Plate u evropskim zemljama

[kulinban]

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2021. godini najviše su zaradili zaposleni u sektorima "Pružanje financijskih usluga i usluga osiguranja", "Informacije i komunikacije" i "Opskrba energijom". Ovdje su zaposlenici u prosjeku primali između 5207 i 5693 eura bruto mjesečno.
Najniže plaće zarađivali su ugostiteljski radnici. Primali su prosječnu mjesečnu bruto plaću od 2138 eura.

Prosječna primanja u Njemačkoj:

Tablica najplaćenijih djelatnosti 2021
Sektor........................................... bruto prihod godišnji / mjesečni // index
1. Finansijske usluge i usluge osiguranja................. 81 929 / 6.827        166
2. IT i komunikacije.............................................. 81 929 / 6.827        166
3. Proizvodnja i snabdjevanje energijom.................. 71 683 / 5.973        146
4. Stručne, naučne i tehničke usluge....................... 68 820 / 5.735        140
5. Nekretnine i stanovanje..................................... 59 907 / 4.992        122
6. Obrazovanje i obuka...................................... 58.597 / 4.883        119
7. Prerađivačka industrija.................................. 57 253 / 4.771        116
8. Vađenje ruda i kamena...................................... 56.019 / 4.668        114
9. Umjetnost, zabava i rekreacija............................ 54 835 / 4.569        111
10. Zdravstvene i socijalne usluge...................... 53 084 / 4.423       108
11. Javna uprava, odbrana, socijalna sigurnost.. 51 857 / 4.321     105
12. Ostale usluge.................................................. 51 140 / 4.261        104

13. Trgovina......................................................... 50 182/ 4.181         102

Prosjek.............................................................. 49.200 / 4.100      100

14. Vodosnabdjevanje........................................... 47 603 / 3.996           97
15. Građevinski sektor .......................................... 46 410 / 3.867          94
16. Prijevoz i skladištenje...................................... 41 730 / 3.477           85
17. Ostale ekonomske usluge................................. 35 690/ 2.974            73
18. Ugostiteljstvo.............................................. 26 820 / 2.235         55
Izvor: Federalni zavod za statistiku

amp2.handelsblatt.com/unternehmen/durchschnittsgehalt-so-hoch-ist-das-durchschnittseinkommen-in-deutschland/26628226.html

Prosječna zarada u Njemačkoj

25.01.2023

Svaki Nijemac u prosjeku dobije 49.200 eura, ali nipošto svi. Pogled na statističku metodu i stvarnu razliku u plaćama.

Njemački zaposlenici u prosjeku zarađuju 49.200 eura bruto (4.100 mjesečno). O ovoj plaći prodavači mogu samo sanjati. Daleko manje novca na računima na kraju mjeseca imaju i zaposlenici drugih sistemski relevantnih zanimanja, poput medicinskih sestara ili zaposlenica u skrbi za djecu i mladež.
Dakle, kako se sastavlja ovaj ukupni iznos? A što se točno podrazumijeva pod prosječnim primanjima? I koji je bolji način za mjerenje srednjeg dohotka? Sva važna pitanja i odgovore na temu prosječnih primanja možete pročitati ovdje.

Prije svega: Prosječna primanja zaposlenih u Njemačkoj jako variraju – ovisno o djelatnosti, regiji i spolu.

Prosječni prihod je srednja vrijednost bruto plaća svih zaposlenika mirovinskog osiguranja u Njemačkoj. Razinu prosječnog dohotka svake godine provjerava Savezni ured za statistiku, a utvrđuje i objavljuje Savezna vlada uz suglasnost Bundesrata.
Ali budite oprezni: podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju prosječni bruto dohodak svih stalno zaposlenih u Njemačkoj, tj. takozvanu aritmetičku sredinu. Međutim, medijalna bi bila značajnija.
Medijalna, poznata i kao središnja vrijednost, je izmjerena vrijednost koja se nalazi tačno u sredini svih pojedinačnih podataka ako su izmjerene vrijednosti poredane po veličini.
Kod ove metode, outlieri, kao što su plaće osoba s visokim primanjima, ne uzimaju se u obzir u rezultatu. U slučaju aritmetičke sredine, s druge strane, ukupni prihod se dijeli s brojem stalno zaposlenih. Statistički gledano, milijunska plaća kompenzira mnoge niske plaće.

