|
|
Post by kulinban on Apr 16, 2021 20:57:32 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 29, 2021 6:31:03 GMT
STRANICA Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih. Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja objavljena je prošlog mjeseca, a podaci su zanimljivi i međunarodno gledano i za Hrvatsku. Global Firepower je svakoj od 139 zemalja na rang-listi izračunao specifični "Power Index", indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, među ostalim. Očekivano, SAD je i dalje na prvom mjestu, s Power Indexom od 0.0718 (što je indeks bliži nuli, to je vojna snaga veća). Zanimljivo je, međutim, koliko malo drugoplasirana Rusija ustvari zaostaje za Amerikom. Power Index Rusije je, naime, 0.0791. Ta je razlika, međutim, postojana u odnosu na ranije godine. SAD je sa svojim gigantskim, iako djelomično prenapuhanim vojnim proračunom, opsežnom infrastrukturom, ogromnim ljudstvom u vojsci, mornarici, zrakoplovstvu i marincima te velikim bazenom potencijalnih regruta, uspješno zadovoljio kriterije moderne vojne sile, piše američki list National Interest. SAD, primjerice, uvjerljivo vodi u zračnim snagama, s ukupno 12.233 vojne letjelice naspram 4144 ruske - više nego trostruko. SAD ima i prednost u borbenim lovcima - 1956 prema 789 ruskih, kao i u vojnim helikopterima - 5436 prema 1540 ruskih. No ruski nevidljivi lovac pete generacije Su-57, koji je nakon velikih kašnjenja i problema konačno ušao u serijsku proizvodnju, već predstavlja konkretno sredstvo odvraćanja za eventualne američke zračne akcije, piše National Interest. Za to vrijeme, SAD i dalje ima ozbiljnih problema sa svojim (pre)skupim nevidljivim lovcem pete generacije F-35, za koji je načelnik američkog zrakoplovstva general Charles Brown neizravno priznao da je bio neuspjeli projekt te da će biti potrebno razviti novog, jeftinijeg lovca koji bi zamijenio zastarjele F-16, lovce četvrte generacije. F-35 ima visoko sofisticirane senzore i oružje, ali košta oko 100 milijuna dolara po komadu, sklon je kvarovima i nepouzdan. Štoviše, 2018. je čitava američka flota F-35 bila prizemljena zbog pada jednog takvog lovca u Južnoj Karolini. Rusija ima više tenkova i brodova od SAD-a Ipak, SAD, koji ima više nego dvostruko više stanovnika nego Ruska Federacija, nema ni približno toliku prednost u ukupnom broju aktivnih pripadnika oružanih snaga - 1.4 milijuna u odnosu na milijun ruskih. Dapače, Rusija je u prednosti u pogledu broja rezervista - 2 milijuna u odnosu na samo 845 tisuća američkih. Rusija usto ima i pola milijuna paravojnih snaga, a SAD nula, iako ova evidencija ne računa privatne kooperante, odnosno plaćenike iz tvrtki poput kontroverznog Blackwatera (preimenovanog u Academi) koji često djeluju uz američke vojnike u vojnim konfliktima.
Nadalje, Rusija i dalje ima veliku prednost u broju tenkova - 13 tisuća naspram 6100 američkih. U ukupnom broju oklopnih vozila SAD ipak stoji bolje, s 40 tisuća naspram 27.100 ruskih. Iako Rusija ima veći ukupni broj ratnih brodova - 603 prema 490 američkih, SAD ima čak 11 nosača aviona, što je krucijalni element njene mornarice, dok Rusija ima samo jedan - koji je trenutno neaktivan jer je na popravku. Rusija se oporavila od svog post-sovjetskog ekonomskog i vojnog kolapsa i pokrenula niz modernizacijskih projekata u svojim oružanim snagama, prvenstveno u zrakoplovstvu i mornarici, ali i balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetom. Nova generacija ruskih podmornica sa strateškim (dakle, nuklearnim) i krstarećim projektilima dodatno smanjuje kvalitativnu prednost koju SAD ima na tom polju. Također, rastući broj ruskih moderniziranih korveta i drugih manjih brodova odražava njihov fokus na obalne obrambene snage. SAD i dalje ima daleko veći vojni proračun od Rusije i Kine
U svakom slučaju, najveća razlika između SAD-a i Rusije i dalje je vidljiva u možda i najvažnijoj stavci - obrambenom proračunu, koji u SAD-u iznosi 740.5 milijardi dolara, a u Rusiji samo 42 milijarde dolara.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 9, 2022 7:13:10 GMT
Kina zaprijetila Americi ratom zbog Tajvana
Čak pet američkih nosača aviona u blizini Kine i Tajvana
Američki ekonomski analitičar Gavin Baker objavio je krajem siječnja na Twitteru kartu lokacija američkih nosača aviona i procijenio da je trenutna koncentracija borbenih skupina američkih nosača aviona na istočnom Pacifiku vjerojatno dvostruko veća nego u vrijeme vrhunca tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje prije nekoliko godina, odnosno najveća od kraja Vijetnamskog rata.
