Ex YU regija ekonomija (GDP, plate, standard...)

[kulinban]

Objavljena prosječna i medijalna plaća Hrvatske

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj ove godine iznosila je 1094 eura, što je nominalno i realno više za 4.6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11.7 posto, a realno niža za 0.9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1685 eura, a najniža u proizvodnji kože i srodnih proizvoda i ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 748 eura. Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za siječanj 2023. iznosila je 930 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

Objavljena i prosječna satnica

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1499 eura, što je nominalno i realno više za pet posto u odnosu na prosinac lani. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 13.1 posto, a realno za 0.4 posto.

U siječnju ove godine bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je na istoj razini u odnosu na prosinac lani. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj ove godine iznosila je 6.14 eura, što je u odnosu na prosinac nominalno više za 4.8 posto, a u odnosu na siječanj lani više za 7.2 posto. Realno je prosječna neto plaća po satu na mjesečnoj razini viša za 4.8 posto, a na godišnjoj je razini niža za 4.9 posto.

[kulinban]

Najveći izvoznici električne energije na Balkanu

Posljednjih nekoliko godina uveliko se raspravlja o mogućnosti poskupljenja električne energije u zemljama Balkana iako neke od država u regiji proizvode i izvoze struju u značajnim količinama

Tim povodom smo istražili u kojoj mjeri zemlje regije Balkana izvoze električnu energiju, a koliko se pak oslanjaju na uvoz ovog važnog resursa.

Hrvatska izvozi značajne količine električne energije

Hrvatska je najveći izvoznik električne energije u regiji, pokazuju statistički podaci stranice worldstopexports.
S izvozom električne energije koji je iznosio 1,08 milijardi eura, Hrvatska je rangirana na visokom 16. mjestu svjetske ljestvice koja ima ukupno 88 država.
Najnoviji podaci hrvatskih institucija pokazuju da ukupni neto uvoz struje u toj zemlji iznosi blizu 9 posto.
Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska bi već do 2030. godine mogla biti energetski nezavisna zemlja, bez potrebe za uvozom.

Izvoz struje iz BiH prvi put premašio milijardu KM

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je prošle godine prvi put milijardu KM, odnosno blizu 547 miliona eura, pokazuju zvanični podaci.
Nakon rasta cijena električne energije usljed energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, bh. izvoz ovog strateškog proizvoda 2022. godine bio je rekordan i iznosio je više od 1,07 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Prema podacima stranice worldstopexports, izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine je 2021. godine iznosio 459 miliona eura, te je zauzela 32. mjesto na svijetu s ostvarenim izvozom struje.
Iako je prošle godine izvozni rezultat bio najbolji do sada, proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod utjecajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana.
Upravo zbog takvih okolnosti, ali i cijena struje na tržištu i uvoz električne energije bio je rekordan. BiH je na uvoz prošle godine potrošila 201,1 milion eura, što je čak 79 posto više nego u 2021. godini.

Srbija

Prema podacima stranice worldstopexports, Srbija je na 43. mjestu ljestvice u svijetu po izvozu električne energije, ostvarivši prodaju na međunarodnom tržištu vrijednu 143,2 miliona eura.
Podaci zvaničnih institucija u Srbiji pokazuju da ta zemlja u prosjeku tokom godine potroši više od milijardu eura na uvoz električne energije.
Primjera radi, Srbija je samo u novembru 2022. godine platila blizu 40 miliona eura za uvoz struje, a u decembru više od 50 miliona eura, pokazuju podaci Ministarstva rudarstva i energetike.
Prema tome, može se zaključiti da Srbija u velikoj mjeri zavisi od uvoza struje iz drugih država.
Prema analizama srbijanskih stručnjaka, neka od rješenja za smanjenje prevelike ovisnosti o uvozu su investicije u vjetroparkove, solarne elektrane i u energetsku efikasnost.
U prethodnoj deceniji proizvodnja struje u Srbiji smanjena je sa 38.600 gigavat sati, koliko je proizvedeno 2011. godine, na 38.235 gigavat-sati, kolika je bila proizvodnja u 2021. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Prema ovim podacima, proizvodnja u hidroelektranama je u ovom periodu porasla sa 9.243 gigavat sati u 2011. na 11.984 gigavat sati 2021. godine, dok je proizvodnja u termoelektranama, gdje se inače proizvodi najviše struje, oko dvije trećine, smanjena sa 28.672 na 23.734 gigavat sata.

