|
Post by kulinban on Mar 20, 2022 18:28:09 GMT
Britansko ministarstvo obrane u popodnevnim je satima objavilo novu kartu ruskih napredovanja.
BRITANSKO ministarstvo obrane izvijestilo je da ruske snage još uvijek nisu uspjele steći nadmoć nad ukrajinskim zračnim prostorom, prenosi CNN. "Ukrajinske zračne snage i snage protuzračne obrane nastavljaju učinkovito braniti ukrajinski zračni prostor", objavilo je Ministarstvo. Priopćili su da Rusija nije uspjela steći kontrolu te da ovisi o oružju koje je "upotrebljeno iz sigurnosti ruskog zračnog prostora za napad na ciljeve u Ukrajini". "Stjecanje kontrole nad zračnim prostorom bilo je jedan od glavnih ciljeva Rusije u prvim danima sukoba, a njihov kontinuirani neuspjeh značajno je umanjio njihov operativni napredak", ističe Ministarstvo.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 20, 2022 18:37:11 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Ukrajinski protunapadi i praksa ‘željezničkog ratovanja‘ kompliciraju sva ruska djelovanja Obje strane nastoje sa što boljih startnih pozicija ući u predstojeće vrijeme blatom ograničenoga manevriranja
Piše: Igor Tabak Objavljeno: 20. ožujak 2022. 19:31
Tijekom 25. dana rata u Ukrajini, u nedjelju 20. ožujka, na bojištima se još jasnije nego prethodnih dana ocrtava razmjer ruskih problema s tijekom čitave „sigurnosne operacije“, odnosno rata. Dok se i dalje nastavlja izvoditi zračne napade širom Ukrajine, a posebno po većima gradovima u koje Rusi uglavnom ne uspijevaju ući kopnenim snagama, vidljive su i užurbane pripreme svih zaraćenih strana za nadolazeći period tzv. „rasputice“. Zatopljenje, koje u većini države počinje donositi proljetne temperature, nedvojbeno će otežati civilni i vojni promet izvan cesta i pruga – zato i ne čudi da se posljednjih dana s ukrajinske strane čulo i o potrebi „željezničkog ratovanja“, uz video-snimke rušenja pojedinih željezničkih mostova i prijelaza, te vijesti o prekidu željezničke logistike ruskih snaga kroz Bjelorusiju (navodno zbog sabotaža u sustavu samih bjeloruskih željeznica). Time se direktno agresoru ograničava uporaba željezničkih sustava na zauzetim prostorima, i ostavlja ih se više usmjerene na ionako problematičnu cestovnu infrastrukturu.
Uz već uočeno utvrđivanje ruskih cestovnih pravaca opskrbe, izgradnjom poljskih fortifikacija uz vojno bitnije prometnice, agresori navodno kreću i u miniranja nekih od tako štićenih položaja. Inače, gledano iz Hrvatske, u oči i generalno upada relativno skromno korištenje minskog zaprečavanja u Ukrajini – gdje se tek ponekad spominju kopnene mine, dok je ruska strana višekratno bila zabrinuta prijetnjom morskih mina njihovoj slobodi mornaričkog manevriranja pred oblama Odese i na Crnome moru općenito. Iako se ponegdje naleti na spomen buduće potrebe za razminiranjem, jednom kad rat završi, do tog je trenutka teško ne uočiti koliko takav izostanak masovnog korištenja minskih sredstava zapravo taktički ide na ruku napadaču, koji onda i izvan cesta slobodnije manevrira svojom brojnom tehnikom i vozilima. Ujedno, toplije vrijeme donosi i još jedan ozbiljan problem za Ukrajinu - praktično pitanje asanacije brojnih poprišta borbi, gdje Ruska Federacija već tjednima ne pokazuje volju za ikakvim širim preuzimanjem posmrtnih ostataka svojih palih boraca, a što lokalni ukrajinski dužnosnici vide kao ogroman problem s dolaskom proljeća.
Iako je jasno da obje strane nastoje sa što boljih startnih pozicija ući u predstojeće vrijeme blatom ograničenoga manevriranja – ruska nastojanja tu sve vidljivije ograničava manjak raspoloživog pričuvnog ljudstva. Niz je situacija gdje se Rusi nalaze pred većim ili manjim izazovima urbanih borbi, ali i u slučaju postizanja ikakvih prodora posljednjih se dana jasno vidjelo koliko im nedostaje snaga za brzo iskorištavanje postignutih uspjeha. Iako se tome nastoji doskočiti dovozom djelatne vojske iz sve udaljenijih krajeva Ruske Federacije, navodnim organiziranjem dragovoljaca iz Sirije (bilo pristalica Assada, ili proiranskih snaga), te jačanjem mobilizacije u tzv. „Narodnim Republikama“ – svi su ti napori za sada slabog i ograničenog učinka. Dobro to ilustriraju i problemi koje Rusi imaju u provedbi kakve-takve okupacije Hersonske oblasti na jugu Ukrajine. U tom kraju, gdje su zauzeta sva veća mjesta, neprekidno se registriraju masovne demonstracije i sukobljavanja građana s okupatorima, a snage Rosgvardije - kojima se povjerilo održavanje reda - postupno postaju sve grublje (sada već i redovitim pucanjem u zrak i suzavcem), ali bez bitnijeg uspjeha. Naravno, približavanjem ukrajinskih snaga tim krajevima, u okviru aktualnih protunapada, lako bi bilo očekivati da masovno nezadovoljstvo ondje opet preraste u oružani otpor – dovodeći time u pitanje jedini veći borbeni uspjeh kojeg su do danas Rusi zabilježili u Ukrajini.
Borbene pozicije širom Ukrajine tijekom zadnjega dana doživjele su tek umjerene promjene. Oko Kijeva se utvrđuju položaji, na sjeveroistoku Ukrajine agresori ne nalaze rješenja za učestala ukrajinska uništavanja ruskih logističkih kolona, a Harkiv je i nadalje napadačima nedostižan za osvajanje – iako itekako dostupan za nastavak uništavanja iz zraka. No, ruska strana i nadalje bilježi određena napredovanje u Donjeckoj i Luhanskoj oblasti, iako je njihov točan opseg teško sigurno ustanoviti. Naime, baš kao i ruska strana, tako i Ukrajina pažljivo upravlja informacijama s bojišta. To u pravilu znači da stanje ustrajno nastoji prikazati mirnim i tek minimalno promijenjenim, iznimno se pazi da pomaci ukrajinskih snaga ne budu javno vidljivi, dok njihove vojne uspjehe tek naknadno ilustriraju snimke uništene vojne tehnike neprijatelja – po mogućnosti sa što manje točnih prostornih ili vremenskih referenci.
Pa ipak, dade se zaključiti da protekli dan nije bio dobar za Ruse na prostoru oko grada Izjuma, gdje su proteklog tjedna uspjeli izvesti prodor južno od rijeke Sjevernji Donjec, u zaleđe ukrajinskog obrambenog poteza prema separatističkim dijelovima Luhanske i Donjecke oblasti. Kako izgleda, taj je njihov prodor u zadnjih dan ili dva suzbijen, a čak su se pojavile i ukrajinske snimke iz samog grada Izjuma, uz neizbježne hvale uništenim oklopnim kolonama protivnika na prilazima mjestu. Ipak, bitno je manje nedvojbenih vijesti s prostora dalje na istok, gdje su Rusi jako intenzivno napadali ukrajinska mjesta sjeverno od te iste rijeke – potez gradova Kremina-Rubižne-Severodonjeck. Kako izgleda, lako je moguće da je Kremina završila u ruskim rukama, Rubižne je izgleda prelazio iz ruke u ruku, a čini se da borbe na više smjerova prigradskih naselja Severodonjecka još traju. Uz nastavak svekolikih zračnih napada na ta mjesta, možda je bio odbijen i ruski napad na južnije smješteno mjesto Popasna – još jednu točku ruskog nastojanja za zaokruživanjem kontrole nad cijelom bivšom Luhanskom oblasti Ukrajine.