Koliki je bio prosječni prihod u 2021.?

U 2021. godini prosječni bruto prihod u Njemačkoj iznosio je 49.200 eura. To znači da su prihodi u prosjeku porasli za 1500 eura u odnosu na prethodnu godinu. Trenutna vrijednost odgovara mjesečnoj bruto plaći od 4100 eura za puno radno vrijeme. Za osobu u I. poreznom razredu u Baden-Württembergu to iznosi 2588,13 eura neto.

Šta mi ostane od plaće na kraju mjeseca?

Podaci proizlaze iz godišnjeg istraživanja Federalnog zavoda za statistiku. Ovdje se ne uzimaju u obzir posebne isplate, primjerice u obliku regresa ili božićnice ili bonusa.


Posebno su velike razlike u prihodima kada se uspoređuju sektori

Koje države imaju najveće plaće?

Osim o djelatnosti i spolu, prosječna primanja ovise i o saveznoj državi u kojoj su ljudi zaposleni. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, stalno zaposleni u Hamburgu zarađuju najviše u Njemačkoj s prosječnih 5209 eura bruto mjesečno.
Na drugom i trećem mjestu slijede Hesse i Baden-Württemberg. Mecklenburg-Zapadno Pomorje je na začelju. Ondje najmanje zarađuju stalno zaposleni s 3467 eura bruto mjesečno.
Ono što je posebno upečatljivo: čak i nakon 30 godina od ponovnog ujedinjenja jasno je vidljiva razlika u primanjima između Zapadne i Istočne Njemačke. Stare savezne države zauzimaju mjesta od jedan do jedanaest. Bivše države DDR-a su na nižim mjestima kada je riječ o usporedbi plaća. Izuzetak je glavni grad Berlin. S prosječnom plaćom od 4662 eura ispred je NRW i Bremena.

Pregled bruto mjesečnog dohotka 2021. u svih 16 saveznih država
Rang prosječni bruto mjesečni prihod savezne države 2021
1. Hamburg 5209 eura
2. Hesse 5016 eura
3. Baden-Württemberg 4815 eura
4. Bavarska 4804 eura
5. Berlin 4662 eura
6. Sjeverna Rajna-Vestfalija 4547 eura
7. Bremen 4538 eura
8. Rhineland-Pfalz 4328 eura
9. Donja Saska 4234 eura
10. Saarland 4092 eura
11. Schleswig-Holstein 4084 eura
12. Saska 3711 eura
13. Brandenburg 3684 eura
14. Saska-Anhalt 3641 euro
15. Thüringen 3542 eura
16. Mecklenburg-Zapadno Pomorje 3467 eura

Izvor: Statistika

Prosječna neto primanja – Njemačka u usporedbi s drugim zemljama EU

Gdje su njemački zaposlenici u prosjeku EU? Pokazuje to aktualna studija “GfK Purchasing Power Europe 2022”, koja je koristila prosječni neto prihod. Tu je odlučujući faktor kupovna moć po glavi stanovnika 42 europske zemlje.

S prosjekom od 24.807 eura neto Njemačka zauzima 8. mjesto. Najviše zarađuju zaposlenici u Lihtenštajnu s neto primanjima od 66.204 eura.
Na drugom mjestu je Švicarska sa 41.758 eura, a slijedi je Luksemburg. Stalno zaposleni tamo primaju prosječnu neto plaću od 37.015 eura.

Dalje na ljestvici nalazi se Poljska na 28. mjestu, gdje zaposlenici u prosjeku godišnje imaju na raspolaganju 9254 eura neto. Donji dio tablice je Ukrajina. “Zbog rata u zemlji tamošnji ljudi imaju samo 1540 eura po stanovniku, što je nešto više od 9 posto europskog prosjeka”, piše institut za istraživanje tržišta. Trenutno je 16 zemalja iznad europskog prosjeka, a 26 ispod.
Sveukupno, ljudi u Europi su 2022. imali na raspolaganju oko 11,1 trilijuna eura, što odgovara nominalnom rastu od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prosjek je samo okvirna vrijednost; medijan bi ovdje također imao više smisla.

