Ex YU regija ekonomija (GDP, plate, standard...)

[kulinban]

Najvišu prosječnu platu u regiji ima Slovenija, 1.181,35 eura.
Nivo prosječnih plaća u 2020. godini u svim zemljama je zabilježio rast, uprkos pandemji korona virusa.
Iako je pandemija korona virusa utjecala na pad obima poslovanja u brojnim sektorima u regionu, nivo prosječnih plaća u 2020. godini u svim zemljama je zabilježio rast.
Najviše je porasla prosječna plaća u Sloveniji, i to za 59,35 eura (pokazatelji oktobar 2020. – oktobar 2019.), potom u Srbiji za 44,19, Sjevernoj Makedoniji za 36,31, Hrvatskoj za 18,41, Bosni i Hercegovini za 14,26, te najmanje, osam eura u Crnoj Gori.

I prije povećanja prosječna plaća bila je najveća u Sloveniji, potom Hrvatskoj, te Crnoj Gori.

S. Makedonija ima najnižu platu
Srbija je sa prosječnom plaćom ove godine pretekla Bosnu i Hercegovinu, a Sjeverna Makedonija, iako je zabilježila jedan od najznačajnijih porasta kada je u pitanju prosječna plaća ove godine, i dalje je ona sa najnižom u regionu.

Tako sada prosječna plaća u
Sloveniji iznosi 1.181,35 (podaci za oktobar 2020.),
Hrvatskoj 890,41,
Crnoj Gori 525 (podaci za novembar 2020.),
Srbiji 512,19,
Bosni i Hercegovini 490,76,
Sjevernoj Makedoniji 454,31 eura.

balkans.aljazeera.net/news/2020/12/31/plate-u-regiji-srbija-ove-godine-pretekla-bih

[kulinban]

Na Balkanu sve isto kao i prije 30 godina, i dalje se najbolje živi u Sloveniji, a najlošije u BiH


Životni standard u Sloveniji ostao je od 1990. do danas najbolji među zemljama koje su nekad činile Jugoslaviju, pokazuje video koji kruži internetom, a prikazuje kretanje BDP-a (bruto domaći proizvod) po stanovniku za zemlje bivše Jugoslavije – Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju za razdoblje od 1990. do 2020.

S druge strane, te 1990. godine BiH se nalazila na posljednjem mjestu i, nažalost, na istom tom mjestu nalazi se i danas. Istina, u 30-godišnjem razdoblju u nekoliko navrata, kraj 90-ih i 2007. – 2010. godine, BiH se u penjala na ljestvici pa se, recimo, Crna Gora, Makedonija ili Srbija našla iza nje, ali taj uspon kratko je trajao.

Posljednjih 10 godina čvrsto se držimo na posljednjem mjestu ljestvice, piše Večernji list BiH.

Slovenija u posljednjih 30 godina čvrsto drži prvu poziciju pa se tako jedina od svih bivših zemalja po standardu može uspoređivati s “pravom” Evropom. Do 1993. Hrvatska se nalazila na trećem mjestu, bolja je bila Srbija, i od tada hvataju zaostatak za Slovenijom. Čvrsto drže drugu poziciju.

I prošlogodišnji podaci evropske statističke agencije Eurostat pokazuju da je Bosna i Hercegovina po blagostanju ponovno na samom europskom dnu, rame uz rame s Albanijom.

I ranijih godina ovi parametri bili su na sličnom nivou, što znači da se BiH i dalje ne uspijeva popraviti u odnosu na ostale zemlje.

Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31% evropskog prosjeka. BiH ima 1% više.

Malo ispred BiH je Sjeverna Makedonija s 38%, zatim Srbija s 41%, Crna Gora s 50% te Bugarska s 53 i Turska sa 61% evropskog prosjeka kupovne moći u odnosu na BDP.

Podsjećanja radi, standardna definicija kupovne moći kaže da je to ekonomska sposobnost stanovništva da priušti kupnju robe i usluga. Osim izravne ekonomske moći, na kupovnu moć utječe i inflacija. Što je veća inflacija, kupovna moć je manja, a što je inflacija manja, kupovna moć je veća.

