|
Post by kulinban on Mar 10, 2022 21:01:13 GMT
Ovo je lista svih kompanija koje su napustile Rusiju
Nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, brojne kompanije odlučile su napustiti Rusiju. BUKA portal / 04. Mart 2022 Rusija pokušava zaustaviti egzodus stranih kompanija, no zemlje širom svijeta uvode nove sankcije, a niz kompanija već je obustavio svoje poslovanje u Rusiji. CNN je objavio popis svih kompanija koje su napustile Rusiju. Automobilska industrija Ford – U utorak su objavili da obustavljaju sve svoje operacije u Rusiji jer su “duboko zabrinuti zbog situacije u Ukrajini”.
General Motors – Kompanija će zaustaviti izvoz u Rusiju “do daljnjeg”.
Toyota – U četvrtak su objavili da prestaju proizvoditi automobile u Rusiji ili ih uvoziti u zemlju “do daljnjeg, zbog poremećaja u lancu opskrbe”.
Volkswagen – Kompanija također zaustavlja proizvodnju vozila u Rusiji te će obustaviti izvoz na rusko tržište.
Aviokompanije
Boeing – Iz kompanije su naveli da obustavljaju održavanje i pružanje tehničke podrške za ruske zračne prijevoznike. Također su naveli da privremeno zatvaraju svoj ured u Moskvi.
Airbus – U srijedu su saopćili da povlače slične poteze kao i Boeing te da će obustaviti i isporuku rezervnih dijelova u Rusiju.
Velike tehnološke kompanije
Apple – Kompanija je objavila da su “duboko zabrinuti” zbog ruske invazije te da prestaju prodavati svoje proizvode u Rusiji.
Facebook – Krovna kompanija Meta objavila je da će blokirati pristup ruskim medijima RT-u i Sputnjiku u Evropskoj uniji (EU).
Twitter – Najavili su planove kojima žele smanjiti “vidljivost sadržaja ruskih državnih medija”.
Netflix – Iz kompanije su saopćili da odbijaju emitirati ruske državne TV kanale u zemlji, “zbog nastale situacije” u Ukrajini.
Spotify – Zatvoreni su uredi kompanije u Rusiji te su ograničene emisije “u vlasništvu i pod rukovodstvom ruskih državnih medija”. S platforme je uklonjen sadržaj ruskih medija RT-a i Sputnjika u Evropi i drugim regijama Roku – Kompanija koja prodaje hardver koji korisnicima omogućava streamanje sadržaja putem interneta, zabranila je RT u cijelom svijetu.
YouTube – I ova je platforma blokirala ruske državne medije u Ukrajini. Google i YouTube također su rekli da više neće dopustiti ruskim državnim medijima da prikazuju oglase ili prikupljaju finansije za svoj sadržaj.
Airbnb’s – Suosnivač je u četvrtak objavio da kompanija obustavlja sve svoje operacije u Rusiji i Bjelorusiji.
Energetika
BP – U nedjelju su saopćili da planiraju napustiti svoj udio od 19,75 posto u najvećoj ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft.
Equinor – Kompanija će također napustiti sva zajednička ulaganja u Rusiji, objavljeno je u ponedjeljak. “Jako smo zabrinuti i potreseni invazijom na Ukrajinu”, objavili su.
Exxon – Ova firma obećala je da će svoj posljednji preostali naftno-plinski projekt ostaviti u Rusiji i da neće ulagati u nove projekte u zemlji.
Shell – I ova kompanija napušta Rusiju, odustaje od zajedničkih ulaganja s Gazpromom.
TotalEnergies – U utorak su osudili ruske postupke i izjavili da više neće osiguravati kapital za nove projekte u zemlji.
Finansijski sektor
Mastercard – Američka kompanija Mastercard objavila je da je više finansijskih institucija blokiralo pristup svojoj mreži plaćanja u sklopu sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Visa – Kompanija je objavila da poduzima mjere kako bi uskladila poslovanje sa sankcijama Rusiji, najavivši da će poštivati i eventualne nove kaznene mjere.
Mediji
Disney – Kompanija obustavlja prikazivanje svojih filmova u Rusiji, navodeći kao razlog “ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu”.
DirecTV – Prekinuli su veze s RT-om, proruskom televizijskom mrežom.
WarnerMedia – Obustavili su prikazivanje filma “The Batman” u Rusiji.
Maloprodaja
H&M – Privremeno su obustavili prodaju u Rusiji, navodeći kao razlog “duboku zabrinutost zbog tragičnih događaja u Ukrajini”.
Ikea – Kompanija je zatvorila trgovine i nabavku iz Rusije, ali i Bjelorusije, ruske saveznice. Ikea je imala .
17 svojih trgovina u Rusiji, navodeći da ova poslovna odluka utječe direktno na oko 15.000 zaposlenika.
Dostava
Maersk i MSC Mediterranean Shipping Company – Objavili su da prekidaju rezervacije tereta s Rusijom
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2022 7:32:00 GMT
Moskovljani se opraštaju od McDonald'sa: "Donbas je toga vrijedan"
MOSKOVLJANI su se posljednja dva dana opraštali od svojih omiljenih brendova poput McDonald'sa i Starbucksa, simbola ruskog otvaranja zapadu, koji su ondje odlučili obustaviti svoje aktivnosti zbog invazije na Ukrajinu.
Lena Sindorova, 18-godišnja studentica plesa, voljela je ići u McDonald's na Puškinovu trgu, koji je ondje otvoren u siječnju 1990. kao prvi zapadni brend uopće, što je bio važan događaj za građane u vrijeme perestrojke i raspadanja SSSR-a. "Nadam se da je to samo privremeno", rekla je mlada djevojka koja smatra da je "zapad kriv za sankcije, a ne Rusija".
McDonald's, koji u Rusiji ima 850 restorana, omiljeno je mjesto još dvojice Moskovljana, Stepana Gruntova i Stanislava Logvinova, studenata prometa.
"Šteta je to, ali kakve veze ima McDonald's sa sukobom u Ukrajini", kazao je Stepan, inače iz Bjelorusije. Njemu je zatvaranje McDonald'sa "tragedija".
"Donbas je toga vrijedan"
Iako ga obožavaju, mnogim se Rusima pred slavnim restoranom ton ipak promijenio. "Neka ga zatvore ako hoće", kaže Nikolaj Kopljov iako je upravo izašao s velikim hamburgerom. "Donbas je vrijedan McDonald'sa", tvrdi. "Životi spašeni u Donbasu mnogo su važniji od toga da se dobro jede", dodaje 18-godišnji Stanislav Logvinov, očito uvjeren u Putinov argument da je Moskva intervenirala u Ukrajini kako bi ljude u separatističkim regijama spasila od genocida. Vasilij Ivanov (40) misli isto. "Neka zatvore što hoće, samo ćemo biti jači", kaže bivši vojnik koji "gaji najveće poštovanje prema Putinu". "Sam je protiv cijelog svijeta", naglašava.
Prilika za Rusiju
Slično je ispred drugog američkog brenda, lanca kavana Starbucksa. "Volim njihovu kavu, podsjeća me na godine kad sam radila u SAD-u", pripovijeda 42-godišnja menadžerica Svetlana Isaijeva. "Tužno je to što se događa našoj zemlji, ali nije problem. To je prilika da Rusija izgradi svoju ekonomiju". Aliona (23), koja je u Moskvu stigla prije godinu i pol iz Donbasa, kaže da je šokirana odlukom zapadnih brendova da zatvore svoje vrata u Rusiji. "Zapadnjaci su uvijek znali razlikovati između vlade i naroda. Međutim, sad upravo kažnjavaju srednju klasu Rusa, oko 20 posto stanovništva, koje se tradicionalno smatra prozapadnim", kazala je.
