što se gorivo potroši, slijede putanju slobodnog pada.
Balistički projektili mogu doseći vrlo velike visine tokom početne faze leta, kada se penju gotovo u orbitu. Imaju tendenciju biti vrlo brzi tokom svoje faze pokretanja, dostižući ekstremno velike brzine.
Balistički projektili prvenstveno su vođeni tokom prve faze - kada dosiže podorbitalnu visinu - te završne faze - prilikom sagorijevanja motora - navigacijskim sustavima koji se koriste za korekciju smjera. U početku ih pokreću rakete, ali zatim slijede putanju bez pogona, slobodno padajući prema svojim ciljevima.
Što se tiče udaljenosti, balistički projektili često imaju interkontinentalne domete, ovisno o njihovom dizajnu.
S duge strane krstareće rakete koriste mlazne motore (turbomlazne ili turboventilatorske).
Krstareće rakete općenito lete na nižim visinama, ispod stratosfere, kako bi održale kontrolirani let, i imaju relativno niže brzine u usporedbi s njima, ali mogu putovati podzvučnom ili nadzvučnom brzinom, ovisno o dizajnu. Krstareće rakete imaju kontinuirane sustave navođenja, a koriste ugrađene senzore i GPS za navigaciju tijekom cijelog leta. Krstareće rakete pak općenito imaju kraći domet u usporedbi s njima, ali još uvijek mogu pokriti značajne udaljenosti.
Također, balistički projektili su dizajnirani za strateške svrhe, kao što je isporuka nuklearnog ili velikog konvencionalnog tereta. Namjena im je upotreba za napade na velikim udaljenostima dok su krstareće rakete svestrane i mogu se koristiti i za strateške i za taktičke svrhe. Prikladne su za precizne napade na specifične ciljeve. Ukratko, balističke rakete slijede paraboličnu putanju na velikim visinama s motornim usponom i slobodnim padom dok krstareće rakete lete na nižim visinama s kontinuiranim letom pomoću mlaznih motora. Svaki tip ima svoje prednosti i prikladan je za specifične vojne primjene.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 5:12:46 GMT
Kosovo napravilo velik korak prema ulasku u Vijeće Europe. Srbi su bijesni
PARLAMENTARNA skupština Vijeća Europe (PACE) preporučila je danas prijem Kosova u tu organizaciju, što je naljutilo Beograd koji je rekao da je to "dan srama", dok ga je Priština nazvala "velikim danom" i korakom bliže prijemu u punopravno članstvo.
Zastupnici PACE usvojili su dvotrećinskom većinom izvješće grčke zastupnice Dore Bakoyannis, kojim se Odboru ministara Vijeća Europe preporučuje da prihvati kandidaturu Kosova za članstvo u Vijeću Europe - organizaciji posvećenoj ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i razvoju demokracije.
Za izvješće je glasao 131 zastupnik, protiv je bilo 29, a od ukupno 171 suzdržalo ih se 11. Parlamentarna skupština uputit će prijedlog za prijem Kosova Odboru ministara vanjskih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara, a taj sastanak očekuje se 16. i 17. svibnja u Strasbourgu.
Dačić: Priština nad srpskim narodom provodi politiku terora
Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić rekao je da je danas bio "dan srama u Parlamentarnoj skupštini vijeća Europe", ocijenivši kako je "prvi puta u povijesti preporučeno članstvo nečega što nije država, i koje pritom ne ispunjava osnovne uvjete u području ljudskih prava i sloboda". Dačić je u pisanoj izjavi istaknuo da "Priština već 11 godina odbija formirati Zajednicu srpskih općina" i nad srpskim narodom "provodi politiku terora i etničkog čišćenja". Ovom odlukom, nametnutom silom međunarodnih moćnika, "potkopali su temelje i Vijeća Europe i međunarodnog pravnog poretka", istaknuo je Dačić. Kosovski dužnosnici su iznimno zadovoljni dosadašnjim ishodom. "Odličan dan za Kosovo. Ovo je službena podrška uspjehu naše zemlje kada je riječ o ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava i još jedan korak bliže punopravnom članstvu u Vijeću Europe", objavio je poslije glasanja u PACE-u premijer Kosova Albin Kurti na društvenoj mreži X-u.
Grčka zastupnica: Kosovo ispunjava uvjete za prijem
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani drži da se u debati "čuo glas Europljana". Osmani dijeli Kurtijev stav da je "pred Kosovom samo još jedan korak do punopravnog članstva". Istodobno, Radio Slobodna Europa (RFE) objavila je kako se u diplomatskim krugovima može čuti da članstvo Kosova možda ipak neće biti stavljeno na dnevni red sastanka Odbora ministara u svibnju. To se, navodi RFE, odnosi i na aktivnost zemalja Kvinte – Sjedinjenih Država, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije – koje inače podržavaju Kosovo, ali istodobno žele da Priština krene ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom, što je bio jedan od ključnih protuargumenata Beograda za prihvaćanje izvješća grčke zastupnice Dore Bakoyannis. Ona je, pak, u svom izvješću ocijenila da je riječ o pitanju koje je u "unutrašnjoj nadležnosti Kosova i nema veze s prijemom u Vijeće Europe". Bakoyannis je naglasila da je Kosovo, "bez obzira na neke nedostatke", funkcionalna demokracija i ispunjava uvjete za prijem, te da su i pravnici također potvrdili stajalište da Kosovo ispunjava temeljne uvjete za članstvo.