Slično nejasno stanje je i oko grada Donjecka, središta tzv. „Donjecke Narodne Republike“, gdje Rusi izgleda polagano čiste jugozapadne poteze, potiskujući ukrajinsku obranu postupno prema sjeveru i sjeverozapadu, i zauzimajući pri tome u valovima ogorčenih borbi gustu mrežu utvrđenih ukrajinskih gradića i sela. Kako bilo da bilo, sve to ukrajinske snage potiskuje što dalje od opkoljenog Mariupolja, gdje je situacija za branitelje sve očajnija. Po nekim vijestima može se zaključiti da su branitelji ondje odbačeni od same obale Azovskoga mora, gdje iz neposredne blizine ruski brodovi borbeno djeluju po gradu. Isto tako se čulo i o ruskom korištenju termobaričkog streljiva, dok jedva da se održavaju napori za humanitarnim izvlačenjem barem dijela ondje zarobljenih civila na bilo koju stranu. Zbog svega toga polagano dolazi u pitanje održivost gradske obrane, za koju teško da ima efikasne pomoći u skorije vrijeme.
Za to vrijeme posebno nejasno izgleda stanje na jugozapadu Ukrajine – u kraju gdje su Rusi izgleda postupno odustali od prodora prema Odesi i posljednjih se dana suočili s ukrajinskim protuudarom na smjeru od Mikolajeva prema Hersonu na Dnjepru. Iako je jasno da je i ondje bilo masivnih preslagivanja agresorskih snaga – koje izgleda ipak nisu do kraja odustale od svojih ambicija prema sjeveru i mjestu Krivi Rih – i tu je vidljiv prelazak agresora u defenzivu, ponešto otežanu već spomenutim problemima s nemirnim stanovništvom okupiranih krajeva. Ipak, i ondje su Rusi jačali željezničke pravce, te krenuli u pozadini uspostavljati centre za pripremu pričuvnoga ljudstva i prikupljanje,te popravak oštećene vojne tehnike s prednjih linija sukoba. Naravno, ako u nadolazećim danima vojska Ruske Federacije i njeni lokalni saveznici uspiju zauzeti Mariupolj, to će im ujedno osloboditi i dio resursa za ponovno napredovanje i na ovome bojištu
|
|
|
Post by kulinban on Mar 21, 2022 18:53:02 GMT
Britanci kažu da su Rusi žestoko odbačeni kod Hersona, objavili novu vojnu kartuBritanci kažu da su Rusi žestoko odbačeni kod Hersona, objavili novu vojnu kartu NAPREDOVANJE ruskih snaga prema Kijevu sa sjeverozapadne strane je zastalo, objavila je britanska obavještajna služba ranije danas. Ruske granate pogodile su kuće i trgovačku četvrt u kijevskom naselju Podil kasno u nedjelju, pri čemu je poginulo najmanje osam osoba, prema podacima ukrajinskih vlasti. "Nema govora o nikakvoj predaji, polaganju oružja", kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk u odgovoru na ruski ultimatum o predaji Mariupolja. "Već smo o tome obavijestili rusku stranu", kazala je Vereščuk, kako prenosi Ukrajinska pravda. Ukrajina i zapadne zemlje navode da ruske snage prošloga tjedna nisu ostvarile veći napredak, već su se koncentrirale na topničke i raketne napade, često na urbana središta. Velika većina ruskih snaga i dalje je udaljena više od 25 kilometara od središta Kijeva, procjenjuje britanska vojna obavještajna služba. "Nastavljaju se žestoke borbe sjeverno od Kijeva", objavilo je britansko ministarstvo obrane. "Snage koje napreduju iz smjera Hostomela prema sjeverozapadu odbacio je snažni ukrajinski otpor", dodaje se. Najgore kod Mariupolja Najteže je stanje u Mariupolju, čiji stanovnici imaju malo hrane, vode i struje te su pod stalnom paljbom ruskog topništva. Humanitarna kriza u Mariupolju povećava pritisak na europske lidere da uvedu jače sankcije Moskvi, piše Reuters. Rusija je ponudila otvoriti humanitarne koridore iz grada od 10 sati u ponedjeljak ako vojska preda grad. Rusija i Ukrajina više su puta prethodno postigli dogovor o humanitarnim koridorima, a međusobno se optužuju za kršenje dogovora. Vereščuk je kazala kako je više od 7 tisuća ljudi evakuirano iz ratnih zona u nedjelju, od čega više od pola iz Mariupolja. Istaknula je i da vlada planira poslati gotovo 50 autobusa u ponedjeljak za daljnje evakuacije. Lideri zemalja članica Europske unije sastat će se ovoga tjedna kako bi razmotrili oštrije sankcije Rusiji, uključujući embargo na uvoz nafte. Joe Biden će sudjelovati u Bruxellesu na NATO summitu, sastanku lidera članica EU te na sastanku skupine G7.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 21, 2022 19:39:50 GMT
Putinov tabloid greškom objavio stvaran broj ubijenih ruskih vojnika?
KOMSOMOLSKAJA pravda, moskovski tabloid povezan s Kremljom, objavio je da je u invaziji na Ukrajinu poginuo 9861 ruski vojnik, a da ih je ozlijeđeno 16.153. Tabloid se za objavljene podatke pozvao na rusko ministarstvo obrane iako ministarstvo takve podatke javno nije objavilo. Prema posljednjim službenim podacima koje je Rusija objavila, do 2. ožujka poginulo je 498 vojnika. Nakon što se informacija proširila Twitterom, tabloid je iz vijesti uklonio odlomak u kojem se spominju ubijeni ruski vojnici.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2022 10:19:53 GMT
U Ukrajini poginulo više Rusa nego Amerikanaca u njihovim ratovima u 21. stoljeću
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2022 19:31:34 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Rusima kod Kijeva prijeti veliki poraz. Rosgvardia u strahu od ustanka kod Hersona? Dosadašnja izvješća o ruskim napredovanjima, sada sve češće nadopunjuju ili čak i zasjenjuju vijesti o ukrajinskim protunapadima Igor Tabak Objavljeno: 22. ožujak 2022. 19:49 27. dan rata u Ukrajini, utorak 22. ožujka, jasno pokazuje da se situacija na bojištima nastavlja komplicirati za ruske agresore. Dosadašnja izvješća o ruskim napredovanjima, koja su prevladavala kroz prva tri tjedna rata, sada sve češće nadopunjuju ili čak i zasjenjuju vijesti o ukrajinskim protunapadima – koji su prvenstveno usmjereni na sjeverozapadni i jugozapadni odjeljak masivnih ukrajinskih bojišta. To su krajevi Ukrajine u široj okolici Kijeva i Odese, dva među pretpostavljenim strateškim ciljevima čitave ruske operacije. Oba su ta područja ujedno ponešto udaljenija od međunarodnih granica same Ruske Federacije i bliža kompaktnim područjima ukrajinske vlasti, novačenja i opskrbe. Zato i ne čudi da su baš ona prva na redu za veće protuudare, od kojih je doduše teško očekivati da i u slučaju maksimalnih uspjeha branitelje neposredno odterete ruskih vojnih pritisaka na istoku i jugoistoku Ukrajine. Sankcije koje su uvođene posljednjih tjedana polagano postaju sve neugodnije, kako za rusku vojnu industriju, tako i za civilno stanovništvo – budući da se čuju vijesti o nedostajanju svakakvih roba, od čipova, raznih rezervnih dijelova i kompleksnih strojnih komponenti, pa do tetrapak pakiranja za ruske prehrambene proizvode. No, nastavlja se i vanjska pomoć Ukrajini, civilna i vojna, kako iz dalekih krajeva kao što su Kina i Novi Zeland, tako i iz obližnje Europske unije koja je na dosadašnjih 500 milijuna eura za vojne svrhe jučer odlučila dodati još toliko. Mađarska igra ulogu ruskog saveznika No, pri tome treba istaknuti da usprkos tim zajedničkim naporima zapravo ne doprinose sve zemlje članice jednako. Na primjer, za razliku od ostalih članica Višegradske skupine, Mađarska ne samo da i nadalje odbija isporučiti ikakvu vojnu pomoć susjednoj Ukrajini, već blokira i svaku takvu tuđu dopremu preko svog teritorija. I to nije sve, budući da Mađarska ujedno i u tijelima EU igra ulogu glavnog ruskog saveznika, blokirajući uvođenje daljnjih oštrih sankcija na izvoz ruskih energenata u Uniju, kao i promišljanja i slanja promatračkih ili mirovnih misija u tu agresijom pogođenu državu.
