|
Post by kulinban on Oct 13, 2022 5:11:34 GMT
OPĆA skupština Ujedinjenih naroda osudila je ruski pokušaj nezakonite aneksije četiriju djelomično okupiranih ukrajinskih regija i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez. Tri četvrtine Opće skupštine, ukupno 143 zemlje, glasale su za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zahvalio se svih zemljama. "Zahvaljujem svakoj od 143 države koje su podržale povijesnu rezoluciju UN-a pod nazivom Teritorijalni integritet Ukrajine: Obrana načela Povelje UN-a. Svijet je rekao svoje. Ruski pokušaj aneksije je bezvrijedan i nikad ga slobodne nacije neće priznati. Ukrajina će vratiti svu svoju zemlju", napisao je Zelenskij u tvitu.
Četiri su zemlje, uz Rusiju, glasale protiv rezolucije
Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Za osudu ruske aneksije glasala je i Srbija, zemlja koja tradicionalno podržava Rusiju. Još 35 zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 14, 2022 5:53:36 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 14, 2022 9:47:16 GMT
NEMAČKA OTVORENO UCENILA BEOGRAD?! "Srbija će ući u EU tek kada prizna Kosovo!"
Šefica nemačke diplomatije Analena Berbok otvoreno je ucenila Beograd, poručujući da će Srbija ući u Evropsku uniju tek kada prizna lažnu državu 'Kosovo'!?!
Berbokova je ovo rekla juče na zajedničkoj konferenciji za medije sa takozvanom 'ministarkom spoljnih poslova Kosova' Donikom Gervalom. Berbokova je istakla da 'bez međusobnog priznanja nema članstva u Evropskoj uniji ni za Srbe, ni za Albance', a istovremeno je pozvala sve u južnoj pokrajini da preregistruju KS tablice na 'RKS' kako bi ubrzali proces integracija!?!
Dugotrajna politika
Prema rečima Berbokove, dalji napredak u dijalogu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine jeste ključan za čitav region.
- Bez međusobnog priznanja nema članstva u EU! Imati dve članice EU koje se međusobno ne priznaju jeste nezamislivo. Bitno je da se 'Kosovo' i sve njene susedne države razvijaju u miru i na evropski način. Napredak u dijalogu o normalizaciji odnosa je ključan, jer rešava praktična pitanja koja imaju uticaj na život građana, a to je potrebno na putu ka EU. Ima puno toga što mi možemo podržati u tom procesu - naglasila je Berbokova.
Šefica nemačke diplomatije pozvala je Srbe na Kosovu i Metohiji da prihvate 'kosovske' registarske tablice.
- Važno je to što su prištinske vlasti poručile svima koji tablice još nisu promenili da je to moguće učiniti bez dodatnih troškova. Istovremeno, apelujem na sve Srbe na Kosovu da promene tablice. Nemačka podržava taj proces. Srbiji je rečeno da se to praktično pitanje za građane mora rešiti i implementirati ono što je dogovoreno, jer to doprinosi poverenju. Jasno je da je 9.000 srpskih registarskih tablica još na Kosovu, što minira suverenitet Kosova - kazala je Berbokova.
www.sd.rs/vesti/kosovo/nemacka-otvoreno-ucenila-beograd-srbija-ce-uci-u-eu-tek-kada-prizna-kosovo-2022-10-14?utm_source=ShareMedia.rs&utm_medium=widget&utm_campaign=razmena%2bsadrzaja
|
|
|
Post by kulinban on Oct 17, 2022 12:24:53 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 19, 2022 12:17:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 21, 2022 6:06:29 GMT
Picousti kmeči o žrtvama bombardovanja NATO 1999.
od 09:19 Ubijeno 2.500 ljudi, 82 djece
|
|
|
Post by kulinban on Oct 23, 2022 16:49:53 GMT
OBJAVA HRVATSKOG NOVINARA ZATRESLA REGION: "Idiot je onaj ko ne vidi da je Donbas RS, a Mariupolj Sarajevo" "Ko ne vidi sličnost Putina i Miloševića je naprosto glup", rekao je Jandrić
Ilija Jandrić , hrvatski novinar i TV voditelj, objavio je na svom Facebook nalogu status u kojem je osudio sve one koji relativiziraju rusku agresiju na Ukrajinu.