Prema karti sa stranice US Naval Institutea koju je priložio, u regiji se nalazi čak pet američkih nosača aviona s pratećim borbenim skupinama:
USS Ronald Reagan,
USS Carl Vinson,
USS Essex,
USS Abraham Lincoln i
USS Harry Truman.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 10, 2022 18:59:27 GMT
Objavljena karta svih snaga NATO-a u Europi: "Spremni smo na borbu" PRIJETNJA ruskom invazijom na Ukrajinu pridala je povećanu važnost obrani Sjedinjenih Država i NATO-a diljem istočne Europe, koja je desetljećima služila kao tampon-zona između Rusije i Zapada. NATO ima četiri multinacionalne borbene skupine veličine bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. Svaku od njih vodi Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka ili SAD, a sadrži vojnike iz nekoliko zemalja članica. Savez je prošlog mjeseca rekao da su sve četiri skupine "snažne i borbeno spremne", piše CNN. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je spreman brzo dodatno pojačati tu prisutnost slanjem dodatnih snaga i u to područje, a raspoređivanje NATO-a podržavaju američke trupe. SAD ima svoje baze u Litvi i Rumunjskoj, zajedno s nekoliko njih u Poljskoj. Predsjednik Joe Biden prošli je tjedan službeno odobrio raspoređivanje još 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumunjsku, dok je još 8500 vojnika u pojačanoj pripravnosti. NATO nema nikakve trupe u Ukrajini, a nisu najavljeni ni ikakvi planovi za slanje trupa iz saveza u zemlju. No iako Ukrajina nije članica NATO-a, savez daje zemlji savjete na strateškoj razini te je odnos opisao kao "jedno od najznačajnijih partnerstava NATO-a". Ostala imovina kojom NATO raspolaže u regiji uključuje raketni obrambeni sustav u Rumunjskoj, dizajniran za "otkrivanje, praćenje, aktiviranje i uništavanje" balističkih projektila u atmosferi. Sličan pogon u Poljskoj trebao bi početi s radom ove godine. Danska otvara vrata prisutnosti američkih vojnika na svome tlu
Danska je u četvrtak priopćila da je počela razgovore o prisutnosti američkih vojnika i vojne "opreme" na svome tlu u okviru novog bilateralnog ugovora koji bi trebao olakšati razmještanje američkih snaga u Europi usred napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.
"Sjedinjene Države su pružile ruku Danskoj predloživši joj bilateralnu suradnju na obrambenom polju", izvan NATO-a, rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji.
"Točan oblik ove suradnje još nije utvrđen, ali bi mogao uključiti prisutnost američkih vojnika, materijala i opreme na danskom tlu", dodala je predsjednica vlade.
Razgovori o tom budućem ugovoru nije ubrzala sadašnja kriza između Rusije i Ukrajine, napomenula je danska premijerka, priznajući ipak da kriza, po ocjeni Kopenhagena, upućuje na potrebu za čvršćom suradnjom.
"NATO i SAD su jamci naše sigurnosti i stoga se pridružujemo potonjem kada su zapadne vrijednosti, kao što su demokracija i sloboda, dovedene u pitanje", istaknuo je ministar obrane Morten Boedskov.
Nordijska zemlja koja se u Iraku borila zajedno s Amerikancima, prometnula se u zadnjih dvadeset godina u bliskog saveznika Washingtona u Europi.
 |
|
|
|
Post by kulinban on Feb 17, 2022 6:44:09 GMT
Iz podataka kojima raspolaže agencija AFP razvidno je da je u 2021. godini
Ukrajina potrošila 4,3 milijarde dolara,
Rusija 62,2 milijarde,
a SAD čak 754 milijarde dolara na obranu.
U postotku je to za
Ukrajinu 2,36 posto, odnosno
2,78 za Rusiju te za
SAD 3,29 BDP-a. |
|
|
|
Post by kulinban on Feb 20, 2022 12:47:20 GMT
Mnogi Hrvati opravdavaju ruske nasilne gadosti. To je materijal za psihijatriju
Željko Ljubobratović
prije 3 sata
AKTUALNA kriza na rusko-ukrajinskoj granici koja, nadaju se svi, ipak neće završiti otvorenim ratom, odnosno novom invazijom Rusije na susjednu državu, izazvala je drame i na sasvim neočekivanim mjestima, a jedna od bizarnijih i zabavnijih bojišnica je Facebook u Hrvata, gdje zaštitnici lika i djela Vladimira Putina već danima krvare braneći ga i napadajući sve koji nemaju razumijevanje za gomilanje ruske vojske na granici i "pravo" na njezin izlet u susjedstvo.
Pritom je taj aktualni FB ustanak domaćih rusofila okupljenih u Putinov bedem ljubavi - predvođenih sada već prilično zabrinjavajuće nesuvislim Zoranom Milanovićem, prema kojem čak i notorna Kolinda Grabar-Kitarović izgleda kao oličenje političke mudrosti i stabilnosti i koji se ovdje, sasvim očekivano, svojim lupetanjem svrstao po popularnosti uz bok Franji Tuđmanu - koji tako probuđeni i zbijeni pod uskrslim sovjetskim stijegom, u vlastitoj paralelnoj stvarnosti srčano vode ljute bitke protiv Amerike, zlog zapada, demokracije i zdravog razuma, luđi i naporniji od mahnitanja antivaksera, teoretičara zavjera opće prakse i pravedničke ognjice bedema ljubavi Novaka Đokovića zajedno, a, uostalom, funkcioniraju po identičnoj matrici.