Sjeverna Makedonija

Podaci worldstopexportsa pokazuju da je Sjeverna Makedonija 2021. godine ostvarila izvoz električne energije u vrijednosti 129,7 miliona eura, a odmah iza nje je Albanija s iznosom 125,3 miliona eura.

Na posljednjem mjestu u regiji je Crna Gora s 58,9 miliona eura ostvarenog izvoza električne energije.

Crna Gora je ipak u periodu od januara do augusta 2022. godine ostvarila izvoz električne energije gotovo triput veći nego u istom periodu 2019. godine, kada je vrijedio 49 miliona eura. Ali, za deset mjeseci prošle godine uvoz električne energije vrijedio je 193 miliona eura i bio je za 43 miliona eura veći nego izvoz u istom periodu prethodne godine.

bhsc.trtbalkan.com/region/najveci-izvoznici-elektricne-energije-na-balkanu-11851279?twclid=25fjtl7bz1g9xonwbs7rna34s8

[kulinban]

Ovo je prosječna zagrebačka plaća

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za travanj ove godine iznosila je 1302 eura, što je nominalni pad za 1.6 posto u odnosu na ožujak te porast za 11.3 posto u odnosu na travanj 2022., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za travanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 1122 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 180 eura. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za travanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 4903 eura. Najniža je plaća, pak, isplaćena u proizvodnja kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 703 eura.

Medijalna neto plaća za travanj iznosila je 1066 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od tog iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za travanj 2023. iznosila je 1850 eura, što je nominalni pad za 1.9 posto u odnosu na ožujak te porast za 12.7 posto u odnosu na travanj 2022. godine.

[kulinban]

Ovo su prosječne plaće u Hrvatskoj po zanimanjima

NAJVIŠA prosječna mjesečna neto plaća u 2022. godini obračunata je zaposlenima u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57.1 posto više od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj, pokazala je analiza Financijske agencije (Fine).

U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija), koji su prema Zakonu o računovodstvu obveznici sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja (GFI), obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.973 kune , što je povećanje od 9.7 posto, u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 6.356 kuna.
Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji i trgovini

Finina analiza prosječnih mjesečnih neto obračunanih plaća po područjima djelatnosti pokazala je da su lani poduzetnici u tri djelatnosti - prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, zapošljavali 54.5 posto ukupno zaposlenih, s time da u građevinarstvu i trgovini na veliko i malo zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.

Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani poslovalo 16.329 poduzetnika s 238.583 zaposlenih, iznosila je 7.120 kuna.

U trgovini, koja je zapošljavala 192.887 radnika kod 28.323 poduzetnika, prosječna mjesečna neto plaća je iznosila 6.828 kuna, dok je prosjek neto plaće u građevinarstvu, u kojem je bilo 111.454 zaposlenih kod 20.488 poduzetnika, bio 6.027 kuna.

U prerađivačkoj industriji lani je u odnosu na godinu prije ostvaren rast plaća od 10,7 posto, u trgovini na veliko i malo od 9.3 posto, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 11.1 posto.

IT-jevci s najvećim plaćama

Analiza Fine pokazuje da su u 2022. najveće plaće imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je što je 9.7 posto više odnosu na prosječnu plaću u toj djelatnosti u 2021. godini te 57.1 posto više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima kod svih poduzetnika u Hrvatskoj. Lani je u djelatnosti informacija i komunikacija bilo zaposleno 50.464 radnika kod 8.551 poduzetnika.

Po visini prosječne plaće, s 8.942 kune, što je 28.2 posto više od prosjeka, a 9.7 posto više od 2021. godine, slijedi djelatnost rudarstva i vađenja, koja je u 2022. imala 222 poduzetnika i 3.379 radnika.

Zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije lani su imali prosječnu mjesečnu neto plaću od 8.814 kuna, što je 2.4 posto više od prosjeka godine ranije te 26.4 posto više u odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj u 2022. godini. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije lani je poslovao 1.051 poduzetnik, a zapošljavali su 13.653 radnika.

Djelatnosti s najnižim plaćama prošle godine

Djelatnosti s najnižim obračunanim neto plaćama u 2022. godini su ostale uslužne djelatnosti s 4.756 poduzetnika, 11.682 zaposlenika i prosječnih 5.252 kune, obrazovanje u kojem je 7.879 radnika, kod 1.722 poslodavaca, radilo za prosječnu neto plaću od 5.395 kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima je isplaćena prosječna plaća od 5.630 kuna.

U turizmu i ugostiteljstvu lani je kod 13.675 poduzetnika bilo zaposleno 79.349 radnika, kojima je obračunana prosječna mjesečna neto plaća od 6.106 kuna.

[kulinban]

PROMET OVOG PROIZVODA PORASTAO ZA 1.000 ODSTO: Efekti akcije "Bolja cena" bolji od očekivanih

MESEC dana posle početka akcije "Bolja cena" možemo reći da su njeni efekti bolji nego što smo očekivali, izjavio je danas ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović i naveo da je promet nekih proizvoda čija je cena snižena u ovoj akciji porastao i za 1.000 odsto.

- Nećete se iznenaditi o kom proizvodu je reč. Reč je o parizeru, ali je skočio i promet za jogurt, sok od jabuke za 800 odsto, što pokazuje koliko ljudima znači pojeftinjenje ovih proizvoda - rekao je on gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a i podsetio da se na listi proizvoda u ovoj akciji nalazi 36 artikala.

Momirović je najavio da se razmišlja o proširenju akcije u narednom periodu, a odgovarajući na pitanje koje bi robe mogle pojeftiniti, rekao je da se to pre svega odnosi na one proizvode koji su značajni za pripremanje slava, ne precizirajući o kojim se tačno artiklima radi.

- Omogućili smo ljudima da kupuju po nižim cenama, nastavićemo sa ovom akcijom koja doprinosi očuvanju standarda građana. Očekujemo da inflacija nastavi da pada, posle martovskog vrha, kada je bila veća od 16 odsto, smanjivala se, a očekujemo da u oktobru bude i jednocifrena - rekao je on.

[kulinban]

Ovo je prosječna zagrebačka plaća

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za juli iznosila je 1309 eura, što je nominalni pad za 0.6 posto u odnosu na lipanj.

Ali predstavlja porast za 12.8 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za juli na razini Hrvatske, koja je iznosila 1141 euro, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 168 eura.

Najveća plaća u djelatnosti vađena sirove nafte i prirodnoga plina

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2108 eura.

Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 708 eura.

Medijalna neto plaća za srpanj iznosila je 1116 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1862 eura, što je pad za 0.5 posto u odnosu na lipanj, ali porast za 15.1 posto u odnosu na srpanj 2022. godine.

[kulinban]

[kulinban]

Objavljeno kolika je prosječna plaća u Hrvatskoj, a kolika medijalna

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za rujan 1156 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 14.2, a realno za sedam posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.

U odnosu na plaću za kolovoz ove godine, prosječna neto plaća za rujan bila je nominalno niža za 0.6 posto, a realno za 1.1 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1857 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 754 eura.
Kakva je situacija na godišnjoj razini?

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za rujan iznosila je 998 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan iznosila je 1596 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 1.1 posto, a realno za 1.6 posto.

Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno viša za 16.5 posto, a realno za 9.2 posto. Kao i kod neto plaće, najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2692 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 987 eura.

Za razdoblje od siječnja do rujna prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1133 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalno više za 12.5 posto, a realno za 3.2 posto.

Gdje je najveći broj plaćenih sati, a gdje najmanji?

U rujnu je bilo prosječno 167 plaćenih sati, što je u odnosu na kolovoz ove godine manje za 8.7 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnostima vodni prijevoz i pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu (175), a najmanji u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (143).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za rujan iznosila je 6.75 eura, što je u odnosu na kolovoz više za osam posto, a u odnosu na isti mjesec lani više za 188 posto, podaci su DZS-a.

[kulinban]