Tvrdi da svi njezini rođaci kritiziraju rusku intervenciju u Ukrajini. "A upravo će oni sankcijama biti najteže pogođeni".
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2022 11:05:49 GMT
Koje su alternative ruskom plinu u Evropi ?
Oko 40% potreba za plinom i naftom Europa zadovoljava iz Rusije. Rat u Ukrajini je prisilio evropske zemlje da razmisle o alternativnim izvorima energije.
Evropska unija je u sklopu odgovora na rat u Ukrajini, donijela odluku da do 2023. smanji ovisnost o ruskom gasu za dvije trećine. Brisel pokušava da postigne sporazume sa drugim izvoznicima plina kao što su: SAD, Norveška, Katar, Azerbejdžan, Alžir, Egipat, Turska, Japan i Južna Koreja.
Postoji nekoliko potencijalnih alternativa za ruski plin.
Ukapljeni plin (LNG)
Jedna od opcija za Evropsku uniju jeste da u svome pravcu pokuša usmjeriti što veći broj brodova koji prenose ukapljeni plin poznat kao LNG. Iako ovo može biti kratkoročno rješenje ne postoje dovoljne mogućnosti proizvodnje i transporta ove vrste plina da bi zadovoljila sve potrebe Europske unije.
U svrhu nabavke LNG-a, Njemačka planira da izgradi dva LNG terminala i pokuša da uveze LNG iz Katara. Italija će pokušati da poveća uvoz plina iz Alžira.
Ugalj
Jedna od opcija za nadomjestak energije jeste da se reaktiviraju ranije isključene termoelektrane. Ključni problem sa ovom mjerom jeste zagađenje.
"Kratkoročno, kao mjeru predostrožnosti i pripreme za najgore, moramo staviti u pripravnost termoelektrane, a možda ih čak i koristiti", izjavio je Robert Habeck za njemački radio Deutschlandfunk.
Obnovljivi izvori energije
Dio europskih zvaničnika je izjavio da je ruska invazija Ukrajine šansa da se ubrza prelazak na obnovljive izvore energije. Njemačka planira ubrzati rast solarne energije, kao i proizvodnju pomoću vjetra.
Jedna od opcija za proizvodnju čiste energije jeste povećanje upotrebe nuklearnih elektrana. Nuklearne elektrane su od 2014. godine najveći europski izvor energije i u 2021. su povećale proizvodnju za 6%.
Određenu ulogu može odigrati i uvoz goriva baziranih na hidrogenu. Sa druge strane okretanje ovoj vrsti energije bi povećalo zavisnost od Rusije koja planira da postane najveći svjetski izvoznik energije bazirane na hidrogenu. Alternativu za ruski hidrogen bi mogla ponuditi Australija.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2022 19:00:14 GMT
PUTIN ĆE PASTI U NESVIJEST: "Ide četvrti talas sankcija. Ovo će pogoditi centralni sektor ruskog sistema!"
"Mi ćemo predložiti veliku zabranu novih evropskih investicija u ruskom energetskom sektoru. Zato što ne bismo trebali hraniti energetsku ovisnost koju želimo ostaviti iza sebe".
Evropska unija od sutra primjenjuje novi, četvrit talas sankcija protiv Rusije, objavila je Ursula von der Leyen.
"Prvo, uskratit ćemo Rusiji status najpovlašćenije nacije na našim tržištima. Ovo će ukinuti važne pogodnosti koje Rusija uživa kao članica Svjetske trgovinske organizacije. Ruske kompanije više neće imati privilegirani tretman u našim ekonomijama. Takođe ćemo raditi na suspendiranju prava na članstvo Rusije u vodećim multilateralnim finansijskim institucijama, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Osigurat ćemo da Rusija ne može dobiti finansiranje, zajmove ili bilo koje druge beneficije od ovih institucija. Zato što Rusija ne može grubo kršiti međunarodno pravo i, u isto vrijeme, očekivati da će imati koristi od privilegija da bude dio međunarodnog ekonomskog poretka", saopćila je predsjednica Evropske komisije.
Ona je dalje rekla:
"Drugo, nastavit ćemo vršiti pritisak na ruske elite bliske Putinu, kao i na njihove porodice i pomagače. Zbog toga će se ministri finansija, pravosuđa i unutrašnjih poslova G7 sastati sljedeće sedmice kako bi koordinirali radnu grupu koju smo osnovali za targetiranje Putinovih prijatelja.
Treće, brinemo se da ruska država i njene elite ne mogu koristiti kripto sredstva da zaobiđu sankcije. Zaustavićemo grupu blisku Putinu i arhitektima njegovog rata da koriste ovu imovinu za rast i prenos svog bogatstva.
Četvrto, zabranit ćemo izvoz bilo koje luksuzne robe EU iz naših zemalja u Rusiju, kao direktan udarac ruskoj eliti. Oni koji održavaju Putinovu ratnu mašinu više ne bi trebali moći uživati u svom raskošnom načinu života dok bombe padaju na nevine ljude u Ukrajini.
Peto, što je vrlo važno, zabranit ćemo uvoz ključnih roba u sektoru željeza i čelika iz Ruske Federacije. Ovo će pogoditi centralni sektor ruskog sistema, lišiti ga milijardi prihoda od izvoza i osigurati da naši građani ne subvencioniraju Putinov rat.
Konačno, mi ćemo predložiti veliku zabranu novih evropskih investicija u ruskom energetskom sektoru. Zato što ne bismo trebali hraniti energetsku ovisnost koju želimo ostaviti iza sebe. Ova zabrana će obuhvatiti sve investicije, transfer tehnologije, finansijske usluge, itd., za istraživanje i proizvodnju energije – i time će imati veliki uticaj na Putina", objavila je Von der Leyen.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je po pitanju četvrtog paketa sankcija “sve ne stolu, nema tabua”, te da se ne isključuje ni zabrana uvoza ruskog plina niti isključenje ključnih ruskih banaka Sberbank i Gazprombank iz međunarodnog sistema razmjene financijskih podataka SWIFT.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2022 22:21:56 GMT
ANALIZA BRITANSKOG "GUARDIANA": Kako bogati Rusi koriste Srbiju!?
Bogati Rusi koriste Srbiju kako bi "na mala vrata" ušli u Evropu i izbjegli zabranu letova do i iz Rusije koju je uvela Evropska unija, piše britanski list Guardian.
List navodi da je Air Serbia udvostručila broj direktnih letova od Moskve do Beograda na 15 sedmično, kako bi zadovoljila potražnju koja ubrzano raste nakon što je EU zabranila da ruski avioni ulaze u njen vazdušni prostor zbog invazije na Ukrajinu.
Rusija je zauzvrat zatvorila svoj vazdušni prostor za avione iz EU i Velike Britanije, podsjeća Guardian.
Srbija nije članica EU i odbila je da uvede Rusiji sankcije, ali njeni avioni mogu da lete u EU, što je čini “jedinim evropskim vazdušnim koridorom koji je otvoren za Rusiju”, prema kompaniji ForwardKeys, koja analizira podatke o putovanjima, a na koju se poziva Guardian.
U prvoj sedmici marta, kapacitet sjedišta na letovima između Rusije i Srbije uvećan je za 50 posto u odnosu na sedmicu prije nego što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, navode iz ForwardKeys, prenosi Guardian.
