|
|
Post by kulinban on Oct 4, 2022 11:22:44 GMT
Brnabić o tome koliko bi joj potrajao minimalac: "Nekoliko dana, pretpostavljam"
Premijerka Ana Brnabić rekla je, govoreći o minimalcu koji je povećan na 40.000 dinara, da bi njoj taj novac potrajao "nekoliko dana, pretpostavljam". Na pitanje da li se slaže s tim da taj novac nije dovoljan za život kazala je "složićemo se, bez ikakve sumnje".
„Ali ćemo se takođe složiti i da je pre samo 11 godina bio 150 evra, a danas se približava 350 evra“, rekla je Brnabić za Blic TV.
Ona je dodala da je nezaposlenost u Srbiji trenutno 8,9 odsto, kao i da je porasla minimalna zarada, što su, kako je ukazala, „teme koje su mi važne, za koje smo se mi toliko borili“.
„To je nekako svrha našeg bavljenja politikom. Ovo je rast minimalne zarade u dinarima od 2012. do 2022. godine. Istovremeno imamo kontinuiran pad stope nezaposlenosti, došli smo na 8,9 odsto. Prosečna neto zarada u Srbiji takođe kontinuirano raste. Mi često pričamo o minimalcu, dok ne pričamo o prosečnoj neto zaradi“, rekla je ona.
Kazala je i da država daje sve od sebe da ove zime ne dođe do nestašice energenata i da je dobro što je zvaršen Balkanski tok i gasovod kroz Bugarsku.
Upitana da li će grejna sezona početi na vreme odgovorila je potvrdno, dodajući da će dati sve od sebe da ne bude restrikcija struje, prenosi Danas.
|
|
|
|
Post by kulinban on Oct 9, 2022 18:09:43 GMT
"Podivljalo sve za 100 posto": Građani sve teže pokrivaju troškove života
Prema podacima koje je objavila Evropska banka za obnovu i razvoj, Srbija se nalazi na poslednjem mestu u Evropi kada se posmatra prosečna plata. To je još jedan pokazatelj nezavisnih institucija na pad životnog standarda u Srbiji, a zbog rastuće inflacije građani kažu da im je sve teže da sa trenutnim zaradama pokriju svoje troškove.
Evropska banka za obnovu i razvoj ocenila je da realan pad prosečne plate za više od 9 odsto, stavlja Srbiju na poslednje mesto među 25 zemalja koje ta banka prati.
„Rast zarada realnih kada se koriguje za inflaciju je praktično minimalna 0,2 odsto, za prvi period, za 2022 godinu u odnosu na isti period prošle godine realni rast zarada je oko tri posto“, kaže vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Dejan Molnar.
Trenutna minimalna plata je 40.000 dinara. Sa tim novcem predsednica Vlade Ana Brnabić, kako je nedavno izjavila, mogla bi da preživi tek nekoliko dana. Građani nisu sigurni koliki je tačno minimalac, ali jesu sigurni da se sa njim ne može izgurati ceo mesec.
„Znam, nažalost 45.000“
N1: Je l’ može da se živi sa tim parama?
„Ne“.
N1: Koliko je dovoljno?
„150.000“
„Koliko čujem 38, 40, 45-46, jer mi sin traži posao, pa zbog toga znam“
N1: Je l’ može da se preživi sa tim parama?
„Naravno da ne, ali se radi i na crno, radi se i dva posla“
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna plata je 73.000 dinara, (620 €) međutim, medijalna, koju dobija 50 posto zaposlenih, je 50.000, tek nešto viša od minimalne. Bila minimalna ili medijalna, građani kažu da je za pristojan život potrebno više novca.
„70.000“
N1: Je l’ može da se preživi sa 70?
„Pa možda i može, ko manje jede može“
„Kako naš predsednik kaže, koliko je rekao 500 evra je l’ tako, tako, tako nešto ajde“.
N1: Je l’ može da se preživi sa 500 evra?
„Samo sa duplom platom, hiljadarka i to je to“
„Mislim da je 500 i nešto evra, ustvari 700, više i ne znam, svaki dan se menja“
N1: Je l’ može da se preživi?
„Ne, naravno“
N1: Koliko je dovoljno?
„Pa za jednu četvoročlanu porodicu otprilike bi trebalo 1500 evra neki prosek da bi se normalno živelo“
„To je podivljalo sve za 100 posto, oni mi pričaju inflacija od 13 posto, ma neće biti, statistika vam je laž velika“
Više od 1,1 milion zaposlenih radi za platu koja je između 300 i 450 evra, kaže profesor Dejan Molnar. Smatra da je to zabrinjavajući podatak kada se uzme u obzir prosečna potrošačka korpa za koju je potrebno izdvojiti oko 83.000 dinara.
„Dodatni problem jeste zapravo struktura te prosečne potrošačke korpe i inflacija koja tretira te proizvode, drugim rečima prosečne i ukupne veličine su jedan pokazatelj, a ono zapravo koliko to nas svakog pojedinačno nešto dotiče je nešto drugo“, kazao je Molnar.
Prosečno domaćinstvo u Srbiji više od tri četvrtine troši na hranu, bezalkoholna pića, stanovanje, struju, gas i transport, smatra Molnar. A, kako objašnjava, upravo to je i najviše poskupelo, što znači da se prosečne zarade ne povećavaju u skladu sa rastom cena.
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2022 12:07:20 GMT
dm povećao promet za 13.6 posto, objavljen iznos prosječne plaće
TVRTKA dm-drogerie markt Hrvatska je u poslovnoj godini 2021./2022., koja je završila u rujnu, ostvarila ukupan promet od 2.68 milijardi kuna, što je 13.59 posto više u odnosu na godinu ranije, dok je neto dobit od 66.6 milijuna kuna tek nešto niža nego lani, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare.
Prošle poslovne godine neto dobit je bila 67.18 milijuna kuna.
"Iza nas je još jedna uspješna poslovna godina u kojoj je ostvaren rast svih ključnih poslovnih pokazatelja", rekao je direktor dm-a Mirko Mrakužić.
Naveo je i kako je broj kupaca koji dnevno posjete prodavaonice dm-a dosegnuo gotovo 87.000 te da je promet u dm online shopu rastao za više od 75 posto. Rast prometa u segmentu bezreceptnih medicinskih proizvoda iznosio je više od 40 posto.