Budući da BiH nema značajne monetarne fluktuacije, osnovni uzrok loše kupovne moći je siromaštvo stanovništva. Ovaj parametar je izravno proporcionalan ekonomskoj moći zemlje i jedan je od najboljih indikatora stepena siromaštva stanovništva određene zemlje.

I glede potrošnje BiH je na samom evropskom dnu, odmah iza Albanije. Naime, potrošnja u Albaniji na nivou je od 40% u odnosu na evropski prosjek, a BiH je bolja za 2%.

Ispred BiH je Makedonija s 43%, slijede Srbija s 49%, Bugarska s 59%, Crna Gora s 60%, RH sa 66% te Mađarska sa 67%.

Od zemalja regije, Slovenija, prema Eurostatu, ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 88% prosjeka EU, slijedi je RH sa 65%, a nakon nje tu je i Crna Gora s 50% prosjeka EU-a.

Dok razvijene zemlje imaju nevjerovatne gubitke u ekonomiji zbog pandemije koronavirusa, u BiH, koja je u vrhu zemalja po siromaštvu u Europi, posljedice će biti katastrofalne. Procjena Svjetske banke u 2020. bila je da će oko 20% stanovništva u BiH do kraja godine biti ispod crte siromaštva, koja iznosi 270 KM za odraslu osobu, što donosi dramatične brojke. Više od 706.000 bh. građana ili svaki peti živjet će u bijedi.




Švabo u Hrvatskoj sjebo sa 11.400 partijakih uhljeba u HT telekomu na 4.000

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/radnici-ht-a-u-centru-zagreba-prosvjedovali-tvrde-da-su-im-smanjene-place-uprava-gotovo-svi-radnici-su-prihvatili-novi-model-place-rastu-do-30-7140801

[kulinban]

Prosečna zarada u Srbiji u decembru 66.092 dinara (560 eura)

rs.n1info.com/biznis/prosecna-zarada-u-srbiji-u-decembru-66-092-dinara/

Srbija pretekla BiH po visini plata za 60 eura

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučič konstatovao je danas da Srbija ekonomski zaostaje za EU, ali se približava velikom brzinom članici Unije – Bugarskoj, čiji nivo može dostići do kraja godine.
On je pri tom primijetio da se uvijek poredite sa neposrednim okruženjem, onima koji imaju iste uslove.


– Ako pogledate prije sedam godina imali smo plate niže od BiH za 40 eura, od Crne Gore za 160 eura. Danas Srbija ima više plate za 30 eura od Crne Gore. Srpski javni dug je 58 posto, a Crne Gore preko 180 posto – ukazao je on za TV Pink.

Vučić je rekao da je pozicija Srbije izuzetno dobra.

Dodao je da, prema zvaničnim podacima, Srbija za 60 eura ima veće plate od BiH. To su ozbiljni rezultati postignuti za kratko vreme.

– Naša stopa rasta prošle godine bila je minus 1, a kod prvog do nas bila je minus 5, a bilo je i minus 15 – dodao je on, prenio je Blic.

Vučić je istakao da Srbija zaostaje za EU, ali se približava velikom brzinom članici Unije Bugarskoj.

– Možemo da budemo do kraja godine na istom nivou, uprkos tome što su oni dobili 40 milijardi bespovratne pomoći od EU, a mi mnogo manje – dodao je on.

Prema njegovim riječima to pokazuje da je Srbija izgradila sistem i da može sama da radi i izgrađuje. Istakao je da je Srbija ubedljivo po ekonomskom rastu prva u regionu, te odbacio suprotne tvrdnje.

Za one koji negiraju te podatke kazao je da se njihove sve definijcije i analize kose sa realnim životom.

Vučić je izjavio da ne razumije kritike njegove najave da će minimalac biti 300 eura, dodajući da je svjestan da ni to nije dovoljno, ali da je svakako bolje nego ranijih 159 eura, koliko je minimalac iznosio prije osam godina.