“Najupadljivija je brzina kojom je Srbija postala put između Rusije i Evrope”, kazao je Oliver Ponti, potpredsjednik ForwardKeys.
Rusi koji pristižu u Srbiju putuju dalje u Evropu, a glavne destinacije su im Kipar, Francuska, Švajcarska i Italija, a također, putuju u Veliku Britaniju, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Španiju.
Kako se navodi u članku, u trenutku pisanja teksta bilo je preostalo samo još jedno sjedište u biznis klasi na subotnjem letu iz Moskve do Beograda, po cijeni od skoro 700 eura, a ni jedno sjedište u ekonomskoj klasi nije bilo slobodno.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 12, 2022 21:35:06 GMT
Još jedna velika kompanija se povlači iz Rusije Portparol kompanije je u saopćenju pozvao na mir i istakao da nadalje suspenduju sve isporuke hardvera i softvera širom Ruske Federacije.
Sonyjevo PlayStation odjeljenje odlučilo je da se pridruži drugim kompanijama i obustavi poslovanje u Rusiji zbog invazije te zemlje na Ukrajinu.
Portparol kompanije je u saopćenju pozvao na mir i istakao da nadalje suspenduju sve isporuke hardvera i softvera širom Ruske Federacije.
Pored toga, digitalna prodavnica igara "PlayStation Store“ više neće biti dostupna u Rusiji.
Uz novu odluku, kompanija je najavila i donaciju 2 miliona američkih dolara Visokom komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) i međunarodnoj nevladinoj organizaciji "Save the Children" za podršku žrtvama u Ukrajini.
"Sony se iskreno nada da će ova situacija biti brzo riješena i da će mir biti uspostavljen u Ukrajini i širom svijeta“, navodi se u saopćenju.
Prema mišljenju analitičara, Sonyjev potez je jedan od najznačajnijih u gaming industriji dosad. PlayStation je najpopularnija konzola u Rusiji, a nova odluka će neminovno ostaviti negativne posljedice na kompaniju.
Analize pokazuju da PlayStation ima ogromnu bazu korisnika u Rusiji koja se broji u milionima, a analitičari ovu odluku opisuju kao "naročito tešku za kompaniju iz čisto finansijskog ugla".
Mykhailo Fedorov, ukrajinski ministar digitalne transformacije, je prošle nedjelje zatražio od Sonyja i Xboxa da napuste rusko tržište.
Molbe su uslišene, a Sony je samo još jedna u nizu kompanija koje su se povukle sa ruskog tržišta.
Odluku sličnu ovoj doneo je i Nintendo. Čuveni gejming gigant je također obustavio svoje poslovanje u Rusiji.
Nintendo je saopćio da obustavlja sav izvoz u Rusiju "u doglednoj budućnosti", navodeći kao glavne razloge probleme u logistici i transportu koji su izazvani zapadnim sankcijama Rusiji.
Pored toga, EA je nedavno uklonio ruske timove iz svojih FIFA i NHL igara, dok su Rockstar i Cyberpunk 2077 najavili povlačenje iz zemlje
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2022 11:18:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2022 16:51:39 GMT
Kako su sankcije preko noći u potpunosti promijenile živote običnih Rusa. ‘Kupila sam zadnji iPhone, ali nemam punjač‘ ‘Hrana neće nestati, ali će biti skuplja‘, kaže. ‘Koliko skuplja, to ne mogu ni zamisliti - a bojim se o tome i misliti‘ Piše: Jutarnji.hr Objavljeno: 13. ožujak 2022. 16:00 SAD, Velika Britanija i EU su zbog invazije na Ukrajinu nametnule Rusiji financijske sankcije bez presedana, a stotine međunarodnih kompanija povukle su se iz zemlje. Utjecaj takvih mjera tek se počinje osjećati, dok rastu cijene osnovnih proizvoda, a sve izvjesniji gubitak poslova kod ljudi povećava osjećaj sve veće izolacije. BBC opisuje neke od načina na koje se život u Rusiji promijenio. Sva imena u ovom tekstu su promijenjena, a iznos vrijednosti valute u vrijeme pisanja teksta bio je točan, no u međuvremenu se promijenio. Jestivo ulje, šećer i lijekovi za tlak Potrošačke cijene porasle su za 2,2 posto u prvom tjednu invazije, a najviše cijene hrane. Neke su trgovine ograničile prodaju nekih namirnica nakon izvještaja o tome da neki stvaraju velike zalihe. Cijene lijekova nisu pogođene sankcijama, no kako su mnoge velike transportne kompanije suspendirale svoje usluge, uskoro bi mogle biti pogođene i te zalihe.
Rubalj je od početka invazije totalno potonuo, što je mnoge trgovce navelo da povećaju cijene. Daria, koja živi u Moskvi, kaže kako još nije vidjela prazne police.
'Hrana neće nestati, ali će biti skuplja', kaže. 'Koliko skuplja, to ne mogu ni zamisliti - a bojim se o tome i misliti.'
Jan je građanin EU koji živi i radi u Moskvi.
'20. veljače naručio sam namirnica za 5.500 rubalja (oko 57 dolara), a sada ista košara košta 8.000', kaže. Cijene mlijeka su se gotovo udvostručile u posljednja dva tjedna, kaže.
Cijene šećera i žitnih pahuljica su oko 20 posto više nego prošle godine. Ruska državna novinska agencija Tass kaže kako su neki trgovci pristali ograničiti porast cijena nekih namirnica na 5 posto. Drugi su ograničili količinu nekih osnovnih stvari koje kupci mogu kupiti, poput brašna, šećera i ulja.
Daria također stvara zalihe. 'Kupili smo 4 kg kave, 4 litre suncokretovog ulja, 4 litre maslinovog ulja i četiri boce viskija.' Također je naručila i tromjesečnu zalihu lijekova za visoki tlak, jer je do nekih lijekova već sada teško doći.
Posljednji iPhonei i posljednja šansa za 'strano blaženstvo'
Cijene nekih dobara drastično su porasle. Cijene smartphonea i televizora porasle su za 10 posto, a uobičajena cijena aranžmana u Turskoj veća je za 29 posto. Veliki brendovi poput Applea, Ikee i Nikea više ne prodaju svoje stvari u Rusiji.
Daria već neko vrijeme razmišlja o kupovini laptopa, pa je požurila s kupovinom jer cijene počinju rasti.
'Početkom veljače laptop je koštao oko 70.000 rubalja (730 dolara), a krajem veljače oko 100.000 rubalja koliko smo ga, na kraju, i platili. Sada vidim da je koštao 140.000 dok sve nisu rasprodali vs što su imali.'
Punjač za iPhone nisu kupili, iako su se mnogi odlučili i na to jer Apple je 2. ožujka rekao kako zaustavlja svaku prodaju svojih proizvoda u Rusiji. 'Vjerojatno smo trebali kupiti i punjač. Sada se šalimo da svi imamo posljednji iPhone', kaže Daria.
I cijena novih automobila je porasla. 'Kupili smo filtere za ulje za naš auto i čuvamo ga za vrijeme kad će nam zatrebati. Uspjeli smo ih dobiti po staroj cijeni, koja se kasnije udvostručila pred našim očima', kaže Daria.