Uložio više od 61 milijun kuna u razvoj prodajne mreže
U protekloj poslovnoj godini, kako je rečeno, dm je uložio više od 61 milijun kuna u razvoj prodajne mreže, dm online shopa i digitalizaciju poslovanja. Uz šest novih prodavaonica, od kojih tri u gradovima u kojima ih dm do sada nije imao, otvoreno je 11 novih specijaliziranih odjela za bezreceptne medicinske proizvode.
U ovoj poslovnoj godini planira se uložiti više od 80 milijuna kuna u razvoj prodajne mreže, asortimana i u digitalizaciju poslovanja, najavio je Mrakužić. Iz tvrtke izdvajaju i nastavak razvoja novih digitalnih usluga te usavršavanje postojećih.
Tako je razvijena aplikacija za pametne telefone Moj dm, a od travnja ove godine, kada je pokrenuta, više od 40 posto svih online kupnji obavljeno je putem te aplikacije.
Prosječna plaća u dm-u
Također, vrijeme ekspresnog preuzimanja online narudžbi u prodavaonicama je prepolovljeno te je sada moguće proizvode preuzeti 90 minuta nakon narudžbe. Gotovo svaki četvrti kupac dm online shopa u protekloj je godini koristio uslugu ekspresnog preuzimanja, ističu iz dm-a.
Po iznijetim podacima, prosječna neto plaća zaposlenih u prodavaonicama iznosila je 11.191,24 kune. (1.470 eura)
Članovi Uprave su se osvrnuli i na održivost i društveno odgovorno poslovanje, navodeći kako su prošlu poslovnu godinu obilježili i natječaj Zajedno za zelene ideje, u sklopu kojeg je dm s više od 800 tisuća kuna podržao 17 ekoloških projekata.
Posebno su istaknuli postavljanje dm ekopunionica za tekuće deterdžente za rublje i posuđa u 12 prodavaonica dm-a u Zagrebu, Dubrovniku, Puli, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Zadru i Splitu.
Inače, dm Hrvatska ima 170 prodavaonica u 64 grada te zapošljava 1857 djelatnika.
|
|
|
|
Post by kulinban on Nov 28, 2022 17:38:54 GMT
Kilovat-čas struje po novom cenovniku 12,4 dinara (0,106 eura), a gasa 4,5 dinaraAgencija za energetiku objavila je nove cene struje i gasa za domaćinstva koje će važiti od 1. januara iduće godine. Tako ćemo električnu energiju plaćati, u proseku, 12,4 dinara po kilovat času sa porezima i taksama, dok će kilovat-čas isporučenog gasa koštati - takođe sa porezima i taksama - 4,5 dinara. U Agenciji ističu da je i nakon ovih korekcija, prosečna cena prirodnog gasa za javno snabdevanje u Srbiji, ali bez taksi i poreza, i dalje jedna od najnižih u Evropi.
|
|
|
|
Post by kulinban on Dec 20, 2022 12:00:30 GMT
Srbija i ekonomija: Šta znači kad zarađujemo prosečnu, medijalnu ili minimalnu platu
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 5, 2023 6:32:36 GMT
"SRBIJU SMO PODIGLI SA KOLENA" Vučić objavio podatke o zaposlenosti i platama - "To je vaš rezultat narode"
On je rekao da smo Srbiju sačuvali od rata, sukoba i nestabilnosti.
- Srbiju smo podigli sa kolena. Prosečan broj zaposlenih bio je 2012. godine milion i 865 hiljada. Danas, iako imamo manje ljudi u Srbiji, imamo 400.000 više zaposlenih. To je vaš rezultat narode, vi ste to postigli - kazao je predsednik.
Prosečna penzija od 203.5 na 321 evro. To je tačno 60 odsto rasta. Plate su još više porastle, sa 311 evra na 642 evra. A očekujemo i 735 evra u martu da bude. To je mesec kada se meri suština. To je skok od 120 odsto zarada, za samo 10 godina - istakao je Vučić.
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 10, 2023 9:15:27 GMT
Srbi provjerili što oni mogu kupiti za svoju za prosječnu platu u poređenju sa komšijama iz regiona. ‘Poraženi smo!‘, zaključuju.
Prosečna srpska plata je 75.353 dinara - oko 640 evra. Vlast se time hvali i pokušava da nas ubedi kako smo regionalni šampioni. Ipak, prava slika stvari može da se vidi tek ako se izračuna i proanalizira šta jedan Srbin može da kupi od svoje prosečne plate, šta može da kupi njegov komšija iz regiona, a šta neko ko živi u nekoj od zemalja EU. E, ta poređenja su krajnje poražavajuća i nisu za hvalisanje.
Kada se sve stavi na papir, jasno je da životni standard u Srbiji i zemljama Evropske unije, poput Nemačke, Slovenije i Hrvatske ne može da se poredi, s obzirom na to da građani od prosečne plate u ovim državama mogu da priušte sebi više goriva, mesa, ulja i mleka.
Što se tiče Crne Gore, u prosečnu platu staje više goriva i mesa. Najlošiji standard je u Bosni i Hercegovini, gde građani od prosečne plate mogu da kupe jedino više mesa nego što je to moguće u Srbiji.
Prosečna plata u Srbiji, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) iznosila je u novembru 75.353 dinara, što je oko 640 evra. Inače, podaci za novembar su „najsvežija“ zvanična potvrda o zaradi u Srbiji. Za taj novac, vozač u Srbiji sebi može da priušti 386 litara dizela, koji košta 195 dinara po litru ili 459 litara benzina, koji košta 164 dinara. Kako je prosečna cena svinjskog mesa, prema zvaničnim podaicima, 689 dinara po kilogramu, to znači da zaposleni koji u Srbiji radi za prosečnu platu može za tu sumu novca da kupi 109 kilograma mesa.
Za 75.353 dinara, građani Srbije mogu da kupe 502 litra mleka, čija je prosečna cena 150 dinara.
Kako je cena suncokretovog ulja trenutno pod kontrolom Vlade Srbije i iznosi najviše 220 dinara po litru, u prosečnu platu stanu 342 litra ovog proizvoda.
Crna Gora
U susednoj Crnoj Gori prosečna plata je oko 720 evra, odnosno 84.500 dinara, za oko 9.000 dinara više nego u Srbiji. Litar dizela u Crnoj Gori košta 1,6 evra (188 dinara), a benzina 1,52 (178 dinara) po litru, pokazuje sajt Global petrol prices. To znači da za 720 evra može da se kupi 450 litara dizela, a 473 benzina.
Dakle, komšije iz Crne Gore za iznos prosečne plate može kupi 64 litra dizela i 14 litara benzina više nego vozači u Srbiji.