Kupovna moć po glavi stanovnika 42 europske zemlje u 2022. u tablici
rang /zemlja /Kupovna moć 2022. po stanovniku
1. Lihtenštajn 66.204 eura
2. Švicarska 41.758 eura
3. Luksemburg 37.015 eura
4. Norveška 33.959 eura
5. Island 31.191 eura
6. Danska 30.850 eura
7. Ujedinjeno Kraljevstvo 26.061 eura
8. Njemačka 24.807 eura
9. Austrija 24.759 eura
10. Irska 24.052 eura
...
16. Italija 18.905 eura
Europa općenito 16.344 eura
17. Španjolska 15.314 eura
..
28. Poljska 9.254 eura
...
42. Ukrajina 1540 eura
Izvor: GfK

--------------------------

U Njemačkoj se svađaju oko plata. Šefovi državnih firmi zarađuju više od kancelara

Njemački parlamentarci kritizirali su činjenicu da mnogi direktori državnih firmi zarađuju osjetno više od samog kancelara Olafa Scholza.
“U poređenju s plaćom direktora Njemačke željeznice, plaća kancelara Scholza djeluje kao da se radi o volontiranju. Kao direktor Savezne štamparije kancelar bi imao mnogo manje stresno radno mjesto i više nego dvostruko veću plaću. To su potpuno apsurdni odnosi”, rekao je zastupnik oporbene stranke Ljevica Jan Korte.
On je od ministarstva finansija nakon višestrukih pokušaja dobio informaciju o plaćama direktora firmi koje su u vlasništvu države. Korte je kritizirao činjenicu da nije dobio listu sa svim podacima i nižim položajima od direktora.
On sumnja da i osobe na nižim položajima u državnim tvrtkama primaju višu godišnju plaću od kancelara, koji zarađuje oko 360.000 eura bruto, 30.000 eura mjesečno.
“Mi trebamo prestati s privatizacijom državnih firmi i pripaziti kako se odnosimo prema novcu poreznih obveznika”, rekao je Korte.
On se zapitao čime je opravdana plaća direktora Njemačkih željeznica, koja nakon povišice iznosi gotovo milion eura ili direktora državne štamparije od gotovo 863.000 eura bruto.
U prijašnjim objašnjenjima je iz vlade poručeno kako plaće u državnim tvrtkama moraju biti konkurentne s plaćama na slobodnom tržištu.
Njemački predsjednik godišnje s dodacima zaradi oko 300.000, a ministrica vanjskih poslova oko 200.000 eura bruto.

[kulinban]

19/12/2022
New indicator on annual average salaries in the EU

ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20221219-3

In 2021, the average annual full-time adjusted salary for employees in the EU was €33 500. Eurostat is publishing this indicator for the first time.

The Blue Card Directive prescribes the use of this indicator for determining the average gross annual salary for each EU Member State and granting working permits to high-skilled workers. The Directive aims to attract highly skilled workers to the EU under more flexible admission conditions, with enhanced rights and the possibility to move more easily to another EU Member State for EU Blue Card holders.

The indicator is based on a combination of national accounts and Labour Force Survey (LFS) data. It is adjusted by expressing part-time salaries as full time equivalents.

ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/NAMA_10_FTE__custom_4232263/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=fafb4e3b-f3aa-4907-9102-16be8df6f775

Among the EU Member States, the highest average annual adjusted full-time salary in 2021 was recorded in
Luxembourg (€72 200), followed by Denmark (€63 300) and
Ireland (€50 300).
Meanwhile, the lowest values of the indicator were recorded in
Bulgaria (€10 300),
Hungary (€12 600) and
Romania (€13 000).


