|
|
Post by kulinban on Mar 10, 2022 9:25:29 GMT
Ukrajini stiže novo oružje protiv ruskih aviona i helikoptera: ‘Ciljeve gađa brzinom većom od 4 Macha‘
‘Vjerujemo da će to oružje ostati u okviru definicije obrambenog oružja. Omogućit ćemo ukrajinskim snagama da bolje brane svoje nebo‘
Velika Britanija odlučila je Ukrajini poslati svoje prijenosne protuzračne projektile STARStreak, javlja DefenseNews. Britanski ministar obrane Ben Wallace u srijedu je rekao da vlada razmatra slanje STARStreaka, ali je kasnije u danu rekao da je okvirna odluka o slanju donesena. Wallace je dodao da se sada treba vidjeti kako će se STARStreak dostaviti Ukrajini te kako će se ukrajinske vojnike naučiti kako se njime rukuje.
"Ključno je da Ukrajina zadrži sposobnost letenja kako bi suzbila ruski zračni napad", rekao je Wallace zastupnicima u parlamentu te dodao da je ukrajinska vlada od Britanije zatražila STARStreak. "Vjerujemo da će to oružje ostati u okviru definicije obrambenog oružja. Omogućit ćemo ukrajinskim snagama da bolje brane svoje nebo", ustvrdio je ministar.
STARStreak je britanski prijenosni sustav protuzračne obrane (MANPADS) proizvođača Thales Air Defense. Također je poznat kao STARStreak HVM (hrv. raketa velike brzine). Nakon lansiranja, raketa se ubrzava na više od 4 Macha, što je čini najbržom raketom zemlja-zrak kratkog dometa na svijetu. STARStreak je u službi Britanske vojske od 1997. godine.
Britanski je ministar parlamentarcima rekao da Rusi u sukobima s Ukrajincima koriste nenavođene projektile te da je aktivirano 95 posto vojnika koji su bili pozicionirani oko Ukrajine. Dodao je da Moskva pokušava potaknuti privatne ruske vojnike iz organizacija poput Grupe Wagner da se uključe u rat.
STARStreak je drugo značajno oružje koje je Britanija poslala Ukrajini. Prije toga im je poslala lagano protutenkovsko oružje sljedeće generacije (NLAW). Wallace je parlamentarcima rekao da je Britanija Ukrajini dosad poslala 3615 NLAW raketa te da će im ih nastaviti slati. Ministar je rekao da spomenuto oružje šalje iz britanskih skladišta.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 10, 2022 10:39:54 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 10, 2022 10:52:04 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 10, 2022 18:57:38 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Zbunjujuća situacija na jugu samo je dokazala koji je najveći problem ruske taktike
Dok Rusima okršaji na otvorenom idu zadovoljavajuće, nepremostivi problem je ukrajinski otpor u srednjim ili većim naseljenim mjestima
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 10. ožujak 2022. 19:46
Dok su u Turskoj trajali pregovori, stanje na ukrajinskim bojištima nije mirovalo ni 15. dana rata. Pri tome, ruske snage na svim sektorima bojišta aktivno manevriraju, nastojeći koristiti snage i brojnu tehniku koju posjeduju, ali s jednim te istim problemom na svim sektorima.
Naime, dok im okršaji na otvorenom idu dobro ili barem zadovoljavajuće, gotovo nepremostivi problem im predstavlja ukrajinski otpor u srednjim ili većim naseljenim mjestima te prirodne prepreke koje Ukrajinci redovito koriste za formiranje upornih točaka i linija. Ujedno, takvo uvelike manevarsko ratovanje vojske Ruske Federacije širom Ukrajine redovito ostavlja i problem džepova ukrajinske obrane u zaleđu ruskih napredovanja - bili oni oslonjeni na naseljena mjesta, prirodno manje prohodne krajeve ili otporne zone pojedinih ozbiljnijih postrojbi ukrajinskih snaga.
Ta pojava za promatrače izdaleka otežava praćenje stanja na terenu, ali stvara i velike probleme za ruske snage, koje se često u kretanju nalaze napadnute iz neočekivanih pravaca, a tako im trpe i logistički pravci (više oni prema Rusiji, nego prema Bjelorusiji). Kako je teško zamislivo saniranje ovog načelnog problema bez dodatnog angažiranja značajnijih agresorskih snaga, to stavlja poseban naglasak i na praćenje bilo naznaka neke šire mobilizacije u Rusiji, ili ulaska bjeloruskih snaga u rat, makar i u pozadini glavnih operacija. Upravo to praćenje stanja na granici s Bjelorusijom, kao i preslagivanja bjeloruskih snaga uz granice, predstavlja velik izvor briga za Ukrajinu.
Tijekom zadnjeg dana primjetan je nastavak ruskih djelovanja zapadno od Kijeva. Dok se nastavlja humanitarna evakuacija civila iz naselja na prvoj crti - posebno iz Irpinja, ali i iz Buče, Hostomela te Borodjanke - prema Kijevu, borbe tu izgleda da ocrtavaju rusku liniju napredovanja na jug u širini od oko 30 km, gdje je presječen i autoput Kijev (Stojanka)-Žitomir (Makariv) uz sporo te umjereno rusko napredovanje južno od te crte, uz istodobno jačanje načelnog pritiska na Žitomir.
Karta Ukrajine
 Na istoku Kijeva borbe se nastavljaju u prostoru prigradskog naselja Brovari, gdje se danas moglo vidjeti i uništenje ruske oklopne kolone kombinacijom ukrajinskog topništva za „fiksiranje“ protivnika, pa onda i korištenja brojnih lakih protuoklopnih sustava za dovršenje posla. Pa ipak, i ondje se postupno bilježe ruska napredovanja, koja tu šire zonu borbi i jačaju pritiska na grad na liniji Brovari-Borispilj, iako ondje još situacija nije dostigla razine za organiziranje humanitarnih evakuacija. Na sjeveroistoku treba zapaziti kako i dalje traje izolacija ukrajinskog područja oko Černihiva, gdje se borbe bilježe na prilazima gradu, uz istodobne vijesti o presretanju ruskih konvoja i uništavanju brojne tehnike (posebno ruskog divizijuna balističkih raketa Iskander-M). Slična je situacija i oko mjesta Sumi, koje napadačima nastavlja raditi probleme, iako se ukrajinska evakuacija provodi iz više naselja te zone. Kako izgleda, dio tih problema s domaćim stanovništvom ruski napadači nastoje riješiti i sustavnim demontiranjem tamošnje mreže mobilne telefonije, te pokretanjem vlastitih medija za širenje propagande, budući su lokalni mediji ostali Ukrajini vjerni te uvelike izvještavaju o stvarnom tijeku rata. Vojna analiza Igora Tabaka: ‘Tvrđava‘ Kijev čeka napad, dok Rusi napreduju na obje obale Dnjepra
Oko Harkiva, ukrajinske su snage nastavile oslobađati pojedina mjesta nedaleko grada, ne bi li smanjila ruski pritisak na samo mjesto. Nakon Čuhuiva na oko 35km jugoistočno početkom tjedna, sada je u pitanju mjesto Dergači oko 15 km sjeverozapadno od Harkiva. I taj grad, koji ostaje pod konstantnom ruskom paljbom, posljednjih je dana izgleda napustilo oko pola stanovništva, baš kao što se od gradonačelnika Klička čulo i za Kijev. No, glavnina borbi u toj zoni odvija se jugoistočno, na ruskim prilazima gradu Izjumu, još jednom ishodištu evakuacija, gdje su ruska napredovanja iz šire zone Harkiva na jugoistok načelno ugrozila zaleđe Severodonjecka. Baš Severodonjeck je posljednjih dana bio pod pojačanim napadima kako iz tzv. „Luhanske Narodne Republike“, tako i sa sjevera, gdje su se teške borbe vodile i u obližnjem mjestu Rubižne na sjeverozapadu (za koje su Rusi čak zadnjih dana tvrdili kako je palo), te Lisijansk na jugu – što su još jedini dijelovi Luhanske oblasti u ukrajinskim rukama. Budući je ondje svježe stradala i plinska mreža, ta bi zona uskoro mogla postati posebno problematična.
Dalje na jugozapad ruska djelovanja su se koncentrirala na jačanje šireg okruženja luke Mariupol, u čijem su zaleđu ukrajinske snage završile odmaknute dalje od tog opkoljenog grada – što je na neko vrijeme izgleda odgodilo i potencijalna ruska napredovanja prema istočnim predgrađima grada Zaporožja. Sam Mariupol je pod opsadom, humanitarne intervencije iz njega idu teško, ako uopće, a dostava bilo kakve pomoći do sada nije uspijevala. Iz ruskih se izvora prvo jučer čulo o zauzimanju aerodroma na sjeverozapadu grada, a danas i o zauzimanju obalnog industrijskog kompleksa Azovstal – dok većinu medija zaokuplja napad na tamošnju bolnicu i rodilište, koje su Rusi opisali kao ispražnjene od pacijenata i dane na korištenje pukovniji Azov, tvrdeći istodobno da su priče o zračnom napadu čista provokacija.
Jednako je to sve vjerojatno kao i ruski navodi o tome da je jučerašnji prekid opskrbe strujom kompleksa nuklearne elektrane Černobil također ukrajinsko djelo u propagandne svrhe, što i jedno i drugo čini uvod u današnji vrhunac ratno-propagandnih navoda. Naime, nakon plašenja prvo nuklearnim, pa onda kemijskim, sada je na red došlo i biološko oružje. Radi se o prilično nevjerojatnim pričama da su SAD i Zapad općenito Ukrajinu koristili kao poligon za razvijanje raznolikih bioloških oružja, čiji su tragovi sad uvelike uklonjeni, dok je Ruska Federacija tu tek igrala ulogu „viteza na bijelome konju“, spašavajući svijet od takvih novo konstruiranih bolesti. Ovaj scenarij, koji gotovo pa predstavlja prepričavanje radnje iz akcijskih filmova „Mission impossible 2“ ili zadnjeg filma o Jamesu Bondu, ipak je naišao na plodno tlo i kod naših domaćih ruskih trabanata i teoretičara zavjere.