Imbecilno je i bolesno opravdavati ruske nasilne gadosti
Trud im je dirljiv, često zabavan, ali i sasvim besmislen jer, jebiga, Putinova Rusija se neprekidno ponaša kao agresivni bully što terorizira susjede i otkida im dijelove međunarodno priznatog teritorija, miješajući se usput u izbore po raznim državama. A Putin je po svakoj definiciji tipični autokrat i zatiratelj ljudskih prava, opsjednut koliko vlastitim izgledom toliko i opasnom idejom ponovne nasilne uspostave Sovjetskog Saveza 2.0.
Usto, osim tlačenja susjeda i održavanja na vlasti sebi sličnih političkih despota, poput bjeloruskog Lukašenka, ima nezgodan običaj brutalno se obračunavati s nepoćudnim novinarima i političkim protivnicima doma i u inozemstvu, a ako je baš izuzetno dobre volje, samo ih trpati u zatvore na namještenim procesima.
Ok, znamo, u svijetu su jaki oduvijek kinjili slabe, ali naprosto je imbecilno i bolesno opravdavati ruske nasilne gadosti whataboutizmom i metiljanjem o tome kako su i Amerikanci, Francuzi ili Britanci nekad ovo ili ono pa zašto onda ne bi i braća Rusi maznuli Krim i Donbas i sve što im treba i na što se pale.
Jer tko je vidio zamjerati se Putinu i tko jebe tamo neke Ukrajince, Bjeloruse, Gruzijce, Estonce i, gle čuda, zapravo baš sve ruske susjede koji su, čim je bilo moguće, utekli iz bivšeg SSSR-a i spasili se od zlostavljanja u toj depresivnoj i nefunkcionalnoj tamnici.
Apsolutno i neupitno, američka druga invazija na Irak, s izmišljenim tvrdnjama o iračkom oružju za masovno uništenje, zbog koje, uostalom, Amerikanci do danas nisu povratili kredibilitet, bila je teška svinjarija, premda za psihopatom i monstrumom poput Saddama Husseina nitko pri zdravoj pameti nema razloga žaliti. Ali navoditi to kao argument da i Putin danas ima pravo divljati po susjedstvu umobolno je.
Neuništiva fascinacija balkanskih čvorovića diktatorima, velikim vođama i ćaćama
Naprosto, nema prihvatljivog presedana kojim bi se opravdala invazija na drugu suverenu državu i prekrajanje njezinih granica, kao što nema razumnog objašnjenja zašto se u Hrvatskoj, državi koja je i sama bila u sličnoj situaciji poput Ukrajine, toliki poistovjećuju s neusporedivo jačim zlostavljačem, a preziru bitno slabiju žrtvu.
Zanimljiva je ta neuništiva fascinacija balkanskih čvorovića autokratima i diktatorima, velikim vođama i ćaćama što zatiru slobode i ljudska prava i svršavaju na to da ih se svi boje, a zgodno je što je masa te iste ekipe, uz Putina ili Erdogana, obožavala i Trumpa, oduševljeno slineći nad trabunjanjem i potezima tog rubno ubrojivog narcisoidnog klauna. Ukratko, čista patologija i materijal za psihijatriju.
Jedino što se može mjeriti s tim ludilom jest odluka Europske unije da sasvim dobrovoljno većinu svoje opskrbe plinom i energetsku sudbinu stavi u ruke Putinove Rusije pa joj sad magareće uši diraju Mjesec, ali, dobro, to je neka sasvim druga tužna priča.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 22, 2022 7:46:09 GMT
Ovo su dvije separatističke republike koje je priznao Putin
RUSKI predsjednik Vladimir Putin priznao je proruske pobunjeničke teritorije Donjeck i Luhansk kao neovisne republike. Priznanje je prvo najavljeno u priopćenju Kremlja u kojem stoji da je Putin obavijestio lidere Francuske i Njemačke da namjerava potpisati odluku kojom će Donjeck i Luhansk priznati kao neovisne države.
"Vladimir Putin informirao je predsjednika Francuske i kancelara Njemačke o rezultatima sjednice Vijeća za sigurnost Ruske Federacije. Na sjednici se razmatrala trenutna situacija u Donbasu u kontekstu zahtjeva Dume za priznanjem Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk. Danas su vodstva DNR-a i LNR-a apelirala da ih se prizna kao suverene", objavio je Kremlj.
Oko 19:45 sati po našem vremenu započela je Putinovo obraćanje. Na kraju tog obraćanja koje je trajalo gotovo sat vremena Putin je objavio priznanje, a potom je potpisao dokumente o priznanju.
Svaka separatistička republika zauzima trećinu regije u kojoj je smještena
Ovo priznanje dolazi nakon što su čelnici dvaju proruskih teritorija, Luganske i Donjecke Narodne Republike, u prethodnim danima proširili priču da Ukrajinci planiraju veliku vojnu ofenzivu na tom području. U petak su organizirali masovne evakuacije civila u Rusiju i prozvali opću mobilizaciju. No, ukrajinske vlasti su u više navrata porekle ove navode.
Tražili su da ih Putin prizna kao samostalne države, a to je zatraženo i kroz ruski parlament Dumu.
Proruske separatističke republike Donjeck i Luhansk, koje je Moskva danas priznala kao neovisne, a još od 2014. nisu pod kontrolom Kijeva, smještene su u Donjeckom ugljenom bazenu (skraćeno Donbasu) na istoku Ukrajine, gdje većina stanovnika govori ruski. Oblasti Donjeck i Luhansk su, dakle, dio veće regije Dombas. U ratu koji između separatista i vlasti u Kijevu od 2014. poginulo je gotovo 15 tisuća ljudi.