Vučić je primijetio da su poslije njegove najave da će se pokušati da minimalac bude 300 eura, umjesto 159 koliko je iznosio prije nekoliko godina, prvo “skočili” pojedini sindikalni lideri, rekavši da ne može da se živi sa 300 eura, prenio je Blic.

– A, moglo je sa 159 eura…? Znam da ne može da se živi sa 300 eura, ali ipak može nešto lakše nego sa 159. To je gotovo sto procenata više nego prije devet godina – rekao je Vučić za TV Pink.


Share this:

[kulinban]

PROSJEČNA mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj je iznosila 7175 kuna,  (956 eura) što je nominalno za 5.9 posto, a realno za 3.8 posto više nego u lipnju godinu ranije, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS.)

U odnosu na svibanj, neto plaća za lipanj bila je i nominalno i realno viša za jedan posto.

Najviša prosječna neto plaća, 15.823 kune, isplaćena je u naftnoj industriji, a najniža, 4409 kuna, u proizvodnji odjeće.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj dosegnula 9671 kunu, što je nominalno za 4.6 posto, a realno za 2.5 posto više u odnosu na isti mjesec 2020.

U odnosu na svibanj, bruto plaća je bila nominalno i realno viša za 1.2 posto.

Medijalna plaća je 6023 kune
Kao i prosječna neto plaća, tako je i najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2021. isplaćena u naftnoj industriji (odnosno djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda), i to u iznosu od 24.371 kune, a najniža također u djelatnosti proizvodnje odjeće, u iznosu od 5591 kune.

U razdoblju od početka ove godine do kraja lipnja prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama bila je 7087 kuna, što je nominalno više za 5.4 posto, a realno za 4.2 posto više nego u istom razdoblju 2020.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u istom razdoblju ove godine iznosila je 9533 kune i nominalno je bila viša za 3.8 posto, a realno za 2.6 posto viša nego u istom lanjskom razdoblju.

Podaci DZS-a pokazuju i da su u lipnju ove godine bila prosječno 174 plaćena sata ili 4.2 posto više nego u ovogodišnjem svibnju, a najviše plaćenih sati bilo je u djelatnosti vodnog prijevoza, dok je najmanje plaćenih sati bilo u socijalnoj skrbi bez smještaja.

Po satu je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj iznosila 40.31 kunu, što je za 3 posto niže nego u svibnju ove godine, ali i za 5.7 posto više nego u lipnju prošle godine, dok je po satu prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj bila 54.33 kune ili 2.8 posto manje nego u ovom svibnju i za 4.4 posto više nego u lipnju 2020.

Medijalna neto plaća za lipanj 2021. iznosila je 6023 kune, a medijalna bruto plaća 7813 kuna.

[kulinban]

Značajno porasle plaće u Zagrebu od prošle godine

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 8249 kuna, (1.100 eura) što je nominalno za 7.3 posto više u odnosu na svibanj lani, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za svibanj na razini Hrvatske koja je iznosila 7104 kune, (950 eura)prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je viša za 1145 kuna.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša je prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama u Zagrebu za svibanj isplaćena u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 13.408 kuna.

Nasuprot tomu, najniža je isplaćena u proizvodnji odjeće, u iznosu od 4484 kune.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 11.440 kuna, što je porast za 5.4 posto u odnosu na svibanj 2020. godine.

[kulinban]

Za deset godina prosječna plata u BiH porasla za 161 KM, manje nego u Srbiji i Hrvatskoj 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u julu ove godine prešla je iznos od 1.000 konvertibilnih maraka (KM), a prema podacima Agencije za statistiku BiH, u posljednjoj deceniji porasla je za 161 KM, što je znatno manje u odnosu na rast prosječne plate u susjednim državama, javlja Anadolija.

Prosječna neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH u drugoj polovini 2011. godine iznosila je 819 KM (419 eura), do kraja 2020. je povećana na 966 KM (494 eura), dok je u prvoj polovini ove godine njen prosjek iznosio 980 KM (501 euro), što je za period od 10 godina ukupan rast u iznosu od 161 KM (82 eura).

