|
Post by kulinban on Dec 22, 2022 18:28:23 GMT
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2021. godini najviše su zaradili zaposleni u sektorima "Pružanje financijskih usluga i usluga osiguranja", "Informacije i komunikacije" i "Opskrba energijom". Ovdje su zaposlenici u prosjeku primali između 5207 i 5693 eura bruto mjesečno. Najniže plaće zarađivali su ugostiteljski radnici. Primali su prosječnu mjesečnu bruto plaću od 2138 eura.
Prosječna primanja u Njemačkoj:
Tablica najplaćenijih djelatnosti 2021 Sektor........................................... bruto prihod godišnji / mjesečni // index 1. Finansijske usluge i usluge osiguranja................. 81 929 / 6.827 166 2. IT i komunikacije.............................................. 81 929 / 6.827 166 3. Proizvodnja i snabdjevanje energijom.................. 71 683 / 5.973 146 4. Stručne, naučne i tehničke usluge....................... 68 820 / 5.735 140 5. Nekretnine i stanovanje..................................... 59 907 / 4.992 122 6. Obrazovanje i obuka...................................... 58.597 / 4.883 119 7. Prerađivačka industrija.................................. 57 253 / 4.771 116 8. Vađenje ruda i kamena...................................... 56.019 / 4.668 114 9. Umjetnost, zabava i rekreacija............................ 54 835 / 4.569 111 10. Zdravstvene i socijalne usluge...................... 53 084 / 4.423 108 11. Javna uprava, odbrana, socijalna sigurnost.. 51 857 / 4.321 105 12. Ostale usluge.................................................. 51 140 / 4.261 104
13. Trgovina......................................................... 50 182/ 4.181 102
Prosjek.............................................................. 49.200 / 4.100 100
14. Vodosnabdjevanje........................................... 47 603 / 3.996 97 15. Građevinski sektor .......................................... 46 410 / 3.867 94 16. Prijevoz i skladištenje...................................... 41 730 / 3.477 85 17. Ostale ekonomske usluge................................. 35 690/ 2.974 73 18. Ugostiteljstvo.............................................. 26 820 / 2.235 55 Izvor: Federalni zavod za statistiku
Prosječna zarada u Njemačkoj 25.01.2023
Svaki Nijemac u prosjeku dobije 49.200 eura, ali nipošto svi. Pogled na statističku metodu i stvarnu razliku u plaćama. Njemački zaposlenici u prosjeku zarađuju 49.200 eura bruto (4.100 mjesečno). O ovoj plaći prodavači mogu samo sanjati. Daleko manje novca na računima na kraju mjeseca imaju i zaposlenici drugih sistemski relevantnih zanimanja, poput medicinskih sestara ili zaposlenica u skrbi za djecu i mladež. Dakle, kako se sastavlja ovaj ukupni iznos? A što se točno podrazumijeva pod prosječnim primanjima? I koji je bolji način za mjerenje srednjeg dohotka? Sva važna pitanja i odgovore na temu prosječnih primanja možete pročitati ovdje.
Prije svega: Prosječna primanja zaposlenih u Njemačkoj jako variraju – ovisno o djelatnosti, regiji i spolu.
Prosječni prihod je srednja vrijednost bruto plaća svih zaposlenika mirovinskog osiguranja u Njemačkoj. Razinu prosječnog dohotka svake godine provjerava Savezni ured za statistiku, a utvrđuje i objavljuje Savezna vlada uz suglasnost Bundesrata. Ali budite oprezni: podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju prosječni bruto dohodak svih stalno zaposlenih u Njemačkoj, tj. takozvanu aritmetičku sredinu. Međutim, medijalna bi bila značajnija. Medijalna, poznata i kao središnja vrijednost, je izmjerena vrijednost koja se nalazi tačno u sredini svih pojedinačnih podataka ako su izmjerene vrijednosti poredane po veličini. Kod ove metode, outlieri, kao što su plaće osoba s visokim primanjima, ne uzimaju se u obzir u rezultatu. U slučaju aritmetičke sredine, s druge strane, ukupni prihod se dijeli s brojem stalno zaposlenih. Statistički gledano, milijunska plaća kompenzira mnoge niske plaće.
Koliki je bio prosječni prihod u 2021.? U 2021. godini prosječni bruto prihod u Njemačkoj iznosio je 49.200 eura. To znači da su prihodi u prosjeku porasli za 1500 eura u odnosu na prethodnu godinu. Trenutna vrijednost odgovara mjesečnoj bruto plaći od 4100 eura za puno radno vrijeme. Za osobu u I. poreznom razredu u Baden-Württembergu to iznosi 2588,13 eura neto. Šta mi ostane od plaće na kraju mjeseca? Podaci proizlaze iz godišnjeg istraživanja Federalnog zavoda za statistiku. Ovdje se ne uzimaju u obzir posebne isplate, primjerice u obliku regresa ili božićnice ili bonusa. Posebno su velike razlike u prihodima kada se uspoređuju sektori
Koje države imaju najveće plaće?
Osim o djelatnosti i spolu, prosječna primanja ovise i o saveznoj državi u kojoj su ljudi zaposleni. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, stalno zaposleni u Hamburgu zarađuju najviše u Njemačkoj s prosječnih 5209 eura bruto mjesečno. Na drugom i trećem mjestu slijede Hesse i Baden-Württemberg. Mecklenburg-Zapadno Pomorje je na začelju. Ondje najmanje zarađuju stalno zaposleni s 3467 eura bruto mjesečno. Ono što je posebno upečatljivo: čak i nakon 30 godina od ponovnog ujedinjenja jasno je vidljiva razlika u primanjima između Zapadne i Istočne Njemačke. Stare savezne države zauzimaju mjesta od jedan do jedanaest. Bivše države DDR-a su na nižim mjestima kada je riječ o usporedbi plaća. Izuzetak je glavni grad Berlin. S prosječnom plaćom od 4662 eura ispred je NRW i Bremena.