Ističe da je za njega svako ko opravdava Putina moralna nula. Poredio je Mariupolj sa Sarajevom i Vukovarom, a separatističke vojne snage sa vojskom RS-a i RSK-a.
Njegovu objavu prenijeli su brojni mediji u regionu.
" Svako stariji od 40 godina pamti 1991. i Domovinski rat, a danas opravdava Putina i Rusiju i širi "whataboutism", za mene je moralna nula, nitkov od čovjeka ili tek plaćenik agresora.
Ko ne vidi da je Mariupolj isto što i Vukovar ili Sarajevo je ili budala ili zločest čovjek. Ko ne vidi u Donbasu RSK ili RS je idiot. Ko ne vidi sličnost Putina i Miloševića je naprosto glup.
Mlađima koji ne pamte rat mogu oprostiti naivnost da nasjedaju na fake news, ali vi koji ste barem išli u školu kad se Vukovar dogodio, nemate ispriku! Pamtit ćemo vas dobro..., rekao je Jandrić u statusu koji je, u međuvremenu, obrisan na Facebooku.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2022 19:14:33 GMT
FARUK ŠEHIĆ ZA "GUARDIAN": "Kako je Putin govorio identično kao Milošević i Karadžić"Šehićeva kolumna u Guardianu objavljena je pod naslovom: “Morao sam se boriti za Bosnu. Tako znam da Ukrajinci mogu pobijediti i da će se obnoviti.” “Zaustavite čovjeka na ulici u Sarajevu i pitajte ga što misli o ratu u Ukrajini, a on će vam reći da misli da se gotovo sve što se dogodilo u ratu u BiH događa u Ukrajini.” Napisao je ovo Faruk Šehić u kolumni za ugledni britanski The Guardian. Šehić je, podsjetimo, bosanskohercegovački pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Šehićeva kolumna u Guardianu objavljena je pod naslovom: “Morao sam se boriti za Bosnu. Tako znam da Ukrajinci mogu pobijediti i da će se obnoviti.” Autor podsjeća čitatelje britanskih dnevnih novina kako smo u aprilu obilježili 30. godišnjicu rata protiv Bosne i Hercegovine. “Početak aprila 1992. smatramo trenutkom početka nove ere: imamo prije, tokom i poslije katastrofe. Mjesec dana nakon rata u Ukrajini vidio sam Ukrajince koji su počeli koristiti frazu ‘prije rata’. Prošli smo kroz sve što im se događa, ali niko nas o tome ne pita niti želi da pomognemo”, piše Šehić, poentirajući kako rat, neminovno, dovodi do toga da na život i smrt počnete gledati drugim očima. Zatim, Šehić pripovijeda o tome kako rat mijenja pisce i njihovu percepciju o tome “kako i da li treba pisati”; navodi kako je rat promijenio njegovo pisanje, citira i ukrajinsku pjesnikinju Darynu Gladun o tome kako su događaji u Ukrajini promijenili njeno pisanje. “Brojnim sarajevskim pjesnicima isto se dogodilo i tokom opsade ovog grada – najduže u povijesti modernog ratovanja. Poznati slovenski pjesnik Tomaž Šalamun svojedobno je rekao da je za vrijeme rata u Bosni potpuno prestao pisati poeziju. Piše Šehić potom i o početku rata u našoj zemlji. Kako je studirao u Zagrebu, ali se vratio u Bosansku Krupu, shvativši šta će “uskoro početi”. “Pio sam pivo i slušao muziku na terasi kafića Casablanca u Bosanskoj Krupi kada je došlo do napada. Sjećam se da sam na sebi imao leviske, jaknu i adidas tenisice. Dan je bio lijep, ali nešto poslije 18 sati počeo je topnički napad. Tada sam shvatio što znači izraz ‘u smrtnom užasu’. Militanti Srpske demokratske stranke, potpomognuti snagama bivše Jugoslavenske narodne armije, granatirali su grad s okolnih brda. Nisam se dobrovoljno prijavio niti sam bio regrut. Bili smo okruženi neprijateljskim snagama i nije bilo izlaza iz tog područja (kasnije nazvanog Bihaćki džep ili Bihaćki okrug) osim ako se nije moglo letjeti. Uzeo sam oružje jer sam istjeran iz svog stana, svoje ulice i svog kvarta. Moja je savjest zahtijevala da se borim”, dalje piše bh. pisac, poručivši kako se 44 mjeseca borio kao vojnik, a kasnije i kao časnik predvodeći jedinicu od 130 ljudi u teškim borbenim operacijama na samom kraju rata. “Hronološko vrijeme prestaje otkucavati tokom rata. Nosili smo satove na ruci, ali su pokazivali besmisleno vrijeme. Bili smo odsječeni od ostatka naše zemlje i civiliziranog svijeta. Bili smo pet sati vožnje