Svaka od dvije separatističke republike koje je priznao Putin zauzima otprilike trećinu regija u kojoj se nalazi - Donjecka i Luhanska.
Rudarsko i metalurško područje
Doneck (nekad se zvao Staljino), najveći je grad u Donbasu i jedan od glavnih metalurških središta Ukrajine. U njemu živi dva milijuna stanovnika.
Luhansk (bivši Vorošilovgrad), industrijski je grad s 1,5 milijuna stanovnika.
Bazen Donbasa, područja uz granicu s Rusijom na sjevernoj obali Crnog mora, krije goleme zalihe ugljena.
Prisutnost govornika ruskog jezika uglavnom je povezana s dolaskom velikog broja ruskih radnika nakon Drugog svjetskog rata.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 22, 2022 13:50:39 GMT
Velika Britanija uvela prve sankcije Rusiji, na listi se našli trojica oligarha i pet banaka
Premijer Velike Britanije Boris Johnson obratio se danas britanskom parlamentu, gdje je poručio kako će Velika Britanija zbog ruskih aktivnosti na istoku Ukrajine sankcionisati pet ruskih banaka i trojicu oligarha.
Prema Johnsonovim navodima, Velika Britanija će u narednom periodu sankcionisati pet banaka i to
Rusku banku,
IS banku,
General banku,
Crnomorsku banku te
Promsvjaz banku.
Također, osim banaka, Velika Britanija je najavila sankcije protiv trojice ruskih milijardera i to Genadija Timčenka, Borisa Rotenberga i Igora Rotenberga.
"Sva imovina koju posjeduju u Velikoj Britaniji bit će zamrznuta, dotičnim pojedincima bit će zabranjeno da putuju ovamo i zabranit ćemo svim britanskim pojedincima i pravnim osobama da imaju bilo kakve poslove s njima", rekao je Johnson.
Osim toga, britanski premijer je najavio kako je ovo tek prvi dio sankcija te da će Velika Britanija i u narednom periodu reagovati ukoliko Rusija nastavi agresivne aktivnosti u Ukrajini.
Inače, Boris i Igor Rotenberg, kao i Genadij Timčenko, slove za osobe bliske Vladimiru Putinu. Braća Rotenberg u svom vlasništvu drže kompaniju SGM, najveću građevinsku kompaniju za gasovode i elektroenergetske vodove u Rusiji.
S druge strane, Genadij Timčenko je osnivač i vlasnik Volga grupacije koja je specijalizirana za ulaganja u energetiku i transport.
Prema Bloombergovoj listi, Timčenkovo bogatstvo se procjenjuje na 19,5 milijardi američkih dolara, što ga čini šestom najbogatijom osobom u Rusiji. Također, bio je osnivač Gunvor Grupe, jedne od najvećih kompanija na svijetu za trgovinu naftom.
Osim toga, Timčenko je 2016. godine imenovan za počasnog konzula Srbije u Sankt Peterburgu.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 22, 2022 19:44:42 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2022 8:06:28 GMT
Putin je Milošević s atomskim bombama.
U njegovu govoru nedostajalo je još samo: ‘Niko ne sme da vas bije!‘
Moskovski nasilnik čak je u svom govoru spomenuo Hrvatsku. On nas vidi kao ćaćevinu koju je NATO sebično prigrabio sebi. 'Slobodan Milošević s nuklearnim arsenalom'. Svojedobna definicija Vladimira Putina, čiji je autor novinar New York Timesa, dobila je sinoć svoju završnu javnu potvrdu, piše Slobodna Dalmacija. Ruski despot na kojega mnogi projiciraju iščašene intimne slike nastavljača borbe za prava svjetskog proletarijata urbi et orbi pljunuo je prezrivo na boljševizam koji je, po njemu, zapravo stvorio povijesno i faktički nepostojeću Ukrajinu. Obrušio se i na Lenjina zbog njegove svojedobne ideje o pravu nacija na samoodređenje do odcjepljenja; džilitnuo potom i na Nikitu Hruščova koji je, tobože, iz čistoga hira i obijesti Ukrajini svojedobno poklonio Krim. Samoproglasio se Putin tako pred kamerama direktnim nasljednikom carske dinastije Romanov koji danas provodi dekomunizaciju i 35 godina od pada Berlinskoga zida ispravlja grozne komunističke greške, tj. 'povijesnoj Rusiji' oružjem vraća ono što je odavno njezino. Da sve ovo već nije viđeno u našoj kući, i potom prigodno ukrašeno ratom i potocima ljudske krvi, zvučalo bi kao parodija ne tako davne hrvatske povijesti iz ' Slobine' memorandumske optike: „Nećete Jugoslaviju? Onda će najveći, hegemonistički, narod lijepo uzeti natrag sve ono što misli da je njegovo.“ U prigodničarskom govoru kojim je nastojao pred svijetom opravdati priznavanje dviju odmetnutih 'SAO Krajina', i elaborirati slanje u Donbas svojih 'mirovnih snaga', nedostajalo je još samo da silnik iz Kremlja zausti i onu najslavniju 'mirotvornu' sintagmu vožda Miloševića: „Niko ne sme da vas bije!“Nekad lukavi taktičar, danas paranoični i rezignirani 70-godišnjak. Je li Vladimir Putin poludio?