Kada je u pitanju meso, tačnije svinjetina, u Crnoj Gori kilogram košta, u proseku, 5,69 evra, odnosno 668 dinara. Stoga, Crnogorac sa prosečnom platom može da kupi 126 kilograma mesa, što je 17 kilograma više nego u Srbiji.
S druge strane, ista vrsta mleka skuplja je u ovoj susednoj državi nego kod nas. Tako litar košta 1,69 evra, odnosno 198 dinara. Dakle, naše komšije za iznos prosečne plate mogu da kupe 426 litara mleka, što je za 76 litara manje nego u Srbiji.
Skuplje je i ulje, koje u Crnoj Gori po litru košta 2,13 evra, odnosno 250 dinara. U prosečnu platu, dakle, staje 338 litara ovog proizvoda. To je svega četiri litre manje nego što mogu da kupe potrošači u Srbiji za svoju prosečnu platu.
Dakle, kada se sve sabere i oduzme, komšije iz Crne Gore imaju veće plate, a mogu i da kupe više goriva i mesa nego potrošači u našoj zemlji.
Bosna i Hercegovina
Prosečna mesečna zarada u Bosni i Hercegovini iznosi, prema zvaničnim podacima, 590 evra, što je 50 evra manje nego kod nas. To je, u našoj valuti, oko 69.000 dinara.
Vozači u susednoj BiH za tu sumu novca mogu da kupe 373 litara dizela, odnosno 409 benzina. Dakle, 13 litara dizela i 50 benzina manje nego srpski vozači. Što se tiče mesa, u jednu prosečnu platu staje 148 kilograma svinjetine. To znači da građani BiH koji zarađuju prosečnu platu, za taj iznos mogu da kupe 39 kilograma mesa više nego građani Srbije.
Takođe, potrošači u BiH za iznos jedne prosečne plate mogu sebi da priušte 464 litara mleka, a što se tiče ulja, u 590 evra staje 275 litara. Kada se ovi podaci uporede sa kupovnom moći u našoj državi, vidi se da u komšiluku može da se kupi 38 litara mleka i 67 litara ulja manje.
Dakle, komšije u ovoj državi mogu da kupe manje goriva, mleka i ulja, S druge strane, mogu više mesa.
Slovenija
Prema podacima Statističkog zavoda Slovenije, prosečna plata u ovoj državi iznosi 1.295 evra, što je oko 152.000 dinara – 655 evra više nego u Srbiji. Za taj novac, potrošači mogu sebi da priušte 830 litara dizela, odnosno 981 litar dizela. To je daleko više od onoga što mogu vozači u Srbiji – čak 444 litra benzina i 522 litra dizela manje nego u Sloveniji.
Svinjski vrat pravi je primer da visoke cene ne znače mnogo ako su i plate na dobrom nivou. Tako kilogram ove vrste mesa u slovenačkim prodavnicama košta 7,79 evra, odnosno oko 915 dinara. Međutim, potrošači u Sloveniji ipak za iznos prosečne plate mogu sebi da priušte 57 kilograma više nego mi. Tako u platu od 1.295 evra staje 166 kilograma svinjetine. U Sloveniji je skuplje i mleko, koje po litru košta 1,69 evra, odnosno 163 dinara u proseku.
To znači da Slovenci mogu od jedne prosečne plate sebi da priušte 766 litara mleka, odnosno 264 litra više nego građani Srbije.
Suncokretovo ulje je, za srpske standarde, u Sloveniji veoma skupo, jer košta 2,99 evra, odnosno 350 dinara po litru. Međutim, izgleda da Slovencima skupo ulje ne utiče na životni standard, s obzirom na to da ipak mogu da kupe 91 litar više od nas, to jest 433 litra.
Hrvatska
Prosečna plata u susednoj državi članici Evropske unije je 1.020 evra, što je oko 120.000 dinara. Dakle, građani Hrvatske zarađuju, u proseku, 380 evra više od građana Srbije.
Ovolika prosečna plata znači da vozači u Hrvatskoj od nje mogu da kupe 573 litra dizela, odnosno 637 benzina. Kada se količine uporede sa Srbijom, jasno je da u prosečnu hrvatsku platu staje 187 litara dizela, odnosno 178 litara benzina više.
Tolika plata takođe znači i 143 kilograma svinjetine, čak 1.040 litara mleka i 512 litara ulja – svega više nego u Srbiji. Svinjetine više za 34 kilograma, a mleka i ulja za po 538, odnosno 170 litara više.
Nemačka
Prosečna nemačka plata iznosi 1.484 evra mesečno, što je oko 174.000 dinara. Kada uporedimo ove brojke sa srpskim platama, Nemci zarađuju 844 evra više u proseku.
U taj iznos staje 753 litara benzina, a dizela 802, što je daleko više nego što je slučaj sa srpskom platom – za 367, odnosno 343 litra.
Takođe, potrošači u Nemačkoj mogu sebi za ovaj iznos da priušte 269 kilograma svinjskog vrata, 494 litara ulja i čak oko 1.200 litara mleka. U poređenju sa Srbijom, to je 160 kilograma mesa, 152 litra ulja i 698 litara mleka više. Dakle, kada se prosečne plate uporede sa kupovnom moći, lako se zaključi da za hvalisanjem platama u Srbiji nema potrebe. Čak i u državama sa znatno višim cenama nego u srpskim prodavnicama – građani žive bolje.