od Beča, barem prije rata. Sada smo živjeli kao da smo na kraju svijeta, pa je vrijeme bilo nebitno. U nama je otkucavalo jedno novo vrijeme – ono koje brojite od trenutka kada se vaš idilični, građanski život sruši i postanete izbjeglica. Nakon prvih trenutaka šoka, brzo smo prigrlili apokaliptični način života.” Iskustvo rata nije nešto što želite, dodaje Faruk Šehić. “Nismo ni znali da nas srpski nacionalisti doživljavaju kao Druge, koje treba protjerati iz ‘srpskih zemalja’, pobiti, silovati i zatvoriti u logore”, piše on, poručujući kako je genocid počeo u Prijedoru, u ljeto 1992, gdje su “svi nesrbi morali nositi bijele trake oko ruke i izvjesiti bijele plahte na prozore svojih kuća i stanova”, a završio je sudski dokazanim genocidom u Srebrenici u julu 1995. “Fraza ‘nikad više’ ponavljala se u prijedorskim koncentracijskim logorima u ljeto 1992, a sada se ponavlja u Ukrajini”, piše on. “Trenutno se Ukrajinci bore na život ili smrt. Nemate što izgubiti osim vlastitog života kada ste najjači.” Nažalost, Šehić bilježi kako i agresija na Ukrajinu ima sva obilježja dugog rata iscrpljivanja: “Na dan kada je počeo rat u Ukrajini, napisao sam na Twitteru da će Rusi počiniti ratne zločine, iako se oni još nisu dogodili. Svakome ko je gledao i slušao Vladimira Putina bilo je jasno da će uskoro uslijediti rat i zvjerstva. Ukrajinu je nazvao lažnom državom, a Ukrajince lažnim narodom. Slobodan Milošević i Radovan Karadžić isto su govorili o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima – da su lažni i da ne zaslužuju da postoje. Te su riječi kasnije pretvorene u najgore zločine u Europi od Drugog svjetskog rata. Nadam se da zločini ruske vojske neće nadmašiti one počinjene u mojoj zemlji.” Otkrit ćemo, zaključuje, puni razmjer zvjerstava i zločina ruske invazije na Ukrajinu kada rat završi. “Najvažnije je da se ruski ratni stroj u Ukrajini slomi i zaustavi. Diktator razumije samo jezik sile, dok mu moć jača politika popuštanja. Ljudi u EU morat će napustiti svoju zonu udobnosti jer to je žrtva koja se od njih traži dok se Ukrajinci bore i umiru da održe mir i prosperitet u EU. Ako Ukrajina bude poražena, nikada više nećemo živjeti u miru koji trenutno vlada.” Kolumnu Šehić zaključuje na sljedeći način: “Gradovi Ukrajine bit će obnovljeni iz pepela. Cijela zemlja može ponovno ustati. Ono što se ne može vratiti su mrtvi. Te rane nikad ne zacjeljuju, ali s njima se može i mora živjeti. Trauma gubitka vas obilježi i nikada vas ne napušta. Ali, vjerujem u hrabrost i hrabrost ukrajinskih vojnika i građana, kao što sam vjerovao u nas. Vjerujem u pobjedu života nad smrću.” Kompletnu kolumnu Faruka Šehića možete pročitati OVDJE. www.theguardian.com/commentisfree/2022/oct/25/bosnia-ukraine-europe-peace-russia-war
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2022 6:05:17 GMT
CNN: Putin daje sve od sebe da postigne dva cilja. Očajnički kupuje vrijeme
RUSKI predsjednik Vladimir Putin daje sve od sebe da postigne dva cilja. Cilj Zapada mora biti zaustaviti ga, piše u analizi za CNN David Andelman, novinar, politički analitičar i pisac. U nastavku prenosimo njegov komentar:
Prvo, Putin nastoji odvratiti pažnju svoje nacije od zasljepljujuće očitog - činjenice da itekako gubi na bojnom polju i ne uspijeva postići čak ni znatno smanjene ciljeve svoje invazije. Drugo, Putin očajnički igra s vremenom - nadajući se da će politički sat i početak zime u Europi iscrpiti volju i energiju zapadnih sila. koje su gotovo uništile njegov vojno-industrijski stroj i oružanu moć Rusije. Europske brige
Zapad nastavlja opskrbljivati ukrajinski ratni stroj, koji se pokazao učinkovit u ovoj bitci David protiv Golijata. Hoće li se ta opskrba nastaviti ovisi o nekoliko faktora. U ranim jutarnjim satima u petak u Bruxellesu, sile Europske unije dogovorile su plan za kontrolu cijena energije koje su skočile nakon embarga na ruski uvoz i poteza Kremlja, koji je naglo smanjio opskrbu prirodnim plinom.
Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron bio euforičan napuštajući summit, za koji je rekao da je "održao europsko jedinstvo", pojavile su se podjele među državama članicama. Njemačka je, naime, skeptična prema bilo kakvom ograničenju cijena. Putinovi prijatelji u Europi
Sve su te podjele dio Putinovog sna. Neke u Europi mogle bi se pokazati ključnima za postizanje ciljeva Kremlja - a to je da dođe do razdora u Europi. Njemačka i Francuska već su u sporu oko mnogih pitanja. Nova vlada preuzela je vlast u Italiji. Giorgia Meloni položila je u subotu prisegu kao prva žena premijerka Italije, a jedan od njezinih krajnje desnih koalicijskih partnera u međuvremenu je izrazio "duboko poštovanje" prema Putinu. Silvio Berlusconi snimljen je na okupljanju svojih stranačkih lojalista kako s radošću opisuje 20 boca votke koje mu je Putin poslao, zajedno s "vrlo slatkim pismom". Drugi član vladajuće talijanske koalicije, Matteo Salvini, imenovan u subotu za zamjenika premijerke, rekao je tijekom kampanje: "Ne bih želio da sankcije [Rusiji] više štete onima koji ih nameću nego onima koje pogađaju". U isto vrijeme, Poljska i Mađarska, dugogodišnje ultradesničarske srodne duše ujedinjene protiv liberalne politike EU, sada se nisu složile oko Ukrajine. Poljska se duboko uvrijedila zbog proputinovskih osjećaja mađarskog populističkog čelnika Viktora Orbana. Amerika
Čini se da su slične sile na djelu i u Washingtonu, gdje je čelnik Zastupničkog doma republikanske stranke Kevin McCarthy, koji bi mogao postati predsjednik Zastupničkog doma ako republikanci preuzmu kontrolu nakon izbora sljedećeg mjeseca, rekao: "Neću napisati bjanko ček Ukrajini". Utjecajni 30-člani progresivni klub u Kongresu pozvao je Bidena da otvori pregovore s Rusijom o okončanju sukoba. Nekoliko sati kasnije, predsjednica kluba Mia Jacob, suočena s burom kritika, poslala je novinarima izjavu u kojoj "pojašnjava" zahtjev. SAD je ponudio više od 60 milijardi dolara pomoći otkako je Biden preuzeo dužnost, a samo su republikanci glasovali protiv najnovijeg paketa pomoći.
Ukratko, Putinu je u interesu da produži sukob što je duže moguće, kako bi sukob među silama na Zapadu postao što veći. Duga, hladna zima u Europi, inflacija i više kamatne stope dovode do recesije na obje strane Atlantika, što bi moglo stvoriti još veći pritisak na ionako skeptične vođe i dovesti do odluke da povuku financijsku i vojnu potporu Ukrajini. Što preostaje Putinu?
S druge strane, Putinovo objavljeno ratno stanje, napadi na civilne ciljeve duboko u unutrašnjosti Ukrajine i novi zapovjednik u Ukrajini, general Sergej Surokin, ukazuju na rastuću frustraciju koja ograničava strah da bi ruski narod mogao početi primjećivati ono što je dugo bilo očito : Putin gubi.
Ovo je upravo trenutak kada je bitno da Ukrajina i njeni zapadni saveznici ustrajno nastave dalje.