In 2021, the average annual full-time adjusted salary for employees in the EU was €33 500.
Highest in:
🇱🇺Luxembourg (€72 200)
🇩🇰Denmark (€63 300)
🇮🇪Ireland (€50 300)
Lowest in:
🇧🇬Bulgaria (€10 300)
🇭🇺Hungary (€12 600)
🇷🇴Romania (€13 000)

[kulinban]

[kulinban]

Ovo su mjesečne plaće u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom

HRVATSKA se s prvim danom siječnja pridružila ostalim članicama eurozone, njih 19. Ekonomski analitičari predviđaju da bi usvajanje eura trebalo pomoći u zaštiti hrvatskog gospodarstva u vrijeme kad inflacija u cijelom svijetu raste nakon što su zbog ruske invazije na Ukrajinu skočile cijene hrane i goriva.

No, drugi ističu da je standard Hrvatske znatno niži nego u ostatku zapadnih članica EU. Poneki misle da bi se mogla dogoditi situacija nalik onoj u Italiji, koju danas, nakon što je još prije 20 godina zamijenila lire eurom, ekonomisti smatraju zemljom eurozone koja je "izložena najvećem riziku od nekorelirane rasprodaje na svojim tržištima državnih obveznica".

Kolike su prosječne plaće u EU?

Prema podacima Eurostata, prosječna neto godišnja plaća za zaposlene koji rade puno radno vrijeme u EU u 2021. godini iznosila je 33.500 eura, od kojih je najniža ona u Bugarskoj (12.600 eura). U samom vrhu najvećih prosječnih plaća u EU je Luksemburg sa 72.200 eura godišnje.

Hrvatska se nalazi pri samom kraju liste prosječnih godišnjih plaća u EU sa 16.170 eura, dok su ispod nje Mađarska s 12.620, Rumunjska s 13.000, Poljska s 14.430, Grčka s 15.880 te Slovačka sa 16.160 eura.

Mjesečna primanja u Hrvatskoj u usporedbi s tri članice EU

U bruto plaću uključeni su doprinosi i porezi, dok je neto plaća iznos koji radnici direktno dobiju na račun, bez socijalnih doprinosa i prireza. Mi smo usporedili smo neto mjesečna primanja u Hrvatskoj u eurima sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom.
Radi se o podacima koji se odnose na prosječne neto plaće po tipu obitelji.



Većina država kao dio pronatalitetne politike pokušava smanjiti porezno opterećenje za ljude koji imaju djecu pa ima porezni sustav koji smanjuje porezno opterećenje na plaće za obitelji s djecom. U Hrvatskoj je osobni odbitak za jedno dijete 232.27 eura, a za dvoje djece 331.81 euro.

Uspoređujući mjesečna primanja u Hrvatskoj sa Slovenijom, Italijom i Njemačkom, ponegdje su vidljivi i trodupli odmaci. Primjerice, dok u Njemačkoj samac bez djece mjesečno primi 2737.51 euro, u Hrvatskoj zaradi tek 866 eura.

Slovenske obitelji u prosjeku imaju više od 30% veća primanja nego u Hrvatskoj
Gledajući odnos sa Slovenijom, primjetno je kako tamošnje obitelji u prosjeku imaju nešto više od 30 posto veća primanja nego one u Hrvatskoj. Primjerice, par s jednom plaćom i dvoje djece ima mjesečna primanja od 1523.21 euro u Sloveniji, a u Hrvatskoj zaradi 1022.99 eura.

Velika je razlika i u usporedbi s Italijom, gdje su ta primanja udvostručena pa par s dvije plaće bez djece mjesečno zarađuje od 3835.5 eura, a u Hrvatskoj ima svega 1731.85 eura. Sličan je omjer i kod parova s dvije plaće i dvoje djece koji u Italiji mjesečno uprihodi 4037.4 eura, dok u Hrvatskoj zaradi znatno manje, odnosno 1865.07 eura.

