Ekonomija Evropske unije i svijeta

[kulinban]

Bruto domaći proizvod (BDP) u Evropskoj uniji u 2020. godini iznosio je oko 13.400 milijardi eura po tekućim cijenama, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).
Podaci pokazuju i da je u 2020. godini nešto više od četvrtine BDP-a Unije proizvela
Njemačka (25,1 procenat), zatim

 Francuska (17,2 posto) i
Italija (12,3 procenta), ispred
Španije (8,4 posto) i
Holandije (6 procenata).

Sa druge strane, deset država članica EU doprinijelo je manje od jedan posto ukupnom BDP-u.

Takav je slučaj sa Maltom, koja je imala najniži udio u BDP-u EU od 0,1 procenat, a potom slijede Estonija, Kipar i Latvija (sve po 0,2 posto), zatim Hrvatska, Litvanija i Slovenija (sve po 0,4 procenta), Bugarska i Luksemburg (obje po 0,5 posto) i Slovačka (0,7 procenata).

– U realnim uslovima, BDP Evropske unije prošle godine je bio 7,6 posto veći od nivoa od prije jedne decenije. Međutim, realni BDP bio je 5,9 procenata niži od svog nivoa u 2019. godini. To je bio prvi pad BDP-a Evropske unije od 2009. godine, kada je opao za 4,3 posto u odnosu na 2008. Godinu – navodi se u izvještaju Eurostata.

Naglašeno je da je smanjenje ekonomske aktivnosti, a samim tim i BDP-a, u skladu sa ograničenjima koja su primijenjena 2020. godine kako bi se usporilo širenje bolesti Covid-19, piše Blic.

– Kada se uporedi BDP iz 2019. i 2020. godine u zemljama članicama EU, Španija je pretrpjela najveći pad (-10,8 posto), a slijede Grčka (-9 procenata), Italija (-8,9 procenata), Portugal (-8,4 posto), Malta (-8,2 procenta), Hrvatska (-8,1 posto) i Francuska (-7,9 procenata).

Jedina zemlja EU koja je zabilježila povećanje BDP-a u 2020. godini bila je Irska (+5,9 posto), obrazloženo je u izvještaju Eurostata.

[kulinban]

Češka je skoro postigla punu zaposlenost

Ako živite u Češkoj i izgubite posao, ne biste trebali imati velikih problema s pronalaženjem novog posla. Sa stopom nezaposlenosti od 2.6 posto - što je najniža brojka od svih zemalja EU u rujnu - Češka je gotovo dostigla punu zaposlenost. U Španjolskoj situacija izgleda potpuno drugačije. Tamo je stopa nezaposlenosti krajem rujna iznosila 14.6 posto, a u južnoj pokrajini Andaluziji čak preko 20 posto - više nego bilo gdje drugdje u EU.

Osim Španjolske, iznadprosječne su stope nezaposlenosti u Grčkoj s 13.3 posto, Italiji s 9.2 posto i Švedskoj s 8.8 posto. Njemačka je s 3.4 posto, uz Nizozemsku, Poljsku i Mađarsku, jedna od zemalja EU s najmanjim udjelom registriranih nezaposlenih.

U rujnu je stopa nezaposlenosti u 27 država članica Europske unije u prosjeku iznosila 6.7 ​​posto, izvijestila je statistička agencija Eurostat.
Hrvatska je sa svojih 7.3 posto nezaposlenih - a ta je brojka rezultat i masovnog iseljavanja - lošija od prosjeka Europske unije.

Međutim, stopa nezaposlenosti među osobama mlađim od 25 godina i dalje je visoka. U rujnu je u cijeloj EU iznosila 15.9 posto, što je ipak bolje od 18 posto u rujnu 2020. 

[kulinban]

Eurostat: Javni dug Hrvatske i proračunski manjak ispod EU prosjeka u 2021.

HRVATSKA je u 2021. godini bila među zemljama EU s proračunskim manjkom i javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u ispod prosjeka Europske unije i eurozone, pokazale su prve procjene Eurostata.

Na razini EU proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4.7 posto, procijenio je Eurostat, što bi značilo da se smanjio za 1.9 postotnih bodova u odnosu na 2020., prvu godinu pandemije.

Oporavak gospodarstva od pandemijske krize

Na razini eurozone iznosio je 5.1 posto, što bi značilo da je bio manji za dva postotna boda nego u 2020. Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se prošle godine u EU na 88.1 posto, s 90 posto u 2020.

U eurozoni kliznuo je s 97.2 na 95.6 posto. Statističari napominju da smanjeni javni dug i proračunski manjak, iskazani udjelom u BDP-u, odražavaju oporavak gospodarstva od pandemijske krize.

EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3.0 posto, a javni dug 60 posto.

Hrvatska uz Portugal

Sve su članice EU prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga koji su 2021. zaključili s viškom od 2.3 odnosno 0.9 posto BDP-a.

Najveći je manjak zabilježila Malta, od 8.0 posto. Slijede Grčka, Latvija, Italija, i Rumunjska s proračunskim manjkom u rasponu od 7.4 do 7.1 posto.

U Hrvatskoj manjak u konsolidiranom proračunu opće države, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je prošle godine 12.4 milijarde kuna što je odgovaralo 2.9 posto BDP-a. U 2020. iznosio je 27.7 milijardi kuna, što je odgovaralo 7.3 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj Portugal i Finska s proračunskim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u od 2.8 odnosno 2.6 posto. Najniži je manjak u prošloj godini zabilježila Švedska, od 0.2 posto.

Visok grčki dug

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je prošle godine u otprilike pola članica EU viši od 60 posto, limita koji je prije pandemije trebao jamčiti stabilne državne financije.

Najniži su javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježili
Estonija i Luksemburg, od 18.1 odnosno 24.4 posto.
Blizu je i Bugarska, s 25.1 posto BDP-a.

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošle godine 343.6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79.8 posto BDP-a. Na kraju 2020. iznosio je 330.4 milijarde kuna, što je odgovaralo 87.3 posto BDP-a.

U skupini su i Mađarska i Austrija sa 76.8 odnosno 82.8 posto. Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je prošle godine Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Slijedi Italija gdje je bio veći za 150.8 posto BDP-a, a blizu su i Portugal i Španjolska s javnim dugom   127 odnosno za 118 posto od BDP-a.

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]