Za kraj, ponešto je zbunjujuća situacija po pitanju ruskih djelovanja na jugozapadu Ukrajine. Nakon neuspješnih napada na grad Mikolajev, a onda i izgleda prilično neuspješnog pokušaja prodora prema Voznesenjsku (pa valjda dalje put Odese), već je danima primjetljiv prijenos ruskog težišta napredovanja od poteza Herson-Mikolajev na sjever i sjeveroistok. No, kao i u više drugih slučajeva, i taj poduhvat, koji bi ih možda doveo uz Dnjepar pred zapadne ulaze grada Zaporožje, opet se izgleda zaglavio prvim pristizanjem pred veće ukrajinsko mjesto i ozbiljniju infrastrukturu.
Ovoga puta, na putu se Rusima našao grad Krivi Rig, na čijim su predgrađima stali, dok ih je na potezu od grada do rijeke Dnjepar, udaljene oko 60 kilometara, u napredovanju omeo vodeni kanal Krivi Rig-Dnjepar, kojim se to poljoprivredno područje navodnjava. Naravno, i tu su sve njihove kolone te zaleđe ostale otvorene, s ukrajinskim gradovima u pozadini, samo čekajući neki za agresore neugodniji preokret borbene situacije. Kada sva ta djelovanja ruskih snaga prenesemo na detaljniju kartu, ona izgledaju kao da Rusi igraju fliper po jugozapadu Ukrajine.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2022 20:17:30 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Ukrajinskim snagama uskoro stižu bitno teži borbeni dani, evo što su Rusi poduzeli
16. DAN RATA
Donedavne ruske logističke zbrke sa zaglavljenim konvojima zaliha, ljudstva i opreme izgleda da su uvelike sanirane
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 11. ožujak 2022. 19:21
Šesnaesti dan rata u Ukrajini obilježen je prije svega konsolidacijom ruskih pristupa strateškim točkama ukupnoga bojišta – kako na širim prilazima Kijevu, tako i dalje istočno, u širom prostoru grada Harkiva, na jugoistoku u prostoru još uvijek ukrajinskih dijelova Luhanske i Donjecke oblasti, te na jugu – prvenstveno na prostoru Krivi Rih-Zaporižje, ali možda i na prostoru Herson-Mikolajev.
Zadnjih tjedana na svim tim prostorima moglo se vidjeti serijske pokušaje napada lakšim snagama uz česte i zračne desante, uz polagano i često kaotično približavanje teže opremljenih postrojbi koje su sada sve bliže ciljevima kretanja, tako da se onda i njihova borbena djelovanja sve više osjete na terenu, kojeg neprekidno pokriva te „omekšava“ i rusko raketiranje te bombardiranje. Jednako je i s ruskim djelovanjima iz zraka, koja se jasno dijele na ona u pozadini, većinom raketne udare po komunikacijskim, logističkim te vojnim ciljevima, za razliku od borbenih linija gdje izgleda djeluje glavnina aktiviranog ruskog ratnog zrakoplovstva.
Koje god da je točno težište čitavih ruskih djelovanja, izbor mogućnosti se tu vremenom sužava – u igri je (1) šire operativno područje i grad Kijev, (2) regija Harkiva sa zaokruživanjem ostataka ukrajinske obrane Luhanske i Donjecke oblasti, možda (3) kopneno napredovanje do čitavog toka rijeke Dnjepar (od Hersona na jugu, preko Zaporižja i Dnipra do Kijeva), ili (4) odsijecanje Ukrajine od svih morskih obala dovršetkom zauzimanja Mariupolja te navalom prema Odesi.
Naravno, ukrajinske snage na svim tim aktualnim borbenim sektorima još itekako imaju što za reći, iako je sigurno da im u skorije vrijeme dolaze bitno teži i bolniji borbeni dani.
Donedavne logističke zbrke sa zaglavljenim konvojima zaliha, ljudstva i opreme izgleda da su uvelike sanirane na zapadnim prilazima Kijevu, raspršenjem ondje blokiranih postrojbi. To bi trebalo odteretiti tamošnje prometnice i omogućiti dostavu barem nečega što je prednjim crtama nužno potrebno. Slične se vijesti čuju i sa sjeveroistočnih prilaza Kijevu, gdje ruskoj strani bliski izvori napominju ovladavanje prometnicama prema jugu, te govore i o sve užoj opsadi grada Černihiva, koji im ometa dotok ljudi i materijala bliže Kijevu. Načelno slične vijesti o postupnom ruskom konsolidiranju logističkog pravca od grada Sumi zapadno prema Kijevu kvare tek pojedini navodi o ukrajinskim napadima na konvoje koji se tuda kreću – tako da je za očekivati da će Sumi, za kojeg sad i ukrajinske snage priznaju okruženje – u skorije vrijeme zacijelo biti pod još bitno oštrijim kopnenim pritiskom.
Jednako su za ukrajinsku stranu zabrinjavajuće vijesti o prodoru ruskih snaga na jugozapad i jug od mjesta Ohtirka, još jedne točke koja je nedaleko od granice dugo kočila napredovanje agresora. Iako se na tom širem potezu zapadno i jugozapadno od Harkiva prvo prije oko tjedan dana čulo o uspješnim ruskim napredovanjima, da bi onda sve utihnulo na više od tjedan dana, opet su sve glasnije naznake pokretanja ruskih prodora u načelnom pravcu mjesta Poltava i Krasnograd. Sve to dovodi u pitanje ukrajinska nastojanja za stabilizacijom prostora Harkiva, koja su obilježila zadnjih nekoliko dana i kojima ne idu u prilog ni postupna ruska napredovanja jugoistočno od Harkiva.
Ondje, kako se čuje, stanje postaje kritično u gradu Izjumu, iz kojeg se već evakuiralo civile, a čiji bi pad u ruske ruke itekako otežao održavanje ne samo ukrajinskoga džepa oko Severodonjecka, nego i njemu bliskih preostalih područja ukrajinskog sjeverozapada oblasti Donjeck. Budući da se stanje na jugozapadu ukrajinske oblasti Donjeck zadnjih dana ipak nesumnjivo okreće u rusku korist, to sve odbacuje ukrajinske snage sve dalje od obale Azovskoga mora i tamošnjeg opkoljenog grada Mariupolja – čija je situacija sve tragičnija, sve teža i sve manje održiva, usprkos ogorčenom otporu njegovih branitelja, do kojih nikakva pomoć ne stiže, kao što ni zbog učestalog ruskog granatiranja nije moguća ni evakuacija brojnih civila. Ono što ostaje je tzv. južno bojište, gdje se nakon pristizanja određenih pojačanja i dalje ne nazire glavni cilj aktualnih djelovanja – ili prilazak gradu Zaporižje, sa zapada i istoka, putevima na obje obale rijeke Dnjepar, ili ipak probijanje puta na jugozapad, prema luci Odesa – budući da je dvojbeno da Rusi imaju snage za oba ta cilja istodobno.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 12, 2022 19:42:48 GMT
VOJNI ANALITIČAR IGOR TABAK:
"Manjak ljudstva u ruskim snagama postaje kritičan, Putin prisiljen povući ove poteze"
Pod jednakim borbenim pritiskom nalaze se i ukrajinski prostori zapadno i jugozapadno od grada Donjecka, gdje snage Ruske Federacije i lokalnih saveznika nastoje kao prvo odmaknuti Ukrajince što dalje od obale i, kao drugo, ojačati napade na Mariupolj, ukrajinski grad pod intenzivnom opsadom.
17. dan rata u Ukrajini, u subotu 12. ožujka, obilježava nova operativna stanka u većem dijelu ruskih kopnenih djelovanja na sjeveru Ukrajine, pokušaji nastavljanja zaokruživanja prostora Severodonjecka na istoku, te odmicanja ukrajinskih snaga što dalje od Mariupolja – luke na Azovskome moru koja je pod intenzivnom opsadom i stalnim napadima. Pri tome, dok ruske vojne tehnike na terenu ne manjka, prilično jasno dolazi na vidjelo koliko je ruska strana zapravo opterećena manjkom dodatnoga ljudstva – rezervi koje bi se moglo koncentrirati za proboje, a ako do proboja (ili barem otvaranja mogućnosti) i dođe, za eksploataciju ikakvih uspjeha.
Gledajući teškoće ruskih snaga na dnevnoj razini, prvo treba zapaziti da one imaju gubitke. Iako Moskva i dalje ne iznosi brojke veće od onih oko 500 ljudi od 2. ožujka, Ukrajina je duže imala običaj dnevno dodavati otprilike po 1.000 procijenjenih ruskih žrtava – sve do broja od 12.000 dostignutog 8. ožujka, kada je tu praksu prekinula objava procjene od oko 4.000 iz službenih američkih izvora. Iako od onda Ukrajina nastavlja govoriti tek o „više od 12.000“ ruskih žrtava, američke službene procjene jučer su dostigle do 6.000 za prva dva tjedna sukoba.
Uz to, čitava zavrzlama oko popune snaga za nastavak i jačanje ratovanja u Ukrajini na određen je način i problem za kojeg su si vlasti u Moskvi same krive. Naime, baš kao i u Afganistanu krajem 1979. godine, kada se krenulo u „limitiranu intervenciju“ koja se pokazala sve samo ne ograničena, sada se Ruska Federacija 24. veljače upustila u „sigurnosnu operaciju“ koja nipošto nije „rat“ - pod cijenu i do 15 godina zatvora za sve one koji bi ta dva pojma mogli pomiješati. Da bi podcrtao tu razliku, predsjednik Putin se izjasnio i da neće biti šireg mobiliziranja ruskih rezervista – čime je problem pribavljanja dodatnog ljudstva za sukob koji trenutno okupira čitav rasporedivi dio Oružanih snaga Ruske Federacije zapravo postao izuzetno teško rješiv.
