|
Post by kulinban on Jul 12, 2023 19:14:24 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 24, 2023 17:38:40 GMT
ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Minimum_wage_statistics
Najniža plata u Federaciji povećana za 9,85 posto
Vlada FBiH danas je donijela Odluku kojom se utvrđuje najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu platu utvrđenu za 2022. godinu.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.
U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plate, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Prema ovoj uredbi usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji za period januar - septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Na osnovu dostavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7 posto. Shodno navedenom, najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine utvrđena je u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu.
Prosječna bruto plata u Federaciji BiH u maju je iznosila 1.987 KM i u odnosu na april nominalno je viša za 3,9 posto, a realno 4,3 posto, dok je u odnosu na maj prošle godine nominalno viša za 15,9 posto, a realno 9,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH u maju ove godine iznosila je 1.277 KM i nominalno je viša za 3,6 posto, a realno za četiri posto nego u prethodnom mjesecu.
Neto 1277 KM je 64,3% od 1.987 Km bruto.
Znači, minimalna bruto plata u Federaciji je 475 eura.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 27, 2023 6:02:08 GMT
EVO KOLIKE SU PENZIJE U NEMAČKOJ: Samo ovoliko dobijaju za 45 godina staža, ŽENE PONIŽENE!
Prosečna penzija posle najmanje 45 godina staža u Nemačkoj iznosi 1.543 evra. Ovu informaciju je iznela nemačka vlada u odgovoru na pitanje Ditmara Barča, šefa poslaničke grupe Levice u Bundestagu, piše Dojče vele.
Razlika između ženskih i muških penzija iznosi nekoliko stotina evra. Prosečna 'muška' penzija iznosi 1.637, a 'ženska' 1.323. Prosek na zapadu zemlje veći je od proseka u bivšim istočnonemačkim državama i iznosi 1.605 evra, u poređenju sa 1.403 evra na istoku.
Za Barča je ovaj iznos prosečne penzije "sraman bilans penzione politike u poslednje dve decenije". Činjenica da žene i Istočni Nemci imaju znatno manje penzije za njega je znak 'da smo daleko od pravednog sistema".
Ovaj političar je zatražio od savezne vlade da "uvede vanredno povećanje penzija od 10 odsto za sve penzionere ove godine kao kompenzaciju za inflaciju", a kupovna moć penzionera i dalje opada.
Žene imaju za trećinu manje penzije od muškaraca
Barč je zatražio reformu penzionog sistema. Da bi penzije bile veće, mogao bi se osnovati 'penzioni fond za sve'. Prema njegovoj zamisli, to bi bilo penzijsko osiguranje u koje bi doprinosili svi zaposleni: "I državni službenici i samostalni privrednici, a pre svega poslanici i ministri". U Nemačkoj je penzija u proseku 48 odsto manja od plate koju je zaposleni primao.
Federalni zavod za statistiku potvrdio je da su žene u starosti finansijski slabije od muškaraca. Prema rezultatima istraživanja prihoda i uslova života iz 2021. godine, žene starije od 65 godina imaju prosečnu bruto penziju od 17.814 evra godišnje, a muškarci 25.407 evra – za trećinu više. Kao razlozi za to navode se što žene često rade u delatnostima u kojima su plate niže, što često ne rade puno radno vreme i što često i duže vreme uopšte ne rade, npr. deca ili članovi porodice koji se šalju na tuđe staranje.
Istovremeno, početkom jula ponovo su 'skočile' cene smeštaja, odnosno doplate u staračkim domovima. U prvoj godini stanari iz svog džepa u proseku plaćaju 2.548 evra mesečno – 348 evra više nego u sredinom 2022. Glavni razlog je povećanje plata osoblja, piše Dojče vele.