Pregled bruto mjesečnog dohotka 2021. u svih 16 saveznih država Rang prosječni bruto mjesečni prihod savezne države 2021 1. Hamburg 5209 eura 2. Hesse 5016 eura 3. Baden-Württemberg 4815 eura 4. Bavarska 4804 eura 5. Berlin 4662 eura 6. Sjeverna Rajna-Vestfalija 4547 eura 7. Bremen 4538 eura 8. Rhineland-Pfalz 4328 eura 9. Donja Saska 4234 eura 10. Saarland 4092 eura 11. Schleswig-Holstein 4084 eura 12. Saska 3711 eura 13. Brandenburg 3684 eura 14. Saska-Anhalt 3641 euro 15. Thüringen 3542 eura 16. Mecklenburg-Zapadno Pomorje 3467 eura
Izvor: Statistika
Prosječna neto primanja – Njemačka u usporedbi s drugim zemljama EU
Gdje su njemački zaposlenici u prosjeku EU? Pokazuje to aktualna studija “GfK Purchasing Power Europe 2022”, koja je koristila prosječni neto prihod. Tu je odlučujući faktor kupovna moć po glavi stanovnika 42 europske zemlje.
S prosjekom od 24.807 eura neto Njemačka zauzima 8. mjesto. Najviše zarađuju zaposlenici u Lihtenštajnu s neto primanjima od 66.204 eura. Na drugom mjestu je Švicarska sa 41.758 eura, a slijedi je Luksemburg. Stalno zaposleni tamo primaju prosječnu neto plaću od 37.015 eura.
Dalje na ljestvici nalazi se Poljska na 28. mjestu, gdje zaposlenici u prosjeku godišnje imaju na raspolaganju 9254 eura neto. Donji dio tablice je Ukrajina. “Zbog rata u zemlji tamošnji ljudi imaju samo 1540 eura po stanovniku, što je nešto više od 9 posto europskog prosjeka”, piše institut za istraživanje tržišta. Trenutno je 16 zemalja iznad europskog prosjeka, a 26 ispod. Sveukupno, ljudi u Europi su 2022. imali na raspolaganju oko 11,1 trilijuna eura, što odgovara nominalnom rastu od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosjek je samo okvirna vrijednost; medijan bi ovdje također imao više smisla.
Kupovna moć po glavi stanovnika 42 europske zemlje u 2022. u tablici rang /zemlja /Kupovna moć 2022. po stanovniku 1. Lihtenštajn 66.204 eura 2. Švicarska 41.758 eura 3. Luksemburg 37.015 eura 4. Norveška 33.959 eura 5. Island 31.191 eura 6. Danska 30.850 eura 7. Ujedinjeno Kraljevstvo 26.061 eura 8. Njemačka 24.807 eura 9. Austrija 24.759 eura 10. Irska 24.052 eura ... 16. Italija 18.905 eura Europa općenito 16.344 eura 17. Španjolska 15.314 eura .. 28. Poljska 9.254 eura ... 42. Ukrajina 1540 eura Izvor: GfK
--------------------------
U Njemačkoj se svađaju oko plata. Šefovi državnih firmi zarađuju više od kancelara Njemački parlamentarci kritizirali su činjenicu da mnogi direktori državnih firmi zarađuju osjetno više od samog kancelara Olafa Scholza. “U poređenju s plaćom direktora Njemačke željeznice, plaća kancelara Scholza djeluje kao da se radi o volontiranju. Kao direktor Savezne štamparije kancelar bi imao mnogo manje stresno radno mjesto i više nego dvostruko veću plaću. To su potpuno apsurdni odnosi”, rekao je zastupnik oporbene stranke Ljevica Jan Korte. On je od ministarstva finansija nakon višestrukih pokušaja dobio informaciju o plaćama direktora firmi koje su u vlasništvu države. Korte je kritizirao činjenicu da nije dobio listu sa svim podacima i nižim položajima od direktora. On sumnja da i osobe na nižim položajima u državnim tvrtkama primaju višu godišnju plaću od kancelara, koji zarađuje oko 360.000 eura bruto, 30.000 eura mjesečno.“Mi trebamo prestati s privatizacijom državnih firmi i pripaziti kako se odnosimo prema novcu poreznih obveznika”, rekao je Korte. On se zapitao čime je opravdana plaća direktora Njemačkih željeznica, koja nakon povišice iznosi gotovo milion eura ili direktora državne štamparije od gotovo 863.000 eura bruto. U prijašnjim objašnjenjima je iz vlade poručeno kako plaće u državnim tvrtkama moraju biti konkurentne s plaćama na slobodnom tržištu. Njemački predsjednik godišnje s dodacima zaradi oko 300.000, a ministrica vanjskih poslova oko 200.000 eura bruto.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 26, 2022 21:06:55 GMT
19/12/2022 New indicator on annual average salaries in the EU
In 2021, the average annual full-time adjusted salary for employees in the EU was €33 500. Eurostat is publishing this indicator for the first time.
The Blue Card Directive prescribes the use of this indicator for determining the average gross annual salary for each EU Member State and granting working permits to high-skilled workers. The Directive aims to attract highly skilled workers to the EU under more flexible admission conditions, with enhanced rights and the possibility to move more easily to another EU Member State for EU Blue Card holders.
The indicator is based on a combination of national accounts and Labour Force Survey (LFS) data. It is adjusted by expressing part-time salaries as full time equivalents.