Pavel je predavač na fakultetu i živi sa ženom i dvoje djece. Namjeravao je kupiti neke stvari za stan. Na dan kad je počeo rat, neke su se cijene uvećale za 30 posto. Uspio je kupiti frižider, štednjak i kuhalo za vodu, te iz Ikee naručio krevet i ormar samo dan prije nego su zatvorili trgovinu. Kaže da se u Ikei cijene nisu promijenile. 'Jednostavno nisu imali vremena povisiti cijene', Pavel se gorko šali.
Simbolika zatvaranja svih 847 McDonald'sovih restorana nije promakla Rusima - to je jedna od prvih zapadnih firmi koja je otvorila svoja vrata u Sovjetskom Savezu prije 30 godina. Samo nekoliko sati od najave zatvaranja, tisuće ljudi su došli u restorane i pokupovali što se dalo, a onda počeli te obroke preprodavati i po 10 puta višim cijenama. 'Nuggetsi i pite kupljeni netom prije zatvaranja. Posljednja šansa da okusite strano blaženstvo', stoji u jednom oglasu.
‘Čeka nas ekonomski krah još gori od onog 1918. Putinova kontramjera Zapadu? To je prazna puška‘
No Vladimir, koji živi u Saratovu u jugoistočnoj Rusiji, kaže da još nije osjetio utjecaj zapadnih sankcija. 'Vatniki (podržavatelji Kremlja, op.a.) neće biti pogođeni sankcijama jer ne kupuju skupu stranu robu', kaže.
Gubitak korisnika i online usluga
Ruske su banke izbačene iz međunarodnog Swift sistema plaćanja. Visa, Mastercard, American Express, Apple i Google Pay ograničili su svoje usluge u Rusiji. Ruska središnja banka kaže kako bi ekonomija mogla potonuti za osam posto.
'Situacija je imala veliki utjecaj na naše poslovanje', kaže Nataša koja radi u fitness industriji. 'Smanjio nam se broj korisnika. Ljudi se raspituju mogu li dobiti povrat novca za članarinu. A naši troškovi prostora, opreme i čišćenja stalno rastu. Izdaci su oko 30 posto veći otkako su uvedene sankcije.' Ona očekuje da će se mnogi poslovi poput njezinog zatvoriti. Oni koji ostanu otvoreni, imat će velikih problema da pronađu ruske proizvođače koji će zamijeniti opremu iz uvoza.
Ekaterina vodi nekoliko škola stranih jezika i kaže da su joj sankcije već donijele probleme. 'Imamo nastavnike u drugim zemljama koje ne možemo platiti jer su sve mreže prijenosa novca zamrznute. Imamo i studente u SAD-u, Njemačkoj i Latviji koji ne mogu uplatiti svoje članarine na naše račune. Pronašli smo načine za to, ali u ovom trenutku svaki radni dan počinje gašenjem nove krize.'
Ekaterina je zabrinuta kako će upravljati svojim međunarodnim grupnim satovima ako je Zoom blokiran i kaže da je imala problema jer je njezine internetske platforme održavala tvrtka u Ukrajini.
'Sve je odmah stalo iako smo godinama radili s njima. Bili smo jako zadovoljni s njima i njihov rad je bio vrhunski. Jako smo ljuti zbog njih, zbog nas samih, zbog toga što smo se svi našli u ovoj situaciji', kaže ona.
Nataša se teško nosi s novonastalom situacijom. 'Ovo je posve nova vrsta krize zbog čega se svi osjećamo izgubljeno i zbunjeno. Nisu u pitanju samo naši poslovi, već i životi. Gubitak prihoda, to što se moram odreći čitavog života, smanjeni kontakti, uključujući i one na društvenim mrežama i to što ne možemo putovati kako bismo vidjeli rodbinu i prijatelje koji žive vani. Mnoge smo stvari već izgubili, a to još uopće nismo shvatili.'
Daria kaže da je brine što je čula za gubitak radnih mjesta kako se velike međunarodne tvrtke povlače iz Rusije. 'Zasad nema rezova u projektima na kojima radim, a koje financira vlada', kaže ona. 'Ali se jako bojim da ću izgubiti posao.'
Zatvaranje medija i prisjećanje na hladni rat
Novi zakon prijeti zatvorom svakome za koga se posumnja da je širio 'lažne' vijesti o invaziji. Nezavisni i međunarodni mediji podvrgnuti su strogim ograničenjima. Više od 13.000 ljudi uhićeno je u antiratnim prosvjedima.
Daria smatra predsjednika Putina odgovornim za sankcije, ali većina Rusa vijesti dobiva iz državnih medija, koji prenose antiukrajinsku propagandu Kremlja. Mnogi podržavaju Putina i možda će na kraju okriviti Zapad za sankcije.
Drugi ne podržavaju rat, no ostaju tihi. Naime, za Ruse je riskantno kritizirati vodstvo zemlje. Zapadne se vlade nadaju da će sankcije koje se gomilaju na Rusima nanijeti dovoljno štete da izazovu promjenu, no za to će biti potrebno vremena.
Stav da će bolne sankcije osjetiti samo oni bolje stojeći Rusi je diskutabilan. Nitko nije siguran što će se sljedeće dogoditi, ali se očekuje da će ekonomske posljedice biti ozbiljne i dugotrajne. Ruska središnja banka priopćila je da je od invazije došlo do 'drastičnih' ekonomskih promjena.
'Površno gledajući, možda nećete primijetiti što se događa u Moskvi', kaže Daria. Gradski kafići i restorani su puni, metro radi, prometne gužve u centru nisu nestale. 'To je ako ne vidite prosvjede, potrage i odlaske kreativaca koji dižu veliku buku oko odlaska iz zemlje. Vjerojatno i puno drugih ljudi potiho odlazi. To mi daje osjećaj da nam ponestaje zraka', kaže ona.
Današnji događaji vraćaju sjećanja na devedesete, kada je rusko gospodarstvo propalo nakon raspada Sovjetskog Saveza. 'Bilo je zanimljivo razgovarati s ljudima u njihovim 30-im godinama o tim vremenima i kuponima koje smo imali za hranu. Imali smo kupone i žetone za kupnju šećera, maslaca i votke', kaže Daria.
'Sjećam se dugih redova za kobasice. Ljudi su se često jako glasno svađali oko prodaje stvari kupcima izvan gradova. To je bilo sramotno. Nadam se da neće ponovno doći do toga. Bojim se da će biti više provala i pljački zbog naglog porasta siromaštva i gubitka radnih mjesta', kaže ona.
Jan kaže da nije primijetio da se život u velikoj mjeri mijenja i da ne planira otići. 'Moja obitelj i moj posao su ovdje. Jako je teško započeti život iznova na nekom novom mjestu.'
|
|
|
Post by kulinban on Mar 17, 2022 7:06:23 GMT
RUSIJA DANAS PODSJEĆA NA MILOŠEVIĆEVU SRBIJU 90-TIH:
Evo ko će platiti najvišu cijenu rata u Ukrajini
Sutra će biti tri sedmice otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. U međuvremenu, svijet je Rusiji vratio iznimno teškim sankcijama koje prijete potpunim urušavanjem ruske privrede. Sjedinjene Države su uvele zabranu uvoza ruske nafte i plina, zamrznuta je imovine ruske centralne banke, strane kompanije brzo napuštaju ovu zemlju.
Nije trebalo dugo čekati odgovor Rusije na sankcije. Nakon što je u presudi oko korištenja prava na lik Peppe Pig sudac Andrej Slavinski napisao kako su sankcije Rusiji opravdan razlog za kršenje autorskih prava, ruska vlada je izdala uredbu kojom se dopušta ljudima i preduzećima korištenje patentiranih izuma i industrijskog dizajna iz neprijateljskih zemalja bez dopuštenja i naknade. Na popisu neprijateljskih zemalja su uz SAD i EU i Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Tajvan, Švicarska i Japan.