Mjere kojima se Rusi snalaze vrlo su raznolike. Posljednjih smo dana već spominjali neka od kreativnih rješenja, od povlačenja djelatne vojske iz raznih „mirotvornih“ misija širom bivšeg prostora SSSR, do pojačanog dizanja pripadnika policije te raznih žandarmerijskih struktura – čije je ljudstvo dodano svemu onome što se prikupilo intenzivnim stiskanjem kadrovskog stanja vojnih postrojbi širom Ruske Federacije. To je posljednjih tjedan dana omogućilo barem donekle nastavak ofenziva, no nije bilo dovoljno – kao ni aktivno povlačenje ruskih snaga sa zauzetog dijela tzv. južnog bojišta Ukrajine (oko Energodara) da bi se njima ojačalo opsadu Mariupolja.
Dapače, u aktualnoj fazi sukoba taj manjak ljudstva postaje dodatno kritičan, tako da ne čude ni navodne vijesti o intenziviranju ruskog novačenja ljudstva po zatvorima, potom o provedbi opće mobilizacije na Krimu te u dvije tzv. „Narodne Republike“. Dapače, ne bi čudilo da ruske vlasti slično prikupljanje vojske provedu i po svim drugim jednostrano priznatim enklavama širom kriznih žarišta bivšeg SSSR-a, gdje ionako tek intenzivni napori Moskve često održavaju brojne „zamrznute“ lokalne sukobe. Konačno, u istome kontekstu treba gledati i ruske najave dolaska u Ukrajinu oko 16.000 navodnih dragovoljaca iz Sirije, koji bi trebali pomoći u savladavanju neposlušnih „neonacista“ u Ukrajini.
Naravno, imajući u vidu razlike u klimi (koje je dobro osjetila i EU, kada je prije koju godinu u podsaharski Mali poslala Fince) – teško je sirijske iregularce zamisliti u snježnim šumama Ukrajine, ili do grla zaglavljene u tamošnjem blatu „rasputice“ kada hladnoća prođe - ako ti ljudi jednom i uspiju stvarno osvanuti na ukrajinskim bojištima. Ovih se dana u pojedinim dijelovima Sirije dnevne temperature penju između 15 pa i do 18 stupnjeva Celzijusa, dok u Ukrajini nisu više od 2-4 stupnja, ne računajući pritom i snježne, a ponegdje i ledene uvjete.
Do tog trenutka, koji bi ionako mogao biti samo još jedan proplamsaj ruske intenzivne ratne propagande, treba zaključiti da na taktičkoj razini i dalje traju borbena djelovanja širom Ukrajine. Na sitno se pokušavalo napredovati na zapadu i istoku Kijeva, izvodili su se napadi kopnenih postrojbi, a grad se intenzivno bombardiralo i iz zraka. No, sve to je više bilo održavanje pritiska nego pravi pokušaj proboja i napredovanja u taj veliki urbani prostor kojeg ukrajinske snage zadnjih dana intenzivno nastoje utvrđivati kako kopanjem rovova i izradom uporišnih točaka, tako i jačanjem postojećih skloništa te infrastrukture.
Iako je za tako nešto već bilo najava, ruske snage nikako ne uspijevaju barem temeljito opkoliti, ako već ne i osvojiti ukrajinske gradove Černihiv na sjeveru i Sumi na sjeveroistoku, koji im stoje u zaleđu logističkih smjerova i usporavaju kompletno napredovanje snaga prema Kijevu. Sva ta mjesta aktivno se bombardira raznim sredstvima, kao i istočni grad Harkiv, dok su zadnjih sati zabilježeni borbeni pomaci tek oko mjesta Izjuma, 115 km jugoistočno od Harkiva, gdje ruske snage sve intenzivnije prijete zaleđu ukrajinskog obrambenog pojasa na spoju Luhanske i Donjecke oblasti - oko mjesta Kremina, Rubižnje i Severodonjeck, pa sve do Slovjanska, Kramatorska i Konstantinovke. Upravo ova zadnje spomenuta mjesta su područje borbi u kojem bi samozvane vlasti „Donjecke Narodne Republike“ najviše voljele vidjeti borbeno angažiranje mase nekakvih sirijskih dragovoljaca.
Pod jednakim borbenim pritiskom nalaze se i ukrajinski prostori zapadno i jugozapadno od grada Donjecka, gdje snage Ruske Federacije i lokalnih saveznika nastoje kao prvo odmaknuti Ukrajince što dalje od obale i, kao drugo, ojačati napade na Mariupolj, ukrajinski grad pod intenzivnom opsadom. Iako su ondje imali određene uspjehe na zapadu, sjeveru i istoku grada, izgleda da ruska pojačanja tu nisu bila dostatna, te je njihov daljnji prodor u urbani prostor Mariupolja ipak zaustavljen, barem za sada. Naravno, za to se vrijeme nastavilo taj grad kontinuirano raketirati, granatirati i bombardirati, a iz njega nije dopuštena evakuacija civila kao ni dovoz ikakve humanitarne pomoći.
Kako izgleda, mimo ovog ruskog ulaska u urbane borbe, ostatak „južnog bojišta“ bio je mirniji – budući da su Ukrajinci uspješno, pa makar i privremeno, uspjeli suzbili ruske napade prema Mikolajevu i općenito ka Odesi, jednako kao i napredovanja u prostoru grada Krivi Rih, koja su bila bilježena ovoga tjedna.
(Autor teksta je Igor Tabak je analitičar portala Obris.org i svaki dan objavljuje na jutarnji.hr vojne analize dana)
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2022 11:04:55 GMT
Ukrajinci iz dana u dan pretvaraju drugu vojsku svijeta u staro željezo RUSKA agresija na Ukrajinu traje više od dva tjedna. Ishod je i dalje potpuno neizvjestan. Civilne žrtve i razaranje su za tako kratko vremensko razdoblje, zahvaljujući brutalnosti i bezočnom ruskom kršenju ratnog prava, golemi. Ali sama činjenica da se Ukrajinci još drže, da ni Kijev ni Harkiv, pa ni Mariupolj i drugi veći gradovi osim Hersona nisu pali, da predsjednik Volodimir Zelenskij, premijer Denis Šmihal i ostatak vlade još nisu svrgnuti, likvidirani i zamijenjeni marionetskom vladom koja bi plesala kako svira ruski diktator Vladimir Putin, pokazuje da stvari ne idu po planu za Rusiju. Ako je uopće i imala konkretan plan osim upasti u Ukrajinu, samom silinom svojih snaga natjerati Ukrajince u bijeg i ušetati u Kijev. Da, ruske snage su u relativno kratkom vremenu osvojile relativno velik teritorij Ukrajine - iako je upitno koliku kontrolu zaista imaju na području koje se na kartama ovih dana boji u crveno - ali to su postigli pod zastrašujuće visoku cijenu. Procjene ruskih gubitaka: Od pet do 12 tisuća poginulih vojnika Prema američkoj službenoj procjeni, dosad je u Ukrajini ubijeno pet do šest tisuća ruskih vojnika, uz oko 15 tisuća ranjenika. Jedan američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman opisao je u razgovoru za CBS tu procjenu kao "vrlo, vrlo značajne žrtve" i usporedio stopu smrtnosti s nekim bitkama u Drugom svjetskom ratu. Broj ubijenih ukrajinskih vojnika SAD pak procjenjuje na 2 do 4 tisuće, što također predstavlja velike gubitke. Ukrajinska službena procjena govori o više od 12 tisuća ubijenih ruskih vojnika, dok je Rusija prošlog tjedna, prvi i zasad posljednji put iznijela službeni broj od oko 500 poginulih vojnika. Ukrajina usto tvrdi da je uništila 49 ruskih aviona, 81 helikopter, 335 tenkova, 1105 oklopnih transportera, 29 mobilnih protuzračnih sustava, 50 višecijevnih raketnih sustava, 526 vojnih kamiona i 60 cisterni. A Michael Weiss, urednik portala Daily Beast i New Lines Magazine, prenio je u srijedu procjenu koju je dobio od neimenovanog visokog europskog sigurnosnog dužnosnika: "Prema našoj procjeni, brojka ubijenih u akciji na ruskoj strani kreće se između 7000 i 9000, od prije nekoliko dana." " Loš moral i nedostatak ljudstva... Rusija nema moć da nastavi ovakvo dugo"
"Loš moral i nedostatak ljudstva veliki je problem s ruske strane. Pozivaju rezerviste, nude novac i ugovore ljudima da se bore i, kao što ste vidjeli, oslanjaju se na ročnike. Prema onom što smo vidjeli, ovo nije popularan rat u ruskoj vojsci. Vojnike se terorizira, prijeti im se tužbama ako se odbiju boriti", objasnio je ovaj dužnosnik Weissu, prema njegovoj objavi na Twitteru. Europski dužnosnik dao je i svoje viđenje uspjeha ukrajinske vojske: "Protuoklopne rakete su trenutačne superzvijezde. Ukrajina još uvijek ima pristojnu protuzračnu obranu, posebno kratkog do srednjeg dometa. Jedan od razloga zašto (uspješno) obaraju ruske avione je taj što ih oblačno vrijeme tjera da lete na nižim visinama." "Rusija nema moć da nastavi ovako dugo. Vrijeme nije na njihovoj strani niti oni imaju recept za pobjedu. Ne mogu osvojiti srca i umove, to je sigurno. U dva tjedna Rusija je potrošila puno svojih precizno navođenih projektila, vrijednu robu u njihovom arsenalu. Sve dok zapadni kanali opskrbe ostaju otvoreni, a Ukrajina još uvijek ima pristojan broj boraca, bit će u redu", zaključio je ovaj neimenovani dužnosnik, prema Weissu. U svakom slučaju, njegove zaključke dijele mnogi analitičari, a prema nekim procjenama ruske snage već su potrošile više od 700 od oko tisuću projektila koje su dopremile za rat. Jedini napredak kod opkoljenog Mariupolja
Britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću u četvrtak, nakon dva tjedna rata, navodi da je velika ruska vojna kolona sjeverozapadno od Kijeva postigla mali napredak u više od tjedan dana i da trpi kontinuirane gubitke koje joj zadaju ukrajinske snage.