Among the EU Member States, the highest average annual adjusted full-time salary in 2021 was recorded in Luxembourg (€72 200), followed by Denmark (€63 300) and Ireland (€50 300). Meanwhile, the lowest values of the indicator were recorded in Bulgaria (€10 300), Hungary (€12 600) and Romania (€13 000). In 2021, the average annual full-time adjusted salary for employees in the EU was €33 500. Highest in: 🇱🇺Luxembourg (€72 200) 🇩🇰Denmark (€63 300) 🇮🇪Ireland (€50 300) Lowest in: 🇧🇬Bulgaria (€10 300) 🇭🇺Hungary (€12 600) 🇷🇴Romania (€13 000)
|
|
|
Post by kulinban on Dec 28, 2022 11:49:21 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jan 3, 2023 20:16:18 GMT
Ovo su mjesečne plaće u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom, Italijom i NjemačkomHRVATSKA se s prvim danom siječnja pridružila ostalim članicama eurozone, njih 19. Ekonomski analitičari predviđaju da bi usvajanje eura trebalo pomoći u zaštiti hrvatskog gospodarstva u vrijeme kad inflacija u cijelom svijetu raste nakon što su zbog ruske invazije na Ukrajinu skočile cijene hrane i goriva. No, drugi ističu da je standard Hrvatske znatno niži nego u ostatku zapadnih članica EU. Poneki misle da bi se mogla dogoditi situacija nalik onoj u Italiji, koju danas, nakon što je još prije 20 godina zamijenila lire eurom, ekonomisti smatraju zemljom eurozone koja je "izložena najvećem riziku od nekorelirane rasprodaje na svojim tržištima državnih obveznica". Kolike su prosječne plaće u EU? Prema podacima Eurostata, prosječna neto godišnja plaća za zaposlene koji rade puno radno vrijeme u EU u 2021. godini iznosila je 33.500 eura, od kojih je najniža ona u Bugarskoj (12.600 eura). U samom vrhu najvećih prosječnih plaća u EU je Luksemburg sa 72.200 eura godišnje. Hrvatska se nalazi pri samom kraju liste prosječnih godišnjih plaća u EU sa 16.170 eura, dok su ispod nje Mađarska s 12.620, Rumunjska s 13.000, Poljska s 14.430, Grčka s 15.880 te Slovačka sa 16.160 eura. Mjesečna primanja u Hrvatskoj u usporedbi s tri članice EU U bruto plaću uključeni su doprinosi i porezi, dok je neto plaća iznos koji radnici direktno dobiju na račun, bez socijalnih doprinosa i prireza. Mi smo usporedili smo neto mjesečna primanja u Hrvatskoj u eurima sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom. Radi se o podacima koji se odnose na prosječne neto plaće po tipu obitelji.Većina država kao dio pronatalitetne politike pokušava smanjiti porezno opterećenje za ljude koji imaju djecu pa ima porezni sustav koji smanjuje porezno opterećenje na plaće za obitelji s djecom. U Hrvatskoj je osobni odbitak za jedno dijete 232.27 eura, a za dvoje djece 331.81 euro. Uspoređujući mjesečna primanja u Hrvatskoj sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom, ponegdje su vidljivi i trodupli odmaci. Primjerice, dok u Njemačkoj samac bez djece mjesečno primi 2737.51 euro, u Hrvatskoj zaradi tek 866 eura. Slovenske obitelji u prosjeku imaju više od 30% veća primanja nego u Hrvatskoj Gledajući odnos sa Slovenijom, primjetno je kako tamošnje obitelji u prosjeku imaju nešto više od 30 posto veća primanja nego one u Hrvatskoj. Primjerice, par s jednom plaćom i dvoje djece ima mjesečna primanja od 1523.21 euro u Sloveniji, a u Hrvatskoj zaradi 1022.99 eura. Velika je razlika i u usporedbi s Italijom, gdje su ta primanja udvostručena pa par s dvije plaće bez djece mjesečno zarađuje od 3835.5 eura, a u Hrvatskoj ima svega 1731.85 eura. Sličan je omjer i kod parova s dvije plaće i dvoje djece koji u Italiji mjesečno uprihodi 4037.4 eura, dok u Hrvatskoj zaradi znatno manje, odnosno 1865.07 eura.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 6, 2023 11:39:56 GMT
Zarada u Njemačkoj - Koliko mjesečno zarađuju kućanstva sa ili bez djece, koliko samci, ko spada u bogatije, a ko je siromašan
U 2019. samac s mjesečnim neto prihodom kućanstva od oko 3.850 eura bio je jedan od deset posto stanovništva s najvećim prihodom Institut njemačkog gospodarstva (IW) objavio je zanimljive informacije o finansijskim primanjima samaca i čitavih porodica u Njemačkoj te donio usporedbu o zaradi opće populacije. Koliko zarađujem u poređenju s općom populacijom? Kakav je moj prihod u usporedbi s prihodima drugih u istoj porodičnog situaciji? S kojom plaćom spadam u prvih deset posto onih koji najviše zarađuju u Njemačkoj?, pitanja su koja se mogu izračunati pomoću kalkulatora dohotka Instituta njemačkog gospodarstva. IW je objavio kalkulator putem kojeg možete izračunati svoja primanja i vidjeti spadate li među bogatije ili siromašnije stanovnike Njemačke, a kalkulator se može pronaći na OVOM LINKU. www.iwkoeln.de/fileadmin/user_upload/HTML/2019/einkommensverteilung/index.html
Primjer:
Ako unesete vrijednost “3.000 eura” za svoj mjesečni neto prihod kućanstva te vrijednost “2 odrasle osobe” i “2 djece” – i unesete to zajedno s usporednom grupom “Parovi s djecom” u drugom dijelu alata za usporedbu, doći ćete do sljedećih vrijednosti: Bogatijih je 82 posto, a siromašnijih 18 posto. Međutim, izračun izgleda sasvim drugačije ako, na primjer, usporedite neto prihod svog kućanstva od “3.000 eura” s ukupnim stanovništvom: Zatim je samo 78 posto bogatijih, a 22 posto siromašnijih
Ko je bio u prvih 10 posto stanovništva s najvećim prihodima u 2019.?
Procjene Instituta njemačkog gospodarstva pokazuju: U 2019. samac s mjesečnim neto prihodom kućanstva od oko 3.850 eura bio je jedan od deset posto stanovništva s najvećim prihodom. Za porodično kućanstvo bez djece, odgovarajuća granica bila je neto prihod zajedničkog kućanstva od oko 5.780 eura mjesečno. Isto tako, bračno kućanstvo s djetetom mlađim od 14 godina s neto prihodom kućanstva od 6.930 eura mjesečno bilo je među deset posto s najvišim primanjima u ukupnom stanovništvu u Njemačkoj. Limit za bračno kućanstvo s dvoje djece mlađe od 14 godina s neto prihodom zajedničkog kućanstva u 2019. bio je 8.090 eura mjesečno kako bi bili među deset posto s najvećim prihodom, piše Fenix-magazin.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 16, 2023 19:56:22 GMT
Hrvati imaju najmanje plaće u eurozoni HRVATSKA će imati najmanje plaće u eurozoni ako je suditi po iznosima iz 2020. i 2021. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 2021. iznosila 947 eura, najmanje među svim državama koje koriste euro kao nacionalnu valutu.
To je malo manja prosječna neto plaća nego što je u sličnom razdoblju zabilježena u Latviji, Litvi, Grčkoj i Slovačkoj, u kojima je iznosila između 1000 i 1100 eura. U Italiji je tijekom 2021. prosječna neto plaća bila dvostruko veća nego u Hrvatskoj, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj skoro tri puta veća.