Ekonomski analitičar Petar Vušković objašnjava kako Rusija pokušava pokazati zube zapadu, ali kako ne postoji puno toga što može napraviti.
“Rusija je postala ekonomski izolirana zemlja i na tom svom tržištu oni sad mogu raditi što žele. U suvremenim liberalnim ekonomijama korištenje tuđih patentiranih izuma i industrijskog dizajna je nedopustivo i to je krađa koja se može dogoditi samo u režimskim državama kao što je Rusija”, objašnjava Vušković napominjući kako je na zapadu nemoguće da nekome otuđite njegovo imovinsko pravo, pravo na kapital.
“U poslovnom svijetu jednom izgubljeno povjerenje jako je teško vratiti. To što je Rusija napravila ima svoje zakonske posljedice, a kako će se to imovinsko pravo rješavati i na kojem sudu, to ćemo tek vidjeti”, smatra Vušković.
Analitičar ističe kako vlasnici intelektualne imovine mogu tražiti povrat, ali s obzirom na situaciju teško je predvidjeti kada će se to dogoditi.
“Teško je predvidjeti kako će zapad reagirati na neovlašteno korištenje njihove imovine, isto kao što je teško predvidjeti koliko će ruskih poduzetnika uopće iskoristiti priliku da koriste tuđe intelektualno vlasništvo. Vjerujem da postoji mnogo onih koji neće to napraviti jer su okrenuti izvozu i razmišljaju o budućnosti kada će opet morati poslovati sa zemljama koje su Rusiji nametnule sankcije”, objašnjava analitičar, prenosi Dnevno.hr.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kake situacija u kojoj se nalazi Rusija podsjeća na Miloševićevu Srbiju devedesetih.
“Politika današnje Ruske Federacije ima puno sličnosti sa Miloševićevom krnjom Jugoslavijom. Ako se i geopolitička situacija brzo smiri, ruska ekonomija se neće tako brzo oporaviti. Čak i nakon primirja, nastaviti će se situacija ni rata ni mira što će značiti vrlo sporo uključivanje Ruske Federacije u međunarodne financijske i trgovinske tokove”, objašnjava Novotny.
Nakon što je Rusija prije dva dana donijela zakon kojim svjetskim kompanijama za leasing aviona onemogućava da svoje avione vrate iz Rusije, Novotny objašnjava kako nijedna finansijska institucija, a osobito leasing kompanije, neće vjerovati poslovnim subjektima iz Rusije te oni neće moći dobiti kredit za širenje svog poslovanja.
“Rusija se u borbi protiv sankcija oslanja na Kinu, ali pritom zaboravljajući da Kina u cijeloj ovoj situaciji igra jednu pragmatičnu ulogu. Naime, Kina je s jedne strane nesklona potvrditi poziciju zapada i nije voljna uvesti sankcije, ali se ipak neće usuditi biti kanal preko kojeg će Ruska Federacija zaobilaziti sankcije. Rusiju nakon završetka ovog rata čeka jedan težak period što će kao i uvijek najteže platiti niža srednja klasa i oni najsiromašniji”, objašnjava analitičar.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 17, 2022 7:30:06 GMT
Srbiju za Rusiju vezuju gas, nafta i zajednički stav o Kosovu
Srbija će biti u velikom problemu ukoliko Evropska unija zabrani uvoz svih energenata iz Rusije. To je priznao predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno najavljujući da je NIS već u potrazi za uvozom nafte iz trećih zemalja.
NIS je nekadašnji državni naftni gigant, a od 2008. godine je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta.
Rusija je drugi najveći proizvođač prirodnog gasa i treći najveći proizvođač nafte u svetu.
Zbog invazije koju je pokrenula na Ukrajinu, Rusiji su Evropska unija, Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje uvele ekonomske sankcije.
EU nije sledila SAD u uvođenju zabrane uvoza ruske nafte i drugih energenata zato što Evropa mnogo više zavisi od ruskih energenata.
Ukoliko EU uvede sankcije na uvoz ruskih energenata, oni neće moći da budu transportovani preko teritorija zemalja članica do Srbije.
Srbija osim što zavisi od ruskih energenata, računa i na političku podršku Rusije oko Kosova, čiju nezavisnost ne priznaje. Najveća zavisnost od gasa
Srbija zavisi od ruskog gasa koji plaća 270 dolara za 1.000 metara kubnih.
U novembru 2021. kada su predsednici Rusije i Srbije Vladimir Putin i Aleksandar Vučić dogovorili da ta cena za Srbiju ostane i u narednih šest meseci, cena prirodnog gasa na evropskim berzama je premašivala 900 dolara.
Primera radi, 8. novembra je cena gasa za 1.000 kubnih metara na Londonskoj ICE berzi bila preko 960 dolara.
Desetogodišnji ugovor Srbije sa ruskim distributerom "Gasprom" istekao je krajem 2021. godine i u toku su pregovori o novom aranžmanu.
Nakon novembarskog susreta Vučića sa Putinom u Moskvi, Kremlj je saopštio da je ruski predsednik izjavio da će biti nađeno takvo rešenje koje će "biti sigurno prihvatljivo za srpske prijatelje".
Vučić je posle sastanka sa Putnom rekao da je Srbija dobila povećanje količina gasa za tih šest meseci i fleksibilnost.
U to vreme je beležen nagli skok cena energenata usled povećane globalne potražnje, dok se svet oporavlja od pandemije COVID-19 i zbog manjeg obima isporuka prirodnog gasa iz Rusije od očekivanih.
Srbija je u 2020. godini iz Rusije uvezla 1.384 miliona metara kubnih prirodnog gasa.
Prema izveštaju Agencije za energetiku Srbije, javno preduzeće Srbijagas je tokom 2020. godine uvozilo prirodni gas od još četiri snabdevača, i sve uvezene količine su preuzete iz transportnog sistema Mađarske. Iz tih izvora je uvezeno 760 miliona kubnih metara gasa.
Domaćom proizvodnjom od 265 miliona metara kubnih te godine je moglo da se zadovolji samo 10,7 odsto potreba.
Prirodni gas se u Srbiji proizvodi u Vojvodini, a jedini proizvođač je NIS (Naftna industrija Srbije", koji je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta.
Ruski gas u Srbiju stiže od 1. januara 2021. iz gasovoda "Balkanski tok", koji je deo rusko-turskog projekta "Turski tok".
Ovim gasovodom se doprema ruski gas preko Turske i Bugarske. Kroz Srbiju se prostire od bugarske do mađarske granice.
Nastao je kao deo dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu. Pre toga je Rusija snabdevala evropske države i Tursku putem gasovodne mreže koja ide preko Ukrajine, Moldavije i Rumunije.
Novim gasovodom, prema projekcijama Energetske zajednice koje je na onlajn konferenciji za medije tog regulatornog tela Evropske unije izneo u novembru 2020. zamenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice Dirk Bušle, monopol ruskog Gasproma na tržištu Srbije "biće ojačan za najmanje 20 godina".
Srbija je suočena sa zahtevima EU da diversifikuje pravce i izvore energije i smanji zavisnost od jednog dominantnog proizvođača započela izgradnju gasovoda Niš-Dimitrovgrad.