A nakon što su mnogi tvrdili da je Rusija iskoristila samo manji dio svojih snaga koje je dovela na ukrajinsku granicu, iz Pentagona je ovog tjedna stigla procjena da je već iskoristila gotovo sve te snage i poslala ih preko granice - točnije, gotovo svih 127 taktičkih bataljona.
Svakako je znakovito i to da ruske zračne snage još uvijek, u dva tjedna invazije, nisu uspostavile dominaciju u zračnom prostoru, odnosno eliminirale sve ukrajinske protuzračne snage i avijaciju kako bi mogle nesmetano djelovati nad Ukrajinom.
Zbog toga ruske borbene formacije često napreduju na fronti bez da ih pokrivaju zračne snage ili protuzračni sustavi pa su izloženi nerijetko razornim udarima ukrajinske artiljerije, pješaka s protuoklopnim naoružanjem ili dronova Bajraktar koje su nabavili od Turske.
Neoprezno srljanje ruskih postrojbi, bez adekvatne zaštite i izviđanja, u ukrajinsku zasjedu postalo je lajtmotiv ovog rata. Posebno su iznenađujuće akcije elitnih ruskih padobranaca, odnosno zračno desantnih snaga, koji su se u više navrata iskrcali kako bi zauzeli isturene pozicije iza fronte, ali su ih ukrajinske snage naprosto uništile, kao što je bio slučaj u zračnoj bazi Hostomel kod Kijeva ili kod Hersona, gdje su navodno uništile 30 helikoptera.
"Moramo početi preispitivati sposobnosti ruskih zračnih snaga"
Rob Lee, američki obrambeni analitičar s Foreign Policy Research Institutea, komentirao je za televiziju MSNBC: "U ovom trenutku moramo početi preispitivati sposobnosti ruskih zračnih snaga za određene operacije za koje su, recimo, američke zračne snage sposobne."
Lee je također u komentaru na Twitteru prošlog tjedna ocijenio da situacija na terenu upućuje na to da znatan dio ruskih vojnika, pa čak i časnika, "naprosto nije bio svjestan da je invazija neminovna, što objašnjava njihovo ponašanje i slabu operativnu sigurnost".
Loše održavanje, nedostatak goriva i "rasputica"
To je tradicionalni rusko-ukrajinski izraz za topljenje snijega i pretvaranje tla u blato u rano proljeće, odnosno kasnu zimu. . Telenko smatra da je očito da je prednji dio ruske mega-kolone pred Kijevom ostao bez goriva, a vjerojatno i s ispražnjenim baterijama. Razlog je, smatra on, jednostavan: "Planirali su trodnevnu operaciju koja je danas (u trenutku pisanja te objave) u osmom danu."
"Zbog toga je i ubijen taj ruski general iz 41. kombinirane armije .Pojavio se na čelu kolone kako bi riješio logistički nered, vičući na ljude i mašući rukama u zraku u vizualnom dometu snajpera ukrajinske vojske", dodao je Telenko.
General na kojeg se referira je Vitalij Gerasimov, načelnik stožera i prvi zamjenik zapovjednika 41. armije Središnjeg vojnog okruga Rusije, koji je prije invazije na Ukrajinu sudjelovao u Drugom čečenskom ratu i ruskoj vojnoj operaciji u Siriji, a dobio je i odlikovanje za "povratak", odnosno okupaciju Krim koji je naknadno anektiran.
Generali ginu, Rusi razgovaraju na nezaštićenim linijama
Zvuči nevjerojatno, ali ukrajinske snage su do informacije da je ovaj general bojnik ubijen došle prisluškujući telefonski razgovor obavještajca ruskog FSB-a koji je s nadređenim u Rusiji razgovarao putem obične, nezaštićene mobilne linije.
Ukrajinci su objavili audiosnimku tog razgovora u kojem, kako navodi izvršni direktor istraživačke nevladine organizacije Bellingcat, agent FSB-a "kaže da su izgubili svu sigurnu komunikaciju", zbog čega je telefonirao pomoću lokalne SIM kartice, pa su Ukrajinci lako presreli razgovor.
Grozev dalje objašnjava da je agent svog šefa pitao mogu li razgovarati preko kriptiranog komunikacijskog sustava Era, koji je ruska vojska skupo platila i uvela prošle godine. Zapovjednik mu je odgovorio da Era - ne radi.
"Ruska vojska opremljena je sigurnim telefonima koji ne mogu raditi na područjima gdje djeluje ruska vojska", zaključuje zajedljivo Grozev, sumirajući razinu disfunkcionalnosti ruskih snaga. A on je samo jedan od nekoliko ruskih generala i visokih časnika koju su dosad ubijeni u Ukrajini - ukrajinsko ministarstvo obrane u petak je objavilo da je ubijen general bojnik Andrej Kolesnikov.
Ruske snage i inače komuniciraju preko otvorenih radiofrekvencija pa ih ukrajinski i zapadni obavještajci, ali i amateri, s lakoćom prisluškuju. Njihova komunikacija otkriva da su mnogi ruski vojnici u rasulu i da plaču tijekom borbe, žale se na nedostatak zaliha, neki odbijaju naredbe za granatiranje gradova, a neki naprosto bježe s fronte ili se predaju bez borbe, piše britanski Telegraph.
Ruski vojnici odbijaju naredbe, predaju se i buše rupe u rezervoarima
U nekim slučajevima ruski vojnici, kaže visoki dužnosnik Pentagona za Telegraph, "namjerno buše rupe" u rezervoarima svojih tenkova i vozila kako ne bi mogli doći do linije fronte. I ova komunikacija potvrđuje da su rusko vojno zapovjedništvo i Kremlj uvjerili vojnike da će u Ukrajini biti dočekani kao osloboditelji od "nacističkog režima" i da im Ukrajinci praktički neće pružiti otpor. A onda su imali krvavo otrježnjenje.
Što se tiče ruske uništene vojne tehnike, nje je toliko da ni analitičari koji detaljno prate ovaj konflikt ne uspijevaju pobrojati i potvrditi sve ruske gubitke.
Snimka za snimkom uništenih ruskih tenkova, oklopnjaka i kamiona
Prošlog tjedna objavljena je, primjerice, snimka uništenog ruskog konvoja kod Harkiva, čiju je autentičnost potvrdio britanski Sky News, zatim uništene čitave baterije ruske artiljerije kod Mikolaiva, a ovog tjedna još jedan uništeni tenkovski konvoj kod Sumija.
"Pogodili smo (kolonu) zahvaljujući darovima od Njenog Visočanstva", rekao je ukrajinski vojnik u ovoj snimci, misleći na ručno protutenkovsko oružje NLAW koje je Velika Britanija u velikim količinama isporučila Ukrajini pred rat: "Dajte nam još ovakvih igračaka i bit će još uništenih tenkova."
Osim gubitaka na tlu, ruske zračne snage također su posljednjih dana pretrpjele znatne gubitke. Oryx, specijalizirana stranica na Twitteru koja prati rat u Ukrajini, prošlog je vikenda objavila evidenciju, prema kojoj je u samo 26 sati iznad Ukrajine srušeno 5 ruskih vojnih aviona, 4 helikoptera i jedna bespilotna letjelica.
Svijet je prošlog vikenda obišla i spektakularna snimka uništavanja ruskog helikoptera koji je pri polijetanju pogođen ukrajinskim protuzračnim oružjem, navodno poljskim Piorunom.
Među takvom opremom su i sofisticirani i, naravno, skupocjeni sustavi protuzračne obrane kao što su Tor-M2 SAM koji je prošlog tjedna fotografiran kako ga odvlači ukrajinski traktor, što je postala beskonačna inspiracija za memove i šale o ruskoj nesposobnosti. U četvrtak je tako, primjerice, navodno zarobljen i ruski protuzračni mobilni sustav Pancir S-1.
Isti je dan ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo snimku prema kojoj je konvoj tenkova u Brovariju, istočnom predgrađu Kijeva, koji je naprosto stajao u zbijenoj koloni na cesti, uhvaćen u zasjedu i gotovo uništen artiljerijom i lakim protuoklopnim oružjem.
Sve su ovo simptomi koji upućuju na realnu mogućnost da su kapaciteti i snaga ruske vojske ustvari značajno precijenjeni. Iako je ušla u rat s golemom nadmoći u čistoj vatrenoj moći svog teškog naoružanja, više se ne može poreći da pati od ozbiljnog nedostatka adekvatne obuke, borbenog morala, taktičke koordinacije, operativnih sposobnosti, logističkih kapaciteta i tehničkog stanja svoje opreme.
Zarobljeni ročnici koji ni sami ne znaju što rade u Ukrajini
Sasvim je izvjesno da je značajan dio razloga za takvo jadno stanje ruske vojske sustavna korupcija koja je isisala sredstva iz vojnog proračuna, unatoč naveliko proklamiranoj modernizaciji i ulaganju Rusije u vojsku posljednjih godina. Druga bitna dimenzija je već spomenuti moral, o kojem nam dosta govore brojne snimke zarobljenih ruskih vojnika, uglavnom ročnika koji su očito naglavce bačeni u rat za koji nisu pripremljeni.