Kurir.rs/Mondo/Dojče vele
|
|
|
Post by kulinban on Jul 31, 2023 11:16:53 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 20, 2023 5:57:56 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 20, 2023 19:18:22 GMT
Lista zemalja po prosječnoj plati: Građani prve države zarađuju skoro deset puta više od stanovnika BiH Stanovnici Slovenije mjesečno u prosjeku zarađuju oko 1,291.92 €, u Hrvatskoj prosječna plata je 1,028.40 €, U Srbiji 599.52 €, u BiH 594.86 € Inflacija je tokom protekle dvije godine neumoljivo rasla. Cijene namirnica i drugih proizvoda su neprestano skakale. Pojedini proizvodi su danas čak duplo skuplji nego što su bili prije tačno dvije godine. Svijet je u krizi. Ekonomskoj, humanitarnoj, socijalnoj. Svaki dan donosi nove probleme. I dok političari nastoje to riješiti, ostali ljudi rade svoje poslove i sa platama koje dobijaju pokušavaju dočekati neka bolja vremena. A kolike plate dobijaju u pojedinim državama. U BiH je prema posljednjim mjerenjima prosječna plata tek nešto viša od 1.000 KM. S obzirom na to da je potrošačka korpa oko 3.000 KM, možemo pretpostaviti da BiH nije povoljno rangirana na listi država po prosječnoj plati. Štaviše, nalazi se na 59. mjestu od njih stotinjak za koje postoje podaci. Nije baš lijepa pozicija. www.numbeo.com/cost-of-living/country_price_rankings?itemId=105&displayCurrency=EURNa prvom mjestu ubjedljivo vodi Švicarska sa prosječnom platom od 5,804.63 €. Iza nje je Luksemburg, a zatim Singapur, SAD te Katar i Ujedinjeni Emirati. Prvih deset država po prosječnoj plati zaokružuju Danska, Nizozemska, Norveška i Australija. Stanovnici Slovenije mjesečno u prosjeku zarađuju oko 1,291.92 €, u Hrvatskoj prosječna plata je 1,028.40 €, U Srbiji 599.52 €, u BiH 594.86 €.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2023 6:17:01 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2023 9:32:37 GMT
Radnici u Njemačkoj na Instagramu objavljuju svoje platne liste
GEHALT in Deutschland naziv je kanala na Instagramu, TikToku i YouTubeu na kojem radnici objavljuju svoje navodne platne liste i otkrivaju kolike su im plaće, satnice i u kojoj su poreznoj klasi (Steuerklasse).
Na kanalu se ne prikazuju imena ljudi koji platne liste objavljuju, ali se vide ostali podaci: osnovna plaća, neto plaća, prekovremeni rad, bonusi... Zastupljena su mnoga zanimanja, od zidara, preko učitelja, do poslovnih savjetnika.
Ovo su neke od objava na kanalu, prenosi Fenix Magazin:
Radnik u tvornici piva u Bavarskoj, 30 godina, porezna klasa 1 38-satni radni tjedan, smjenski rad (ponekad i subotom), 4990,09 eura bruto plaća i 3140,21 euro neto primanja.
Vozač autobusa u Bavarskoj (Donja Franačka), 23 godine, porezna klasa 1 2471,09 eura osnovna plaća, uključujući prekovremeni rad i bonuse, 5997 ukupne bruto i 3750,94 eura neto zarade.
Odgojitelj u Bavarskoj, 26 godina, porezna klasa 1 35-satni tjedan, 3320,53 eura ukupne bruto i 2177,72 eura neto zarade.
Instruktor vožnje u Bavarskoj, 30 godina, porezna klasa 1 30-satni tjedan, 2822,87 eura ukupna bruto i 1909,31 euro neto plaća.
Sudski izvršitelj (državni službenik) u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju 40 sati tjedno, bez smjena, 3445,69 eura ukupno bruto i 2872,86 eura neto (bez zdravstvenog osiguranja). Domar, porezna klasa 1, tamo tri godine, puno radno vrijeme 2720 eura bruto plaća i 1953,88 eura neto primanja.
Medicinska sestra (voditeljica odjela) u Hessenu, 38 godina 28.8 sati tjedno, 3750,94 eura bruto i 2478,35 eura neto zarade.
Učitelj (državni službenik) u Saskoj-Anhaltu, 31 godina, porezna klasa 1 27-satni radni tjedan (bez pripreme), 4474 eura ukupna bruto i 3512,95 eura neto plaća.
Logoped u Saskoj, 26 godina, porezna klasa 1 40-satni tjedan, 3936,33 eura bruto i 2631,69 eura neto.
Strojovođa u teretnom prometu, porezna klasa 3 Već 3.5 godina, model u smjenama: rad sedam dana i tri dana slobodno, 6498 eura ukupne bruto i 4907,38 eura neto zarade (uključujući prekovremeni rad i bonuse).