Iako je primila oko 320.000 ukrajinskih izbjeglica, koje su im prihvatljivije od sličnih bjegunaca iz Sirije ili nekih drugih ratišta, Mađarska zapravo limitirano sudjeluje i u NATO djelovanjima koja su posljednje vrijeme usmjerena prema granicama Ruske Federacije i Ukrajine. Naime, dok se u Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj vidi suradnja čitavog niza raznih NATO članica na provedbi zajedničkih aktivnosti – Mađarska je tu gotovo pa usamljena, tek uz simboličku nazočnost kontingenta iz Hrvatske koji Orbanovoj vlasti pruža smokvin list zaštite od širih prigovora. Jedino Bugarska, koja je do sada primila oko 80 tisuća ukrajinskih izbjeglica, tu surađuje još manje. Zato su ondje bile jasno vidljive i podjele u javnosti začinjene proruskim okupljanjima, te nedavna smjena proruskog ministra obrane Stefana Janeva koja je prethodila pristanku države za uspostavom NATO borbene skupine usmjerene jačanju tog dijela istočnog krila Saveza.
Protunapad na zapadu Kijeva Što se situacije na terenu tiče, još od jučer traje ukrajinski protunapad na zapadu Kijeva, grada koji je sve do sutrašnjeg jutra opet pod produženim cjelodnevnim policijskim satom. Jučer se iz tog područja operacija čulo o oslobađanju grada Makariva, mjesta smještenog sjeverno od prekinutog autoputa Žitomir-Kijev, no to očigledno nije bio i konačni doseg tog ukrajinskog djelovanja. Iako još nema mnogo nedvojbenih podataka, niti daljnjih službenih potvrda, izgleda da se ukrajinsko napredovanje tu nastavilo prema sjeveroistoku i naselju Borodjanka – dok se iz smjera samog Kijeva također opet čulo o napredovanjima sjeverozapadno od grada, oko Mošina. Ako se potvrde naznake o mogućem spajanju tih napredovanja, onda bi to značilo da se jedan ozbiljan dio ruskih snaga koje su proteklih tjedana ratovale zapadno od Kijeva sada našao u okruženju, ili barem s prekinutim linijama opskrbe – što bi ukazalo i na mogućnost njihovog temeljitijeg savladavanja. Takav bi razvoj situacije bitno smekšao ruski pritisak na Kijev, a predstavljao bi i velik poraz za napadače. No, kako god da se stanje razvilo zapadno od Kijeva, ni ruske pozicije istočno od grada nisu baš sjajne. Oveće snage koje su se ondje nagomilale konstantno imaju problema sa svojom dnevnom opskrbom, budući da im logistika sa sjevera i istoka ustrajno vozi slalom između brojnih ukrajinskih enklava i pojedinih postrojbi branitelja koje su ostale zaobiđene dosadašnjim ruskim napredovanjima. Neprekidni zračni i topnički napadi na mjesta Černihiv, Nižni, Sumi i Ohtirka, da nabrojimo samo neke veće izvore ruskih problema, nisu tu mnogo promijenili na stvari i time je čitavo rusko napredovanje istočno od Kijeva zapravo vrlo nesigurno i podložno radikalnim promjenama.
Rusi hvataju dah na istoku Ukrajine
Pa ipak, nije sporno da se glavne borbe i nadalje vode na istoku Ukrajine, preko 100 kilometara jugoistočno od Harkiva, bombardiranog i djelomično opkoljenog drugog po veličini grada Ukrajine. Nakon zaustavljanja ruskog prodora kod Izjuma, kojim se trebalo zaći za leđa dobrom dijelu ukrajinskih otpornih položaja na istoku zemlje, ruska strana hvata dah i dovlači pojačanja za nastavak tamošnjih borbi. Ujedno, izgleda da do tog prostora pokušavaju osposobiti i željezničke pruge iz Rusije, na jug preko područja oko Kupjanska, ne bi li si za to bojište osigurali logistiku i u nadolazećem vremenu loše prohodnosti. Sve je to samo sporedno bojište prema prostoru poteza Severodonjeck-Popasna koji je dnevno pod napadima – kako iz zraka, tako i od kopnenih snaga, koje već danima uz manje pomake pokušavaju okončati zadnje tragove ukrajinske vlasti u Luhanskoj oblasti.
Jednako tako, ustrajno se bilježe i ruska napredovanja oko Donjecka – gdje linija fronte polako s jugozapada prelazi na zapad grada, budući da Rusi ondje dnevno bilježe manja napredovanja. Nejasan je i ishod niza borbenih susreta agresora s braniteljima i u mjestima sjeverno od Donjecka, gdje Rusi već danima pričaju o pojedinim napredovanjima, a ukrajinski izvori to ustrajno demantiraju. Sve su to ipak još i pregledne situacije kad ih usporedimo sa stanjem na jugu, oko grada Mariupolja koji je već danima pod potpunom opsadom. Budući da su iz grada pobjegli i zadnji novinari, kao i pojedini strani diplomati koji su ondje izdržali koliko se dalo, objektivnih vijesti o stanju u gradu zapravo i nema, te je jasno tek da urbane borbe i dalje traju, vezujući na sebe barem 3 ili četiri veće ruske vojne postrojbe i konstantan pritok doknadnog ljudstva i opreme – sve vojnih sredstava koja bi agresorima sada itekako dobro došla i na brojnim drugim poprištima rata u Ukrajini.
Manjak kapaciteta
Upravo taj manjak slobodnih vojnih kapaciteta jako ograničava Ruse i na jugozapadu Ukrajine, gdje se izgleda utvrđuje ruska obrana grada Hersona, dok se čuju i nepotvrđene vijesti o dodatnim sukobljavanjima na prostoru tamošnje zračne luke smještene sjeverozapadno od grada – baš u smjeru iz kojeg zadnjih dana nailazi ukrajinsko protunapredovanje iz Mikolajeva. Iako još ne izgleda da su Rusi kompletno odustali od svojih dosadašnjih planova u toj regiji, gdje su uspjeli prijeći Dnjepar, ali i zaprijetiti i sjeverno mjestima Krivi Rih i Zaporižje, ipak je u okupiranoj Hersonskoj oblasti zanimljivo registrirati brojne policijske akcije kojima su sustavno krenuli pretraživati sela u svom okupiranom zaleđu. Postrojbe Rosgvardije ondje po kućama traže zaostalu vojnu tehniku kojom bi se mogli okoristiti lokalni stanovnici, ako im dođe da podižu kakav širi ustanak protiv ipak vojno ponešto uzdrmanih okupatora.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 23, 2022 6:24:46 GMT
Misterij žilavog otpora ukrajinske avijacije: I dok Rusi izvedu 200 letova dnevno, Ukrajinci ih imaju pet do najviše 10 i ne mogu letjeti više od pola sata. Ali još se bore!