Rast plata nije pratio rast troškova života

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u julu je prvi put premašila četvorocifreni iznos, te je iznosila 1.002 KM (512 eura), i to najviše zahvaljujući prosječnoj plati u entitetu RS koja je, prema podacima Zavoda za statistiku, nakon oporezivanja iznosila 1.019 KM.

U FBiH prosječna neto plata u julu iznosila je 995 KM i bila je za četiri KM niža u odnosu na juni.

Kada je riječ o zemljama regiona, prosječna plata u Srbiji je u junu ove godine iznosila 65.070 dinara (553 eura), dok je u istom mjesecu 2011. godine iznosila 39.322 dinara (334 eura), što je rast od 219 eura u posljednjoj deceniji.

U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama za juli 2021. godine iznosila 7.046 kuna (940 eura).

Prosječna neto plata u Hrvatskoj 2011. godine bila je za 215 eura niža u odnosu na današnju i iznosila je 5.441 kunu (725 eura).

[kulinban]

Objavljeno koji je trgovački lanac u Hrvatskoj prošle godine imao najveću dobit

U DJELATNOSTI trgovine u 2020. godini poslovalo je 28.615 poduzetnika, koji su zapošljavali 192.367 radnika, a ostvarili su prihode veće od 260 milijardi kuna, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina) o poslovanju poduzetnika u trgovini na veliko i malo u razdoblju 2004.-2009.-2014.-2020.

Prema podacima Fine, u 2020. je u djelatnosti trgovine na veliko i malo poslovalo 28.615 poduzetnika. Usporedbe radi, u 2004. ih je bilo 27.044, u 2009. godini 27.262, a u spomenutom razdoblju najmanje ih je bilo 2014. godine, 26.260.

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazala je da je u odnosu na 2004. broj zaposlenih u 2020. bio veći za 9540 ili 5.2 posto i iznosio je 192.367 radnika. Najveći broj zaposlenih kod poduzetnika u trgovini bio je 2009. godine, njih 198.988, a najmanji 2014. godine, njih 178.645.
Najveći dobitaš lani bio je Lidl

Najveći ukupni prihodi u trgovini na veliko i malo ostvareni su 2020., u iznosu od 260.2 milijarde kuna, što je 82.6 milijardi kuna više u odnosu na 2004. godinu.

Najveće ukupne prihode u 2020. ostvario je Konzum plus, u iznosu od 10 milijardi kuna.

Slijedi Lidl Hrvatska sa 6.1 milijardom kuna, Spar Hrvatska s pet milijardi kuna i Plodine s 4.5 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Najveća dobit razdoblja, kako navode iz Fine, također je ostvarena u 2020., u iznosu od 10.2 milijarde kuna, što je 2.5 puta više u odnosu na 2004. godinu. Najveći dobitaš lani je bio Lidl Hrvatska, s ostvarenom dobiti od 274.8 milijuna kuna.

Gubitak razdoblja bio je najveći 2009. godine i iznosio je 4.3 milijarde kuna, što je 60.9 posto više u odnosu na 2020. kada je iznosio 2.6 milijardi kuna.

Tako je konsolidirani neto rezultat trgovine lani iznosio 7.5 milijardi kuna dobiti, znatno više nego proteklih godina. Naime, u 2004. trgovina je poslovala s konsolidiranom dobiti od 1.86 milijardi kuna, u 2009. od 1.44 milijarde, a u 2014. od 2.3 milijarde kuna dobiti.

Najveće investicije u novu dugotrajnu imovinu ostvarene su 2004., u iznosu od 8.9 milijardi kuna, dok su u 2020. iznosile 2.4 milijarde kuna, što je za 72.9 posto manje nego 2004. godine.