Zidar u Schleswig-Holsteinu, 28 godina, porezna klasa 4 Bez smjenskog rada, 40 sati tjedno, 4150,57 eura ukupnih bruto i 2756,81 eura neto prihoda.
Inženjer mehatronike u Baden-Württembergu, 30 godina, porezna klasa 4 35-satni tjedan, 4150 eura bruto plaće i 2619,18 eura neto plaće. Policijski inspektor u Berlinu, porezna klasa 1 Godinu dana, uz naknadu za noćenje i naknadu za vikend, 3174,13 eura ukupna bruto i 2944,08 eura neto primanja (bez zdravstvenog osiguranja).
Poštarica u Donjoj Saskoj, 26 godina, porezna klasa 1 38.5 sati tjedno, 2894,23 eura ukupna bruto i 2027,69 eura neto plaća.
Savjetnik u upravi u Hessenu, 30 godina, porezna klasa 1 7246,90 eura ukupna bruto i 4778,70 eura neto zarada.
Carinski inspektor (savezni državni službenik) u Saarlandu, 26 godina, porezna klasa 1 41 sat tjedno, 3215,85 eura bruto i 2713,36 eura neto primanja (bez zdravstvenog osiguranja).
Nije zabranjeno govoriti o plaći
"Za žene bi bilo posebno dobro kada bi se o plaćama razgovaralo otvorenije. Statistički gledano, one i dalje zarađuju sedam posto manje od muškaraca koji rade puno radno vrijeme. Ako znam koliko zarađuje netko drugi tko radi isti posao i ima isti učinak, mogu, naravno, bolje pregovarati", kaže RTL-ova financijska stručnjakinja Susanne Althoff. "Za razliku od onoga što mnogi ljudi u Njemačkoj misle, nije zakonski zabranjeno govoriti o plaći. Mnoge klauzule o povjerljivosti u ugovorima su neučinkovite", nastavlja Althoff.
Poslodavac to može zabraniti samo ako može opravdati legitiman interes. Prema Zakonu o transparentnosti plaća, poslodavci su čak dužni objaviti koliko zarađuju usporedivi kolege u tvrtki. Međutim, zaposlenici to moraju aktivno zahtijevati. "Zbog toga se ta opcija rijetko koristi", kaže
|
|
|
Post by kulinban on Nov 16, 2023 12:30:54 GMT
Od januara minimalna satnica u Njemačkoj 12,41 euro
Njemačka vlada formalizirala je u srijedu odluku o povećanju zakonom zajamčene minimalne plaće za 82 centa, na 12,82 eura po satu. Prvi dio povećanja, na 12,41 euro, stupa na snagu u januaru, a drugi početkom 2025. godine. Ministar rada Hubertus Heil očekivano je potpisao uredbu o minimalnoj plaći prema junskomi prijedlogu mješovite komisije poslodavaca i zaposlenika za minimalnu plaću. Ukupno povećanje odgovara stopi od 6,8 posto. Predstavnici rada u komisiji odbili su prijedlog i tražili veće povećanje, ali su nadglasani. Poskupljenjem nisu zadovoljni ni neki političari vladajuće koalicije Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza, Zelenih i liberalnog FDP-a. Zamjenik šefa parlamentarne skupine Zelenih Andreas Audretsch rekao je za agenciju dpa da povećanje "nije ništa više od loše šale" i ocijenio da ljudi koji teško rade zaslužuju više. Kritizirao je Komisiju jer je prvo objavila jednoglasan dogovor, a onda od njega odstupilao. Prošlog je mjeseca Scholz također kritizirao komisiju istom prilikom, zahtijevajući da buduće odluke o plaćama budu rezultat dogovora uz konsenzualnu podršku, prenosi SEEbiz.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 1, 2023 12:29:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jan 31, 2024 6:32:39 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jan 31, 2024 9:00:52 GMT
U Njemačkoj kreće četverodnevni radni tjedan, plaće ostaju iste. Nisu svi oduševljeni
|
|
|
Post by kulinban on Feb 7, 2024 6:32:52 GMT
Hrvatska minimalna plaća među europskima: Zastali na sredini
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj u 2024. godini iznosi 840 eura, što je pozicionira oko sredine Eurostatove ljestvice. Kad je u pitanju ljestvica prilagođena standardu kupovne moći, situacija je i malo bolja. Hrvatska je na 15. mjestu Eurostatovog popisa koji prikazuje iznos minimalne bruto plaće u 27 europskih država. Prvu grupu država s najvišim minimalnim bruto plaćama većima od 1500 eura predvodi Luksemburg. U toj državi minimalna plaća iznosi 2571 euro. U toj grupi još su redom Irska (2146 eura), Nizozemska (2070 eura),
Njemačka (2054 eura), Belgija (1994 eura) i Francuska (1767 eura).