Usporedba prosječnih neto plaća među različitim državama je komplicirana, čak i kada koriste istu valutu. Razlog je taj što svaka zemlja ima različit porezni sustav, s različitim porezima na plaće, doprinosima, olakšicama i odbicima.
Većina država ima određenu razinu plaće koja se ne oporezuje, osobni dobitak, a taj iznos raste s određenim brojem uzdržavanih članova. Ista plaća se različito oporezuje s obzirom na broj djece koji je prijavljen kao olakšica na plaću, a neke zemlje dopuštaju i poreznu olakšicu na nezaposlenog bračnog partnera.
Dodatno, postoje i drugi razlozi zbog kojih se neka osoba može prijaviti kao dodatna olakšica na nečiju plaću, kao što je teški invaliditet. To je tek početak problema usporedbe neto plaća.
Socijalni doprinosi se također razlikuju, a radno vrijeme je drugačije zakonski regulirano među državama. U nekima radnici imaju više neradnih dana, veća prava na godišnji odmor ili jednostavno sami biraju raditi manje sati godišnje.
Zbog toga međunarodne statističke agencije, kao što je Eurostat EU, izbjegavaju koristiti prosječnu neto plaću u nekoj zemlji kao pokazatelj. Umjesto toga se neto plaće daju po tipu kućanstva, primjerice s obzirom na to radi li se o kućanstvu s jednom osobom bez djece, dvije osobe bez djece, dvije osobe s dvoje djece itd.
Kombiniraju se grupe i prema iznosu plaće; samac koji ima neto plaću 2/3 državnog prosjeka, bračni par u kojem radi samo jedna osoba za prosječnu neto plaću, bračni par u kojem jedna osoba radi za prosječnu plaću, a druga za manju od prosjeka itd.
Jako je puno kombinacija jer sami nacionalni prosjek plaće ne govori dovoljno standardu, i to ne samo zbog različitog poreznog tretmana s obzirom na broj djece, uzdržavanih osoba i lokalnih poreza (u Hrvatskoj prireza). Samac s prosječnom plaćom ima bolji standard od radnika u obitelji sa supružnikom i dvoje djece.
Ali ako se gleda i taj način, u Hrvatskoj će biti najmanje plaće u eurozoni. S 22.380 eura godišnje, koliko je 2021. radom zarađivala prosječna obitelj s dvoje djece i oba supružnika zaposlena za prosječnu plaću, Hrvatska je na dnu država eurozone.
U Slovačkoj je isti tip obitelji 2021. prosječno zarađivao gotovo tisuću eura više godišnje (23.334 eura), u Latviji 1808 eura više (24.188 eura), a Litvi 2896 eura više (25.276 eura). To su tri države eurozone s najmanjim plaćama poslije Hrvatske.
U susjednoj Sloveniji je prosječna plaća istog sastava obitelji imala za 8987 eura veća primanja kroz 2021. U Italiji su takve obitelji imale više nego dvostruko veća primanja (48.448 eura), a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj više nego trostruko veća.
Jedine članice EU koje su imale manju plaću s obzirom na navedeni tip obitelji su Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Ali one nisu u eurozoni.
Neke države koriste medijalnu umjesto prosječne plaće, to je ispravnije Neke države su izostavljene iz analize jer je bilo teško pronaći relevantan podatak (državna statistička agencija) o općoj nacionalnoj prosječnoj neto plaći. Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) ga redovito izdaje, kao i državna statistička agencija Slovenije, ali u većini država se on ne vodi, bar ne javno.
Standardno je da se prikupljaju podaci o bruto iznosu prosječne plaće, tj. plaći prije poreza i socijalnih davanja. Ali kako se porezni sustavi razlikuju među državama, države (čak i regije) imaju različite porezne stope i olakšice, onda se podaci o neto plaći daju u obliku razdiobe na veličinu i oblik kućanstava, kao što to objavljuje Eurostat, statistička agencija cijele EU.
Podaci o nacionalnom neto prosjeku tako mogu javnosti dati krivu sliku razine plaća, baš kao i sama prosječna plaća (aritmetička sredina). Neke države umjesto prosječne plaće objavljuju medijalnu plaću, tj. točno onu koja sve plaće u državi dijeli na dva jednaka dijela. To je možda čak prihvatljivije prosječnom građaninu jer većina radnika ustvari ima manje plaće od prosječne.
Za primjer, u prosincu 2021. je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 7280 kuna, ali je ustvari više od 60% radnika imalo manju plaću. Medijan je bio 6131 kunu, što znači da je pola radnika imalo plaću manju od toga iznosa, a pola veću.
Radnik u Hrvatskoj sve jeftiniji u usporedbi s ostalim državama EU
Problematika plaća se može gledati i po pitanju troška poslodavca po satu rada. U Hrvatskoj je iznosio 11.2 eura, neznatno više nego u Latviji (11.1 eur) i manje nego u Litvi (11.3 eur). Mađarska, Rumunjska i Bugarska su imale manji trošak sata rada, ali nisu u eurozoni.
Trošak sata rada je bio više od tri puta veći u Irskoj (33.5 eur), Finskoj (33.5 eur), Njemačkoj (37.2 eur), Austriji (37.5 eur), Nizozemskoj (38.3 eur), Belgiji (41.6 eur) i Luksemburgu (43 eur). Radi se o trošku plaća, poreza na rad i doprinosa, minus iznos primljenih subvencija od države.
Period gospodarskog propadanja Hrvatske nakon krize 2008. se može dobro pratiti upravo na trošku sata rada. 2008. je za Hrvatsku iznosio 9.2 eura, što je bilo više nego u osam drugih članica EU. Do 2016. je rast bio zanemariv, na 9.5 eura. Kroz to razdoblje su Estonija, Češka (bila je na istoj razini) i Slovačka prešle Hrvatsku po pitanju troška jednog sata rada.
Tek nakon 2016. u Hrvatskoj raste trošak rada. Do 2021. iznos se popeo na 11.2 eura po satu. Ali u Poljskoj i Litvi je rastao još brže pa su i te dvije zemlje pretekle Hrvatsku. Još su samo Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska jeftinije od Hrvatske po pitanju troška sata rada.