Moskovski nasilnik čak je i izrijekom u svom govoru spomenuo Hrvatsku, kao i druge prozapadne države u regiji. On nas vidi kao ćaćevinu koju je NATO, suprotno prirodnom i povijesnom pravu Rusa, sebično prigrabio sebi. Ne treba ni djecu podsjećati kako je nekim sličnim Rusima još Tito razbio iluziju o njihovom hegemonizmu na našim prostorima. U Putinovoj čvrstorukaškoj viziji na svijetu očito ne postoji nitko osim njega, Washingtona i njihovih batina s nuklearnim bojevim glavama: on ni teorijski ne priznaje malim državama i narodima, koji su prirodni plijen velikih predatora, da samostalno mogu i željeti, a kamoli planirati svoj vlastiti put. I ne može se 'demokrat' s 22-godišnjim neprekinutim mandatom za kormilom države čudom načuditi da nitko razuman ni u njegovom najbližem susjedstvu ne želi imati posla s brižnom majčicom Rusijom i njime kao osvjedočenim razbijačem i bullyjem, a kamoli na dalekim južnim morima. Putin je destruktivni pokvarenjak i lažljivac. Mit o svojoj navodno smirenoj realpolitici iz zadnjih desetljeća razbio je vlastoručno u komade, pred očima cijeloga svijeta. Oživljavajući u međunarodnim odnosima argumente najsirovije sile, pozivajući se na imperijalnu povijest, i uskrisujući portret Slobodana Miloševića u njegovu atomskom izdanju, navukao je mračne oblake na europske horizonte, ali i na budućnost svih svjetskih kontinenata. Despot pred kojim od straha gotovo pa mokre u gaće i njegovi vlastiti obavještajci ima, nažalost, i na našim prostorima puno neskrivenih obožavatelja. Njegov 'Ruski svijet' nije samo puno veći od 'Srpskog svijeta', nego i puno ubojitiji, a sila i novac su često jedini orijentiri po kojima se ravnaju jednodimenzionalni mozgovi na Balkanu. |
|
|
|
Post by kulinban on Feb 24, 2022 7:22:51 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 25, 2022 7:36:21 GMT
Rat dobiva jaka ekonomija, Rusija tu ekonomiju nemaAutor je investicijski bankar i međunarodni konzultant te strateški savjetnik koji radi u Londonu Ratko Knežević. IDEMO razumno sagledati neke činjenice nakon današnje ničim izazvane agresije Putinove vojske na suverenu državu Ukrajinu, kako nam se pogled ne bi zamutio narativom koji se plasira iz Moskve i brutalnim slikama iz Ukrajine. Rusija nije globalna sila, nego regionalna. Iako ima "state of the art" nuklearno naoruźanje", Rusija nema "global reach" i ne može paralelno voditi dva ili više ratova. Svaka od američkih flota može voditi jedan rat. Recimo. Da ne spominjemo saveznike: Francusku i Veliku Britaniju, nuklearne sile par excellance, te Italiju, Njemačku, Kanadu, Australiju, Japan, Tursku... Rusija može pobijediti Ukrajinu, ali šteta koju će pritom imati bit će ogromna
Rusija može vojno pobijediti Ukrajinu, ali šteta nanesena njoj samoj bit će ogromna. Nekoliko desetaka puta veća. Rusija će od danas naftu i plin moći prodavati samo Kini. Nikom drugom. Naplaćivat će u kineskoj valuti. Što će za nju moći kupiti? Rižu, Huawei, vitamin C?(Na koncu, Putinova Rusija sada ima šansu postati praktički ekonomski vazal Kine. Ta mnogoljudna nacija velikih radnih navika, koja ima demografiju i velike potrebe za sirovinama, treba prostor. Gdje je taj prostor? Na sjeveroistočnim granicama Rusije, u Sibiru.) U kojoj ono valuti Rusija drži rezerve? Gdje? (Američki dolar je lokalna valuta u Rusiji. Do nekidan, svaki dan u godini, svake godine, jedan Boeing 737 polijetao je pun svježe tiskanih dolara s La Guardije u New Yorku do Šeremetjeva, jednog od Moskovskih aerodroma. ) Sve što posjeduje ruska država bit će zamrznuto od danas. Jedan trilijun američkih dolara koji kontrolira pet najvećih ruskih banaka od večeras nije dostupno. Rusija nema ekonomiju "bijelog medvjeda" (ta životinja u svojoj okolini na Sjevernom Polu ima sve što joj treba za preživljavanje). Rusija mora uvoziti. Jaka ekonomija dobiva rat, Rusija to nema
Također, ruska je ekonomija sa svim svojim dijamantima, plinom i naftom jedna desetina (1/10) ekonomije Europske Unije Ili jedna petnaestina (1/15) američke ekonomije.Iz povijesti znamo da jaka ekonomija dobiva rat. Rusija tu ekonomiju nema. I još nešto. Sad je jasno čija je operacija bio Bitcoin. FSB-ova, ruske tajne službe. U Sibiru su pokušavali rudariti valutu koja će zamijeniti dolar, euro i jen i time uništiti svjetsku ekonomiju. Očigledno im nije uspjelo. Putin nije Rusija I čim prije narod Rusije to shvati, bit će bolje za njih. Rusi su ogroman (ne uvijek i najsretniji, nažalost) dio europske povijesti, književnosti, nauke, prostora. Ne smiju dozvoliti samouništenje svoje kulture i svoje demografije. I još nešto, ne manje važno, Putin je ponovo ujedinio Zapad. NATO je dobio, opet, raison d’etre.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 25, 2022 12:29:29 GMT
SWIFT bi bio moćno oružje protiv Putina. Zašto ga EU ne iskoristi?