Iako su snimke prilično sporne iz perspektive prava ratnih zarobljenika prema Ženevskoj konvenciji, Ukrajinci kroz njih uspješno demonstriraju da su i ruski vojnici žrtve Putinovog ratobornog mahnitanja, baš kao i Ukrajinci koji ovih dana ginu i moraju bježati iz svojih gradova i sela.
"Što mislite, jeste li vi pripadnici jake ruske vojske ili topovsko meso? Je li vrijedilo?" pitaju ukrajinski vojnici zarobljenika na jednoj od brojnih snimki.
"Mi smo topovsko meso. Ne, nije vrijedilo", odgovara zarobljenik.
Ipak, posljednjih dana vidimo češće zračne udare i postepeni prelazak na ono što bismo mogli nazvati "sirijskim modelom" ratovanja - dakle, temeljitim razaranjem gradova kako bi se slomio i oružani i civilni otpor, kao što su radile u Siriji.
"Rusi očajnički žele uspjeh na bojnom polju. Stoga se vraćaju svom preferiranom načinu ratovanja u prošlosti – masivnoj vatrenoj moći za uništavanje neprijateljskih vojnih snaga i teroriziranje 'neprijateljskih' civila", ocjenjuje umirovljeni australski general Mick Ryan, koji objašnjava da je to zaokret od početne taktike lakih brzinskih napada koja se pokazala neuspješnom. No ni ta nova taktika zasad ne pokazuje previše uspjeha, dodaje.
Po njegovom mišljenju, ključni ruski cilj je zauzeti najveći dio Ukrajine istočno od rijeke Dnjepar, koja je praktički dijeli napola, i pritom okružiti i uništiti dio ukrajinskih snaga koji brani taj dio zemlje - ali "zasad nisu pokazali taktičku kompetentnost za napredovanje takve duljine i težine".
Žele okružiti Kijev, pitanje je hoće li moći
Od četvrtka, međutim, imamo novi zaokret na kijevskoj fronti. Prema satelitskim snimkama kompanije Maxar Technologies, golema 60-kilometarska kolona ruske vojske počela se raspršivati, po svemu sudeći kako bi pokušala okružiti Kijev. A u petak i subotu krenuli su i novi žestoki napadi i borbe oko Kijeva.
Ako je to zaista uvod u konačni napad na Kijev, onda slijedi odlučujuća faza rata koja će pokazati za što je ruska vojska sposobna - osim za brutalno razaranje gradova, što su već pokazali od Mariupolja do Harkiva, Černihiva, Irpina ili Borodjanke.
Na Ukrajincima je pak da spriječe okruženje Kijeva i nanesu što teže gubitke ruskim snagama, ako žele obraniti svoju zemlju, a pokazali su da za to imaju i odlučnosti i vještine, unatoč daleko slabijem vojnom arsenalu. Osim ako se rat u međuvremenu ne okonča za pregovaračkim stolom, što je ishod koji bi značio najmanje besmislene smrti i uništenja.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2022 19:48:48 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Ruske okupacijske muke na jugu, suočavaju se s problemima kojima se nisu nadali
18. DAN RATA
Nastavljaju se i vidljivi napori ruske strane - kako na prikupljanju dodatnoga ljudstva, tako i na stabilizaciji kontrole nad ukrajinskim prostorima
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 13. ožujak 2022. 19:53
Osamnaesti dan aktualnog rata u Ukrajini - nedjelja 13. ožujka - borbeno je obilježen ruskim zračnim napadima širom ukrajinske pozadine, do duboko u zapadnu Ukrajinu, slabijim borbama na prilazima Kijevu, jakim borbama u širem prostoru
Severodonjecka i na jugozapadu Donjecke oblasti, te nastavkom opsade Mariupolja. Ujedno, nastavljaju se i vidljivi napori ruske strane – kako na prikupljanju dodatnoga ljudstva ne bi li popunili gubitke i omogućili si planirano širenje operacija, tako i na stabilizaciji kontrole nad ukrajinskim prostorima koje su načelno zauzeli (i za koje im očigledno nedostaje ljudstva za pravu okupacijsku kontrolu). Sve se to događa i u svjetlu itekako postojeće opasnosti od pandemije bolesti Covid-19, za koju su i na prostoru Ukrajine, ali i u susjednim zemljama koje primaju izbjeglice s ratnog područja, izgleda zadnjih dana bile zanemarene makar i osnovne mjere epidemiološke predostrožnosti – što je činjenica koja sada brine jedino i isključivo Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Što se ruske popune ljudstvom tiče – uz povlačenje vojske iz predjela mjesta Skadovsk (60 kilometara južno od Hersona na obali Crnog mora), dovoze se i vojnici iz postrojbi baziranih u dalekim krajevima Ruske Federacije. Baš kako smo i najavili proteklih dana, sada se čuje i o povlačenju ruskih „mirovnjaka“ iz Armenije te prostora Gorskog Karabaha u Azerbajdžanu, o skupljanju ljudi u Abhaziji i Južnoj Osetiji (pobunjenim područjima Gruzije pod ruskim protektoratom), ali i o dragovoljcima iz Srbije te Sirije (čiji će dolazak do bojišta ipak vjerojatno još potrajati).  Infografika bojišta u Ukrajini prema podacima dostupnima u nedjelju do 16 sati Adrijan Veldić, Tomislav Botić, Boris Igrec
Svi ti ljudi, jednom kad osvanu u Ukrajini, tek će se nadovezati na aktualno rusko rješavanje okupacijskih problema koje zorno pokazuju događanja na jugu Ukrajine. Grad Herson, koji je već deset dana jedino veće ukrajinsko mjesto pod ruskom kontrolom, tu daje dobar primjer. Naime, nakon više prelazaka iz ruke u ruku, možemo reći da su ga Rusi proknjižili kao okupiranog i uspostavili lokalnu vojnu upravu. To nije omelo redovita okupljanja neprijateljski nastrojenih građana te učestale masovne demonstracije na rubu sukoba, koje nisu obuzdale ni oštrije represivne mjere ruske Nacionalne garde (Rosgvardija). U Hersonu, kao ni u obližnjim mjestima Nova Kakhovka, Kakhovka i Tavrijsk stanovništvo nije prihvatilo ni ruske pokušaje podjele hrane i druge humanitarne pomoći, a nove ruske putne isprave postale su široko poznate pod nazivom „Ausweiss“ po uzoru na slične njemačke dokumente iz Drugog svjetskog rata.
Zato i ne čudi da se u ta mjesta uvodi policijski sat, zabrana okupljanja i druge restriktivne mjere koje bi trebale obuzdati lokalno stanovništvo. Iako se jučer čulo da bi sam Herson trebao postati centar nekakve proruske „Hersonske Narodne Republike“, po uzoru na slične tvorevine u Luhansku i Donjecku, te su ideje zapale u probleme samo dan kasnije – kada je jutros ukrajinsko stanovništvo krenulo obilježavati godišnjicu oslobođenja grada Hersona od njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Masovna okupljanja održana tom prilikom obilježilo je skandiranje „Fašist, okupator – ruski vojnik!“, na koje su ruske snage odgovorile paljbom gumenim mecima.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2022 22:09:59 GMT
Izvori iz Kremlja otkrili što se događa Putinu: ‘U posljednjih pet godina primijećene su značajne promjene, on više nije isti, a znamo i zašto‘ Vladimir Putin (69) pati od mentalnog poremećaja uzrokovanog demencijom, Parkinsonovom bolešću ili napadima bijesa koji su rezultat liječenja raka steroidima, tvrde zapadni obavještajni krugovi, na koje se pod egidom 'ekskluzivno' u nedjelju poziva britanski Daily Mail www.dailymail.co.uk/news/article-10606487/Is-Putin-suffering-roid-rage-Spies-suggest-bloated-appearance-drugs-effect.htmlNavodeći izvore bliske Kremlju, viši dužnosnici obavještajne zajednice Five Eyes - koju čine Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD - vjeruju da je u podlozi Putinove invazije na Ukrajinu psihološki problem. Obavještajna zajednica tvrdi da je u posjedu sve većeg broja izvještaja o Putinovom "sve nestabilnijem ponašanju u kombinaciji s podbuhlim izgledom i apsurdnim distanciranjem" na kojem inzistira prilikom primanja posjetitelja u Kremlju. Osoba iz obavještajnih krugova tvrdi: "Iz različitih smo izvora dobili podatke koji daju potpuniju sliku o stanju Putinove psihe. U posljednjih pet godina zamjetne su značajne promjene u načinu na koji donosi odluke. Oni oko njega također mogu vidjeti i značajne promjene u uvjerljivosti i jasnoći onoga što govori i u tome kako vidi svijet oko sebe". Izvor kaže da Putinovu nesposobnost da razmišlja jasno pojačava nedostatak "negativnog feedbacka", jer ruski vođa jednostavno "ne dobiva sve podatke o neuspješnim elementima" svoje vojne operacije. Izvještaji govore da je Putin u kućni pritvor stavio šefa odjela za vanjske poslove ruske obavještajne agencije FSB Sergeja Besedu i njegovog zamjenika Anatolija Boljuka te ih krivi za obavještajne propuste čiji je rezultat serija podbačaja u Ukrajini. Obavještajni podaci koje su prenijeli britanski političari više razine sugeriraju da je Putin u posljednje vrijeme doživio prilično psihološko propadanje uzrokovano fiziološkim faktorima. Prema njihovim teorijama, Putin pati ili od neke bolesti mozga, poput Parkinsonove bolesti ili nekog oblika demencije, ili da ima rak te da su tretmani koje prima promijenili ravnotežu njegova uma.Prema posljednjoj teoriji koju u obzir uzimaju "vjerodostojni izvori" iz britanske obavještajne službe, Putinovo mentalno propadanje je posljedica dugotrajnog uzimanja steroida, što je rezultiralo "steroidnim ispadima bijesa". Izvori Putinovu odluku da se fizički distancira od posjetitelja navode kao znak straha od "komorbiditeta" - odnosno, dobivanja drugih bolesti koje bi mogle povećati rizik od smrti - ili upotrebe lijekova koji suzbijaju imunološki sustav, što ga čini podložnijim infekcijama. Kad se Putin prošloga mjeseca susreo s Emmanuelom Macronom, a ranije i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, europski državnici bili su prisiljeni sjediti s druge strane ogromnog, nekoliko metara dugog stola. Mnogi drugi koji su se susretali s Putinom prije toga su morali na dva tjedna u obaveznu hotelsku karantenu. Ruski je predsjednik vidljivo natečenog lica i vrata, što može biti nuspojava uzimanja steroida, baš kao što su to promjene u raspoloženju i ponašanju. Jedan francuski dužnosnik je nakon Macronovog posjeta kazao kako Putin "više nije isti" u odnosu na vrijeme otprije dvije godine kad se zadnji put sastao s francuskim predsjednikom te da je u međuvremenu - "poludio". Jedan izvor iz britanskih obavještajnih službi inzistira da su informacije o Putinovom zdravlju vrlo pouzdane: "Naša obavještajna prisutnost u Rusiji je izvanredna. Razlika u kvaliteti podataka naših izvora oko Putina u usporedbi sa Xijem i Kinom je zapanjujuća. |
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2022 12:19:51 GMT
 Granatiranje baze u blizini ukrajinsko-poljske granice predstavlja prvi direktniji napad Rusije na NATO. Osim što su projektili ispaljeni nedaleko od članice Alijanse, ruska prijetnja se ogleda i u tome što su uništene upravo baze NATO-a. Ovime se Rusija značajno pomjerila zapadnije u Ukrajinu, a bliže Evropskoj uniji. Ruske rakete su jučer ujutru pale na vojnu bazu koja se nalazi zapadno od Lavova, a što je svega 24 kilometra od granice NATO-a. Ispaljeno je otprilike 30 projektila, a poginulo je najmanje 35 ljudi, 134 osobe su povrijeđene. Bio je to do sada najbliži napad NATO-ovoj granici. U priopćenju vojne uprave Lavova navodi se da su "okupatori pokrenuli zračni napad na Međunarodni centar za održavanje mira i sigurnosti u Javorivu". Riječ je o jednom od najvećih poligona u Ukrajini od 360 kilometara kvadratnih na kojem održavaju većinu svojih vježbi sa zemljama NATO-a.