Rok za izgradnju ovog gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske je oktobar 2023. godine. On bi trebalo da omogući snabdevanja Srbije prirodnim gasom iz terminala u Grčkoj, kao i iz gasovoda koji su deo Južnog gasnog koridora, kojim se transportuje gas Kaspijskog i regiona Bliskog istoka.
Ovaj projekat Srbija realizuje sa partnerima iz Evropske unije.
Rusija je optuživana i da cenu gasa koristi kao sredstvo političkog pritiska na pojedine zemlje, ali Moskva to negira.
U slučaju Moldavije, Rusija je povećala cene u oktobru 2021. prilikom produženja ugovora na mesec dana što je moldavska vlada ocenila "neopravdanim i nerealnim".
Krajem oktobra je postignut dogovor da će Gasprom i Moldavija produžiti na pet godina sporazum o isporuci ruskog gasa na osnovu formule cena koju je predložila moldavska strana.
Ruski NIS jedini proizvodi, uvozi i prerađuje sirovu naftu
NIS, nekadašnji državni gigant, koji je danas u većinskom ruskom vlasništvu, ima monopol u proizvodnji, uvozu i rafinerijskoj preradi sirove nafte u Srbiji.
Ova kompanija poseduje naftna i gasna nalazišta, Rafineriju nafte Pančevo i skladišta. Takođe je vlasnik najveće mreže benzinskih pumpi.
Udeo ruskog Gaspromnjefta u NIS-u je 56,15 odsto, a države Srbije 29,87 odsto. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima.
U Srbiji je u 2020. godini proizvedeno 26,10 odsto od ukupne potrošnje sirove nafte, dok je uvezeno 73,90 odsto. Od uvezene sirove nafte je 2/3 bilo iz Iraka, odnosno 62 odsto, zatim iz Rusije 33 posto i iz Kazahstana 5 procenata.
To su podaci Agencije za energetiku Srbije iz izveštaja za 2020. godinu.
Transport nafte većim delom se obavlja naftovodom koji počinje u jadranskoj luci Omišalj u Hrvatskoj. U Srbiju ulazi u Bačkom Novom Selu na reci Dunav i preko Novog Sada se nastavlja do rafinerije u Pančevu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio da država drži sve pod kontrolom, ali da se moli bogu da prestane rat u Ukrajini jer će "svakoga dana biti sve teže".
On je 8. marta izjavio za B 92 da je NIS već u potrazi za uvozom nafte iz trećih zemalja, ali da nema kuda da ih dobije jer ne "mogu nafta ni gas da s neba padnu".
Postoji li rizik po opstanak Gasproma u Srbiji?
Iz NIS-a kažu da se poslovanje u ovom trenutku obavlja „neometano".
„Kompanija ostaje usmerena na nastavak realizacije započetih investicija i na očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata", navode iz NIS-a.
Kako dodaju, „snabdevenost lanca benzinskih stanica NIS-a je redovna i Rafinerija nafte Pančevo radi u normalnom režimu".
Zapadne zemlje su krajem februara odlučile da isključe niz ruskih banaka iz finansijske mreže SWIFT za globalni transfer novca.Međutim, iz ovih sankcija je izuzeta Gasprom banka - platna institucija putem koje ruski naftni gigant obavlja svoje transakcije.
Ukoliko bi se ova banka našla pod sankcijama, ruska naftna korporacija bi se našla „u velikom problemu", kaže Vladimir Medović.
„To bi otežalo poslovanje Gasproma u svetu i dovelo u pitanje njegov opstanak u Srbiji", ocenjuje.
Medović smatra da bi „u slučaju takvog scenarija trebalo tražiti rešenje za otkup, a to bi mogla da uradi država ili neko drugo preduzeće".
Početkom marta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da Srbija „nije sklona da nacionalizuje rusku imovinu", ali nije ni u potpunosti isključio ovu mogućnost.
„Ako bude problema onda ćemo pokušati da se dogovorimo i da damo fer cenu i da nešto kupimo", dodao je.
Ruska podrška protiv nezavisnog Kosova
Rusija brani interese Srbije pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija. I to pre svega u borbi protiv priznavanja nezavisnosti Kosova.
Rusija, kao i Kina, blokira članstvo Kosova u međunarodnim institucijama.
Kosovo, nekadašnja južna srpska pokrajina, proglasilo je nezavisnost 2008. godine. Srbija ne priznaje Kosovo kao državu. Obe strane pod pokroviteljstvom Evropske unije vode pregovore o normalizaciji odnosa koji bi trebalo da rezultiraju pravno obavezujućim sporazumom.
Ruski predsednik Vladimir Putin je u novembru 2021. izjavio da je pozicija Rusije "principijelna" što se tiče Kosova i da ne podleže trenutnoj političkoj situaciji.
Međutim, u poslednjim danima februara Kosovo je prikazano u granicama nezavisne države na zvaničnim snimcima obraćanja portparola Ministarstva odbrane Rusije Igora Konašenkova.
Mapa koja je stajala na zidu iza ovog zvaničnika, izazvala je veliku pažnju svetskih medija jer je Kosovo prikazivala u državnim granicama.
Ti snimci su objavljeni samo nekoliko dana nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin priznao nezavisnost proruskih separatističkih teritorija Donjeck i Luganjsk u istočnoj Ukrajini.
Kada je reč o političkoj podršci Rusije Srbiji, predsednik Aleksandar Vučić je više puta izjavljivao kako Srbija duguje Rusiji veliku zahvalnost što je srpski narod 2015. godine izbegao "žig genocidnog naroda".
Rusija je 2015. godine uložila veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija na rezoluciju o Srebrenici zbog čega taj dokument nije usvojen.
U rezoluciji, koju je predložila Velika Britanija, navodilo se da prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida predstavlja preduslov za pomirenje te su se pozivali politički lideri na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.
Zvaničnici u Beogradu ističu da Srbiju i Rusiju povezuju tradicionalno prijateljstvo, a prema istraživanjima javnog mnenja Rusija se doživljava kao zaštitnica Srbije.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 18, 2022 7:15:16 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 18, 2022 22:10:28 GMT
Na Twitteru se prozivaju kompanije koje i dalje posluju u Rusiji i uzimaju krvavi novac Na Twiterru se ubrzano širi hashtag #bloodytrade (krvava trgovina), putem kojeg korisnici prozivaju kompanije koje i dalje posluju u Rusiji unatoč njenoj invaziji na Ukrajini i nametnutim sankcijama.
Ukrajina je na društvenim mrežama pokrenula kampanju pod hashtagom #bloodytrade u kojoj proziva međunarodne kompanije koje i dalje posluju u Rusiji i poziva ih da konačno ,,prestanu finansirati krvavu agresiju na njihovu zemlju."
Proširena lista kompanija koje i dalje posluju u Rusiji uključuje: Accor, Air Products, Asus, Auchan, Reebok, Baker Hughes, BBDO Group, Cargill, Cloudflare, DDB, Decathlon, Koch Industries, Leroy Merlin, LG Electronics, Metro, Oriflame Cosmetics, Pirelli, Subway i Young Living.
Lesia Vasilenko, zastupnica u ukrajinskom parlamentu se također oglasila na Twitteru pozivajući ove kompanije da prestanu finansirati ,,Putinov krvavi rat."