MOĆNO oružje koje EU i SAD mogu upotrijebiti protiv Rusije je SWIFT. Što je to i zašto Ukrajina traži da se sankcije prošire i na isključenje Rusije iz SWIFT-a? Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication, ili skraćeno SWIFT, je kooperativ sa sjedištem u Belgiji koji održava istoimeni sustav slanja informacija među financijskim institucijama.
Pojednostavljeno se može zamisliti kao sustav komunikacije među financijskim institucijama te sustav slanja i primanja poruka, tj. informacija među financijskim institucijama. Njime se točno, sigurno i brzo šalju i primaju informacije među bankama, primjerice o novčanim transferima.
Znači SWIFT ne prenosi novac, on samo prenosi informacije o prijenosu novca. On ne drži novac i ne upravlja novcem. Svaka banka ima svoj SWIFT broj i gotovo sve financijske transakcije između banaka u svijetu se obavljaju preko njega.
SWIFT danas koristi preko 11.000 financijskih institucija u preko dvjesto država i njime se dnevno razmjeni preko 32 milijuna poruka.
Moćno oružje koje se već koristilo
Isključenje iz SWIFT-a je već korišteno u sklopu sankcija sa svrhom stvaranja ekonomskog i političkog pritiska na pojedine režime. Godine 2012. isključene su sve banke i ostale financijske institucije Irana na zahtjev SAD-a i EU (jednoglasna odluka svih tadašnjih 27 članica), a u sklopu sankcija toj zemlji zbog nastavka razvoja vojnog nuklearnog programa.
2014. je Ujedinjeno Kraljevstvo pokušalo nagovoriti ostatak članica EU na izbacivanje Rusije iz sustava SWIFT, ali tada je to sami SWIFT odbio napraviti. Od tada je Centralna Banka Rusije stvorila svoju verziju sustava za slanje informacija među financijskim institucijama, System for Transfer of Financial Messages (SPFS), ali taj sustav funkcionira samo u Rusiji i tek nekolicini banaka izvan nje.
Ruske vlasti imaju ideju da prošire rusku verziju SWIFT-a na druge zemlje, poput Turske i Irana. Ali ruski SWIFT je puno gori od originalnoga pa se čak i u tim zemljama razmatra samo u slučaju nužnosti, a ne kao zamjena za SWIFT. Ipak, na njega je spojeno nešto više od 25 banaka iz Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Švicarske i Njemačke.
Sličnu zamjenu za SWIFT je pokušala napraviti i Kina, ali je doživjela neuspjeh.
Tko ne želi isključiti Rusiju iz SWIFT-a?
Članice EU izbjegavaju izbaciti Rusiju iz SWIFT-a jer bi to značilo i prekid svih plaćanja s kompanijama u Rusiji, ili bar znatno otežanje takvih plaćanja. Plaćanje uvoza nafte i plina bi bilo bitno otežano, a time bi prestale i isporuke.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zamolio je čelnike EU da isključe Rusiju iz SWIFT-a riječima da će oni koji sumnjaju da to treba učiniti imati "...krv nedužnih ukrajinskih muškaraca, žena i djece na svojim rukama".
Njemačka, Austrija i Italija ne žele isključiti Rusiju iz SWIFT-a. Je li razlog plin?
Prema dostupnim informacijama, samo Njemačka, Austrija i Italija ne žele isključiti Rusiju iz SWIFT-a, primarno zbog toga što time plaćaju za ruski plin, o kojem jako ovise. Ukrajinski predsjednik se već požalio da dosadašnje sankcije nisu učinile ništa da zaustave vojnu ofenzivu Rusije na njegovu zemlju.
Američki predsjednik Joe Biden je izrazio volju SAD-a da se Rusija izbaci iz SWIFT-a, ali da odluku stopiraju neke članice EU. Britanski premijer Boris Johnson se na summitu G7 navodno požalio kancelaru Njemačke Olafu Scholzu zbog stava Njemačke da ne treba Rusiju izbaciti iz SWIFT-a.
Očigledno neke zemlje poput Njemačke, Austrije i Italije kalkuliraju s odlukom i pokušavaju je što više odužiti, svjesne svoje ovisnosti o ruskom plinu. Time zemlje koje bi trebale biti predvodnice EU u humanitarnoj, političkoj i gospodarskoj obrani Ukrajine stoje po strani dok Putin okupira Ukrajinu.
SWIFT je moćno oružje, jer za njega nema adekvatne zamjene, ali je istodobno oružje koje će zaboljeti i EU, a ne samo Rusiju. Dosadašnje sankcije nisu naučile Rusiju lekciju, ali SWIFT bi mogao. Ako se skupi dovoljno političke hrabrosti u EU.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 27, 2022 15:28:35 GMT
Tjedan koji je promijenio Europu
Goran Vojković
KRENIMO od osnovne činjenice – ako ste otvorili ovaj članak, čitate ga uz pomoć tehnologije i ljudskog znanja iz cijelog svijeta. Neki ljudi su projektirali vaš mobitel, tablet ili računalo. Drugi ljudi su ga sastavili. Neki treći su sagradili brod kojim je došao do vas. Neki četvrti posložili protokole za prijenos podataka. Neki peti način na koji se slika prikazuje na ekranu.