Odnos izvoza i uvoza u djelatnosti trgovine na veliko i na malo pokazuje negativne rezultate, odnosno veći uvoz kroz promatrani presjek razdoblja, pokazuju podaci Fine. Tako su poduzetnici u trgovini na veliko i na malo najveći trgovinski deficit iskazali 2020., u iznosu od 37.4 milijarde kuna. To je znatno više nego u 2014., kada je saldo bio negativan 25.6 milijardi kuna, a veći je bio i u odnosu na 2009., kada je iznosio 36.7 milijardi kuna, i u odnosu na 2004. godinu, kada je bio negativan 36.3 milijarde kuna.

Najveći uvoznik u prošloj je godini bio Lidl Hrvatska, s ostvarenim uvozom od 2.3 milijarde kuna, a slijedi Medika s 2.1 milijardom kuna.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko i na malo u 2020. je iznosila 5816 kuna (775 eura) i bila je za 2660 kuna ili 84.3 posto veća u odnosu na plaću u 2004. godini, kada je iznosila 3157 kuna. Plaća u trgovini bila je i za 2.6 posto manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću poduzetnika Hrvatske, koja je lani iznosila 5971 kunu.

[kulinban]

Prosječna zagrebačka plaća iznosi 8.130 kuna (1.082 eura)
pogledajte u kojem je sektoru najviša, a u kojem najniža

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 8.130 kuna, što je za 5,4 posto više u odnosu na srpanj lani, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za srpanj na razini Hrvatske koja je iznosila 7.046 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1.084 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj u Zagrebu isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 13.259 kuna.

Vezane vijesti

[kulinban]

Minimalna plaća u Hrvatskoj za 2021. godinu 

Dana 29.10.2020. Vlada RH donijela je uredbu o povećanju minimalne plaće za 2021. godinu

Minimalna BRUTO plaća za 2021. godinu iznosi 4.250,00 kn. (564 eura)
Minimalna NETO plaća za 2021. godinu iznosi 3.400,00 kn.(450 eura)

isplate.info/minimalna-placa.aspx

[kulinban]

Građani BiH za pun rezervoar rade tri i po dana, Srbi dva, Slovenci jedan, Nijemci šest sati...
Matematika je jasna...


Građani Srbije za pun rezervoar goriva od 50 litara moraju da rade 20 sati ili dva i po radna dana, dok u Sloveniji vozači mogu da napune svoje automobile poslije samo jednog dana rada odnosno osam i po sati dok je Nijemcima potrebno još manje, odnosno šest i po sati rada.

Ova računica Blic Biznis pokazuje da iako posljednjih mjeseci cijena goriva raste i na globalnom i na regionalnom tržištu, računica pokazuje da po zemljama postoji velika razlika kada govorimo o odnosu zarada i novca koji je potrebno izdvojiti za “tankovanje” rezervoara.

Naime, za 50 litara benzina, koliki je prosječan kapacitet automobila, vozači u Srbiji moraju da plate 69,5 eura, a oni koji voze “dizelaše” čak 71,5 eura. Sa prosječnom platom od 560 eura i podrazumijevanim osmočasovnim radnim vremenom, oni zarađuju 3,5 eura na sat a to znači da im je za pun rezervoar benzina potrebno 19,8 sati a dizela 20,4 sata odnosno oko dva i po radna dana.

Slično vrijeme na poslu moraju da provedu i građani susjedne Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ako žele da napune svoje rezervoare.

Prosječna plata u Crnoj Gori je 530 eura, a pošto je za 50 litara benzina potrebno 71,5 eura, to znači da Crnogorci treba da za ovu vrstu goriva rade 21,6 sati. U ovoj državi bolje prolaze vozači koji voze dizelaše jer im je za pun rezervoar potrebno 19,7 sati. Makedonci imaju platu od 459 eura, pa za pun rezervoar benzina rade 20,8 sati a dizela 18,3. Naime, iako im je prosječna plata najniža u regionu tamo je i cijena goriva značajno manja .

I vozači u Bosni i Hercegovini kraće rade za pu rezervoara iako im je prosječna zarada niža nego u Srbiji, iznosi 509 eura. Oni za rezervoar od 50 litara benzina, koji košta 59 eura, treba da rade 18,5 sati dok za dizel 18,2 sata jer za to treba da plate 58 eura.