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 10, 2023 21:17:36 GMT
Je li Slovenija zaista jeftinija? 21:04, 10. siječnja 2023. ZAOKRUŽIVANJE cijena nakon uvođenja eura se očekivao, ali percepcija građana je da cijene nisu rasle samo zbog toga, nego se uz "zaokruživanje" i povećala cijena. Trgovci i prodavatelji usluga (frizeri, kafići itd.) su tako iskoristili situaciju da proguraju novi rast cijena, a krivac je euro. Za razliku od rasta cijena kroz 2022., koji su pravdani rastom troškova električne energije i energenata, ovaj rast cijena nema troškovno opravdanje. Ništa se nije dogodilo u nekoliko dana s cijenom komunalija i drugih troškova poslovanja da bi trgovci i prodavači usluga morali podignuti cijene. Većina građana je to osudila kao oportuno, pa i predatorsko tržišno ponašanje. Tako su krenule više i manje objektivne analize cijena, usporedbe i mjerenja. Jedni od glavnih "žrtava" su maloprodajni trgovački lanci, kojima su cijene analizirane do najsitnijeg detalja. Velik odjek u javnosti imaju vijesti kako isti trgovački lanci koji posluju u Sloveniji i Hrvatskoj imaju veće cijene pojedinih proizvoda, često iste marke, u Hrvatskoj nego u Sloveniji. Prosječna mjesečna neto plaća u Sloveniji je otprilike 40 posto veća nego u Hrvatskoj (podatak za 2021.), pa bi po logici platežne moći cijene u Sloveniji trebale biti daleko veće nego u Hrvatskoj. Što je istina po pitanju razlike u cijenama u Sloveniji i Hrvatskoj, a što mit? Zašto su cijene trgovačkih lanaca koji posluju u obje zemlje toliko slične, a često i veće u siromašnijoj Hrvatskoj nego u Sloveniji? Ljudska percepcija je manjkava, tu činjenicu iskorištavaju i trgovci Treba ipak biti oprezan s brzim zaključcima jer ljudska percepcija često nije u skladu sa stvarnosti. To znaju i trgovci, pa koriste razne metode da bi percepciju kupaca preoblikovali u njima (trgovcima) poželjnom smjeru, koji možda nije najisplativije rješenja za kupca. Ali s druge strane kupci imaju krivu percepciju o cijeni, pa osuđuju trgovce kao pohlepne i nepoštene. Samo zato što je nešto subjektivni dojam ne znači da je nužno istinito, niti se razlika u cijeni nekoliko artikala može koristiti kao aproksimacija svih artikala. Prosječni supermarket ima tisuće različitih proizvoda i teško jedna osoba može zaključiti na temelju nekoliko kupnju jesu li cijene u prosjeku veće ili manje, posebno na razini cijele države. Nije ni rijetkost da isti proizvodi imaju različitu cijenu u različitim dijelovima države, regije, grada pa čak i četvrti. Dapače, velike trgovine imaju tendenciju da se grupiraju na istom prostoru, pa je standard da dva trgovačka lanca na istoj lokaciji imaju različite cijene istih artikala. Da bismo eliminirali efekt osobne percepcije, valja se poslužiti podacima organizacija koje profesionalno prate cijene na različitim tržištima i upotrebom statističkih alata prikazuju objektivne razlike. U fokusu su zadnjih dana razlike između Slovenije i Hrvatske, pa se mogu pogledati objektivne razlike u cijenama. Hrvatska je s obzirom na standard i plaće relativno skuplja od Slovenije
Da bismo eliminirali kakofoniju podataka koji će zamagliti istinu, najbolje je fokusirati se na cijene hrane. Istraživanja ionako pokazuju da je trošak hrane i pića najveći pojedinačni trošak građana u Hrvatskoj, pa i s tog aspekta je korisno ograničiti raspravu na cijene hrane. Zadnjih dana se ionako javna rasprava fokusirala na prehrambene proizvode.
U ovom slučaju se anegdotalni primjeri i objektivni podaci relativno podudaraju, tj. hrana u Hrvatskoj je zaista relativno skupa u odnosu na standard građana i ekonomsku moć. U svrhu proširivanja rasprave, uz Hrvatsku i Sloveniju se uspoređuje i Mađarska.
U usporedbi s prosjekom EU, Slovenija ima nešto veće cijene hrane od Hrvatske. U Mađarskoj, u kojoj su kupovna moć i standard sličniji Hrvatskoj nego Sloveniji, cijene hrane su daleko manje. Tako je razina cijena u Sloveniji gotovo identična prosjeku EU (100.3 posto prosjeka EU), Hrvatska je malo jeftinija od prosjeka EU (94.5 posto prosjeka EU), a Mađarska je po pitanju cijena hrane daleko jeftinija od Hrvatske i Slovenije (85.2 prosjeka EU).
Hrvatska i Mađarska se podjednako brzo približavaju razini cijena prosjeka EU, za 4.2 odnosno 4.1 postotni bod od 2012. Rast cijena Hrane u Sloveniji od iste godine je bio relativno manji (2.4 postotna boda).
Razina cijena s obzirom na prosjek EU je u Hrvatskoj još 2012. bila puno veća nego u Mađarskoj, pa je razlika ostala ista. Kako su cijene u obje zemlje rasle brže nego u Sloveniji, približile su se njenim razinama.
Kada se uzme u obzir to da je prosječna plaća u Hrvatskoj daleko manja nego u Sloveniji, jasno je kako građani Hrvatske relativno skuplje plaćaju prehrambene proizvode od građana Slovenije. U usporedbi s Mađarskom, plaće u Hrvatskoj jesu veće, ali ne toliko da "opravdaju" veće cijene hrane.
Rast cijena hrane 2022. u Hrvatskoj i Sloveniji isti, u Mađarskoj cijene eksplodirale
Svi do sada navedeni podaci se odnose na 2021., a zbog visokog rasta cijena hrane u 2022. su pomalo već i zastarjeli. Ali u toj godini je rast cijena bio sličan u Sloveniji i Hrvatskoj, pa isti zaključci još vrijede. Najveća promjena se dogodila s Mađarskom, jer je rast cijena hrane u toj državi tijekom 2022. bio jedan od najvećih u EU.
Uzimajući prosjek cijena 2015. kao bazu za mjerenje, u siječnju 2022. su cijene hrane u Hrvatskoj bile 16.7 posto veće nego tijekom 2015. Cijene su oštro rasle cijele godine, pa su u studenome bile gotovo za trećinu veće nego 2015. (29.94 posto).
U Sloveniji je rast bio sličan (28.84 posto), ali su u Mađarskoj cijene hrane u studenome 2022. bile čak 81.95 posto veće nego tijekom 2015.
Hrvatska je uvijek bila relativno skuplja od Slovenije
Svrha navedenih podataka je dvojaka. Prvo, iako subjektivna percepcija nekim ljudima možda pokazuje da je hrana u Sloveniji jeftinija nego u Hrvatskoj, to ipak nije istina u apsolutnom smislu. No u relativnom smislu, s obzirom na plaće, jest.
Druga svrha je da se pokaže kako razlika u cijenama hrane nije novijeg datuma. Cijene hrane u Hrvatskoj su uvijek bile relativno visoke, a euro nema nikakve veze s tim. Zajednička valuta tek eliminira veo koji je predstavljao tečaj kune prema euru, zbog čega su usporedbe bile teže, a percepcija razlika u cijenama iskrivljena.
S eurom Hrvati točno znaju kolike su im plaće i cijene u trgovinama u odnosu na Sloveniju. Veo kune koji je mutio pogled prema cijenama i plaćama u Sloveniji zbog tečaja je skinut.
Zašto su cijene u Hrvatskoj prevelike s obzirom na plaće?