Iz noći u noć, piloti ukrajinskih borbenih zrakoplova vode bitku protiv neprijatelja koji raspolaže s "pet puta više zrakoplova". Svoje borbene avione tjeraju do krajnjih granica sposobnosti i bez mnogo vremena za potrebne provjere prije polijetanja. Šanse za preživljavanje u zračnim borbama u ukrajinskom zračnom prostoru vrlo su male, prenosi Jutarnji list.
Ipak, suprotno izgledima, ukrajinske zračne snage nastavljaju letjeti i mjesec dana od početka ruske invazije. Nitko nije davao njihovim pilotima više od nekoliko dana. Neuspjeh Moskve da uspostavi zračnu nadmoć, koja je ključna ako su ikada željeli izvojevati brzu pobjedu, doveo je do zastoja u napredovanju ruskih snaga u Ukrajini. Bez zračne potpore, vojska Vladimira Putina je zapela, nesposobna odmaknuti dalje od utvrđenih položaja, a da ne bude izložena neprijateljskoj vatri.
Po prvi je puta pilotima ukrajinskih zračnih snaga dozvoljeno ispričati svoju priču o tome kako su uspjeli održati nebo otvorenim, nakon što je The New York Times dobio odobrenje da razgovara s njima u zračnoj bazi, čija lokacija nije otkrivena iz razumljivih razloga, prenosi britanski The Telegraph.
"Svake noći", kako prenosi Telegraph, piloti se "muvaju" po svom hangaru dok se napetost napokon naglo ne rasprši uz povike "Zrak!". Andrij, 25-godišnji ukrajinski borbeni pilot, kaže kako ne bude informiran o svojoj misiji sve dok se ne nađe u zraku. Piloti, naime, imaju malo vremena za brifinge prije leta, očito svjesni kako nije dobra ideja predugo se zadržavati na jednom mjestu.
Andrij, čije se prezime i čin drže u tajnosti, rekao je da tijekom sukoba nema vremena za sigurnosne provjere prije polijetanja njegova Suhoja Su-27, dvomotornog borbenog zrakoplova sovjetskog podrijetla. Od ukupne ukrajinske flote s oko 100 borbenih zrakoplova na početku rata, otprilike trećina su bili Su-27. Sada ih imaju manje od 60. "Ne radim nikakve provjere. Samo poletim", kaže. "Svaki put kad letim, to je u pravu borbu. Niti u jednom sukobu s ruskim mlaznjacima nismo ravnopravni, uvijek imaju pet puta više zrakoplova u zraku", dodaje.
Živjeti da bi se rušilo neprijatelje s neba
U gotovo četiri tjedna borbi, Andrij je izveo 10 letova. Zračne borbe kakve vodi trebale su već biti poslane u povijest, no u ovom ratu ukrajinski zrakoplovi su angažirani u borbi s ruskim lovcima, a Andrij kaže i da je obarao ruske zrakoplove - iako, kako izvještava NYT, nije mu dozvoljeno reći koje je zrakoplove oborio niti koliko njih.
"Uglavnom imam zadatke pogađanja ciljeva u zraku, presretanja neprijateljskih mlaznjaka", rekao je. "Čekam da se projektil 'zalijepi' na moju metu. Nakon toga pritisnem 'pali'". Sada živi za rušenje neprijatelja s neba. "Sretan sam što taj zrakoplov više neće bombardirati moje miroljubive gradove. A kao što vidimo u praksi, upravo to rade ruski avioni".
“Imao sam situacija kada sam se približavao ruskom zrakoplovu na dovoljno blisku udaljenost da ga naciljam i pucam. Prepoznam kad dođem u tu situaciju, no ipak pričekam da se moj projektil 'zalijepi' na metu, dok mi istovremeno sa zemlje javljaju da je na mene već ispaljen projektil".
Kaže kako je svoj Su-27 pritiskao do krajnjih granica niz strme obale, uspone i kroz nagla obrušavanja kako bi izbjegao nadolazeću raketu. "Vrijeme koje imam na raspolaganju kako bih se spasio ovisi o tome s koje je udaljenosti projektil ispaljen na mene i koja je vrsta projektila u pitanju. Još uvijek svaki put osjetim veliku navalu adrenalina jer je svaki let borbeni".
Završio je zrakoplovnu školu u Harkovu, a od djetinjstva je želio biti pilot. Međutim, prava priroda rata i nasilje tog sukoba šokirali su ga. "Ni ja ni moji prijatelji nikada nismo mislili da ćemo se morati suočiti s pravim ratom. Ali nije tako ispalo", rekao je.
Andrij je oženjen, a suprugu je preselio u drugi dio Ukrajine, gdje je trenutačno sigurno. Telefonira joj nakon što se sigurno vrati s naleta, ali nikad prije polijetanja. "Moram samo iskoristiti sve svoje vještine da bih pobijedio. Moje vještine su bolje od onih vrhunskih pilota. No, s druge strane, mnogi moji prijatelji, čak i oni iskusniji od mene, već su mrtvi".
Neravnoteža na nebu
Neravnoteža na nebu trebala je osigurati brzu Putinovu pobjedu - Rusija ima modernije zrakoplove. Dok Andrij upravlja sa Su-27, njegovi ruski kolege lete tehnološki naprednijim, novijim generacijama zrakoplova Su-30, Su-34 i Su-35.
Analitičari procjenjuju da je Rusija pri pripremi invazije imala na raspolaganju oko 300 borbenih zrakoplova dostupnih za nalete u Ukrajini, od ukupne napadačke flote od 1500 njih. No, Rusija je ipak pretrpjela gubitke - Ukrajina tvrdi da je oborila 97 njihovih zrakoplova. Stručnjaci sugeriraju da bi ta procjena ipak mogla biti pretjerana, iako ih je čak 10 ili 11 izgubljeno tijekom samo jednog vikenda na početku rata, što je Moskvu natjeralo da promijeni taktiku i smanji broj naleta.
Ukrajina trenutačno ima 55 borbenih zrakoplova spremnih za let nakon dosadašnjih gubitaka na nebu ili mehaničkih i drugih problema održavanja vezanih uz intenzivno korištenje letjelica.
Justin Bronk, znanstveni novak u zračnim snagama i tehnologiji na Royal United Services Institute, kaže da je nesposobnost Rusije da uništi ukrajinske sustave protuzračne obrane, a ne herojstvo pilota borbenih aviona, ono što je najviše omelo Putinove planove. "Koliko ja shvaćam, Ukrajina ne kreće u toliko mnogo misija brzim borbenim aviona", rekao je.
Nakon što je pretrpjela velike gubitke tijekom vikenda 4. i 5. ožujka, Rusija je ojačala vlastite sustave protuzračne obrane, ograničavajući ukrajinske zrakoplove na kraće letove na niskoj razini. Potpuno naoružan i gorivom napunjen Su-27, kojim ukrajinska vojska leti na maloj visini kako bi zadržala letjelice ispod radara, ne može letjeti duže od 30 minuta.