Rusi su kazali kako su uništili centar za obuku stranih plaćenika i bazu za skladištenje oružja koje Ukrajini uglavnom dolazi sa Zapada.
Iz ruske vlade je navedeno da su koristili iznimno precizno oružje dugog dometa s ciljem uništavanja stranog oružja, a da je tom prilikom "eliminisano 130 stranih plaćenika". Oni ističu da su u ovim bazama bili samo stranci i tvrde da "nije bilo sovjetskih vojnika", dok su iz NATO-a izjavili da u trenutku napada nisu bile prisutne snage Saveza.
Dan ranije je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov poručio i da će konvoje s oružjem koje Zapad šalje Ukrajini, Moskva smatrati legitimnim metama, što se očigledno i desilo.
"U Ukrajini nema konsultacija, pregovaračkog procesa sa Sjedinjenim Državama. Upozorili smo Sjedinjene Države da orkestrirano pumpanje oružja iz niza zemalja nije samo opasan potez, to je akcija koja pretvara odgovarajuće konvoje u legitimne mete", rekao je Rjabkov, a prenosi agencija Interfax.
Reakcija NATO-a na ugrožavanje sigurnosti
Granatiranje ovog, do sada najzapadnijeg dijela Ukrajine, je problem iz više razloga, a neki od njih su to što je riječ o blizini NATO granice, ali i sigurnih tačaka za Ukrajince koji pokušavaju pobjeći iz države.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2022 19:13:53 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka:
115 km od Harkiva došlo je do obrata, Ukrajincima će se zakomplicirati život
19. DAN RATA
Severodonjeck je pod intenzivnim pritiskom ruskih snaga namjerenih da zauzmu zadnje ukrajinske dijelove
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 14. ožujak 2022. 19:44
Devetnaestog dana rata u Ukrajini, u ponedjeljak 14. ožujka, opet se pokušavalo pregovarati, no ovoga puta virtualnom vezom ruskih i ukrajinskih predstavnika. Iako bez spektakularnih pomaka, razgovori bi se trebali nastaviti i sutra, na jednaki udaljeni način. Sporni su opet bili humanitarni koridori za evakuaciju civila te dostavu pomoći kojih bi Ukrajinci željela vidjeti 10, i to na ukrajinsku stranu. Uz koridore na zapadu Kijeva posebno kao novost upadaju u oči 3 koridora na istoku Kijeva koja bi civile vodila u prigradsko mjesto Brovari, te još 3 koja bi civile s poteza od Severodonjecka do mjesta Popasno trebali evakuirati u Slovjansk, i naravno – već duže itekako sporni smjer evakuacije civila iz opkoljenog Mariupolja. Dok pri svemu tome ruskoj strani ne pada na pamet popustiti ovim zahtjevima igdje gdje bi kretanje civila i dostava pomoći moglo omesti njihovo vojno napredovanje, ove su vijesti ipak dobro naznačile i glavna poprišta današnjih borbenih djelovanja.
Uz kontekst humanitarnih evakuacija treba spomenuti i kontinuirano pristizanje pomoći u Ukrajinu. Dok se kao novost mogu spomenuti prekjučerašnje pošiljke humanitarne pomoći iz Kine, te danas iz Kazahstana, jasno je da glavnina civilnih i vojnih roba ipak pristiže sa Zapada. Na donedavnih oko 350 milijuna USD vojne pomoći iz SAD, prvo se nadovezala američka odluka o slanju još oko 13,6 milijardi dolara (od čega oko pola za vojne svrhe), a onda i još dodatnih 200 milijuna USD za vojne namjene. Na putu je i oko 500 milijuna USD vrijedne vojne pomoći Europske unije, što ne obuhvaća pomoć koju Ukrajini još i bilateralno šalje niz europskih država – gdje se zadnje čulo o dodatnim naporima Češke i Slovačke. Naravno, velik će dio te sve pomoći ići preko teritorija Ukrajini susjednih zemalja, s posebnim naglaskom na Poljsku i tamošnju zračnu luku kod mjesta Rzeszow, na oko 80 km od ukrajinske granice ili oko 160 km od ukrajinskog grada Lavova. Ondje zadnjih tjedana stižu deseci vojnih transportnih aviona sa svih strana, a navodno i iz Hrvatske – gdje su vlasti zabranile slikanje oko zagrebačke zračne luke, iako se na specijaliziranim aplikacijama ipak vide vojni letovi hrvatskih NATO saveznika. Sve ovo opet podsjeća na situacije u mnogim dosadašnjim ratovima, a posebice u Afganistanu, gdje je opozicija ruskim snagama također bila obilato pomagana sa Zapada. No dok se to krajem Hladnoga rata ipak više skrivalo od javnosti, danas je sve itekako vidljivije – pa onda ne čude ni aktualne javne najave iz Ruske Federacije da će konvoji sa stranom vojnom pomoći biti smatrani „legitimnim metama za rusku vojsku”. Istini za volju, takvi su ciljevi i u svim ranijim sukobima redovito bili na nišanu, samo se o tome manje javno znalo, budući se i o samoj takvoj pomoći nije baš govorilo u javnosti.
Što se borbene situacije na terenu u Ukrajini tiče, ona je vidljivo oživjela na nizu odvojenih bojišta. Na zapadu Kijeva borbe su opet bilježene u naselju Irpinj, kojeg je čak i po ukrajinskim navodima oko 30 posto mjesta noćas bilo u ruskim rukama, što se kombiniralo i s nastavkom djelovanja ruskih lakših snaga na zapadu i jugozapadu. Pri tome, budući se ovim djelovanjima ne pridružuju teže postrojbe koje se okupljaju u neposrednoj pozadini ruskih linija, ta je podjela Ukrajincima otvorila prostor za ofenzivno djelovanje između ruskih ešalona, u kojem je oslobođeno selo Mošin na oko 27 kilometara sjeverozapadno od Kijeva. Ako ondje ne dođe do nove promjene stanja, taj bi prodor ukrajinskim braniteljima mogao dati pristup do logističkog pravca opskrbe ruskih napadajnih snaga, a onda njegovim ometanjem i olakšati obranu jugozapada Kijeva. Za to vrijeme se na istoku Kijeva bilježe ruski napadi na prigradsko mjesto Brovari, koje na toj strani igra ulogu u obrani Kijeva baš kao Irpinj na zapadu. Pri tome, treba napomenuti kako su ove napade na istok Kijeva omogućila i stabiliziranja tamošnjih ruskih opskrbnih pravaca sjever-jug, koji sada izgleda obilaze na sjeveru opkoljeni ukrajinski grad Černihiv, dok je ponešto nesigurniji prolaz ruske logistike sa sjeveroistoka rutom M2 (Kipti-ruska granica kod prelaza Bačivsk), te iz smjera opkoljene ukrajinske enklave Sumi rutom H07 do fronte kod kijevskog predgrađa Brovari – kojima prijete Ukrajinci iz niza manjih enklava i džepova uzduž tih ruta.
Iako je tijekom noći i jutra opet bio bombardiran Harkiv, velika se borbena promjena izgleda odigrala na oko 115 km jugoistočno od grada – gdje su ruske snage navodno zauzele grad Izjum (ili tek uspjele proći kroz njega) te su dospjele na raskršće prometnog pravca M03, koji od Harkiva ide na jugoistok do Slovjanska, čime je prekinuta veza Harkiva i s tamošnjim vojno-administrativnim centrom u Kramatorsku. Ova događanja će vjerojatno itekako zakomplicirati život i u već spomenutom sektoru Severodonjecka, koji je posljednjih dana pod intenzivnim pritiskom ruskih snaga namjerenih da zauzmu zadnje ukrajinske dijelove Luhanske oblasti.