Teško je jednoznačno odgovoriti na pitanje zašto su cijene u Sloveniji relativno manje nego u Hrvatskoj. Na cijene ne utječu samo standard i plaće, postoji cijeli niz faktora koji dovodi do formiranja konačne cijene u trgovinama.
Porezna politika je definitivno jedna od njih, ali nije jedina odgovorna za razlike. PDV na prehrambene proizvode u Sloveniji je 9.5 posto, dok je u Hrvatskoj 5 posto za puno manji skup prehrambenih proizvoda.
Naravno, PDV od 25 posto na prehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni umanjenom stopom PDV-a od 5 posto u Hrvatskoj, a oporeziviani su stopom PDV-a od 9.5 posto u Sloveniji će samo zbog te činjenice morati biti skuplji u Hrvatskoj. Ali i neki proizvodi na koje je stopa PDV-a u Hrvatskoj 5 posto su nerijetko skuplji nego u Sloveniji sa stopom PDV-a od 9.5 posto.
Razlike u cijenama se ne mogu objasniti samo različitim poreznim stopama. Daleko važnija je razina konkurencije na tržištu. A tu je Hrvatska u deficitu u odnosu na Sloveniju, za što je ponajviše odgovorna država, ali i građani.
Nije sve samo do poreza
Ne toliko davno je Todorićev Konzum imao tržišni udio od 30 posto, dok najbliži konkurenti nisu imali ni 10 posto. U nekim županijama je praktički vladao monopol i Konzum je imao udjel veći od 50 posto. Primjerice, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je 2006. utvrdila da Konzum drži 30 posto tržišta, dok prvi konkurenti (Kaufland i Billa) nemaju ni 10 posto.
Situacija je 2020. bila nešto bolja, pa je udio Konzuma pao na 24 posto, a udio drugog najbližeg konkurenta te godine (Lidl) je bio 15 posto, ali je razina konkurencije još uvijek mala. Konzum je bio taj koji je godinama određivao razinu cijena svojom veličinom na tržištu, a svi ostali su se prilagođavali tome.
A onaj tko određuje prosječnu tržišnu cijenu određuje i najmanje tržišne cijene. Na primjer, zašto bi neki trgovački lanac stavio cijenu kilograma kruha od 5 kuna ako je u Konzuma 7 kuna? Dovoljno je staviti cijenu od 6 kuna da bi bio jeftiniji.
Iako to može biti dio razloga zbog kojeg su cijene u Hrvatskoj relativno visoke, problem visoke koncentracije tržišnog udjela u rukama jednog trgovačkog lanca ima i Slovenija. To ne može biti razlog zašto je cijena hrane u Hrvatskoj relativno veća nego u Sloveniji. Valja naglasiti da su trgovačkim lancima u Sloveniji konkurencija i trgovački lanci u Austriji, Italiji i Mađarskoj jer je članica Schengena i eurozone od 2007.
Iz pregleda podataka cijena na razini članica EU može se primijetiti kako je Hrvatska zaista relativno skupa zemlja s obzirom na razinu plaća i gospodarski razvoj. Posebno su visoke cijene hrane, odjeće i komunikacijskih usluga u odnosu na trenutni standard.
Razlika između cijena u Sloveniji i Hrvatskoj ne odražava razliku u standardnu i plaćama, jer je razlika u cijenama puno manja nego razlika između plaća, na štetu Hrvatske. Slovenija nije izolirani slučaj, jer su cijene hrane čak i apsolutno veće u Hrvatskoj nego u Češkoj i Poljskoj.
Različita stopa PDV-a, troškovi lokacije, slaba konkurencija
O razlozima relativne skupoće Hrvatske u odnosu na Sloveniju smo pitali Marju Milić, odgovornu urednicu digitalnog ureda ekonomskog medijskog portala Bloomberg Adria u Sloveniji. "Za to može biti nekoliko razloga. Prvi razlog je različita stopa PDV-a, u Sloveniji se oporezuje po stopi od 9.5 posto, dok se ostali proizvodi oporezuju po stopi od 22 posto. U Hrvatskoj je oporezivanje veće nego u Sloveniji, s izuzetkom pojedinih artikala kod kojih se u Hrvatskoj naplaćuje 5 posto", tvrdi. "Drugi razlog je taj što cijene proizvoda ne ovise samo o troškovima rada, već i o ukupnim troškovima lokacije. Na primjer, zakupi lokala mogu biti znatno veći u Hrvatskoj nego u Sloveniji, što se prenosi na konačnu cijenu proizvoda. To se posebno odnosi na veće trgovačke centre", pojašnjava Marja Milić. "Treći razlog je taj što na cijenu utječe konkurencija među trgovcima, koja je u Sloveniji drugačija nego u Hrvatskoj. Važan je i tržišni udio diskontnih trgovaca. U Sloveniji su nakon uvođenja eura Hofer (Aldi), Lidl i Eurospin, koji imaju važan tržišni udio od gotovo trećine tržišta, dosta promijenili igru", nastavlja. "Četvrti razlog je da različiti dobavljači imaju različite cijene za različita tržišta, a isto vrijedi za trgovce koji imaju različite politike cijena u različitim zemljama. Sve skupa dosta ovisi i o košarici koju potrošači kupuju", otkriva nam urednica Bloomberg Adria. "Slovenski kupci nisu lojalni jednom trgovačkom lancu..." Potrošači imaju puno veći utjecaj na cijene nego što misle. Ako kupci aktivno ne mijenjaju trgovačke lance s obzirom na to koji je povoljniji, onda će i cijene lakše rasti. Cjenovno osjetljiviji kupci, koji su spremni "kazniti" određeni trgovački lanac zbog poskupljenja tako da odu kod konkurencije, jedna su od brana od rasta cijena jer su i trgovci svjesni da će potencijalnim poskupljenjem izgubiti kupce. Različiti proizvodi imaju različitu cjenovnu elastičnost, što znači da su kupci osjetljiviji od promjene cijene. Visoka cjenovna elastičnost znači da promjena cijene puno utječe na kupnju, a niska cjenovna elastičnost da se lakše može podizati ili spuštati cijena bez velikog utjecaja na količinu koja se kupuje. Što su kupci osjetljiviji na promjenu cijene nekog proizvoda, to će manje varirati. "Slovenski kupci nisu lojalni jednom trgovačkom lancu. Često su u potrazi za povoljnijim cijenama. Potrošači su počeli štedjeti zbog povećane inflacije i straha od nesigurnih vremena. Poskupjela je košarica dobara, pa manje kupovine obavljaju u više različitih trgovina, gdje traže akcije i najjeftinije proizvode", objašnjava naša sugovornica. "Kada smo 2007. uveli euro, svi su svaki dan pričali o poskupljenjima i divljanju cijena. Dugo smo u glavi sve pretvarali u tolare. Ljudi se i danas sjećaju