- Svaki euro potrošen u Rusiji finansira kupovinu metaka koji ubijaju ukrajinsku djecu. Svi možemo dati svoj doprino
|
|
|
Post by kulinban on Mar 19, 2022 20:25:07 GMT
Švicarski ključ za Putinovu ratnu blagajnu
Švicarska je važno trgovačko središte sirovinama - pogotovo za Rusiju. A zapravo uopće nema propisa kojim bi se nadziralo tko tamo kupuje i tko prodaje. Švicarska nije samo važni centar novčarskog poslovanja, nego je i izuzetno značajna tamošnja trgovina sirovina. "Ovaj sektor trgovine pridonosi BDP-u Švicarske bitno više nego turizam ili strojogradnja", objašnjava Oliver Classen iz nevladine organizacije Public Eye. Preko te države koja sama praktično nema nikakvih važnijih sirovina se u toj trgovini i prema službenim izvorima iz 2018., ostvario promet od gotovo jednog bilijuna dolara. Pet tvrtki s najvećim prometom u Švicarskoj nisu banke ili farmaceutski koncerni, nego upravo tvrtke specijalizirane trgovinom sirovinama, a većina od oko 900 tvrtki u tom poslu imaju sjedište u Ženevi, Luganu ili Zugu. Sirovinama se trguje i drugdje, od New Yorka, Chicaga ili Londona, a tu su povrh toga i burze koje su se specijalizirale prije svega za neku sirovinu. No i preko Švicarske se trguje veoma mnogo: u Ženevi se odvija trgovina gotovo trećine svjetske nafte, još je značajnija kao mjesto trgovine čitavim nizom metala kao što su cink, bakar ili aluminij, a procjene govore i kako se tamo prodaje i kupuje dvije trećine žitarica svjetskog tržišta.Deutschland Kellenried | Alpenpanorama hinterm Schussental im Dunstschleier Švicarska nema niti nafte, niti plina, zapravo nema niti spomena vrijednih sirovina koje bi mogla izvoziti. Ali ipak je baš to zemlja među vodećim u trgovini sirovinama u svijetu "Potpuno legalno" se plaća rat Već i to svjedoči da je ta Švicarska trgovina od izuzetne važnosti za Rusiju. Jer utržak od nafte i plina čini gotovo 40% prihoda Rusije, a samo naftom ruskih državnih koncerna je u blagajnu Kremlja 2021. otišlo oko 180 milijardi dolara.
Švicarka Angela Mattli iz organizacije Public Eye zahtjeva od svoje zemlje da Kremlju zatvori taj prihod koji joj teče preko Švicarske "i to potpuno legalno u okviru švicarskih propisa koji širom otvaraju vrata za trgovce sirovina." I Cedric Wermuth iz švicarskih socijaldemokrata traži da ta zemlja "zatvori slavinu novca za rusku ratnu mašineriju", kaže za postaju SRF.
Jer Švicarska bi to mogla: ona nije samo mjesto trgovine sirovinama iz Rusije, nego je tamo i imetak kako ruskih državnih tvrtki, tako i tajkuna. Isto tako je vjerojatno i da su negdje u pozadini i vlasnici niza tvrtki koje se bave prometom sirovina zapravo Rusi. I to samo ako se malčice potrudi.
Švicarska je poznata da ne postavlja mnogo pitanja kad je riječ o novcu - a pogotovo ne kad je to i Švicarskoj jedan od glavnih izvora prihoda.
Jasan trag novca
Naravno, promet na robnoj burzi je u pravilu anoniman i tek rijetko posao dogovara pravi kupac i prodavač - sve se odvija preko čitavog niza slojeva kako u stvarnom, a još više u virtualnom svijetu računala. Nije rijetkost da roba tankera punog nafte - što je vrijednosti oko 100 milijuna dolara već za uobičajene brodove, promjeni vlasnika i po nekoliko puta između odredišne luke i cilja.
No zapravo je razmjerno jednostavno otkriti i pravog prodavača i kupca - ako se slijedi trag novca. Jer trgovina se u pravilu odvija putem bankovnih akreditacija gdje je roba toj banci jamstvo za novac koji posuđuje dok je ne preuzme kupac, bez obzira gdje se on zapravo nalazio na svijetu. No to su poslovne tajne - i tu Švicarska već i iz vlastitog interesa ne želi dirati u to osinje gnijezdo.
"Čitava trgovina sirovina nije dovoljno nadzirana i bez dovoljno propisa", smatra Elisabeth Bürgi Nonanomi sa Sveučilišta Berna. "Ako vas nešto zanima, morate prilično tražiti podatke i nisu sve informacije dostupne." Jer mnoge tvrtke u toj trgovini vrijednoj milijarde eura su tek poštanski sandučići u nekoj poreznoj oazi.
Uran se nadzire, ali ostalo...
David Mühlemann iz organizacije Public Eye smatra kako je trgovina sirovina pravo leglo i pranja novca, utaje poreza baš kao i glavni izvor prihoda diktatora: "Trebamo regulaciju tržišta sirovinama. Trebamo transparentnost i o isplatama za te sirovine vladama država, pogotovo autokratskih režima koji taj novac trpaju u svoje džepove ili, u najgorem slučaju, tim novcem vode ratove. A tu se ne radi samo o Rusiji."
Kad je riječ o uranu i drugim materijalima potrebnima za nuklearno naoružanje, tu postoje tijela i institucije koje pažljivo prate gdje dolazi i kuda šta odlazi. Ali kod gotovo svega ostalog...
Određen nadzor doduše postoji: osobito kad se radi o uranu i drugim sirovinama neophodnim za nuklearno naoružanje se tu dobro pazi tko to prodaje i tko to kupuje. Ali već kad je riječ na primjer o "krvavim dijamantima" iz središnje Afrike je nadzor više na dragovoljnoj osnovi samih burzi i trgovaca. A kad je riječ o Rusiji - i bez obzira na njenu agresiju na Ukrajinu, samo SAD su zabranile uvoz nafte iz te zemlje. Švicarska pak ustraje u svojoj neutralnosti i zapravo si zabranjuje da sama uvodi sankcije protiv neke zemlje, nego joj tamošnji zakon jedino dopušta priključiti se embargu kojeg proglase bilo Ujedinjeni narodi, bilo važni partneri te zemlje.
Utoliko Švicarska ne žuri uopće uvesti neke propise kojima bi pratila tko i gdje trguje sirovinama u toj zemlji. Doduše ona je naložila tamošnjim bankama nadzor da one prate trgovinu sirovinama, ali čak ni one nisu obavezne i provoditi taj nadzor, piše u izvješću Amnesty International. "(Švicarskoj) vladi izgleda da je to dovoljno. U njenim očima ne postoji potreba uvesti zakon o trgovini sirovinama niti uspostaviti posebno nadzorno tijelo", piše u izvješću ove organizacije.