Rascjep na bogate i siromašne očit je kad se vidi druga grupa u kojoj su minimalne bruto plaće između 1000 i 1500 eura. U njoj su samo Španjolska (1323 eura) i Slovenija (1254 eura).
Najviše država „naguralo“ se u trećoj grupi u kojoj su minimalne bruto plaće manje od 1000 eura. Predvodi je Cipar u kojem ona iznosi točno 1000 eura, a slijede Poljska (977 eura), Portugal (956 eura), Malta (925 eura), Litva (924 eura) i Grčka (910 eura). Sljedeća na popisu je Hrvatska u kojoj minimalna bruto plaća u 2024. godini iznosi 840 eura. U neto iznosu, u Hrvatskoj je to od 614 do 640 eura ovisno o olakšicama. Nakon Hrvatske slijede Estonija (820 eura), Češka (764), Slovačka (750), Latvija (700), Mađarska (696), Rumunjska (663 eura) i
Bugarska u kojoj je minimalna plaća 477 eura.
Na popisu su i kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u Uniji. Među njima prednjači Turska (613 eura), a slijede Srbija (543 eura), Crna Gora (532), Albanija (385 eura) i Sjeverna Makedonija (360 eura).
Dio država nema propisanu minimalnu plaću, a među njima i bogatih i siromašnih. To su Danska, Italija, Austrija, Finska, Švedska, Bosna i Hercegovina te Kosovo. Za Sjedinjenje Američke Države, minimalna bruto plaća iznosi 1137 eura na federalnoj razini).
Gleda li se minimalna bruto plaća u odnosu na standard kupovne moći (PPS), Hrvatska pozicija je još bolja. Tu je najbolja Njemačka, a slijede Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Francuska, Irska, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Španjolska, Litva, Hrvatska, Rumunjska, Cipar, Portugal, Grčka, Malta, Mađarska, Češka, Slovačka, Estonija, Latvija i Bugarska. Među državama izvan EU Tursku slijede Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Ove godine na snagu stupa EU direktiva o minimalnim plaćama
Forbes Slovenija javlja kako je Europska unija 2022. godine dala zeleno svjetlo europskoj Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama. Njezina svrha je osigurati primjerenost zakonom propisanih minimalnih plaća, a time i dostojne uvjete rada i života za sve radnike u EU. Države članice ga moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 15. studenog ove godine.
Direktivom se uspostavljaju postupci za osiguravanje odgovarajućih zakonom propisanih minimalnih plaća, potiče kolektivno pregovaranje o plaćama i povećava pristup zaštićenoj minimalnoj plaći za one radnike koji imaju pravo na minimalnu plaću prema nacionalnim zakonima.
Prema direktivi, države članice će morati uspostaviti okvir za definiranje minimalne plaće prema jasnim kriterijima. Zakonsko određivanje minimalne plaće morat će se ažurirati najmanje svake dvije godine ili zemlje koje imaju automatsku indeksaciju, svake četiri godine. Međutim, direktiva ne propisuje posebno najnižu razinu minimalne plaće za svaku zemlju.
Za ocjenu primjerenosti zakonom propisane minimalne plaće članovi će moći koristiti košaricu roba i usluga po realnim cijenama ili koristiti referentnu vrijednost od 60 posto medijalne bruto plaće i 50 posto prosječne bruto plaće.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 7, 2024 9:07:42 GMT
U kojim evropskim državama je najveći porez na dohodak: Objavljeni podaci i za BiH
Poreska opterećenja značajno se razlikuju širom Evrope, a ta opterećenja za radnike su veća u zapadnoevropskim, razvijenijim državama. Prema podacima američke "Poreske fondacije", evropski radnici s prosječnom platom su 2022. godine izdvajali jednu trećinu plate za poreze.