Euro neće spasiti Hrvatsku, njeni problemi su samonametnuti
Osim na porezno opterećenje, trošak sata rada se primarno odnosi na plaće. Kada gospodarstvo nazaduje, kao Hrvatska od 2008. do 2015, plaće i trošak rada realno stagniraju. Čak tri zemlje su u tom razdoblju pretekle Hrvatsku. Hrvatska je ušla u eurozonu kao članica u kojoj će radnici imati najmanje plaće. To nema veze sa samim eurom, nego se radi o rezultatu dugogodišnjeg trenda relativnog nazadovanja Hrvatske u odnosu na slične države. Uvođenje eura je samo olakšalo usporedbe ili bar stavilo fokus na razlike između nje i ostatka eurozone. Te razlike nisu rezultat ni eura ni kune, nego sustavno loše vođenih ekonomskih politika kroz cijelo prošlo desetljeće. Osoba najodgovornija za takve politike, koje su unazadile Hrvatsku, birana je za predsjednika države. Ali to je druga tema. Euro je koristan za Hrvatsku makroekonomski, ali je ne može spasiti od nje same. Sudbina je u rukama njenih građana, politika koje biraju i ekonomsko-političkih pozicija koje zagovaraju. Euro to nije promijenio, samo otvorio oči onima koji nisu bili dovoljno vješti sagledati realno stanje u odnosu na ostatak Europe - jer im je različita valuta mutila vid.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 15, 2023 15:02:09 GMT
Posao u Njemačkoj: Plata od 2.600 do 2.900 eura Bruto + Bonusi!Mogućnost biranja grada u Njemačkoj u kojem želite raditi i živjeti! Jobstep International, europska agencija za pomoć pri zapošljavanju na njemačkom tržištu rada, predstavlja novu idealnu priliku za posao u Njemačkoj, koja će sigurno biti interesantna svima koji se žele zaposliti u ovoj evropskoj zemlji. Radno mjesto: Autoglas tehničar – popravka i zamjena vjetrobranskih stakala na vozilima metodom korištenja polimera. Mjesečna plata: od 2.600 do 2.900 EUR bruto, plus razne pogodnosti i bonusi kao što je božićnica, mjesečni/godišnji bonusi na platu, mogućnost biranja grada u kojem želite raditi, atraktivno radno vrijeme kao i 30 dana godišnjeg odmora! Prethodno iskustvo: Iskustvo u automobilskoj industriji i radu sa staklima je poželjno, ali nije uvjet. Ostali uslovi: • Poznavanje njemačkog jezika minimalno A2! • Vozačka dozvola: B kategorija • Mogućnost biranja grada u kojem želite raditi u Njemačkoj! • Obuka obezbijeđena! Pozivaju se sve motivirane, strpljive osobe, spremne za rad u dinamičnom okruženju da se prijave na oglas.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 5, 2023 12:44:26 GMT
Ovo su profesije u kojima se u Njemačkoj najbolje zarađuje
Portal kununu.com analizirao je visinu plaća u Njemačkoj i došao do zaključka u kojim zanimanjima možete najviše zaraditi. Online platforma je analizirala koliko zaposlenici u Njemačkoj stvarno zarađuju na temelju više od 500.000 podataka o plaćama.
Podatke za analizu dali su zaposleni za 2021. i 2022. godinu pa možemo reći da nude prilično svjež uvid u to koliko se zarađuje u Njemačkoj. Osim toga, pri ocjenjivanju se gledalo samo na primanja zaposlenih na puno radno vrijeme, prenosi Fenix magazin. Prosječne godišnje bruto plaće su nevjerojatne – pogotovo one na prva tri mjesta.
Zanimanja s najvišim plaćama
Uz sklonosti i vještine, plaća obično igra glavnu ulogu pri odabiru zanimanja. Kununu je u svojoj analizi uzeo u obzir samo određene profesije. Iz analize su isključeni: – poslovi s rukovodećom funkcijom, primjerice glavni liječnik – nazivi poslova koji su previše općeniti, na primjer poslovni partner – poslovi s manje od 200 dostupnih podataka o plaći
Digitalizacija i globalizacija stvorili su mnoga nova zanimanja s visokim plaćama. No, neki poslovi možda uskoro više neće postojati.
Za to se ne trebaju brinuti osobe koje imaju sljedeća zanimanja: medicinski savjetnici, odvjetnici i piloti.
S prosječnom godišnjom plaćom od 86.300 eura, medicinski savjetnik zauzima prvo mjesto na ljestvici. Medicinski savjetnik je medicinski znanstveni stručnjak za lijekove. On djeluje kao kontakt između liječnika i farmaceuta, a također uspostavlja vezu između farmaceutskih tvrtki i bolnica. Većina ljudi zna da se u farmaceutskoj industriji i medicini dobro zarađuje. Uostalom, liječnička je struka jedan od bolje plaćenih poslova za mlade stručnjake bez iskustva.
Poprilična je i minimalna plaća: prema informacijama objavljenima na kununu.com, ona iznosi 62.000 eura godišnje. Kako analiza portala pokazuje, prostora za napredak također ima puno. Medicinski savjetnik u Njemačkoj može zaraditi do 137.100 eura godišnje. Poslodavci s najvišim plaćama za medicinske savjetnike su Roche, HEXAL AG, Boehringer Ingelheim i AstraZeneca GmbH.
Na drugom mjestu ljestvice slijedi zanimanje – odvjetnik. S 83.200 eura godišnje ovaj je posao definitivno jedan od najbolje plaćenih. Opet, raspon plaća je ekstreman. Dok je minimalna plaća 37.800 eura godišnje prema analizi, do 146.400 eura mogu dobiti iskusniji odvjetnici za svoj rad. Početne plaće odvjetnika u Njemačkoj s manje od 3 godine radnog iskustva kreću se između 37.800 eura i 59.520 eura.
S razlikom od samo 900 eura, na trećem mjestu slijedi zanimanje pilota. U prosjeku piloti u Njemačkoj zarađuju 82.300 eura, navodi kununu. Ovisno o iskustvu i djelatnosti, raspon plaća je velik: između 28.500 eura i 159.100 eura. Međutim, ono što ovdje iznenađuje je relativno niska razina zadovoljstva plaćom. To je 56 posto, dok je za medicinske savjetnike 78 posto, a za odvjetnike 72 posto.