Gorivo u Hrvatskoj je trenutno najskuplje među zemljama bivše Jugoslavije, pa je za tankovanje “do vrha” benzina u ovoj zemlji potrebano 75 evra. Ipak, sa prosječnom platom od 940 evra, odnosno satnicom od 5,8 evra, zapadni susjedi mogu da napune svoje automobile “benzince” za 12,8 sati rada a dizelaše za 13,4. Naime, tamo je za rezervoar od 50 litara benzina potrebno izdvojiti 75 evra a dizela 78,5 eura.

Najbolje su prošli građani Slovenije koji imaju najveće prosječne plate – oko 1.250 eura, pa za pun rezervoar benzina treba na poslu da provedu 8,5 sati a dizela pola sata više, odnosno devet sati. Naime, kod njih za “takovanje” benzina treba platiti 66 evra a dizela 71,5 eura.

U znatno boljoj poziciji i od Slovenije su oni u Njemačkoj u kojoj je prosječna plata nešto više od 2000 eura. Tamo je cijena litra benzina 1,65 eura a dizela 1,54 pa im je za 50 litara potrebno 82,5 odnosno 77 eura. Matematika je jasna – za pun rezervoar benzinca moraju da rade 6,6 a dizelaša 6,1 sat.


Gorivo u Srbiji poskupjelo je od početka godine 28 dinara, a dizel 23 dinara. Slična situacija je i u zemljama regiona ali neke države poput Sjeverne Makedonije i Bosne ipak su značajno jeftinije. Tako kod južnih susjeda litar dizela košta 1,05 evra a benzina 1,19.

U Bosni i Hercegovini je litar benzina 1,18 a dizela 1,16 dok je u Hrvatskoj litar dizela dostigao cijenu od 1,57 evra a benzina 1,50. To je skuplje i od bogatije Slovenije gde litar benzina košta 1,362 evra a dizela 1,43.

U Njemačkoj je ipak za liar benzina potrebno izdvojiti 1,65 a dizela 1,54 evra.

za prosječnu satnicu na osnovu prosječne plate u pojedinim državama,
za rezervoar od 50 litara bemzina potrebno je raditi u:
Crnoj Gori 21,6 sati
Srbiji i Vojvodini 19,8 sati
Bosni i Hercegovini 18.5 sati

Hrvatskoj 12,8 sati

Sloveniji 8,5 sati

Njemačkoj 6,6 sati

[kulinban]

Ko ima najviše a ko najniže penzije u regionu

Mnogi penzioneri u zemljama regije Zapadnog Balkana spadaju u dio populacije koja živi u dosta teškoj socio-ekonomskoj situaciji koja je, kako i sami kažu, svake godine sve teža i neizvjesnija.

Reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) istražila je visinu penzija u zemljama regiona, a zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Prema podacima državnih institucija, Hrvatska je u augustu isplatila mirovine, odnosno penzije za 1.237.070 građana i prosječna je iznosila 2.802 kune, odnosno 373,1 euro, što je više za 20,3 posto u odnosu na 2013. godinu kada je bila 310.

Nakon Hrvatske, slijedi Crna Gora u kojoj penzioneri mjesečno u prosjeku primaju oko 293 eura. Podaci Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore pokazuju da je prosječna penzija u Crnoj Gori u augustu 2021. godine iznosila tačno 293,05 eura, a u zemlji ima ukupno 114.131 korisnika penzije. Prosječna penzija u Crnoj Gori u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosila 278 eura, veća je za 5,3 posto.

U Sjevernoj Makedoniji prosječna penzija 255 eura
Potom slijedi Sjeverna Makedonija u kojoj je, kako pokazuju podaci Udruženja saveza penzionera Sjeverne Makedonije, prosječna isplaćena penzija u junu ove godine iznosila 255 eura (15,705 makedonskih denara), što je više za 77 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 144 eura.

U Srbiji, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije, prosječna penzija u augustu ove godine iznosila je 29.368 dinara, odnosno 249,9 eura. To je 14,1 posto više u odnosu na 2013. godinu kada je prosječna penzija u Srbiji iznosila 219 eura.