[kulinban]

Zarada u Njemačkoj - Koliko mjesečno zarađuju kućanstva sa ili bez djece, koliko samci, ko spada u bogatije, a ko je siromašan

U 2019. samac s mjesečnim neto prihodom kućanstva od oko 3.850 eura bio je jedan od deset posto stanovništva s najvećim prihodom

Institut njemačkog gospodarstva (IW) objavio je zanimljive informacije o finansijskim primanjima samaca i čitavih porodica u Njemačkoj te donio usporedbu o zaradi opće populacije.
Koliko zarađujem u poređenju s općom populacijom? Kakav je moj prihod u usporedbi s prihodima drugih u istoj porodičnog situaciji? S kojom plaćom spadam u prvih deset posto onih koji najviše zarađuju u Njemačkoj?, pitanja su koja se mogu izračunati pomoću kalkulatora dohotka Instituta njemačkog gospodarstva.
IW je objavio kalkulator putem kojeg možete izračunati svoja primanja i vidjeti spadate li među bogatije ili siromašnije stanovnike Njemačke, a kalkulator se može pronaći na OVOM LINKU. www.iwkoeln.de/fileadmin/user_upload/HTML/2019/einkommensverteilung/index.html

Primjer:

Ako unesete vrijednost “3.000 eura” za svoj mjesečni neto prihod kućanstva te vrijednost “2 odrasle osobe” i “2 djece” – i unesete to zajedno s usporednom grupom “Parovi s djecom” u drugom dijelu alata za usporedbu, doći ćete do sljedećih vrijednosti: Bogatijih je 82 posto, a siromašnijih 18 posto.

Međutim, izračun izgleda sasvim drugačije ako, na primjer, usporedite neto prihod svog kućanstva od “3.000 eura” s ukupnim stanovništvom: Zatim je samo 78 posto bogatijih, a 22 posto siromašnijih

Ko je bio u prvih 10 posto stanovništva s najvećim prihodima u 2019.?

Procjene Instituta njemačkog gospodarstva pokazuju:
U 2019. samac s mjesečnim neto prihodom kućanstva od oko 3.850 eura bio je jedan od deset posto stanovništva s najvećim prihodom.

Za porodično kućanstvo bez djece, odgovarajuća granica bila je neto prihod zajedničkog kućanstva od oko 5.780 eura mjesečno.
Isto tako, bračno kućanstvo s djetetom mlađim od 14 godina s neto prihodom kućanstva od 6.930 eura mjesečno bilo je među deset posto s najvišim primanjima u ukupnom stanovništvu u Njemačkoj.
Limit za bračno kućanstvo s dvoje djece mlađe od 14 godina s neto prihodom zajedničkog kućanstva u 2019. bio je 8.090 eura mjesečno kako bi bili među deset posto s najvećim prihodom, piše Fenix-magazin.

fenix-magazin.de/zarada-u-njemackoj-koliko-mjesecno-zaraduju-kucanstva-sa-ili-bez-djece-koliko-samci-tko-spada-u-bogatije-a-tko-u-siromasnije/

www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/zarada-u-njemackoj-koliko-mjesecno-zaraduju-kucanstva-sa-ili-bez-djece-koliko-samci-ko-spada-u-bogatije-a-ko-je-siromasan-824152

[kulinban]

Hrvati imaju najmanje plaće u eurozoni

HRVATSKA će imati najmanje plaće u eurozoni ako je suditi po iznosima iz 2020. i 2021. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 2021. iznosila 947 eura, najmanje među svim državama koje koriste euro kao nacionalnu valutu.

To je malo manja prosječna neto plaća nego što je u sličnom razdoblju zabilježena u Latviji, Litvi, Grčkoj i Slovačkoj, u kojima je iznosila između 1000 i 1100 eura. U Italiji je tijekom 2021. prosječna neto plaća bila dvostruko veća nego u Hrvatskoj, a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj skoro tri puta veća.

Usporedba prosječnih neto plaća među različitim državama je komplicirana, čak i kada koriste istu valutu. Razlog je taj što svaka zemlja ima različit porezni sustav, s različitim porezima na plaće, doprinosima, olakšicama i odbicima.

Većina država ima određenu razinu plaće koja se ne oporezuje, osobni dobitak, a taj iznos raste s određenim brojem uzdržavanih članova. Ista plaća se različito oporezuje s obzirom na broj djece koji je prijavljen kao olakšica na plaću, a neke zemlje dopuštaju i poreznu olakšicu na nezaposlenog bračnog partnera.

Dodatno, postoje i drugi razlozi zbog kojih se neka osoba može prijaviti kao dodatna olakšica na nečiju plaću, kao što je teški invaliditet. To je tek početak problema usporedbe neto plaća.