Najveće plaće
Ovo su tri zanimanja s najvećim prosječnim plaćama u Njemačkoj: – medicinski savjetnik – prosječna godišnja plaća 86.300 eura – odvjetnik – prosječna godišnja plaća 83.200 eura – pilot – prosječna godišnja plaća 82.300 eura
|
|
|
Post by kulinban on Apr 30, 2023 17:48:39 GMT
Average monthly net salary: 1. Switzerland 🇨🇭: $6,096 2. Luxembourg 🇱🇺: $5,015 3. Singapore 🇸🇬: $4,989 4. USA 🇺🇸: $4,245 5. Iceland 🇮🇸: $4,007 6. Qatar 🇶🇦: $3,982 7. Denmark 🇩🇰: $3,538 8. UAE 🇦🇪: $3,498 9. Netherlands 🇳🇱: $3,494 10. Australia 🇦🇺: $3,391 . 11. Norway 🇳🇴: $3,289 12. Germany 🇩🇪: $3,054 15. Canada 🇨🇦: $2,997 16. UK 🇬🇧: $2,924 18. Finland 🇫🇮: $2,860 20. Austria 🇦🇹: $2,724 21. Sweden 🇸🇪: $2,721 23. France 🇫🇷: $2,542 25. Japan 🇯🇵: $2,427 26. South Korea 🇰🇷: $2,243 28. Saudi Arabia 🇸🇦: $2,002 29. Spain 🇪🇸: $1,940 31. Italy 🇮🇹: $1,728 38. South Africa 🇿🇦: $1,221 44. China 🇨🇳: $1,069 48. Greece 🇬🇷: $914 56. Mexico 🇲🇽: $708 59. Russia 🇷🇺: $645 65. India 🇮🇳: $573 74. Turkey 🇹🇷: $486 82. Brazil 🇧🇷: $418 83. Argentina 🇦🇷: $415 89. Indonesia 🇮🇩: $339 93. Colombia 🇨🇴: $302 97. Bangladesh 🇧🇩: $255 101. Venezuela 🇻🇪: $179 102. Nigeria 🇳🇬: $160 103. Egypt 🇪🇬: $145 104. Pakistan 🇵🇰: $145
|
|
|
Post by kulinban on May 1, 2023 8:57:09 GMT
Kolike su minimalne plate u regiji i svijetu?balkans.aljazeera.net/interactives/2023/5/1/infografika-kolike-su-minimalne-plate-u-regiji-i-svijetu?utm_source=dlvr.it&utm_medium=twitterMinimalna plata trebala bi biti dovoljna da osigura osnovne potrebe radnika, kao što su hrana, stanovanje, zdravstveno osiguranje… ali to danas nije slučaj u velikoj većini država svijeta. U godini za nama u svijetu su zabilježene rekordne stope inflacije koje su najteže pogodile najsiromašnije slojeve društva, a među njima je najviše onih koji primaju minimalne plate. Svrha minimalne plate je da uspostavi osnovnu razinu dohotka, što bi u idealnom slučaju bilo dovoljno da osigura osnovne potrebe radnika, kao što su hrana, stanovanje, zdravstveno osiguranje… ali to danas nije slučaj u velikoj većini država svijeta. U zemljama u kojima postoji, minimalnu platu određuje vlada, dok u nekima sindikati i poslodavci plate dogovaraju kroz kolektivne ugovore. Istraživanje Picodija pokazuje ogromne razlike u platama od zemlje do zemlje. Dok je radniku u Nigeriji zagarantovana minimalna plata manja od 70 eura, radniku u Luksemburgu će biti isplaćeno dvije hiljade eura više. Stopostotno povećanje Kao odgovor na inflaciju skoro sve zemlje obuhvaćene istraživanjem podizale su vrijednost minimalne plate. Ističu se Argentina i Turska, koje su povećale svoje minimalne plate za 100 posto ili više u odnosu na one iz januara 2022. Turska pati od tekuće valutne krize, a lira je izgubila više od 40 posto svoje vrijednosti iz 2021, dok su cijene osnovnih namirnica znatno porasle. Argentina, druga najveća ekonomija Južne Amerike, kao odgovor na veoma visoku inflaciju tri puta je objavila povećanje minimalne plate tokom 2022. U listi ispod pogledajte koliko iznose minimalne plate u zemljama širom svijeta, te za koliko su one povećane u posljednjoj godini. Zbog velikih razlika u bruto i neto prihodima uzrokovanih različitim poreskim sistema u različitim zemljama, korišten je iznos neto plate, tj. iznos novca koji stigne na račun radnika. I u državama regije veliki je nesrazmjer u iznosu minimalne plate. Dok će za puno radno vrijeme na Kosovu radnik dobiti između 130 i 170 eura, ovisno o starosnoj dobi, radniku u Sloveniji zagarantovana je minimalna plata od 878 eura. Crna Gora je programom „Evropa sad“ povećala minimalne plaće na 450 eura, dok su plaće u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji približno iste veličine. Minimalna plata igra važnu ulogu u zaštiti radničkih prava i borbi protiv siromaštva. Međutim, potrebno je razmotriti različite faktore i pristupe u određivanju razine minimalne plate kako bi se osigurao balans između zaštite radnika i potrebe za fleksibilnošću poslovanja. Pred sindikatima i organizacijama za zaštitu radničkih prava je velika borba, jer u mnogim zemljama minimalna plata nije dovoljna za osiguranje dostojnog života zaposlenika.
|
|
|
Post by kulinban on May 8, 2023 21:01:33 GMT
U Njemačkoj sve više umirovljenika mora i dalje raditi1.066.895 - to je broj ljudi u Njemačkoj koji rade sa 67 ili više godina. Preko 400.000 čak je starije od 70 godina. Njihov broj stalno raste. Već se traži povećanje zajamčene mirovine - i produljenje radnog vijeka. Prema podacima savezne vlade na upit Lijeve stranke 1.066.895 zaposlenika imalo je ove godine 67 ili više godina. Bilo je to oko 15.000 ljudi više nego lani – i 200.000 više nego 2015. Podaci savezne vlade pokazuju i da je više od 400.000 zaposlenika trenutačno starije od 70, a oko 138.000 čak i starije od 75 godina.
U uredima - ili na ulici
Zaposlenici stariji od 67 godina rade u uredima, na poslovima čišćenja, skladištenja, poštanskih usluga, dostave ili inženjeringa građevinskih usluga, a među više od 13.000 zaposlenika starijih od 85 godina ima i 446 aktivnih vozača u cestovnom prometu.