Ponešto jugozapadno, nedaleko grada Donjecka, Rusi su izgleda još ponešto napredovali i u dostizanju administrativnih granica Donjecke oblasti – što danas potvrđuju i njihove službene objave o kopnenom povezivanju prostora tzv. „Donjecke Narodne Republike“ i Krima. Sve to posredno otežava i stanje u opsjednutom gradu Mariupolju, gdje se gomilaju civilne žrtve – do danas preko 2.500 poginulih. Iako je danas donekle uspio pokušaj evakuacije kolone civila uz obalu, do Berdanjska i onda u Zaporižje, bile su bilježene i borbe u gusto urbaniziranim dijelovima grada Mariupolja – sjeverno, na prostoru 24. okruga, i istočno u okrugu Livoberežnji. Na ostatku tzv. južnog bojišta vijesti su ponešto manje jasne. Dok se naziru okršaji na prilazima gradu Zaporižje s istoka i Krivi Rih s juga, zanimljivo je relativno malo jasnih vijesti o ishodu obnovljenih borbi oko grada Mikolajeva, koje su Rusi ponovo intenzivirali zadnjih dana. Pri tome, nije jasan ni ishod pojedinih spominjanja ruskih desantnih kapaciteta u tom sektoru bojišta – kako riječnih, kojima bi se moglo premostiti rijeku Južni Bug kad već nije uspjelo ovladavanje tamošnjim mostovima, ili helikopterskih koji bi takav prijelaz rijeke mogli poduprijeti, tako ni mornaričkih – o kojima se na širem prostoru Odese već u više navrata nagađalo.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2022 21:18:38 GMT
Američki analitičar predviđa vojni krah Rusije: ‘Bore se kao da su ispali iz 80-ih godina! Za četiri tjedna više neće biti vojno sposobni‘Piše PSD 14. ožujka 2022. - 21:54 Promašena strategija, loše opskrbne linije i nikakav borbeni moral faktori su koji negativno utječu na vojsku Ruske Federacije dok pokušava izvršiti Putinovu naredbu. Američki vojni strateški analitičar Michael Kofman specijaliziran za ruske studije zaključuje da su Putinovoj vojsci ostala još samo tri do četiri tjedna prije nego što prestane biti borbeno sposobna, prenosi RTL. CNA je inače istraživački centar vojske SAD-a, a izjavu je Kofman dao za njemački portal Der Spiegel. Kofman smatra da se Putin preračunao te da je u Ukrajinu poslao vojsku nespremnu za izvršenje njegove "specijalne vojne operacije", zbog čega nije uspio uzurpirati zemlju u nekoliko dana, kako je namjeravao. Vojnici su, napominje Kofman, vrlo brzo počeli ostajati bez goriva i hrane. Vojni analitičar ističe kako nije siguran može li i jedna vojska u takvom stanju zauzeti glavni grad napadnute zemlje. Ipak očekuje da će vojnici to pokušati, iz čega će uslijediti krvave ulične borbe. Njihov ishod, smatra Kofman, ovisi o snazi ukrajinskih branitelja. - Mislim da je ruskoj vojsci ostalo vjerojatno još tri do četiri tjedna prije nego što postane borbeno nesposobna - zaključuje Kofman. I Rusija je pretrpjela ozbiljne gubitke Ruska je vojska, ocjenjuje Kofman, pretrpjela goleme gubitke u borbama među vojnicima, ostala je bez puno oružja i drugog materijala. Ta je vojska, prema njegovom mišljenju, iscrpljena. Na to se nadovezuju sve češće pojave dezerterstva, navodi RTL. Cijeli taj rat, kako ga se vodi s ruske strane, Kofmanu djeluje "krajnje bizarno" s obzirom na kapacitete vojske Rusije. - Ta vojska se bori kao da je ispala iz 80-ih godina - komentira stručnjak. On smatra da Kremlj nije očekivao otpor na kakav je naišao. Što se konačne prognoze tiče, Kofman misli da je unatoč spomenutim slabostima još moguće da Rusija postigne svoje vojne ciljeve, ali nipošto ne i one političke. S druge strane, ne isključuje mogućnost da Ukrajina iz rata izađe kao pobjednica, dakako uz ogromne žrtve i razaranja. Kofmanove procjene posebno su zanimljive budući da je on još prošle godine predviđao Putinovu invaziju, prenosi RTL. www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4208432/jos-3-do-4-tjedna-i-putinove-trupe-vise-nece-biti-borbeno-sposobne-ekspert-koji-je-jos-u-prosincu-predvidio-invaziju/?utm_source=vijestiFB&utm_medium=post&utm_campaign=organic&fbclid=IwAR3djKprxNSGi42xU-zgL0WmgMUDToUQSEmWVlNPBW4zZhcCXzPWjEvFGLk
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 15, 2022 10:41:57 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 15, 2022 19:58:15 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Neugodne vijesti za Ukrajince na istoku i jugu. Kakav je to manevar izvela ruska flota kod Odese? 20. DAN RATA
Najveći problemi za Ukrajinu nalaze se na preostalim prostorima Luhanske i Donjecke oblasti koje ukrajinske snage još kontroliraju
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 15. ožujak 2022. 20:04
Dvadeseti dan rata u Ukrajini, utorak 15. ožujka, uvelike prolazi u ozračju zatišja pred oluju. Iako su pregovori ukrajinske i ruske strane nastavljeni virtualnim putem nakon "tehničke" pauze, nije jasno koji je njihov stvarni doseg. Za to vrijeme nastavljaju se kako borbe na pojedinim dijelovima ukrajinskoga bojišta, tako i vidljive pripreme nadolazećih operacija.
U tom smislu treba razumijeti i vijesti o uspostavi niza obučnih i logističkih centara u Bjelorusiji te uz rusku granicu s Ukrajinom, kao i vijesti da se ruska vojska navodno sprema na masovnu sječu šuma u Ukrajini, ne bi li time financirala dio troškova ratovanja.
Taj pristup uvelike podsjeća na događanja na istoku Hrvatske, kod Vukovara, gdje su tijekom Domovinskoga rata srpske snage sustavno sjekle šume i vadile naftu. Osim toga, nastavljeni su i nesmiljeni zračni napadi širom Ukrajine kao što su zabilježena i ruska izviđanja oko Lavova i poljske granice, što su područja posebno zanimljiva i radi pristizanja strane vojne pomoći u Ukrajinu.
Što se borbenih djelovanja tiče, nekoliko je tu novosti. Osim nastavka borbi na prilazima Kijevu, gradu kojeg se intenzivno napadalo iz zraka, treba spomenuti i okončanje ukrajinskoga napredovanja u šumskim područjima sjeverozapadno od grada, gdje su nakon jučerašnjeg oslobađanja sela Mošin Ukrajinci zaustavljeni na liniji istok-zapad, od sela Guta-Mežigirska do mjesta Lutiž.
Kako su to ujedno i južni rubovi spominjane zone okupljanja ruskog drugog, težeg ešalona postrojbi, bit će da se tu došlo do krajnjih granica lakog i relativno bezbolnog napredovanja – koje je ipak izgleda dalo i priliku za izvođenje napada na konvoje vozila te opreme za ruske snage dalje na jugozapadu Kijeva.
Budući su ruska napredovanja na istoku Kijeva zastala, izgleda da se ondje dovlače dodatne snage za nastavak borbi, navodno i iz prostora gradova Sumi i Ohtirka, što je Ukrajincima i ondje opet dalo priliku za napade na ruske kolone u kretanju.
No najveći problemi za Ukrajinu izgleda da se aktualno nalaze na preostalim prostorima Luhanske i Donjecke oblasti koje ukrajinske snage još kontroliraju. Iako je jasno da su Rusi na jugoistoku Harkiva prošli grad Izjum (kojeg sada ukrajinska strana spominje kao opkoljenog i u potrebi evakuacije civila), tek treba vidjeti koliki su to prostor u zaleđu Slavjanska Rusi zapravo doveli pod svoju kontrolu.
Naime, ondje je više važnih prometnica koje su sada prekinute, a otvaraju im se i daljnji pravci napredovanja po središnjoj Ukrajini, koji su svi po redu braniteljima izuzetno neugodni. Sve to za sada izgleda nije pokolebalo obranu ukrajinskog pojasa u preostatku Luhanske oblasti, među mjestima Kremina-Rubižne-Severodonjeck, gdje ruske snage sa sjevera i istoka nastoje zaokružiti i odvojiti ta mjesta, te ih onda rješavati pojedinačno u opkoljenjima.
Posljednjih se sati čulo i o vojnom uspjehu ruske strane u neposrednome krugu grada Donjecka, na jugoistok, istok i sjever od tog centra tzv. „Donjecke Narodne Republike“ – gdje su još nepotvrđene vijesti o više proboja dosadašnje utvrđene linije razgraničenja, koji bi nadogradili dosadašnje ruske vojne uspjehe jugozapadno od Donjecka, te u izuzetno neugodan položaj doveli i čitavu dosadašnju drugu liniju ukrajinskih mjesta u tom dijelu Donbasa.
Iako se već u više navrata spekuliralo o mogućnosti ruskog zaokruženja te velike ukrajinske otporne zone, njeno bi frontalno razbijanje za Ukrajinu bilo jednako neugodno, ako ne i neugodnije.
Sve to su naznake koje se samo nadovezuju na vijesti iz opkoljenog Mariupolja, gdje nakon jučerašnje uspješne evakucije ponešto civila takvim nastojanjima navodno danas nije bilo nastavka. Jednako su zaglavljeni ostali i konvoji s hranom, lijekovima i vodom, dok su nastavljene borbe u naseljima na rubovima grada. Posebno se tu spominjalo današnje rusko zauzimanje bolnice u okrugu Žnovtnjevi na sjeverozapadnom rubu grada.