U veljači prošle godine obje strane prihvatile europski plan
Srbija ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem. Po okriljem Europske unije Beograd i Priština su u travnju 2013. godine u Bruxellesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali je taj proces dospio u slijepu ulicu jer Priština inzistira na priznanju, koje Beograd kategorički odbacuje. U veljači 2023. godine su obje strane u Bruxellesu prihvatile europski plan za Kosovo, koju podupiru i Sjedinjene države, a mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti i uzajamne optužbe.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 6:46:16 GMT
Izraelci objavili novi snimak masivne rakete koju je ispalio Iran, govorili o detaljima projektila
Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su novi snimak na kojem prikazuju dio iranskog balističkog projektila koji su presrele zračne snage ove zemlje. Zamjenica glasnogovornika izraelske vojske Masha Michelson detaljnije je govorila o projektilu te je poručila kako je u sebi nosio 400 kilograma eksploziva.
"Ovo što vidite iza mene je sam dio dalekometne iranske balističke rakete koja je u sebi nosila 400 kilograma eksploziva. Iran je u prošlu subotu ispalio više od 120 balističkih raketa koje su gađale baze IDF-a. Spremni smo i za sve buduće prijetnje s kojima se možemo suočiti i nećemo dozvoliti Iranu da ugrožava sigurnost Bliskog istoka kao i naših ljudi", rekla je Michelson. Inače, glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari i njegova zamjenica Masha Michelson pozirali su 16. aprila ispred iranske balističke rakete te su medijima govorili o raketi kojom je Iran gađao Izrael. "Ostaci predstavljaju samo 70 posto cjelokupnog projektila, jer su bojeva glava i drugi dijelovi uništeni tokom presretanja. Očekuje se kako će vojska proučiti ostatke rakete kako bi produbila razumijevanje iranskih oružanih sistema", naveli su predstavnici izraelske vojske.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 6:50:16 GMT
Ovime je Iran gađao Izrael: Kruži snimak monstruoznog projektila izvučenog iz Mrtvog mora
Društvenim mrežama kruži videozapis za koji se tvrdi da je snimljen negdje na obali Mrtvog mora, a na kojem vidi dio balističke rakete koja je navodno korištena u iranskom napadu na Izrael. Ono što je impresivno je sama veličina dijela rakete koju je, kako se može vidjeti na videozapisu, iz mora morao izvlačiti kamionet.
Izvori iranskih medija tvrde da je raketa koja je pala u Mrtvo more iranska balistička raketa tipa "Emad". Domet joj je 1.700 km. Nosi bojevu glavu od 750 kg, a domet tačnosti joj je 50 metara.Kako se može vidjeti na videosnimku balistička bojeva glava nedostaje.
The Emad can carry a 750 kg payload at a range of 1700 km with 10 m accuracy. It uses a new nose cone design, which is different from that of the original Shahab-3. The changed design may also make it possible for the warhead to detonate high above a target, which makes it more suitable for an air burst chemical, biological[3] or nuclear weapon detonation, as well as for nuclear electromagnetic pulse attack. An Emad missile on launcher at a parade in Tehran in 2019.
The missile was presented by Brigadier General Hossein Dehghan on 11 October 2015. Emad features a newly designed reentry vehicle with a more advanced guidance and control system, making it the country's first IRBM that is precision-guided. The missile features a Maneuverable reentry vehicle (MARV).
The missile has an advanced guidance and control system in its nose cone, and it is said to have an accuracy of about 50 meters. The missile, which appears to be another variant of the Shahab-3, was expected to be delivered to the armed forces some time in 2016.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 7:02:36 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 17, 2024 7:39:02 GMT
Votes on Kosovo's application for membership in the Council of Europe (CoE)
Against: 29 🇪🇸 8 Španija 🇷🇸 7 srbija 🇭🇺 4 Mađarska
🇧🇦 2 Bosna (Branislav Borenović, Snežana Novaković-Bursač)
🇨🇾 2 Kipar 🇫🇷 2 Francuska 🇩🇪 1 Njemačka
🇮🇹 1 Italija 🇲🇪 1 Crna Gora (Maja Vukičević)
🇬🇷 1 Grčka
In Favor: 131 🇦🇱 4 🇦🇩 2 🇦🇹 5 🇧🇪 4 🇧🇬 3 🇭🇷 3 🇨🇿 1 🇩🇰 4 🇪🇪 3 🇫🇮 5 🇫🇷 6 🇩🇪 7 🇮🇸 1 🇮🇪 1 🇮🇹 6 🇱🇻 3 🇱🇮 2 🇱🇹 4 🇱🇺 2 🇲🇨 2 🇲🇪 1 🇳🇱 2 🇲🇰 2 🇳🇴 5 🇵🇱 4 🇵🇹 2 🇸🇲 1 🇸🇮 1 🇪🇸 1 🇸🇪 5 🇨🇭 3 🇹🇷 18 🇬🇧 3 🇲🇹 3 (non recognizers 🇦🇲 3 🇧🇦 2 🇬🇷 4 🇷🇴 2 🇺🇦 1)
Abstained: 🇮🇹 6 🇲🇩 3 🇩🇪 1 🇲🇪 1
|
|