Na začelju je Bosna i Hercegovina u kojoj, prema posljednjim podacima, penzioneri u prosjeku mjesečno primaju oko 215 eura, što je više za 25,7 posto u odnosu na prije osam godina kada je prosječna penzija iznosila 171 euro.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna penzija u Federaciji BiH u septembru ove godine iznosila je 428,22 KM, ili 218,9 eura, a broj korisnika penzije iznosio je 427.428. Podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske također pokazuju da je prosječna penzija u tom bh. entitetu u septembru ove godine iznosla 414,12 KM, odnosno 211,7 eura.

Penzije u mnogim drugim zemljama u Evropi mnogo su više od primanja penzionera u regiji Balkana. Poređenja radi, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.290 eura, u Italiji 1.100 eura, Češkoj 599,8 eura, Sloveniji 549 eura…

Penzioneri u teškoj ekonomskoj situaciji
Penzioneri u Bosni i Hercegovini također ističu da žive u dosta teškoj ekonomskoj situaciji, koja je posljednjih mjeseci dodatno pogoršana zbog porasta cijena osnovnih životnih namirnica.

[kulinban]

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 7.118kuna (947 eura)

što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,9 posto, a realno za 2,7 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

U odnosu na plaću za srpanj, prosječna isplaćena neto plaća za kolovoz je bila nominalno veća za jedan posto, a realno za 0,8 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za kolovoz isplaćena je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 11.140 kuna, a najniža je isplaćena u proizvodnji odjeće, u iznosu od 4.351 kune.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za kolovoz ove godine iznosila je 6.014 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od toga iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za kolovoz iznosila je 9.611 kuna, što je nominalno više za 4,6 posto, a realno za 1,5 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

U odnosu na plaću za srpanj, prosječna bruto plaća bila je nominalno veća za 1,3 posto, a realno za 1,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za kolovoz iznosila 39,94 kune, a bruto 53,93 kune.

U kolovozu je prosječna neto satnica bila za 1,3 posto veća nego u mjesecu ranije, a za 1,5 posto u odnosu na osmi mjesec prošle godine.

Bruto satnica je bila 1,6 posto veća na mjesečnoj, a 0,3 posto na godišnjoj razini.

U kolovozu je bilo prosječno 175 plaćenih sati, što je na razini prethodnog mjeseca. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodnom prijevozu, 186, a najmanji u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) te u socijalnoj skrbi bez smještaja, po 161.

[kulinban]

Najavio je da će donijeti dvije važne odluke.

- Jedna je povećanje minimalne plaće od 1.1. sljedeće godine. Temeljito smo raspravili sve opcije. Minimalna plaća se povećava na 3750 kn - 500 eura neto. Time prvi put podižemo minimalnu plaću na više od pedeset posto prosječne plaće. Prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7.118 kuna, a medijalna je bila 6.014 kuna. Donedavno smo imali minimalnu plaću tek 30 posto prosječne. Povećanje je veće nego kod tri prethodne vlade, rekao je Plenković.

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povecanje-minimalca-od-nove-godine-popis-stanovnistva-produljuje-se-do-14-studenog-15113917

[kulinban]

Udruga poslodavaca: Takvo povećanje minimalca nije u skladu sa stanjem gospodarstva

HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) poručila je da tako značajno povećanje iznosa minimalne plaće, za više od 10 posto, nije u skladu sa stanjem u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo te da od vlade očekuju kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najviše pogođenih sektora.

Naime, vlada je na današnjoj sjednici usvojila uredbu po kojoj će minimalna neto plaća od 1. siječnja 2022. godine iznositi 3750 kuna, što je povećanje za 350 kuna ili 10.3 posto, čime će ujedno minimalna plaća prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće.

HUP je bio za oprezno povećanje minimalca

"Podsjećamo kako rast minimalne plaće mora uzeti u obzir povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost mora posvetiti djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih", navedeno je na stranicama HUP-a.