Međutim, prema Bronku, ukrajinski sustavi protuzračne obrane - među njima i S300, ruske proizvodnje - bili su učinkoviti u obaranju i zrakoplova i krstarećih projektila, dok bespilotne letjelice nastavljaju gađati ruske ciljeve, leteći protiv vjetra malim brzinama kako bi izbjegli ruske radarske sustave.
'Rusija je izgubila zamah'
On vjeruje da je Rusija izgubila do 22 borbena zrakoplova i očito još uvijek ruske snage imaju kapaciteta i sposobnosti, ali čini se da nisu spremni riskirati daljnje gubitke. "Ono što Rusi još uvijek ne uspijevaju učiniti jest uništiti SAM (projektili zemlja-zrak) sustave, što znači da moraju letjeti na vrlo maloj ili pak na vrlo velikoj visini", dodao je.
Većina ruskih letova ograničena je na više od 13.000 metara i može se zadržati u ukrajinskom zračnom prostoru ne više od nekoliko minuta prije povratka u baze na Krimu ili u Bjelorusiji. "Rusija je izgubila zamah", kaže Bronk, dodajući da ako Ukrajina uspije zadržati trenutačnu razinu otpora, onda je rat neodrživ za Rusiju.
"Sasvim je jasno da ukrajinski sustavi protuzračne obrane ostaju operativni i uspješni, a njihovi zrakoplovi i dalje lete, iako uz ograničenja", kaže pak Philip Ingram, bivši pukovnik britanske vojske u vojnoj obavještajnoj službi. "S obzirom na prednost Rusije u zraku, iznenađen sam što nismo vidjeli više njihovih zračnih snaga u igri. Ali bez nadmoći u zraku ne mogu ispravno planirati niti manevrirati operacije".
U ovom trenutku Rusija izvodi oko 200 letova dnevno u usporedbi s 5 do 10 ukrajinskih letova dnevno. Te misije na velikim visinama i bacanje tzv. "glupih" bombi, mogle bi imati razoran učinak na civilno stanovništvo koje je nemilosrdno bombardirano u gradovima kao što je Mariupolj. Ipak, to ne mora nužno pomoći Rusiji da dobije rat, a svakako ne brzo.
Ukrajinske zračne snage još uvijek imaju uzletno-sletne staze koje mogu koristiti na zapadu zemlje, a postoji čak i mogućnost polijetanja s glavnih cesta. Lokacije su, pak, strogo čuvane tajne.
Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga rekao je da su ruski zrakoplovi namamljeni u klopke unutar zračnog prostora Ukrajine. "Ukrajina je bila učinkovita na nebu jer djelujemo u vlastitoj zemlji. Neprijatelj koji naleće u naš zračni prostor leti u zonu naših sustava protuzračne obrane", kaže.
I dok sustavi protuzračne obrane mogu izbjeći ruske projektile, ruski zrakoplovi ne mogu poduzeti precizno bombardiranje potrebno za pobjedu u ratu na zemlji. Putinov san o brzoj pobjedi se raspršio. Izgledan je dugi rat iscrpljivanjem.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 23, 2022 13:19:22 GMT
aktivna ratna karta Ukrajine
|
|
|
Post by kulinban on Mar 23, 2022 14:06:17 GMT
velika kontraofanziva Ukrajinaca zapadno do Kijeva !!
|
|
|
Post by kulinban on Mar 23, 2022 19:05:42 GMT
Novi udarac Moskvi: Ukrajinci se domogli ruskog ‘svetog grala‘ ratovanja kojim je obranio Asadov režim u Siriji! Vjeruje se da je Krasuha-4 tijekom konflikta u Siriji korištena protiv turskih dronova TB-2 Bayraktar Objavljeno: 23. ožujak 2022. 17:42 Nakon što su se ukrajinski vojnici dočepali djela ruskog sustava za ometanje Krasuha-4, zapadne obavještajne agencije nestrpljivo čekaju priliku da ga pregledaju kako bi utvrdile koliko dobro taj sustav prati i ometa letjelice Sjevernoatlantskog saveza (NATO), piše The Telegraph. Krasuha-4 je višenamjenska stanica za ometanje, a sustav se sastoji se od dva vozila - jedno od dva vozila koja pripadaju ovom naprednom sustavu pronađeno je na bojišnici nedaleko od Kijeva. Po svemu sudeći, taj će se dio Krasuhe-4 promptno prebaciti u američku bazu Ramstein (u Njemačkoj, op.a.), a nakon toga ide na put u Sjedinjene Američke Države gdje će biti pobliže pregledana. Vojni lideri NATO-a Krasuhi-4 već godinama pristupaju s oprezom jer strahuju da Rusija pomoću tog sustava može pratiti NATO-ove letjelice za izviđanje i upozoravanje. Sustav je navodno toliko moćan da može ometati AWACS-e, borbene avione i dronove na daljinama do 300 km, a Rusi tvrde da može ometati i rad satelita u nižoj Zemljinoj orbiti. Vjeruje se da je Krasuha-4 tijekom konflikta u Siriji korištena protiv turskih dronova TB-2 Bayraktar. Također, smatra se da se upravo tim sustavom ometala komunikacija s dronovima te da su oni zbog toga gubili kontrolu i padali. Inače, Ukrajina pomoću tih istih Bayraktara TB-2 uništava ruske protuzračne sustave Buk, tenkove i druga oklopna vozila. Jedinica Krasuhe-4 koju su pronašli ukrajinski vojnici bila je prevrnuta na jednu stranu i nevješto prekrivena. The Telegraph navodi da to sugerira da je sudjelovala u nesreći te da su ruski vojnici procijenili da je se ne može spasiti. Također, čini se kao da ruski vojnici nisu ni pokušali uništiti pokvarenu stanicu sustava. Krasuha-4 sastoji se od upravljačkog modula koji se nalazi na kamionu i posebnog vozila koje je opremljeno senzorima za elektroničko ratovanje. Rusija taj sustav koristi od 2010. godine, a razvila ga je kako bi svoje kopnene snage zaštitila od znatiželjnih "očiju" stranih satelita i drugih izviđačkih letjelica. Ruske snage Krasuhu-4 među sobom zovu Kret. Sustav za ometanje rada navodno je toliko moćan da može fizički oštetiti osjetljivu elektroniku nekih letjelica.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 23, 2022 20:44:22 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Kako se planirana ruska ‘šetnja kroz Ukrajinu‘ pretvorila u pozicijski rat Predstojeće vrijeme tzv. „rasputice“ pojačalo je naglasak svih zaraćenih strana na logistiku
Piše: Igor Tabak Objavljeno: 23. ožujak 2022. 19:47
Srijeda, 23. ožujka, ujedno je i 28. dan obnovljenog ruskog ratovanja u Ukrajini. Malo pažljivijim uvidom u ruske medije vidi se da je ta tzv. „sigurnosna operacija“ mjesecima prije svog početka izazivala žučne diskusije iskusnih vojnih stručnjaka s „preuzbuđenim ekspertima“ političke struke, koji su trajanje pokoravanja Ukrajine procjenjivali na nekoliko dana, nekoliko sati, pa čak i tek nekoliko desetaka minuta vojnih djelovanja. Pri tome, usprkos maksimalnoj skepsi iz iskusnih vojnih izvora, sliku se nastojalo prikazati rješivom kroz čisti prolazak vojske Ukrajinom, praćen „moćnim vatrenim udarima Rusije“ po čitavoj državi, gdje bi stanovništvo trpjelo štetu, ali ipak prijateljski dočekivalo „osloboditelje“ od „kijevskoga režima“. Naravno, baš kako su to i isticali ljudi s ratnim iskustvom, istina je drugačija.