Za razliku od doba do prije možda svega stotinjak godina, kada je većina ljudi sva dobra i usluge nalazila u krugu od par desetaka kilometara, a stranu robu, posebno s drugog kontinenta imali su plemići i pokoji fićfirić iz tek stasale građanske klase, svatko od vas koji ovo čitate je građanin svijeta u punom smislu. I da sada odete 500 ili 5000 kilometara dalje, sjednete u prvi kafić vidjeli biste iste mobitele, sličnu glazbu, sličnu odjeću i iste globalne brendove. Ljude jednake vama s manje-više sličnim životnim problemima.
Agresija u stilu iz Drugog svjetskog rata
Tragedija koja se ovog tjedna događa u Ukrajini je upravo zbog globalnosti svijeta tim veća i tim strašnija. Bilo je većini nas nepojmljivo da će u tako povezanom i umreženom svijetu, usred Europe u ovom stoljeću jedna država izvršiti klasičnu agresiju na drugu državu – tenkovima, padobrancima, helikopterima… Po scenariju kako se to radilo u Drugom svjetskom ratu.
Mnogi od nas smo mislili da će takve scenarije u životu vidjeti još samo u filmovima i mašti scenarista računalnih igara. Rusija, vođena Putinovim autokratskim režimom, napala je Ukrajinu. U jednom povezanom, tehnološki premreženom svijetu koji se tek počeo izvlačiti iz globalne pandemije, krenuli su u klasični osvajački rat, izvršili agresiju na drugu državu. Nešto donedavno nezamislivo, no nešto što će definitivno utjecati na Europu, kao što je utjecao atentat u Sarajevu na Europu ili 11. rujna na Ameriku.
Realno, nitko ovo ovako nije očekivao – makar su američke i druge tajne službe slale informacije i upozorenja, ovakav napad očigledno nije očekivala ni sama Ukrajina. Europu je Putin iznenadio i iskoristio slabosti zapadnih zemalja.
Opuštene nakon pada Hladnog rata, opterećene političkom korektnošću i željom političara da se samo svide glasačima narednih izbora, europske države su redom smanjivale svoje vojne potencije. Deutsche Welle piše kako je glavni inspektor njemačke vojske Alfons Mais na društvenim mrežama napisao: Rat je u Europi, "a Bundeswehr (…) je manje-više praznih ruku". Bundeswehr je uništen štednjom, kaže.
Europska politika je previše gledala lajkove na Internetu, a ne stvarne interese
U jutro kada je rat počeo vjerojatno su sva vojna zapovjedništva po Europi gledala popise opreme i tražila da se što više toga na brzinu stavi u funkciju. Osim par izuzetaka tipa Švedske, Finske ili Švicarske, državna obrana je bilo nešto gdje se stalno štedi jer se uvijek postavljaju pitanja po društvenim mrežama: "A koliko je to vrtića ili škola?" Realno, samo nekoliko država i to, zanimljivo, onih gdje se nije ratovalo jako dugo, poput Švicarske, imaju kvalitetnu i dobro opremljenu vojsku.
Europski političari su donosili previše loših, oportunističkih odluka kako bi održali popularnost i kako bi stvarne probleme odložili za kasnije. Treba nešto pokazati pred izbore? Smanji vojni proračun, tu se nitko ne buni. Nedostaje energije, jedni neće hidroelektrane, a drugi neće nuklearke? Pa uzmi ruski plin, jeftin je! Treba otvarati poslove – pa pusti ruske oligarhe, nećemo se sada opterećivati odakle im kapital.
Razni formalno nevladini pokreti i političke grupe dobivaju sumnjiva financiranja i potpore nedemokratskog ruskog režima? Ma, pusti ih, da mi ne ispadnemo nedemokratski, ako ih počnemo provjeravati, izgubit ćemo lajkove na mrežama.
Tko je upozoravao na slabu vojnu sposobnost europskih država – bio bi proglašen militaristom. Tko je tražio da država ne ovisi energetski o drugoj državi, posebno ne autokratskom režimu, opet bi dobio packe ili ismijavanje – pa sjetimo se samo otpora izgradnji LNG terminala u nas, sasvim razumnom, ekološki urednom i logistički opravdanom objektu! Srećom da ga sada imamo.
Nitko se neće boriti za vas ako se sami ne borite
Ukrajina nije članica NATO-a pa se naravno njena sadašnja situacija ne može preslikati na nas ili neku od drugih država koje su članice Saveza – no jedna stvar je jasna.
Nitko neće ginuti za tuđu zemlju i tuđu neovisnost. Ako želite pomoć drugih, morate biti spremni sami se braniti. Vojni savezi, čak i jedan NATO, služe za pomoć, a ne zamjenu za vlastitu obranu.
Ne možemo znati kada će se ova kriza završiti, ali neke stvari će promijeniti na dugi rok, a to neće biti samo pad nekog društvenog rejtinga Rusije koja se oko istog jako trudila zadnjih godina. Ulaganja u naoružanje će se povećati – što god mislili o tome, dobro naoružane države s kvalitetnom vojskom nitko ne dira.