tečaja kada smo za 1 euro morali platiti 239.64 tolara, činilo se da smo dobili manje", otkriva nam Marja Milić kako su Slovenci imali istu percepciju 2007. kao Hrvati danas. Najava uvođenja eura nije utjecala na rast cijena 2022. Ne postoji jednostavno objašnjenje zašto je Hrvatska po pitanju hrane i odjeće toliko skupa. Vjerojatno se radi o čvoru raznih nepogodnih okolnosti. Relativno malo tržište, visoko porezno opterećenje u odnosu na stupanj razvoja (druga najveća stopa PDV-a u EU), slaba konkurencija zadnjih desetljeća, navike potrošača itd. No nekoliko stvari je jasno. Gledajući trend rasta cijena Hrvatskoj i Sloveniji kroz 2022., efekt uvođenja eura tj. najave uvođenja eura nije postojao ili je bio zanemariv. Cijene su rasle podjednako, kao što je bio slučaj zadnjih nekoliko godina. Dobar dokaz da rast cijena hrane (ili bilo čega drugoga) u 2022. nije bio uzrokovan ulaskom u eurozonu je Mađarska, koja doživljava ogroman rast cijena hrane iako i ne pomišlja o skorom ulasku u eurozonu. Jednostavno, razlike između Slovenije i Hrvatske te Mađarske i Hrvatske sežu puno dalje u prošlost, prije hrvatskog ulaska u EU i eurozonu. Ukidanje razlika u valuti između Hrvatske i Slovenije, a time razlika u iskazivanju cijena, je olakšalo Hrvatima usporedbe između dvije zemlje. Euro ne može biti krivac za nešto što je slučaj već godinama. Oni koji su nakon 1. 1. 2023. podigli cijene to nisu učinili zbog rasta troškova poslovanja, nego su oportunistički iskorištavali situaciju uvođenja nove valute i narušenu percepciju monetarne vrijednosti kod građana. Bilo kakve države intervencije po tom pitanju će samo pogoršati stanje. Najbolji način je da građani sami traže bolje cijene proizvoda i ne budu lojalni određenom trgovačkom lancu, nego mijenjaju trgovinu u kojoj obavljaju kupnju s obzirom na razinu cijena. Jedini i najbolji način na koji pojedinac može "kazniti" trgovinu koja je podigla cijenu je da ode konkurenciji. 
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 11, 2023 7:05:25 GMT
Ovo je prosječna zagrebačka plaća u eurima
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za listopad 2022. godine iznosila je 1187 eura (8944 kune), što je nominalan rast za 8.2 posto u odnosu na listopad 2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za listopad 2022. isplaćena je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 1978 eura (14.906 kuna). Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 647 eura (4876 kuna).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za listopad 2022. iznosila je 1656 eura (12.478 kuna), što je nominalni rast za devet posto u odnosu na listopad 2021. godine.
Iz Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba napominju kako se prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023. statistički podaci iskazuju u eurima. Statistički podaci koji se odnose na razdoblje do kraja 31. prosinca 2022., a objavljuju se nakon 1. siječnja 2023., iskazivat će se dvojno, u kunama i prema fiksnom tečaju eura, 1 euro = 7.53450 kuna.
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 12, 2023 19:52:58 GMT
ODLIČNE INFORMACIJE IZ SVJETSKE BANKE: BiH imala veći rast BDP-a nego Rumunija, Bugarska, Srbija…
www.klix.ba/biznis/finansije/bih-u-2022-ima-veci-rast-bdp-a-od-srbije-ocekuje-se-da-ce-u-2023-premasiti-hrvatsku/230112149S korigiranom prognozom rasta BDP-a, BiH je prekomandovana u grupu država s najvećim ekonomskim rastom u regiji. Bolje od BiH su samo Hrvatska i Slovenija. Nakon Međunarodnog monetarnog fonda, i Svjetska banka je priznala da je početkom protekle godine krivo procijenila ekonomski rast BiH. Njeni analitičari su prognozirali skroman rast BDP-a od svega 2,7 posto i smjestili BiH u grupu država s najmanjim ekonomskih rastom u Evropi. No, uskoro se pokazalo da su analitičari Svjetske banke napravili veliku grešku, jer je rast ekonomije BiH u prvom polugodištu rastao po impresivnoj stopi od 5,7 posto, pa su korigirali procjenu ekonomskog rasta za cijelu godinu na 4 posto. No, ni ta cifra nije konačna, jer nedostaju rezultati za posljednja dva mjeseca prošle godine, pa se vjeruje da će konačni rast BDP iznositi 4,5 posto. Nakon ove korekcije, BiH je prekomandovana među balkanske držve s najvećim ekonomskim rastom u 2022. godini. BiH je bolja od Albanije (3,5 posto), od Bugarske (3,1 posto), od Srbije (2,5 posto), od Sjeverne Makedonije (2,1 posto). Primjetna je velika razlika u rastu dva entitetska BDP-a: Federacija BiH ima rast od 5,9 posto (kao i Hrvatska) dok Republika Srpska osjetno zaostaje i na razini je BDP-a Srbije od 2,5 posto. Podsjećamo, realni BDP u 2021. godini je porastao za 7,5 posto, skoro duplo više od predviđanja MMF-a i Svjetske banke, koje su tada BiH svrstale na samo dno Balkana. No, ispostavilo se da je BiH bila lider Balkana po rastu BDP u 2021. godini. Štaviše, BDP je u BiH rastao znatno brže nego u mnogim članicama Evropske unije, poput Rumunije, Bugarske, Latvije, Estonije…
|
|
|
|
Post by kulinban on Jan 13, 2023 15:16:13 GMT
Ovo su nove cijene ulja, šećera, mljevenog mesa…ODRŽANA je sjednica vlade na kojoj je utvrđeno da će oni koji nisu vratili cijene na one koje su bile 31. prosinca snositi novčane kazne. Ministar gospodarstva Davor Filipović rekao je kako će se mijenjati cijene koje su ograničene za devet proizvoda. Podsjetio je da je vlada u rujnu prošle godine donijela odluku da se cijene tih proizvoda ograniče za skoro 30 posto. "Ovom odlukom predlaže se da se cijena ulja i mljevenog mesa smanji za dvije kune, a šećera i svinjske lopatice da se poveća za dvije kune", rekao je Filipović. Ograničenje će trajati do 31. ožujka. Manja cijena ulja i mljevenog mesa, veća šećera i svinjske lopatice
Cijena suncokretovog ulja, koja je bila ograničena do 15.99 kuna, tj. 2.12 eura, sada ne smije prelaziti 1.86 eura.