Kakvi god bili stvarni brojevi civilnih i vojnih žrtava, gubitaka u vojnoj tehnici ili ratnih šteta, rezultat višestruko problematične agresije Ruske Federacije na susjednu Ukrajinu u svom je prvom mjesecu čak i prema konzervativnim procjenama na putu dostići gubitke, kakve je SSSR pretrpio tijekom 10 godina ratovanja u Afganistanu, što smo proteklih tjedana već u više navrata predviđali. No, priča tu nipošto nije gotova. Pregovori koji su se do sada održavali više formalno ne pokazuju ikakvu ozbiljniju volju napadača da prekine ovaj sukob, koji nakon početne zbunjenosti i onda naglašeno manevarske faze djelovanja sada zbog prirodnih ograničenja prelazi u više statičku, pozicijsku fazu. U zadnjih desetak dana prvo je bila izvedena jedna više simbolička razmjena zarobljenika, a izgleda da je u zadnja dva dana bila provedena i još jedna – pritom tek ostaje za riješiti na neki normalan način pitanje razmjene brojnih posmrtnih ostataka ruskih vojnika, koji će za nadolazećeg toplijeg vremena postati ozbiljan sanitarno-zdravstveni problem širom Ukrajine.
Sve jači naglasak na logistiku
Ujedno, predstojeće vrijeme tzv. „rasputice“, blatnog perioda koji redovito u ovo doba godine otežava kretanje izvan uređenih cestovnih pravaca, pojačalo je naglasak svih zaraćenih strana na logistiku – kako njenu uspostavu, tako i njeno uskraćivanje protivniku. Upravo zato ne čude ni naglasci ruske strane na sustavno uništavanje ukrajinskih skladišta vojne opreme širom zaleđa države, ali i napadi na skladišta hrane i goriva bliže borbenim crtama (npr. u mjestima Brovari, Lisičansk, ali i ranije u Kijevu ili Severodonjecku). Jednaka je svrha i ruskog nastojanja za ometanjem željezničkih veza od grada Dnipro u središnjoj Ukrajini prema Pokrovsku (logističkom središtu obrane središnjeg dijela Donjecke oblasti pod ukrajinskom kontrolom), ali i od njega dalje na istok, u neposrednom zaleđu Avdivke i Vehnotoretska – poprišta ogorčenih borbi neposredno na sjever od grada Donjecka pod ruskom/separatističkom kontrolom. Kako izgleda, ista je svrha i aktualnih ukrajinskih napredovanja na sjeverozapadu Kijeva, kojima se u sjeveroistočnome smjeru od Malina i Makariva, te sjeverozapadno od Mošina, nastoji presjeći ili barem temeljito ometati logistiku ruskih snaga utvrđenih na prostoru Nemišajeve-Vorzelj-Buča-Hostomel zapadno od Kijeva.
Pri tome treba naglasiti i jučerašnje ukrajinsko zarobljavanje zapovjedne komponente izuzetno modernog sustava 1RL257 Krasukha-4 nedaleko Makariva – što je vojni uspjeh koji će Ukrajini i njenim saveznicima dati uvid u moderne dosege ruskog elektroničkog ratovanja te time na duži rok nanijeti štetu vojnoj industriji i borbenim sposobnostima agresora. Situacija istočno od Kijeva nije bitno različita – budući su se i ondje ruske snage zaletjele prema predgrađima Kijeva, došle do mjesta Brovari, i onda stale, dok im je logistička veza s vlastitim zaleđem ostala rastegnuta te izložena ukrajinskim napadima. Izgleda da je i tu sada došlo do određenog ruskog odmicanja od grada, uz paralelno nastojanje da se postupno okruže i barem izoliraju ukrajinska uporišta Černihiv, Nižni, Sumi i Ohtirka oko kojih su već tjednima redovito stradavali ruski opskrbni konvoji.
Aktivno bojište oko Izjuma
Za razliku od svih tih ratnih zona u kojima je ruska agresija vidljivo kulminirala i gdje će trebati puno napora za neka ozbiljnija napredovanja (bilo napadača ili branitelja) – još je itekako aktivno bojište oko grada Izjuma, oko 115 km jugoistočno od Harkiva. U toj su zoni Rusi imali prodor, koji je zaustavljen, ali ga već danima nastoje obnoviti, i to u dva temeljito različita pravca – (1) prema jugozapadu, u smjeru mjesta Lozova, pa dalje prema gradu Dnipro na rijeci Dnjepar, te (2) na jugoistok prema Slovjansku, u zaleđe ogorčenih borbi oko Severodonjecka. Kako izgleda, za sada su ta oba napredovanja zaustavljena ili barem bitno usporena, a tek treba vidjeti da li će biti i trajnije onemogućena. Za to vrijeme izgleda da Ruska Federacija polagano ipak steže obruč oko zadnjih preostalih dijelova Luhanske oblasti pod ukrajinskom kontrolom, gdje zona omeđena mjestima Rubižne, Severodonjeck, Girske i Popasna pod stalnim napadima još uvijek odolijeva agresoru.
Za to vrijeme, nešto je lošija situacija oko 90 kilometara jugozapadno, na središnjem dijelu Donjecke oblasti. U toj zoni, za koju bi se po aktualnim ruskim izvorima moglo pretpostaviti da je jedina točka sukoba u Ukrajini, bilježe se dva odvojena poprišta borbi. Prvo poprište tu predstavlja prostor zapadno i sjeverno od grada Donjecka, središta tzv. „Donjecke Narodne Republike“. Ondje Rusi i njihovi lokalni saveznici izgleda da već danima lagano napreduju, potiskujući prema sjeveru i sjeverozapadu ukrajinske snage koje obuhvaćaju barem 3 borbama poprilično iscrpljene brigade. U tom se prostoru bojišnica polagano primiče ukrajinskom gradu Pokrovsku, i ukupan doseg napadača tijekom ovih mjesec dana sukoba u najboljem slučaju predstavlja osvajanje južne polovice negdašnje ukupne Donjecke oblasti. Naravno, i taj doseg ovisi o ruskom uspjehu na tamošnjem drugom poprištu borbi – u opsadi grada Mariupolja. Iako zapravo jedva da ima vijesti o stanju u Mariupolju, vidljivo je da se ondje borbe i dalje vode – ruski izvori tu spominju Metalski zavod Iljič kao ukrajinsku otpornu točku na sjeveru grada, s društvenih mreža se čuje da su u ukrajinskim rukama tek pojedine jugozapadne četvrti. Pri tome, evakuacije civila su sporadične i maloga opsega, humanitarni konvoji praktično u grad ne stižu, a zračni, raketni i topnički napadi ne prestaju.
Nejasno stanje na jugozapadu zemlje
Za to vrijeme nije baš jasno ni stanje na krajnjem jugozapadu Ukrajine. Naime, iako sve jasnije postaje rusko odustajanje od navale prema Odesi, ipak oni i dalje tu prijete zoni oko grada Krivi Rih (pa potencijalno onda i zapadnim prilazima mjestu Zaporižje). Usprkos ukrajinskim protunapadima iz Mikolajeva prema Hersonu, gdje je opet navodno bilo šteta za rusku zrakoplovnu tehniku prije kompletnog odustajanja od uporabe aerodroma Čornobaivka, ruske snage izgleda i nadalje nastoje održati svoje linije neposredno na sjever – uz jedini dosegnuti dio desne obale rijeke Dnjepar. No, ti položaji, na oko 30 kilometara južno i jugoistočno od grada Krivi Rih, teško su održivi i u nadolazećem periodu će itekako ovisiti o željezničkoj mreži u svome zaleđu – tako da ni ne čude vijesti o većim ruskim radovima na pružnoj infrastrukturi okupirane Hersonske oblasti i njenih veza prema 2014. okupiranom Krimskom poluotoku
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 7:28:44 GMT
Britanija će Ukrajini osigurati 6000 projektila i 30 milijuna funti
BRITANIJA će Ukrajini osigurati oko 6000 novih obrambenih projektila i gotovo 30 milijuna funti (40 milijuna dolara) za potporu BBC-jevu izvješćivanju u području i plaćanje ukrajinskim vojnicima i pilotima.