Kako je objavio Euronews, države koje imaju najveći porez na dohodak su
Danska (55,9 posto), Austrija (55 posto), Portugal (53 posto), Švedska (52,3 posto) i Belgija (50 posto).
S druge strane, države s najmanjim porezom na dohodak su Rumunija (10 posto), Bugarska (10 posto), Bosna i Hercegovina (10 posto), Kosovo (10 posto) i Sjeverna Makedonija (10 posto).
Zašto Danci imaju najveći porez na dohodak
Iznenađujuće je to što velikom broju Danaca ne smeta to što plaćaju veliki porez na dohodak. Zapravo, to smatraju ulaganjem u kolektivnu budućnost države i društva ili načinom da se osigura određeni kvalitet života. Za napomenuti je da je Danska prošlogodišnjim Svjetskim izvještajem o sreći četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu.
Velikim porezima se postiže da svaki pojedinac ima jednake mogućnosti, a čime se značajno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja.
Pa je tako visoko obrazovanje uglavnom besplatno, a podrška se nastavlja i na radnom mjestu, gdje zaposleni imaju pravo na 52 sedmice roditeljskog odsustva, od čega 32 sedmice plaća država. Danskim modelom tržišta rada, nazvanim "fleksigurnost", omogućava se fleksibilnost poslodavcima i sigurnost radnicima.
Porezna agencija je institucija kojoj Šveđani najviše vjeruju
Situacija u Švedskoj je slična onoj u Danskoj - stanovništvu ne smeta to što skupo plaća javne usluge. Švedska porezna agencija (Skatteverket) je jedna od najpouzdanijih i najcijenjenijih agencija u državi. Razlog za to jeste što je ova institucija uključena u skoro svaki aspekt života građana.
Manji porezi na jugoistoku Evrope
Euronews piše da su niže porezne stope na jugoistoku Evrope, što se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, način da se privuku investicije. Smatra se da je riječ o zemljama s jeftinijom radnom snagom, nižim troškovima proizvodnje i neiskorištenim mogućnostima. Neke od država na jugoistoku kontinenta imaju najbrže rastuće ekonomije.
Međutim, pojedine države, među kojima je Rumunija, pokušavaju povećati poreze za zaposlene u softverskom sektoru. Osim toga, nastoji se ukinuti oslobađanje od plaćanja zdravstvenog osiguranja u građevinskom, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru kako bi se povećali porezni prihodi.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 8, 2024 7:51:34 GMT
Personal income tax rate: 🇫🇮 Finland: 56.95% 🇩🇰 Denmark: 56% 🇯🇵 Japan: 55.97% 🇦🇹 Austria: 55% 🇸🇪 Sweden: 52.3% 🇧🇪 Belgium: 50% 🇮🇱 Israel: 50% 🇳🇱 Netherlands: 49.5% 🇵🇹 Portugal: 48% 🇪🇸 Spain: 47% 🇦🇺 Australia: 45% 🇨🇳 China: 45% 🇫🇷 France: 45% 🇩🇪 Germany: 45% 🇿🇦 South Africa: 45% 🇰🇷 South Korea: 45% 🇬🇧 UK: 45% 🇮🇹 Italy: 43% 🇮🇳 India: 42.74% 🇮🇪 Ireland: 40% 🇨🇭 Switzerland: 40% 🇹🇷 Turkey: 40% 🇳🇴 Norway: 38.2% 🇺🇸 US: 37% 🇮🇩 Indonesia: 35% 🇲🇽 Mexico: 35% 🇵🇰 Pakistan: 35% 🇨🇦 Canada: 33% 🇧🇷 Brazil: 27.5% 🇪🇬 Egypt: 25% 🇳🇬 Nigeria: 24% 🇺🇦 Ukraine: 18% 🇭🇰 Hong Kong: 15% 🇷🇺 Russia: 13% 🇷🇴 Romania: 10% 🇲🇪 Montenegro: 9% 🇬🇹 Guatemala: 7% 🇶🇦 Qatar: 0% 🇸🇦 Saudi Arabia: 0% 🇦🇪 UAE: 0%
|
|