Socijalni doprinosi se također razlikuju, a radno vrijeme je drugačije zakonski regulirano među državama. U nekima radnici imaju više neradnih dana, veća prava na godišnji odmor ili jednostavno sami biraju raditi manje sati godišnje.

Zbog toga međunarodne statističke agencije, kao što je Eurostat EU, izbjegavaju koristiti prosječnu neto plaću u nekoj zemlji kao pokazatelj. Umjesto toga se neto plaće daju po tipu kućanstva, primjerice s obzirom na to radi li se o kućanstvu s jednom osobom bez djece, dvije osobe bez djece, dvije osobe s dvoje djece itd.

Kombiniraju se grupe i prema iznosu plaće; samac koji ima neto plaću 2/3 državnog prosjeka, bračni par u kojem radi samo jedna osoba za prosječnu neto plaću, bračni par u kojem jedna osoba radi za prosječnu plaću, a druga za manju od prosjeka itd.

Jako je puno kombinacija jer sami nacionalni prosjek plaće ne govori dovoljno standardu, i to ne samo zbog različitog poreznog tretmana s obzirom na broj djece, uzdržavanih osoba i lokalnih poreza (u Hrvatskoj prireza). Samac s prosječnom plaćom ima bolji standard od radnika u obitelji sa supružnikom i dvoje djece.

Ali ako se gleda i taj način, u Hrvatskoj će biti najmanje plaće u eurozoni. S 22.380 eura godišnje, koliko je 2021. radom zarađivala prosječna obitelj s dvoje djece i oba supružnika zaposlena za prosječnu plaću, Hrvatska je na dnu država eurozone.

U Slovačkoj je isti tip obitelji 2021. prosječno zarađivao gotovo tisuću eura više godišnje (23.334 eura), u Latviji 1808 eura više (24.188 eura), a Litvi 2896 eura više (25.276 eura). To su tri države eurozone s najmanjim plaćama poslije Hrvatske.

U susjednoj Sloveniji je prosječna plaća istog sastava obitelji imala za 8987 eura veća primanja kroz 2021. U Italiji su takve obitelji imale više nego dvostruko veća primanja (48.448 eura), a u Njemačkoj, Austriji i Irskoj više nego trostruko veća.

Jedine članice EU koje su imale manju plaću s obzirom na navedeni tip obitelji su Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Ali one nisu u eurozoni.

Neke države koriste medijalnu umjesto prosječne plaće, to je ispravnije

Neke države su izostavljene iz analize jer je bilo teško pronaći relevantan podatak (državna statistička agencija) o općoj nacionalnoj prosječnoj neto plaći. Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) ga redovito izdaje, kao i državna statistička agencija Slovenije, ali u većini država se on ne vodi, bar ne javno.

Standardno je da se prikupljaju podaci o bruto iznosu prosječne plaće, tj. plaći prije poreza i socijalnih davanja. Ali kako se porezni sustavi razlikuju među državama, države (čak i regije) imaju različite porezne stope i olakšice, onda se podaci o neto plaći daju u obliku razdiobe na veličinu i oblik kućanstava, kao što to objavljuje Eurostat, statistička agencija cijele EU.

Podaci o nacionalnom neto prosjeku tako mogu javnosti dati krivu sliku razine plaća, baš kao i sama prosječna plaća (aritmetička sredina). Neke države umjesto prosječne plaće objavljuju medijalnu plaću, tj. točno onu koja sve plaće u državi dijeli na dva jednaka dijela. To je možda čak prihvatljivije prosječnom građaninu jer većina radnika ustvari ima manje plaće od prosječne.

Za primjer, u prosincu 2021. je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 7280 kuna, ali je ustvari više od 60% radnika imalo manju plaću. Medijan je bio 6131 kunu, što znači da je pola radnika imalo plaću manju od toga iznosa, a pola veću.

Radnik u Hrvatskoj sve jeftiniji u usporedbi s ostalim državama EU

Problematika plaća se može gledati i po pitanju troška poslodavca po satu rada. U Hrvatskoj je iznosio 11.2 eura, neznatno više nego u Latviji (11.1 eur) i manje nego u Litvi (11.3 eur). Mađarska, Rumunjska i Bugarska su imale manji trošak sata rada, ali nisu u eurozoni.