„Siromaštvo u starijoj dobi i male mirovine tjeraju ljude da se vrate u svijet rada", rekao je Dietmar Bartsch, šef parlamentarne skupine Ljevice u Bundestagu u izjavi za Redakcijsku mrežu Njemačke (RND). „Za mnoge ovo nije dobrovoljna odluka, već nužna jer njihova mirovine nije dostatna za život." Bartsch traži minimalnu mirovinu od 1200 eura
S obzirom na rekordnu inflaciju, velika mirovinska reforma postaje sve hitnija, naglasio je Bartsch. On se zalaže za podizanje razine mirovina na 53 posto prosječne plaće, kao i za uvođenje minimalne mirovine od 1200 eura. „Potreban nam je mirovinski fond u koji uplaćuju svi građani s dohotkom od rada - i saborski zastupnici i državni službenici i samostalno zaposleni i šefovi državnih firmi", rekao je šef kluba zastupnika Lijeve stranke. Kasnije u mirovinu
Prema sadašnjim zakonima svi rođeni prije 1953. mogu ići u punu mirovinu sa 63 godine starosti bez odbitaka ako su prije toga radili 45 godina. Kod mlađih ljudi se ta dobna granica pomiče, tako da će do 2029. ona doći na punih 67 godina starosti
Predsjednica mirovinskog osiguranja Gundula Roßbach kaže da „ljudi koriste mogućnosti koje im zakon pruža". "Ako je netko radio 45 godina, on razmišlja o prijevremenoj mirovini."
Predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger smatra da sadašnja regulativa nije održiva. On kaže da bi dobnu granicu za odlazak u mirovinu trebalo prilagoditi povećanju očekivanog životnog vijeka, s obzirom na to da je sadašnja regulativa dovela do manjka stručnjaka jer mnogi visokokvalificiranu radnici naprosto firmama više nisu na raspolaganju. „Ako bi se uveo automatizam kasnijeg odlaska u mirovinu, ne bi bilo potrebno donositi politički nepopularne odluke", naglašava Dulger.
Problemi mirovinskog fonda
Dulger je svoje zahtjeve obrazlaže činjenicom da mirovinskom fondu treba sve više poreznog novca. S obzirom na očekivani odlazak u mirovinu brojnih pripadnika tzv. baby-boom-generacije, postoji realna opasnost da će biti potrebno sve više povećavati doprinose za mirovinsko osiguranje zaposlenih.
|
|
|
Post by kulinban on May 8, 2023 21:03:09 GMT
Ovo je prosječna njemačka mirovina. "Toliko za 40 godina rintanja? Skandalozno"
RADNICI koji su 40 godina uplaćivali u mirovinski fond u Njemačkoj primaju prosječnu mirovinu od 1370 eura, priopćilo je ministarstvo rada u ponedjeljak.
"Prosječna mirovina za one koji su uplaćivali 40 godina na zapadu zemlje iznosi 1423, a na istoku 1255 eura", stoji u objašnjenju ministarstva rada na upit zastupničkog kluba stranke Ljevica. Podaci se odnose na kraj 2021. zbog toga što statistike za proteklu godinu još nisu potpune te u ove statistike nisu uračunata povišenja mirovina od po pet posto za godine 2022. i 2023.
Zastupnik Ljevice i povjerenik stranke za pitanja istočne Njemačke Soren Pellmann kritizirao je činjenicu da su i preko 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke razlike u mirovinama na istoku, dakle području bivše Istočne Njemačke, i zapadu toliko velike.
"U svakoj istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini je mirovina niža nego na zapadu zemlje. To je zastrašujuće", rekao je političar Ljevice, stranke koja je proizišla iz režimske SED, stranke bivše Njemačke Demokratske Republike, i koja uglavnom uživa podršku na istoku zemlje.
Pellmann je istodobno kritizirao općenito visinu mirovina, koje su po njegovom mišljenju preniske. "1370 eura za 40 godina rintanja?! To je skandalozno malo", rekao je Pellmann.
U Hrvatskoj je prosječna mirovina 420.57 eura. Prosječna nepovlaštena mirovina je u siječnju 2023. iznosila 388.22 eura ili 2923.29 kn. Prosjek podižu povlaštene mirovine - prosječna povlaštena mirovina iznosi 886.94 eura (6678.66 kn).
|
|
|
Post by kulinban on May 25, 2023 8:11:19 GMT
NJEMAČKI Savezni zavod za statistiku objavio je popis prosječnih mjesečnih bruto plaća za 50 zanimanja.
Na primjer, frizeri zarađuju daleko ispod prosjeka, piloti znatno iznad prosjeka. Osim stupnja obrazovanja, izbor zanimanja uvelike određuje visinu buduće zarade.
Značajne razlike u primanjima također se mogu identificirati između različitih zanimanja. U travnju 2022. stalno zaposleni frizeri primali su bruto 1.778 eura mjesečno, dok su mehatroničari za motorna vozila primali oko 1.400 eura više s prosjekom od 3.204 eura. Manje od prosjeka (4.105 eura) zarađivali su njegovatelji s bruto 3.559 eura mjesečno. U različitim kvalifikacijama za obuku, liječnici (7.706 eura), odvjetnici (8.405 eura) i piloti (8.739 eura) bili su među onima koji su najviše zarađivali.
Što je više obrazovanje, to je veća plaća
Više obrazovne kvalifikacije obično dovode do viših plaća. Pokazuje to usporedba Saveznog zavoda za statistiku. Stalno zaposleni sa završenim stručnim osposobljavanjem u travnju 2022. zarađivali su u prosjeku 3.521 euro bruto mjesečno.
Bez stručne spreme, s druge strane, plaća je iznosila samo 2.817 eura, dakle oko 700 eura manje. Svatko tko je mogao pokazati majstorsku, tehničarsku ili tehničku školu dobio je u prosjeku 4.826 eura. S diplomom prvog stepena plaća je iznosila 4.551 euro, s magisterijem se zarađivalo oko 1.600 eura više (6.188 eura).