Upravo imajući na umu rast inflacije od 2.5 posto, povećanja bruto plaće od početka ove godine s 9373 na 9488 kuna te trenutačno gospodarsko stanje, HUP je predlagao oprezno povećanje minimalne plaće za 2.5 posto, odnosno za 106.25 kuna, istaknuli su iz poslodavačke udruge.

"Vlada je u potpunosti zanemarila stanje gospodarstva"

Ocijenili su i da je vlada ovim potezom u potpunosti zanemarila kriterij stanja gospodarstva, a da su oni ponavljali kako se poduzetnici i društvo nisu oporavili od poslovno loše 2020. godine.

"Proveli smo anketu svojih članova prema kojoj je 83 posto ispitanika iz prerađivačke industrije, koja zapošljava skoro četvrtinu svih zaposlenika Hrvatske, osjetilo rast cijena sirovina od minimalno 20 pa sve do 200 posto. Osim rasta sirovina, u sličnim rasponima poduzetnici doživljavaju i rast cijena energenata, osobito struje i plina. Nedopustivo je da pojedine monopolističke tvrtke u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, troškove vlastitih neracionalnosti i neadekvatnog planiranja neodgovorno prenose na poduzetnike", poručili su iz HUP-a, napomenuvši i da vlada i Grad Zagreb kao osnivači najvećih monopolista u državi moraju zaustaviti takve štete za gospodarstvo.

Moguće povećanje nezaposlenosti i povećanje rada na crno

Dodali su da se ovi novi izvanredni troškovi događaju povrh činjenice da je 2020. bila loša poslovna godina zbog ograničene mogućnosti poslovanja, a najviše je pogodila upravo one djelatnosti s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih kojima vlada, ocijenili su, mora dati posebnu pozornost kod određivanja iznosa minimalne plaće.

"Očekivali smo od vlade da će prepoznati ove okolnosti i da će za značajniji rast iznosa minimalne plaće čekati stabilnije gospodarske prilike. Očekujemo kako dio poduzetnika neće podnijeti ovo značajno troškovno povećanje, radi čega može doći do povećanja nezaposlenosti ugroženih skupina radnika i povećanja rada na crno", napisali su iz HUP-a.

Zaključno, poručili su da za ublažavanje ovih učinaka od vlade očekuju da provede kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najranjivijih sektora, koje treba definirati i omogućiti njihovo korištenje istovremeno sa stupanjem na snagu povećanog iznosa minimalne plaće, dakle od 1. siječnja 2022. godine.

[kulinban]

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će minimalna zarada od januara naredne godine biti 35.025 dinara (300 eura).

„Mi smo doneli odluku da minimalna zarada bude povećana za 9,4 odsto. Taj minimalac iznosiće 35.025 dinara. To je oko 115 odsto povećanje nominalno. Inflacija naša će, prema proceni, biti oko 3,5 odsto“, rekao je Vučić za televiziju B92.

On je rekao da od 1. januara sledi povećanje penzija, za 5,5 odsto.

„Uz to ide dodatak od 20.000 dinara, a mi ćemo imati još pomoći i podrške za penzionere“, kazao je predsednik.

Prema njegovim rečima, plate u javnom sektoru će rasti između sedam i osam odsto.

„Svi zdravstveni radnici, pripadnici vojske i radnici u socijalnom sektoru imaće povišicu od osam odsto, a ostali oko sedam odsto“, rekao je Vučić.

On je naglasio da je zadovoljan zbog stope rasta koju ćemo imati, a uz kombinovane stope iz ove godine od 7,5 odsto i prošlogodišnje stope, sa kumulativnih 6,7 odsto „bićemo najbolji u Evropi“.

„Računali smo da će naš deficit biti oko 3,8 milijardi evra, ali je projekcija u međuvremenu smanjena, da bi danas deficit bio 98 milijardi dinara ili oko 800 miliona evra“, kazao je Vučić i dodao da za građane to znači da imamo zdravu ekonomiju i nižu stopu javnog duga, „pa ćemo godinu završiti sa oko 50 odsto učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu“.