Najviša maloprodajna cijena bijelog kristalnog šećera po kilogramu do sada nije smjela prelaziti 7.99 kuna, tj. 1.06 eura, a novom odlukom se utvrđuje da ne smije prelaziti 1.33 eura.
Najviša maloprodajna cijena za svinjsku lopaticu bez kostiju do sada nije smjela prelaziti 24.99 kuna (3.32 eura) po kilogramu, a sada se povećava na 3.58 eura. A najviša maloprodajna cijena za svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram, koja do sada nije smjela prelaziti cijenu od 32.99 kuna (4.38 eura), sada se smanjuje na 4.11 eura.
Cijene ostalih 6 proizvoda ostaju iste
Odlukom vlade od rujna limitirane su cijene devet prehrambenih proizvoda, a uz spomenuta četiri proizvoda i nadalje su limitirane cijene UHT mlijeka s 2.8 posto mliječne masti na 7.39 kuna (0.98 eura) po litri, a svinjskog vrata s kostima na 24.99 kuna (3.32 eura) po kilogramu.
Nadalje, cijena cijelog pileta po kilogramu ostaje limitirana na 24.99 kuna (3.32 eura), najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu iznosi 5.99 kuna (0.80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu 6.29 kuna (0.83 eura).
Inspektorat objavio što je najviše poskupjelo i kolike će biti kazne
Podsjetimo, pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić danas je na sjednici vlade govorila o praćenju kretanja cijena vezano za uvođenje eura.
Inspektori su pratili jesu li do 11. siječnja cijene vraćene na razinu od prije 31. prosinca. Obavljeno je 696 nadzora, a u 178 slučajeva je utvrđeno neopravdano dizanje cijena od 1. siječnja, bilo proizvoda bilo usluga. 103 inspekcijska nadzora su u tijeku.
"Kod 30 posto subjekata je utvrđeno neopravdano dizanje cijena", istaknula je. U nadzorima iz nadležnosti tržišne inspekcije utvrđen je 51 slučaj nepoštene trgovačke prakse. Povećanje cijena je u uslužnim djelatnostima najviše, potom pekarska djelatnost te trgovina na malo.
"U trgovini je više od 70 posto subjekata vratilo cijene na one od prije uvođenja eura. Kod frizerskih usluga, njege tijela došlo je u prosijeku do porasta cijena od 20 posto, no kod nekih je došlo i do rasta od 50 posto. Jednostavnim rječnikom, potrošač je od 1. siječnja neku uslugu trebao pratiti čak 50 posto više", rekla je državna tajnica.
"Pekarski proizvodi poskupjeli oko 15%, negdje i do 30%"
Kad je riječ o trgovini na malo, izdvojila je pekarske proizvode gdje je povećanje cijena oko 15 posto, no u pojedinim slučajevima ide i do 30 posto. Kad je riječ o ugostiteljstvu, obavljeno je 298 inspekcijskih nadzora, a u 127 je utvrđeno da su ugostitelji neopravdano povećali cijene. "Kada govorimo o prosječnom povećanju cijena, govorimo od 0.5 do 43 posto", istaknula je.
Kazne od 1000 do 26.000 eura
Ustvrdila je da sad slijedi poduzimanje prekršajnih mjera. Visina kazne je propisana do 26 tisuća eura za pravnu osobu, dok je za fizičku osobu trgovca do 1090 eura.
"Svi poslovni subjekti koji su tijekom nadzora vratili cijene svojih proizvoda, te činjenice će se uzeti u obzir prilikom odmjeravanja visine kazne. Svi oni koji su neopravdano povećali cijene, njima će se to uzeti kao otegotne okolnosti. Naše aktivnosti se nastavljaju", poručila je državna tajnica.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 6, 2023 14:15:30 GMT
Pogledajte kartu: Dijelovi Hrvatske su razvijeni kao Libanon, dijelovi kao Slovenija
HRVATSKA je neujednačeno razvijena i jako centralizirana država. Zagreb ekonomski dominira nad ostatkom zemlje i u tom gradu je standard života najveći. Razina ekonomskog razvoja, mjerena ostvarenim godišnjim bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku, tri je puta veća nego u najnerazvijenijoj županiji, Virovitičko-podravskoj.
Ekonomist Ivan Žilić je usporedio hrvatske županije sa sličnim državama u svijetu, tj. pronašao je države usporedive s hrvatskim županijama po razini gospodarskog razvoja. Rezultati su zanimljivi i otrežnjujući.
Najnerazvijenija županija je Libanon, Zagreb je Slovenija
Zagreb je mjereno BDP-om po stanovniku, općim mjerilom ekonomskog standarda, na razini prosjeka Slovenije, pokazuju podaci za 2019. Najnerazvijenija županija, Virovitičko-podravska, na razini je Libanona. Ta država je posljednjih nekoliko godina u dubokoj ekonomskoj krizi, pa je činjenica o jednakoj razini razvoja županije u Hrvatskoj i te države više nego alarmantna.
Splitsko-dalmatinska županija je 2019. bila na razini razvoja Malezije, mjereno BDP-om po stanovniku. Tu uglavnom prestaje usporedba te županije s tom zemljom jer Malezija ima daleko manji udio turizma u BDP-u od Hrvatske, a pogotovo od Splitsko-dalmatinske županije, a gospodarstvo se bazira na izvozu elektronike, posebno čipova. BDP po stanovniku usporediv s tom državom imaju još Ličko-senjska i Zagrebačka županija.
Dubrovačko-neretvanska je slična Panami prema BDP-u po stanovniku iz 2019. Panama ima razvijen turistički sektor, ali glavnina gospodarstva je okrenuta Panamskom kanalu, uslugama transporta, financijskom sektoru i trgovini.
Slavonija na razini Kine, Međimurje na razini Turske
Šibensko-kninska županija je na razini Kazahstana. Ta država je potpuno ovisna o izvozu sirove nafte, a prema političkom uređenju funkcionira kao autokracija, s minimalnom razinom političkih, ekonomskih i drugih prava.