U nastavku pročitajte kolike su mjesečne bruto plaće za 50 zanimanja
Pilot 8.739 eura Advokat 8.405 eura Doktor 7.706 eura Sudac 6.981 euro Financijski analitičar 6.534 eura Programer 5.541 euro Službenik 5.506 eura Trgovac 5.432 eura PR menadžer 5.388 eura Bankovni službenik 5.277 eura Profesor (srednja škola) 5.188 eura
Referent osiguranja 4.767 eura Arhitekta 4.747 eura Farmaceut 4.714 eura Urednik 4.598 eura Hemijski laborant 4.463 eura Agent za nekretnine 4.447 eura Modni dizajner 4.409 eura Porezni savjetnik 4.355 eura
Vodoinstalater 3.970 eura Putnička agencija 3.894 eura Vatrogasac 3.845 eura Računovođa 3.773 eura Službenik špedicije 3.729 eura Uredski radnik 3.649 eura Njegovateljica 3.559 eura Tumač 3.533 eura Dizajner interijera 3.524 eura Mehatroničar vozila 3.204 eura Zidar 3.172 eura Instruktor vožnje 3.124 eura
Skladištar 2.979 eura Krovopokrivač 2.957 eura Pogrebnik 2.932 eura Fizioterapeut 2.839 eura Profesionalni vozač 2.868 eura Prodavač 2.813 eura Staklar 2.818 eura Dekorater interijera 2.793 eura Soboslikar 2.762 eura Pekar 2.738 eura Poštar 2.719 eura Čuvar životinja 2.632 eura Hotelski službenik 2.593 eura Kuhar 2.590 eura Blagajnik 2.519 eura Osoblje za čišćenje 2.329 eura Kozmetičarka 2.287 eura Frizer 1.778 eura
|
|
|
Post by kulinban on Jun 2, 2023 11:42:47 GMT
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za mart 1.130 eura, što je na godišnjoj razini nominalno viša za 11.9, a realno za 1.1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema danas objavljenom izvješću, prosječna plaća od 1.130 eura nominalno je viša za 2.2 posto, a realno za 1.3 posto u odnosu na februar.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u informacijskim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 2.327 eura, a najniža u zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 738 eura. Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za mart iznosila je 946 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.
Provjerili smo kako su poslovali najveći trgovci: Jedan je po visini plaća prestigao i dm
|
|
|
Post by kulinban on Jul 2, 2023 10:55:53 GMT
Srbi u Nemačkoj zarađuju više od 8.000 evra: Ovo su plate svih zanimanja Buka 30. juni 2023, 9:40
Sa povećanjem minimalne zarade od 1. januara 2023. minimalac u Nemačkoj je veći za 3,42 odsto u odnosu na oktobar 2022. godine.
Prema najavama on će porasti za još 41 cent do 2025. Prevedeno u evre, prateći linearni rast plata, prosečna plata je uvećana za oko 124 evra.
U Nemačkoj živi oko 450.000 Srba. Najviše se bave fizičkim poslovima, u prvom redu građevinom. Zdravstvo je drugi veliki sektor gde se zapošljavaju, a mnogi rade i u ugostiteljstvu, na održavanju i čišćenju, u proizvodnji. Tu su i poslovi iz metalne industrije, transporta, nege... Mnogi rade za minimalac, ali mnogi i za veće zarade.
Za većinu ovih poslova našim ljudima ne treba visok nivo znanja nemačkog jezika, pa mnogi učenje započnu tek kada dobiju posao. Ipak, poslovi sa visokom kvalifikacijom ali i sa većom zaradom, kao što su oni u zdravstvu, zahtevaju znanje jezika i to na višem nivou.
U nastavku vam donosimo spisak 50 zanimanja i plata u Nemačkoj od minimalnog nivoa, do najvišeg.
Negovateljica 1.500 - 3.651 evro Lekarski pomoćnik 1.500 - 4.280 evra Doktor 3.369 - 7.862 evra Medicinska sestra 1.612 - 4. 531 evra Laborant, Tehničar 1.923 - 3.950 evra Farmaceut 3.050 - 7.028 evra Zubar 3.431 - 7.683 evra Veterinar 2.086 - 5.489 evra Optičar 1.791 - 4.125 evra Arhitekta 2.005 - 6.507 evra Građevinski inženjer 2.334 - 7.392 evra Inženjer elektrotehnike 2.228 - 5.098 evra Električar 2.308 - 4.339 evra Pekar 1.586 - 4.008 evra Predstavnik prodaje 1.590 - 6.055 evra Prodavac automobila 1.864 - 7.320 evra Bankarski službenik 2.404 - 5.138 evra Računovođa 2.018 - 4.636 evra Kancelarijski menadžer 2.598 - 5.436 evra Ekonomista 2.661 - 5.812 evra Supervizor call centra 3.085 - 5.564 evra Menadžer maloprodaje 1.585 - 5.833 evra Referent prodaje 2.137 - 7.595 evra Vozač autobusa 2.117 - 4.146 evra Taksi vozač 2.005 - 3.963 evra Kontrolor 3.182 - 7.648 evra Krovopokrivač 1.665 - 5.597 evra Automehaničar 2.019 - 4.223 evra Autoelektričar 2.228 - 5.097 evra Autotehničar 2.151 - 5.216 evra Operator viljuškara 1.890 - 3.779 evra Čistač 1.500 - 2.849 evra Recepcioner 1.803 - 3.456 evra Dadilja 1.500 - 4.168 evra Frizer 1.576 - 3.240 evra Vodoinstalater 2.317 - 4.524 evra Zidar 1.500 - 5.149 evra Stolar 1.561 - 5.339 evra Tehničar za obradu drveta 2.230 - 4.465 evra Urednik 1.993 - 8.822 evra Novinar 2.036 - 5.157 evra Event manager 2.521 - 6.621 evra Menadžer za komunikacije 3.370 - 5.831 evra Fotograf 1.907 - 4.609 evra Instruktor vožnje 1.916 - 4.548 evra Grafički dizajner 2.280 - 5.053 evra Marketing asistent 2.520 - 3.910 evra Menadžer hotela 2.120 - 9.742 evra Konobar 1.653 - 3.738 evra Kuvar 2.446 - 6.579
Plate u Nemačkoj: Minimalac 12 evra po satu
U Nemačkoj zakonska minimalna zarada postoji od 1. januara 2015. godine i važi za sve zaposlene u Nemačkoj i ona je mnogo manja od generalno plata u Nemačkoj.
Pre osam godina je iznosila 8,50 evra po satu, povećavala se nekoliko puta, a poslednje povećanje je bilo 1. oktobra 2022. godine i iznosilo je 12 evra (bruto) po satu.
Nemačka se poslednjih godina bori sa nestašicom radne snage, a prema nekim podacima, potrebno joj je preko 100.000 radnika različitih profila.
|
|