Britanski premijer Boris Johnson objavit će novi paket potpore u četvrtak na sastancima čelnika NATO-a i G7, istodobno nagovješćujući spremnost za daljnjim jačanjem ukrajinskih obrambenih sposobnosti, priopćio je njegov ured. "Ujedinjeno Kraljevstvo će surađivati s našim saveznicima na jačanju vojne i gospodarske potpore Ukrajini, jačajući njihovu obranu dok preokrenu tok u ovoj borbi", rekao je Johnson.
Oružje i novac
"Jedan mjesec nakon ove krize, međunarodna zajednica se suočava s izborom. Možemo održati plamen slobode živim u Ukrajini ili riskirati da se ugasi diljem Europe i svijeta."
Kao dio paketa, UK će osigurati 6000 projektila i 25 milijuna funta novčane potpore za ukrajinsku vojsku. Također će osigurati 4,1 milijun funta za BBC World Service za potporu uslugama na ukrajinskom i ruskom jeziku te u borbi protiv dezinformacija.
Britanija je priopćila da će uz novu obvezu osigurati do 10.000 projektila i da dodatna sredstva dolaze uz 400 milijuna funta namijenjenih humanitarnoj i gospodarskoj pomoći. Očekuje se da će summit NATO-a u četvrtak u Bruxellesu otključati dodatnu pomoć Kijevu, uključujući opremu koja će pomoći Ukrajini u zaštiti od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 12:40:22 GMT
Ruski gubici u ratu u Ukrajini
Koliko je ruskih vojnika poginulo od početka rata? Podaci o mogućem broju žrtava se znatno razlikuju i teško ih je verificirati. Postoje ipak neke naznake da se radi o neočekivano visokim gubicima.
Od početka ruskog napada na Ukrajinu prošlo je već mjesec dana. „Specijalna operacija", kako ju je nazvao Kremlj, trebala je po planovima ruskog vodstva biti okončana u roku od nekoliko dana – ali se u međuvremenu pretvorila u rat koji je na obje sukobljene strane prouzročio tisuće ljudskih žrtava.
Koliko je ruskih vojnika do sada doista poginulo na bojištu? Teško je to i procijeniti. Navodi o mogućem broju žrtava su iznimno kontradiktorni i praktički nema neovisnih izvora na temelju kojih bih se te navode moglo potvrditi ili demantirati.
Što kažu ruski izvori?
Ministarstvo obrane Ruske Federacije do sada je samo jednom objavilo podatke o vlastitim ljudskim žrtvama. Početkom ovog mjeseca (2.3.) potvrđeno je 498 ubijenih i oko 1.600 ranjenih ruskih vojnika od početka „specijalne operacije”. I od tada Rusija skriva podatke o vlastitim gubicima.
U nedjelju navečer je dosta pažnje izazvala jedna vijest koju je objavio ruski tabloid blizak Kremlju: online-izdanje lista "Komsomolskaja Pravda" je, pozivajući se na izvore u vojnim krugovima, objavilo da je do sada ubijen 9.861 ruski vojnik i da je više od 16 tisuća ruskih vojnika ranjeno u sukobima. No, samo nekoliko minuta kasnije ta je informacija – izbrisana. Radilo se o lažnoj vijesti koju su na web-izdanje plasirali hakeri, tako je to kasnije objasnio ruski list. Arhivirana verzija članka još uvijek se može pronaći i pročitati na internetu.
Usprkos ruskim demantijima, može se poći od zaključka da je broj stradalih ili ranjenih ruskih vojnika puno veći nego što to tvrde službeni ruski izvori. Prije nekoliko dana je bjeloruski Radio Liberty objavio kako su mrtvačnice uz granicu prema Ukrajini prepune ubijenih ruskih vojnika. Na vídeo-snimkama se mogu vidjeti kolone ruskih sanitarnih vozila koje navodno prevoze mrtve ili ranjene ruske vojnike u bjeloruski Gomel. Sudeći po tom izvještaju nekoliko tisuća ubijenih ruskih vojnika je iz Bjelorusije već prebačeno u Rusiju. I DW je pisao o tome da je u bjeloruskim bolnicama operiran neočekivano veliki broj ruskih ranjenika.
Ubijeni ruski generali
Ukrajinski web-portal "The Kyiv Independent" redovito objavljuje procjene ukrajinskog generalštaba i u međuvremenu tvrdi da na ruskoj strani ima više od 15.000 ljudskih gubitaka – kod te brojke se očito radi o ukupnom broju ubijenih i zarobljenih ruskih vojnika.
No, sve te podatke je nemoguće neovisno verificirati. Nema ni navoda o tome kojom se metodom došlo do tih podataka. Vjerojatno su navodi o žrtvama ruske vojske koje objavljuje ukrajinska strana veći od stvarnih gubitaka – kako bi se tako naglasili vojna sposobnost i uspjesi ukrajinskih snaga.
Po ukrajinskim navodima u ratu je do sada ubijeno i šest od oko 20 visokorangiranih ruskih generala koji sudjeluju u vojnim sukobima. Američki general David Petraeus, s iskustvom rata u Afganistanu, tvrdi da je ta velika brojka „vrlo, vrlo neobična” i znak da su znatno narušene strukturę komunikacije i zapovijedanja u ruskim redovima. Jedan glasnogovornik Ministarstva obrane SAD-a vijest o navodnom stradanju ruskih generala je komentirao ipak znatno suzdržanije. Čak i ako su ti navodi točni, to ne kaže nužno nešto o zapovijedanju ruskim trupama, tvrdi on.
Pentagon suzdržan
Naravno da i Pentagon vrlo pozorno prati razvoj situacije u Ukrajini. Ministarstvo obrane u Washingtonu svoje aktualne izvještaje o stanju na terenu sastavlja na temelju obavještajnih saznanja, analize komercijalnih i vojnih satelitskih snimaka, odnosno preko prisluškivanja ruske radio-komunikacije.
U ovom trenutku Pentagon na temelju "konzervativne” procjene polazi od brojke od oko 7.000 ubijenih i dva do tri puta toliko ranjenih ruskih vojnika. Po tim navodima u ruskoj invaziji na Ukrajinu sudjelovalo je oko 150.000 ruskih vojnika. Ako su američke brojke točne, to bi značilo da je već nakon mjesec dana rata više od deset posto angažiranih ruskih trupa – izvan stroja.
Američki vojni stručnjaci se u kalkuliranju mogućih ruskih gubitaka oslanjaju i na javno dostupne izvještaje. Jedan od do sada najtransparentnijih izvora je nizozemska internetska platforma Oryx. Na njoj se minuciozno dokumentira koliko je ruskih vojnih vozila do sada uništeno, koliko ih je otela ukrajinska vojska – a uz svako od tih vozila se dokumentira i fotografijom, odnosno video-snimkom s točnim datumom uništenja ili otimanja.