Trošak sata rada je bio više od tri puta veći u Irskoj (33.5 eur), Finskoj (33.5 eur), Njemačkoj (37.2 eur), Austriji (37.5 eur), Nizozemskoj (38.3 eur), Belgiji (41.6 eur) i Luksemburgu (43 eur). Radi se o trošku plaća, poreza na rad i doprinosa, minus iznos primljenih subvencija od države.

Period gospodarskog propadanja Hrvatske nakon krize 2008. se može dobro pratiti upravo na trošku sata rada. 2008. je za Hrvatsku iznosio 9.2 eura, što je bilo više nego u osam drugih članica EU. Do 2016. je rast bio zanemariv, na 9.5 eura. Kroz to razdoblje su Estonija, Češka (bila je na istoj razini) i Slovačka prešle Hrvatsku po pitanju troška jednog sata rada.

Tek nakon 2016. u Hrvatskoj raste trošak rada. Do 2021. iznos se popeo na 11.2 eura po satu. Ali u Poljskoj i Litvi je rastao još brže pa su i te dvije zemlje pretekle Hrvatsku. Još su samo Mađarska, Latvija, Rumunjska i Bugarska jeftinije od Hrvatske po pitanju troška sata rada.

Euro neće spasiti Hrvatsku, njeni problemi su samonametnuti

Osim na porezno opterećenje, trošak sata rada se primarno odnosi na plaće. Kada gospodarstvo nazaduje, kao Hrvatska od 2008. do 2015, plaće i trošak rada realno stagniraju. Čak tri zemlje su u tom razdoblju pretekle Hrvatsku.

Hrvatska je ušla u eurozonu kao članica u kojoj će radnici imati najmanje plaće. To nema veze sa samim eurom, nego se radi o rezultatu dugogodišnjeg trenda relativnog nazadovanja Hrvatske u odnosu na slične države.

Uvođenje eura je samo olakšalo usporedbe ili bar stavilo fokus na razlike između nje i ostatka eurozone. Te razlike nisu rezultat ni eura ni kune, nego sustavno loše vođenih ekonomskih politika kroz cijelo prošlo desetljeće. Osoba najodgovornija za takve politike, koje su unazadile Hrvatsku, birana je za predsjednika države. Ali to je druga tema.

Euro je koristan za Hrvatsku makroekonomski, ali je ne može spasiti od nje same. Sudbina je u rukama njenih građana, politika koje biraju i ekonomsko-političkih pozicija koje zagovaraju. Euro to nije promijenio, samo otvorio oči onima koji nisu bili dovoljno vješti sagledati realno stanje u odnosu na ostatak Europe - jer im je različita valuta mutila vid.

[kulinban]

Posao u Njemačkoj: Plata od 2.600 do 2.900 eura Bruto + Bonusi!

Mogućnost biranja grada u Njemačkoj u kojem želite raditi i živjeti!

Jobstep International, europska agencija za pomoć pri zapošljavanju na njemačkom tržištu rada, predstavlja novu idealnu priliku za posao u Njemačkoj, koja će sigurno biti interesantna svima koji se žele zaposliti u ovoj evropskoj zemlji.

Radno mjesto: Autoglas tehničar – popravka i zamjena vjetrobranskih stakala na vozilima metodom korištenja polimera.

Mjesečna plata: od 2.600 do 2.900 EUR bruto, plus razne pogodnosti i bonusi kao što je božićnica, mjesečni/godišnji bonusi na platu, mogućnost biranja grada u kojem želite raditi, atraktivno radno vrijeme kao i 30 dana godišnjeg odmora!

Prethodno iskustvo: Iskustvo u automobilskoj industriji i radu sa staklima je poželjno, ali nije uvjet.

Ostali uslovi:

• Poznavanje njemačkog jezika minimalno A2!
• Vozačka dozvola: B kategorija
• Mogućnost biranja grada u kojem želite raditi u Njemačkoj!
• Obuka obezbijeđena!

Pozivaju se sve motivirane, strpljive osobe, spremne za rad u dinamičnom okruženju da se prijave na oglas.