Što se ostatka događanja na tzv. južnom bojištu Ukrajine tiče, iz ukrajinskih se izvora čulo i o uspješnim protunapadima na ruske snage negdje jugoistočno od grada Zaporižje, u širem prostoru mjesta Vasilivka, te o mogućem zaustavljanju ili čak i manjem odbacivanju ruskog napredovanja kod grada Krivi Rih, na širim zapadnim prilazima istom tom Zaporižju.
Za to vrijeme je i grad Mikolajev, smješten kod utoka Južnoga Buga u deltu Dnjepra, i dalje pod ruskom opsadom, izgleda bez većih uspjeha.
Koliko je istodobno klimava ruska okupacija Hersonske oblasti dobro su pokazale i vijesti s prostora zračne luke Herson, na sjeverozapadu istoimenog grada, gdje je Ukrajincima izgleda ponovno uspio veći napad na ondje okupljene ruske vojne helikoptere, iako još nije jasno kolika je time točno šteta načinjena.
Proteklih se sati iz ukrajinskih izvora moglo čuti da Odesi i ukrajinskoj crnomorskoj obali ne prijeti opasnost s mora, međutim samo nekoliko sati prije dovršetka ovoga pregleda u javnosti su se pojavile vijesti, zasnovane na svježim satelitskim slikama, kako se kompletna desantna eskadrila ruske Crnomorske flote, ojačana prije nekoliko tjedana pridošlim desantnim kapacitetima s drugih flota ruske Ratne mornarice, izgleda opet primakla ukrajinskoj obali na prostoru između obalnih mjesta Zatoka i Crnomorsk.
Riječ je o obalnom potezu podobnom za mornarički desant, udaljenom oko 35 kilometara jugozapadno od grada Odese, za kojeg se već više puta posljednjih tjedana iščekivalo moguće rusko vojno djelovanje.
I ovdje je, doduše, još nejasno je li riječ o pravoj prijetnji iskrcavanjem – ili je cilj čitavog tog ruskog tog flotnog manevra zapravo u vezivanju snaga branitelja, da se spriječi slanje ukrajinskih pojačanja prema napadnutom Mikolajevu
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 16, 2022 19:35:08 GMT
Vojna analiza Igora Tabaka: Kako su Ukrajinci uspjeli zaustaviti rusko napredovanje i otvoriti si prostor za protuudar 21. DAN RATA U UKRAJINI
Iako Rusi nastavljaju s koncentriranjem snaga prema istoku Kijeva, izgleda da im nije pošlo za rukom jače stisnuti brojne ukrajinske enklave na sjeveru i sjeveroistoku zemlje
Piše: Igor Tabak
Objavljeno: 16. ožujak 2022. 19:23
Dvadesetprvi dan rata u Ukrajini, srijeda 16. ožujka, izgleda obilježen nastavkom pregovora - koji za promjenu počinju dobivati nešto ozbiljnije okvire, budući da je Ruska Federacija potaknuta stanjem na terenu ipak počela odustajati od kompletne ukrajinske predaje i navodno usuglasila 15 točaka uvjeta za daljnje razgovore – te ukrajinskim zaustavljanjem ruskih prodora započetih posljednjih dana. Pri tome treba napomenuti da ruska strana i nadalje muku muči s organiziranjem dodatnog ljudstva. Spominje se tu početak dolaska nekakvih sirijskih dragovoljaca, nastavak novačenja po proruskim dijelovima Ukrajine, ali i navodno pristizanje pomoći iz Armenije te Kazahstana.
Budući da su to navodi s ukrajinske strane, koji ipak ne idu tako daleko da spomenu i uključivanje tih država u sam sukob, to ipak treba uzeti s velikom zadrškom. Jednako tako treba gledati i ukrajinske navode ruskih ljudskih gubitaka u dosadašnjem ratovanju – gdje su im procjene od 8. do 14. ožujka stajale na „preko 12.000“, da bi sad onda nastavile skakati, prvo jučer na 13.500 i danas na 13.800 mrtvih. Iako to još nije dostiglo ukupne gubitke SSSR-a u 10 godina ratovanja po Afganistanu, definitivno dolazi u kategoriju gubitaka koje je tadašnji visoki vojni dužnosnik Aleksej Lizičev službeno objavio u svibnju 1988. (13.310 mrtvih, 35.478 ranjenih i 311 nestalih). Jednako tako, tri tjedna rata u Ukrajini su Rusku Federaciju do sada koštala i 4 od ukupno oko 20 generala angažiranih na bojištu – što također izjednačava ovaj rat s ukupnom desetogodišnjom avanturom SSSR-a u Afganistanu.
Za to vrijeme nastavlja se kadrovsko jačanje ukrajinskih snaga. One su samo koji dan prije početka rata krenule u djelomično podizanje pričuve, što se onda 24. veljače dopunilo i odlukom o općoj mobilizaciji, čije se prve učinke krenulo na terenu primjećivati desetak dana kasnije. Time je zapravo bio obuhvaćen tek tzv. „prvi val mobilizacije“, koji je većinom ipak obuhvaćao osobe do 40 godina starosti, s borbenim iskustvom. Jučer se u Ukrajini onda krenulo i s podizanjem tzv. „drugog vala mobilizacije“ – koji obuhvaća snage operativne pričuve, prvenstveno osobe s borbenim iskustvom prije 2014. godine, kao i ljude iz ugovorne pričuve.
Zanimljivo je da uz ovo pozivanje u vojsku paralelno u Ukrajini traju i napori da se dodatne specijaliste privuče u nacionalnu vojnu industriju. Nakon što je državni koncern Ukroboronprom još 6. ožujka oglasio 51 deficitarnu specijalnost, do prije koji dan su po tom pitanju navodno skupili stotinjak dodatnih stručnjaka. Pri tome, iako se svi slažu kako je zarobljavanje ruske vojne tehnike postalo najizdašniji izvor ukrajinskoga vojnog opremanja, ipak i iz ovog državnog koncerna vojne industrije napominju da su od početka borbi prema OS Ukrajine isporučili više tehnike nego u proteklih 6 mirnodopskih mjeseci.
Što se stanja na terenu tiče, tijekom protekle noći se za više sektora općeg bojišta moglo čuti naznake o ukrajinskim protuudarima, od kojih su mnogi izgleda došli i u krajnjem trenutku. Tako je na zapadnim prilazima Kijevu bilo naznaka ruskog napredovanja jugoistočno od mjesta Makariv sve do Jasnogorodke, koje je onda bilo zaustavljeno, baš kao i ruski pomaci na istoku grada, jugoistočno od prostora prigradskog mjesta i zračne luke Borispilj.
Iako Rusi nastavljaju s koncentriranjem snaga prema istoku Kijeva, izgleda da im nije pošlo za rukom jače stisnuti brojne ukrajinske enklave na sjeveru i sjeveroistoku zemlje, koje se intenzivno raketira, granatira i bombardira, uz civilne štete i žrtve, ali bez ikakvih bitnijih promjena stanja. Sve to itekako otvara prostor za ukrajinska pozadinska djelovanja prema konvojima ruskih postrojbi i logistike, o čemu se i nadalje čuje. Uz manje borbe oko Harkiva, Ukrajincima je izgleda uspjelo i barem donekle zauzdati rusko napredovanje jugoistočno, oko grada Izjuma, oko kojeg su Rusi prije koji dan borbeno prošli, ali nije jasno jesu li ga i zaista uspjeli zauzeti. Time se barem privremeno i tek donekle stabiliziralo zaleđe borbene zone oko Severodonjecka – prostora na kojem su Rusi opet žestoko napadali i gdje stanje polagano prelazi prema urbanim borbama kako u Severodonjecku, tako i u više obližnjih većih naselja.
Slično je stanje i nešto južnije, na krajnjem dijelu Luhanske oblasti kojeg su još držali Ukrajinci – gdje se informacije temeljito razilaze, tako da obje strane tvrde kako drže mjesto Popasna, oko kojeg su očigledno u tijeku ogorčene borbe. Slična nejasnoća vlada i nešto jugozapadnije, u širem krugu grada Donjecka, sjedištu tzv. „Donjecke Narodne Republike“. Dok se čini kako su ukrajinske snage uspjele zaustaviti napade sjeverno od Donjecka, na zapadu tog grada se izgleda formira ruska fronta dužine oko 110 kilometara (ugrubo od Donjecka na zapad do mjesta Guljajpolje), koja se posljednjih dana polagano zaokreće na sjever i sjeveroistok s osovinom u Donjecku, i čije kretanje su ukrajinske snage uspijevale tek usporiti, ali ne i zaustaviti.
Na ostatku tzv. južnog bojišta treba napomenuti nastavak borbi u opkoljenom Mariupolju, iz kojeg je na ukrajinsku stranu jučer bilo evakuirano oko 20 tisuća civila, dok ruska strana ondje spominje svoju dostavu više stotina tona hrane i lijekova (dok ujedno nastavlja napade iz zraka). Na jugozapadu Ukrajine Rusi se nisu uspjeli primaknuti gradovima Zaporižje ni Krivi Rih, kao što im nisu uspjeli ni njihovi daljnji pokušaji zauzimanja Mikolajeva ili prelaska rijeke Južni Bug (za što su navodno krenuli donekle prema jugoistoku koncentrirati svoje u tom sektoru izuzetno raštrkane snage).
Jednako tako, tijekom zadnjega dana nije bilo ni mnogo vijesti o djelovanju tri skupine ruskih borbenih i desantnih brodova koji su se jučer primakli ukrajinskim obalama južno od Odese, da bi tijekom današnjega dana ondje izgleda tek bombardirali niz manjih mjesta na pretpostavljanim prostorima mogućeg mornaričkog desanta
|
|