Po tim navodima ruska je vojska u roku od mjesec dana izgubila najmanje 270 tenkova, 258 borbenih vozila pješaštva, odnosno 178 oklopnih borbenih vozila. S obzirom na činjenicu da je poznat podatak o prosječnom broju članova posade tih vozila, moguće je barem približno izračunati broj ruskih vojnika koji su stradali u ratu.
Oprez!
Pa ipak, i te navode treba uzeti s nužnom dozom opreza. Za verifikaciju foto i video materijala potrebno je puno vremena, tako da se i inicijatori nizozemskog vojnog bloga žale na veliku količinu vijesti koje im stižu, a koje još uvijek nisu stigli provjeriti. A njihova će količina dodatno rasti – što god duže bude trajao rat.
Osim toga, od početka rata je znatno porastao i udio fake-videa i lažiranog propagandnog materijala. To samo dodatno odugovlači postupak verifikacije. A osim toga i otežava procjenu stvarnih gubitaka ruskih vojnih snaga.
Usprkos svemu tome, podaci o već verificiranim gubicima teške vojne opreme daju naslutiti da su ruske štete doista znatno veće nego što je to Kremlj izvorno kalkulirao. Ako je barem približno točna brojka o 7.000 palih ruskih vojnika, onda bi to značilo da ruska vojska već sad, nakon samo četiri tjedna rata u Ukrajini, bilježi otprilike 50% ubijenih vojnika koje je Crvena armija registrirala tijekom desetogodišnje (1979.-1989.) sovjetske vojne intervencije u Afganistanu.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 13:17:37 GMT
Još uvijek može propasti Putinov rat u Ukrajini
Mjesec dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, malo je nade u skori mir. No, najvažniji zaključak glasi: Ukrajina može zaustaviti Putina, ali samo uz veću i bržu pomoć Zapada, smatra novinar DW-a Roman Goncharenko.
Četiri tjedna kao vječnost. Invazija Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. je najmračniji dan 21. stoljeća za Europu. Od tada, u kiši ruskih bombi ginu ljudi, prijateljstva i iluzije. Stari mirovni poredak kontinenta je također mrtav, a kako će novi izgledati – tek se treba odlučiti.
Prva privremena procjena je gorka. Zahvaljujući sveobuhvatnim informacijama američkih obavještajnih službi, ovaj rat nije bio iznenađenje. Međutim, većina zapadnih stručnjaka, kao i ukrajinsko rukovodstvo, očekivali su samo ograničeni napad u istočnoj Ukrajini, a ne napad u nacističko-njemačkom stilu 1939. godine na Poljsku.
Zato je rat Rusije podcijenjen?
Iz današnje perspektive, jedno je jasno: Kijev je trebao mnogo ranije narediti opću mobilizaciju i evakuaciju ljudi. Ova pogrešna procjena vjerojatno je i zbog činjenice da je prethodni rat, koji je počeo aneksijom Krima 2014. godine, ostao regionalno ograničen. Većina ljudi u Ukrajini nije imala pojma kako je to biti brutalno bombardiran. Podcijenili su opasnost.
No, teško ih je kriviti za tu grešku. Nitko od nas nije želio vjerovati da su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova vojska sposobni za takvo barbarstvo. Ideja da bi većina Rusa pozdravila ovaj rat također je za mnoge bila nezamisliva. Ovo tužno saznanje čovjek ne želi prihvatiti čak ni nakon četiri tjedna.
U mnogim ukrajinskim i zapadnim analizama se tvrdi da je Putinov tzv. „Blitzkrieg“ propao. U međuvremenu, Moskva kaže da sve ide po planu. I jedno i drugo je točno, ali ratovi uglavnom nikada ne idu onako kako su generali planirali. Naravno, Kremlj je očekivao bržu pobjedu i manje vlastitih gubitaka. Ali, teško je povjerovati da je Putin zapravo očekivao kapitulaciju u roku od nekoliko dana. Ukrajina je jednostavno prevelika za to.
Putinov ratni plan je vjerojatno polako uništiti susjednu zemlju – pod pretpostavkom da Rusija ima više vojnika, više oružja i više novca.
Trenutno ima malo tračaka nade, ali ih ipak ima. Najvažniji zaključak: Ukrajina može zadržati, pa čak i zaustaviti nadmoćnu rusku vojsku. Za to postoje dva razloga: prije svega, to je ukrajinski borbeni duh. To vrijedi i za civile koji čak i u već okupiranim područjima kao što je grad Herson na jugu Ukrajine, stoje na putu ruskim tenkovima s ukrajinskim zastavama. Drugi razlog ima mnogo imena: na primjer Javelin ili Stinger. To je prije svega protutenkovsko oružje, to su sustavi za protuzračnu obranu, koje su SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje NATO-a, požurile isporučiti tjednima prije napada na Ukrajinu. Bez ovog obrambenog oružja, Rusija je do sada mogla zauzeti mnogo veće područje Ukrajine.
Embargo na naftu i plin – odmah!
U tome je i odgovor na pitanje može li Putinov rat ipak propasti. Može propasti zbog borbenosti Ukrajinaca, kojima je, međutim, potrebna znatno veća i prije svega brža podrška. Konkretno, to znači: još oštrije ekonomske sankcije, potpuno, a ne samo polovično izbacivanje iz SWIFT-a i embargo na rusku naftu i plin, i to odmah! Da, bolno je, a ipak nužno s obzirom na masakr u Ukrajini. Ali, podrška također znači: više isporuka oružja! NATO, iz razumljivih razloga, ne želi obarati ruske avione i rakete s ukrajinskog neba kako bi izbjegao izravnu konfrontaciju s Moskvom. Ali borbeni avioni za oružane snage Ukrajine mogu se i moraju isporučiti, kao i najsuvremeniji sustavi za protuzračnu obranu.
To nije laka odluka. Rusija prijeti Zapadu odmazdom i uporabom nuklearnog oružja. To nije blef, opasnost je stvarna. Ipak, Zapad mora krenuti tim putem – pažljivo, korak po korak. Vara se svatko onaj tko misli da bi se Putin zadovoljio uništavanjem Ukrajine i zaustavljanjem na zapadnoj ukrajinskoj granici. Zapad mora konačno prepoznati obujam ovog rata i – ponašati se u skladu s tim.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2022 13:34:42 GMT
Kakav su to ruski brod jutros uništili Ukrajinci? Prije samo par dana hvalili su se njime na TV-u
U ponedjeljak je ruska televizija objavila kako je Orsk prvi ratni brod koji je ušao u luku u Azovskom moru, a događaj je opisan kao ‘epski‘
Ruski desantni brod Crnomorske flote 'Orsk' je uništen, a dva druga plovila oštećena su luci okupiranog ukrajinskog grada Berdjansk.
Ukrajinska vojska objavila je snimke rano u četvrtak i rekla da su brod ruske mornarice pogodile njezine snage.
Pojedinosti o tome što je točno uzrokovalo eksploziju i požar na brodu još uvijek su nejasne.
Berdjansk, koji se nalazi zapadno od opkoljenog Mariupolja, zauzet je četvrti dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a njegova je luka korištena kao baza za prijevoz ruske vojne opreme.
U ponedjeljak je službena televizija ruskog Ministarstva odbrane Zvezda objavila kako je Orsk prvi ratni brod koji je ušao u luku u Azovskom moru kako bi isporučio vojnu opremu, a događaj je opisan kao 'epski'.
'Dolazak velikog desantnog broda u luku Berdjansk epski je događaj koji Crnom moru otvara prilike u smislu logistike korištenjem infrastrukture luke Berdjansk u punoj mjeri', piše u izvješću objavljenom na web stranicama kanala koji citira časnika Crnomorske flote.
|
|