Zadarska i Međimurska županija su najbliže Turskoj, ekonomskoj sili u usponu s raznolikim gospodarstvom. Trenutno je inflacija u toj državi iznad 55 posto, ali se prezentirani podaci odnose na 2019., kada je situacija bila stabilna.
Istarska županija je na razini Urugvaja, najrazvijenije države Južne Amerike. Primorsko-goranska je bliska Latviji, državi s manje od 2 milijuna stanovnika, koja ima jedva nešto manji godišnji izvoz od Hrvatske. Karlovačkoj županiji je prema BDP-u po stanovniku najbliža Rusija, kojoj je BDP nerealno visok zbog velikog izvoza nafte (kao i ostalim državama izvoznicima nafte).
Sisačko-moslavačka županija je na razini Meksika. Zanimljivo, Osječko-baranjska i Koprivničko-križevačka županija su na razini Kine. To možda zvuči čudno jer se ipak radi o drugom najvećem gospodarstvu na svijetu, ali i najmnogoljudnijoj državi na svijetu. 1.4 milijarde stanovnika je velik broj za cijeli ukupni BDP, pa tako ekonomska snaga Kine gledana po stanovniku brzo nestaje. Čak se ne može ni klasificirati kao država visokog dohotka, u koju po definiciji Hrvatska spada, nego visokog srednjeg dohotka.
Veliki dijelovi Hrvatske na razini Južne i Srednje Amerike
Požeško-slavonska i Brodsko-posavska su na razini Brazila, velike države s brojnim bogatim regijama, ali i visokom razinom nejednakosti i siromaštva. Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska su usporedive s Libijom, državom razrušenom građanskim ratom, ali s velikim izvozom nafte i plina, što iskrivljuje mjerenje BDP-a.
Varaždinska županija je usporediva Kostariki, srednjoameričkoj državi s 5 milijuna stanovnika koja posljednjih nekoliko godina bilježi stabilne stope rasta, iako se suočava s tipičnim problemima Latinske Amerike. Vukovarsko-srijemska županija prema BDP-u po stanovniku je najbliža Surinamu, maloj državi na sjeveru Južne Amerike.
Naravno, pretjerano je tvrditi da se nabrojane županije i države podudaraju ili čak da uopće ima realnih sličnosti između njih, ali razinu ekonomske (ne)razvijenosti dijelova Hrvatske stavlja u kontekst. Često se spominje nacionalni prosjek, ali se zaboravlja da taj nacionalni prosjek puno podiže Zagreb, dok je u nekim dijelovima Hrvatske stanje puno gore.
 |
|
|
|
Post by kulinban on Feb 10, 2023 9:45:52 GMT
Objavljena nova prosječna zagrebačka plaća u eurima
PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za studeni 2022. iznosila je 1219 eura (9183 kune), što je nominalni rast za 4.5 posto u odnosu na studeni 2021., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za studeni prošle godine na razini Hrvatske koja je iznosila 7914 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 1269 kuna.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za studeni 2022. isplaćena je u djelatnosti proizvodnje pića, u iznosu od 2070 eura (15.599 kuna). Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 640 eura (4822 kune).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za studeni 2022. iznosila je 1705 eura (12.850 kuna), što je nominalni rast za 7.9 posto u odnosu na studeni 2021. godine.
Iz Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba napominju kako se prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023. statistički podaci iskazuju u eurima. Statistički podaci koji se odnose na razdoblje do kraja 31. prosinca 2022., a objavljuju se nakon 1. siječnja 2023., iskazivat će se dvojno, u kunama i prema fiksnom tečaju eura, 1 euro = 7.53450 kuna.
|
|
|
|
Post by kulinban on Feb 24, 2023 14:53:16 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2023 14:54:24 GMT
Ovo su nove cijene ulja, šećera, mljevenog mesa… NAJVEĆI dio četvrtog vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1.7 milijardi eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1.181 milijardu eura. Za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura. Cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor, malo poduzetništvo i poduzetnike ostaje ista do kraja rujna, dok do kraja ožujka iduće godine ostaje ista cijena plina, a do tada se produžuje i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica te za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate. Vlada će mjerama pomoći i socijalno ugroženima, pogođenima potresom te poljoprivrednom sektoru, ribarstvu i prijevoznicima, a ulagat će i u energetsku učinkovitost. Doći će do promjena u ograničenju cijena osnovnih prehrambenih namirnica. "Zbog mogućih nestašica maknut ćemo svinjske proizvode, lopaticu i vratinu. Stavili smo zato carsko meso. Znači osam proizvoda umjesto devet. Carsko meso je unutra, lopatica i vratina su vani", rekao je Plenković. Prema novom prijedlogu, mijenja se samo najviša cijena suncokretovog ulja, koja će od prvog travnja iznositi 1.72 eura (dosad je bila 1.86). Prijedlog cijene za litru mlijeka s 2.8 posto mliječne masti iznosi 0.98 eura, za glatko brašno tip 500 0.80 eura. Oštro brašno tip 400 0.83 eura po kilogramu, a bijeli šečer kristal 1.33 eura po kilogramu. Prijedlog cijene za cijelo pile je 3.32 eura, kilogram svinjskog mljevenog mesa 4.11 eura, a novo na listi je carsko meso po cijeni od 3.79 eura po kilogramu.  Do kraja rujna ista cijena za el. energiju, do kraja ožujka iduće godine za plin
Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji je vrijedio do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.
Kod kućanstava mjera se odnosi na ukupno 2.115.552 mjerna mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, u javnom i neprofitnom sektoru mjera obuhvaća 13.080 korisnika i vrijedna je 50 milijuna eura, dok je za sektor poduzetništva mjera ukupno vrijedna 464 milijuna eura.
Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.
Produžuje se također do travnja iduće godine primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.
I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.
Do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. gradove Zagreb, Sisak, Zaprešić, Veliku Goricu).
Za zaštitu od inflacije 169 milijuna eura
Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade i ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Također, 69.000 ugroženih kupaca energenata imat će pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, za što će biti osigurano 40 milijuna eura.
Taj status imaju korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade (ZMN), nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a mjesečna naknada povećava se na 70 eura.
Korisnici ZMN-a imat će i dalje pravo na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge, a produžuje se i naknada za troškove nabave ogrjevnog drva za 35.000 korisnika (vrijednost mjere 4 milijuna eura).
Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2.3 milijuna eura (povećava im se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0.8 na 1.2).
Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih (ukupno 6 milijuna eura), a nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente (vrijednost potpore za 111 tisuća studenata ukupno 8 milijuna eura).
Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada (128 tisuća obitelji, odnosno 230.000 djece), a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.
|
|