Osloniti energetiku na susjednu državu, makar bila i najbolja, a ne autokratski režim, što je pola Europe napravilo, jednostavno je politički suludo. Slažemo se da je bilo politički ugodnije plaćati plin umjesto graditi postrojenja oko kojih se uvijek netko žali (hidroenergija nije dobra ljubiteljima prirode, nuklearke za protivnike atomske energije, dok opet nafta zagađuje), no sada imamo posljedice. Pola Europe Putin može ucjenjivati i utjecati im na politiku.
Kada govorimo o utjecaju na politiku, uključimo tu i ruske državno sponzorirane medije i mogućnost utjecaja preko društvenih mreža. Tu je Rusija očigledno utjecala, što izravno, što poticanjem raznih sukoba i guranjem svakakvih teorija zavjere kako bi dovela zapadna društva u dvojbe i ostvarivala svoju agendu. Radili su to još 80-ih preko pomoći nekim tadašnjim mirovnim pokretima (upravo u doba kada je Putin učio zanat u Njemačkoj Demokratskoj Republici), rade to i danas.
Zapadne države moraju razmisliti ulazi li pod demokratske slobode i propaganda od strane nedemokratskih režima. Takvi autokratski režimi su u mogućnosti za smiješne iznose plasirati svoju promidžbu kao formalno neovisne vijesti, plaćati nevladine organizacije kako bi gurali svoje interese (u takvim organizacijama većina ni ne zna tko stoji iza svega) te preko društvenih mreža popularizirati sebi bliske političare.
Zapadni svijet je bio naivan, sada se u danu promijenio
Zapadni svijet je bio naivan. To što ste dobri, dragi, demokratski orijentirani – to ne znači da su svi oko vas takvi. To što vi imate dobre namjere, ne znači da ih ima država do vas. Pa kao što je napad na Blizance značio promjenu paradigme što se tiče sigurnosti na sjevernoameričkom kontinentu, agresija na Ukrajinu će značiti i promjenu paradigme oko sigurnosti Europe. Ne samo vojne, već i energetske, pa i industrijske u smislu da je nedopustivo da se toliko bitnih stvari proizvodi na drugim kontinentima i da se toliko ovisi o dopremi opreme iz tvornica koje kontrolira drugi autokratski režim. A sama doprema roba ide kroz područja i teritorije nekih trećih.
Europa je u jednom danu shvatila kako je par desetljeća bila naivna. Shvatila je kako su brojna korištena rješenja, tipa energetske ovisnosti o Rusiji, bila popularna, ali ne i dugoročno dobra rješenja. Znači li to da će u Europi umjesto smiješnih likova kojima nitko ne vjeruje doći političari koji neće gledati samo broj lajkova na Fejsu? Ne znamo. Znamo jedno – postali smo ovog tjedna nešto manje naivni. Podsjetilo nas je na najgori način da ni ovo stoljeće nije imuno na sulude političare spremne napasti drugu državu kako bi si osigurali mjesto u povijesti. Potrudimo se da takvi političari ostanu u povijesti zapamćeni kao gubitnici. Lekciju smo, skupu lekciju, na brzinu naučili.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2022 15:48:20 GMT
Analiza CNN-a: Putin je dvije stvari potpuno krivo procijenio
Analiza CNN-a: Putin je dvije stvari potpuno krivo procijenio
PET dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, čini se da za Vladimira Putina stvari do sada nisu išle baš onako kako je planirano, piše CNN u kraćoj analizi.
Zapadni obavještajci su tijekom vikenda u više navrata izvijestili da su ruske snage naišle na "čvršći nego što se očekivalo" otpor ukrajinske vojske.
Rusija dosad nije uspjela zauzeti ključne gradove diljem Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev. U nedjelju su ukrajinske snage uspješno odbile rusko napredovanje na strateškom aerodromu u blizini Harkiva, drugog po veličini ukrajinskog grada, koji je bio pod gotovo stalnim napadom.
Osim žestoke borbe ukrajinskih snaga i civila, ruska invazija ima logističke probleme, a vojnicima na prvoj crti bojišnice nedostaje goriva, streljiva i hrane.
"Imaju problema", rekao je dužnosnik NATO-a o ruskim snagama, ukazujući na najnovije obavještajne podatke saveza. "Nedostaje im dizel, napreduju presporo i moral je očito problem."
No visoki američki obrambeni dužnosnik rekao je novinarima u nedjelju da je Rusija upotrijebila samo dvije trećine ukupne borbene moći te da su u pozadini ostavili značajnu količinu snaga.
Danas se kilometrima duga kolona ruskih vojnih vozila kretala prema Kijevu, dok obavještajci također sugeriraju da je Bjelorusija spremna pridružiti se ruskoj invaziji.
Dvije krive procjene
Predstavnici Ukrajine i Rusije sastali su se na bjeloruskoj granici. U tim pregovorima Ukrajina će inzistirati na "trenutnom prekidu vatre" i povlačenju ruskih trupa - iako, realno, nitko ne očekuje da će se to dogoditi.
Putin, čini se, nije samo krivo procijenio sposobnost Ukrajine da se brani već i spremnost međunarodne zajednice da se suprotstavi Rusiji.
Godinama se ruski predsjednik suočavao s vrlo malo odbijanja sa Zapada.
Uz sve osude Putina i njegovog režima, zapadne zemlje su i dalje kupovale plin od Rusije, nudile sigurno utočište ruskim oligarsima i zadržale relativno normalne diplomatske odnose s Moskvom.
Ali ovoga puta, unatoč nekim nedoumicama na početku invazije, Putin se suočio s neobično ujedinjenim zapadnim zemljama.
|
|