Još odavno je stranka Zelenih u Švicarskoj predložila uvođenje takvog zakona, ali njen prijedlog je u švicarskom parlamentu odbijen još 2015. Sad će ta stranka opet pokušati navesti Švicarsku da osnuje neko nadzorno tijelo. No to niti u Švicarskoj ne podržavaju svi: "Mi ne trebamo još novih propisa, također niti u području trgovine sirovinama", smatra Thomas Mattern, zastupnik Švicarske narodne stranke.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 20, 2022 14:52:04 GMT
Njemačka pronašla zamjenu za ruski plinNJEMAČKA je s Katarom dogovorila dugogodišnje partnerstvo u opskrbi energijom, posebno ukapljenim plinom, objavio je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck danas u Kataru. “Izvrsna je vijest da smo čvrsto dogovorili namjeru dugogodišnjeg partnerstva na polju opskrbe energijom”, rekao je Habeck nakon susreta s katarskim emirom Hamadom al Tanijem u Dohi. Dodao je kako će predstavnici njemačkog energetskog sektora, koji ga prate na njegovu putu u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, započeti konkretne pregovore oko sklapanja dugogodišnjih ugovora o opskrbi ukapljenim plinom i vodikom. Habeck je u Katar otputovao kako bi dogovorio isporuke ukapljenog plina (LNG) što je, uz najavljenu gradnju dva LNG terminala, dio strategije Njemačke da smanji ovisnost o plinu iz Rusije. Katar je najveći svjetski proizvođač ukapljenog plina “I ako ove godine još uvijek nećemo biti u stanju doći do cilja neovisnosti od ruskog plina, poručujemo da će to u budućnosti biti ostvareno”, rekao je Habeck. Kazao je kako se, osim s Katarom, o pojačanim isporukama ukapljenog plina razgovara i s Norveškom te s Kanadom.
Katar je najveći svjetski proizvođač ukapljenog plina koji pretežno izvozi u Aziju. Njemačka je nakon napada Rusije na Ukrajinu najavila kako želi postići neovisnost o ruskim energentima. Ta zemlja više od 50 posto potreba za zemnim plinom trenutno pokriva uvozom iz Rusije.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2022 7:44:32 GMT
Na 'listi srama' 89 kompanija koje su odbile napustiti Rusiju
Ne tražimo da se priključe sankcijama, samo tražimo da ne profitiraju na europskim i američkim sankcijama, poručuje Berlin
U propagandnom ratu Zapada i Rusije velika su tema kompanije koje su napustile Rusiju ili tamo obustavile poslovnu aktivnost, kao i one koje to nisu učinile. Isto je i sa zemljama koje su uvele sankcije protiv Rusije. Sve se vodi s gotovo neuobičajenom detaljnošću i preciznošću kao što se upozorava na moguće posljedice uz negativan imidž za kompanije koje ne žele obustaviti poslovanje u Rusiji. Problem su franšize U nekim slučajevima poput hotelskih lanaca Marriott ili Accor te lanaca restorana ili dućana poput Burger Kinga i Marks & Spencer stvari nisu toliko jednostavne. Ove grupacije rade na bazi franšiza, odnosno treće strane rade za njih, pa je sve što mogu obustaviti aktivnosti sa svoje strane, spriječiti dalje korištenje intelektualnog vlasništva u Rusiji jako će teško postići. U slučaju Marks & Spencera situacije je da prava na prodaju robe iz njihova asortimana u Istočnoj Europi drži turska kompanija FiBA. I sada je poznati engleski lanac prekinuo opskrbu svojom robom tu kompaniju. Opasnost vreba i s jedne i s druge strane, ako je vlasnik franšize povezan na neki način s Vladimirom Putinom, ugovor bi se mogao prekinuti, ako nije onda je moguće da će davatelj franšize biti i tužen nakon rata. Svi su, međutim, itekako svjesni reputacijske štete koju nosi nastavak poslovanja u Rusiji. U tu je svrhu na Sveučilištu Yale čak napravljena i lista koja sadrži 'listu srama', odnosno onih kompanija koje i dalje posluju u Rusiji. Izašla u prvom tjednu ožujka, a dopunjena je jučer, na njoj je 403 "ispravnih" kompanija koje više u Rusiji ne rade ili su suspendirale svoje poslovanje ili su ga smanjile u dovoljnoj mjeri, kao i 36 onih koje odbijaju udovoljiti zahtjevima zapadnog kruga da iz Rusije izađu. Kao i još 53 kompanije koje nastoje nekako kupiti vrijeme nadajući se da će se situacija ubrzo smiriti. U pratećem tekstu uz tu listu objavljenom u utjecajnom poslovnom časopisu Fortune, navodi se da je lista trebala 'ubrzati neke iznenađujuće korporativne poteze', pa je lista proširena, kategorizirana, u nju je uključeno više stručnjaka. "Rekli su nam kako je naš popis kompanija koje odlaze iz Rusije ili u njoj ostaju dao samopouzdanje hrabrijim direktorima da se odluče. A one hrabre, ali neodlučnije s potvrdom sebi ravnih koju su tražili, kojom su dobili mjerilo koje im je pomoglo da svoje tjeskobne uprave koje žele izbjegavati kontroverze, uvjere da se pridruže stampedu odgovornih poslovnih lidera u napuštanju Rusije", kaže se u tom Fortuneovom tekstu. Lista onih koji odbijaju otići služi, kaže se dalje, kako bi se usmjerili glasovi djelatnika, korisnika i ulagača koji žele izraziti njihovo neslaganje. "Zapravo, prvog dana kako se naša lista pojavila na CNBC-ju dionice su tih kompanija pale za 15 do 30 posto i to na dan kada su indeksi pali za tek dva ili tri posto", kažu autori. Na toj 'crvenoj listi' ima i nama poznatih etiketa, pored svake od tih kompanija stoji i opaska o mogućem razlogu zbog koje ne žele otići iz Rusije. Kod nekih je to broj zaposlenih ali i prihod koji u Rusiji ostvaruju. Primjerice, Geberit ostvaruje dva posto svojih prihoda u Rusiji, Renault čak 10 posto, banka Societe Generale ima izloženost čak 20 milijardi dolara te tamo ostvaruje 2,8 posto svojih prihoda, Raiffeisen ima izloženost od 25 milijardi dolara. Decathlon ima 50 dućana koji nose prihod od 300 milijuna dolara. Posebno je interesantno što iz Rusije nisu otišla niti braća Koch sa svojim Koch Industries, a radi se o glavnim financijerima konzervativnog krila republikanaca.Ništa drugačije nije niti s državama. Najviše je povika sa strane Zapada prema državama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, pogotovo kada se, primjerice, radi o Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje je nedavno bio i Putinu bliski sirijski predsjednik Bashar al-Assad. Ta država ruskim oligarsima pruža utočište, kako za njih osobno, tako i za imovinu. Uloga Saudijske Arabije još je važnija jer zajedno s Rusijom vodi OPEC+, organizaciju koja je pod sve većim pritiskom da počne otpuštati zalihe nafte kako bi se zaustavio rast cijena. Jasno je kako sve države bogate naftom mogu u ovoj situaciji snažno profitirati. – Ne tražim da se priključe sankcijama, samo tražim da ne profitiraju na europskim i američkim sankcijama - rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habeck za posjeta Kataru. Prijeti siromaštvo Kada se pogleda popis zemalja koje su do sada uvele sankcije Rusiji, doista se radi o zapadnom krugu Europske unije, SAD i njihovih saveznika poput Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, pa onda Islanda, Singapura, Bahama, kojima se, jednim dijelom, priključila i Švicarska. Jasno je da neke zemlje, slično kao i spomenute korporacije, imaju razloga ne pridruživati se. Egipat je, primjerice, jako ovisan o žitaricama koje uvozi iz Rusije i Ukrajine, egipatska je funta već pala za 14 posto, ulagači izvlače novac iz te zemlje otkako je počeo rat, s porastom cijena nafte prijeti siromaštvo tamošnjoj srednjoj klasi. Predsjednik Egipta Al-Sisi osudio je invaziju, no istodobno s Vladimirom Putinom nastoji pronaći rješenje nastale krize. Pročitajte više na: m.vecernji.hr/vijesti/na-listi-srama-89-kompanija-koje-su-odbile-napustiti-rusiju-1572684 - m.vecernji.hr
|
|