Surokin se prošlog tjedna pojavio na moskovskoj televiziji kako bi sugerirao da je novi cilj Kremlja – koji zapravo datira desetljećima unatrag – spriječiti Ukrajinu da se pridruži EU, a posebno NATO-u. Surokin je rekao: "Želimo samo jednu stvar, da Ukrajina bude neovisna o Zapadu i NATO-u i da bude prijatelj ruske države".
Tvrdolinijaš Pavela Gubareva, ruski marionetski vođa u Donjecku, izrazio je svoje stvarne namjere prema Ukrajincima: "Ne dolazimo vas ubiti, već vas uvjeriti. Ali ako se ne želite uvjeriti, ubit ćemo vas. Ubit ćemo koliko god treba: 1 milijun, 5 milijuna ili vas sve istrijebiti".
Ovo bi trebao biti stvarni strah svakoga na Zapadu tko je još uvijek spreman dvoumiti se oko stopostotne podrške Ukrajini i njezinom narodu.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2022 6:44:05 GMT
Picousti kmeči o žrtvama bombardovanja NATO 1999.
od 09:19 Ubijeno 2.500 ljudi, 82 djece
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2022 13:04:26 GMT
Svađa u njemačkoj vladi zbog ulaska Kine u vlasništvo hamburške luke: ‘Nećemo nove ovisnosti o stranim režimima‘
Njemačka vlada odlučila je kompaniji Cosco odobriti kupnju udjela od 24,9 posto kontejnerskog terminala Tollerort
Njemačka vlada i dalje se nalazi na udaru kritika nakon što je u srijedu odobrila kompromisni prijedlog ulaska jedne kineske tvrtke u vlasničke strukture luke u Hamburgu.
"Kupnja udjela kontejnerskog terminala Tollerort u hamburškoj luci od kineske državne kompanije Cosco proširuje strategijski utjecaj Kine na njemačku i europsku infrastrukturu te nesrazmjerno povećava njemačku ovisnost od Kine", stoji u protokolu njemačkog ministarstva vanjskih poslova, koje su u vladi preuzeli Zeleni.
Prema informacija iz vladinih krugova, i neka ministarstva koja su u rukama koalicijskog partnera Liberalno-demokratske stranke (FDP), jednako kao i ministarstvo gospodarstva i ministarstvo vanjskih poslova, na čijem su čelu ministri iz redova stranke Zeleni, pokazala su neslaganje s odlukom njemačke vlade da dopusti kineskoj državnoj kompaniji da preuzme udjel kontejnerskog terminala.
Njemačka vlada je na svojoj redovitoj sjednici srijedom odlučila kompaniji Cosco odobriti kupnju udjela od 24,9 posto kontejnerskog terminala Tollerort.
Time što je u konačnici smanjen udjel, koji je prema prvotnom prijedlogu trebao biti 35 posto, onemogućeno je da tvrtka Cosco imenuje članove upravnog odbora te da odlučuje o strateškom usmjerenju tvrtke, tj. ona nema prava veta na odluke o poslovnim smjernicama. Kod udjela ispod 25 posto također nije potrebna provjera parlamentarnih odbora.
Prvo je Cosco htio preuzeti 35 posto udjela kontejnerske kompanije, što je odobravao jedino kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke), ali su se svi ostali resori protivili.
Ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) rekao je, aludirajući na njemačku ovisnost o ruskom plinu, kako se ne smiju dopustiti "nove ovisnosti" o stranim režimima.
I demokršćanska oporba također se usprotivila ulasku kineskih državnih kompanija u osjetljive infrastrukturne projekte kao što je kontejnerski terminal Tollerort.
"Nakon odobravanja ruske agresije na Ukrajinu i posljednjeg kongresa komunističke partije Kine, pitanje je smijemo li ovakvoj jednoj zemlji dopustiti pristup kritičnoj infrastrukturi", rekao je predsjednik Kršćansko- demokratske unije Friedrich Merz.
Njemački kancelar Scholz, koji početkom studenoga putuje u Kinu, cijelo je vrijeme opravdao ovo kinesko sudjelovanje govoreći kako se ne radi o "cijeloj hamburškoj luci".
Scholz je prije ulaska u njemačku vladu godinama obnašao dužnost gradonačelnika Hamburga.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 27, 2022 11:30:25 GMT
AMERIČKI NUKLEARNI NOSAČ AVIONA STIŽE U SPLIT!
Hrvati dočekuju ponos mornarice SAD-a, NATO planira velike vojne manevre!
Reč je o najmlađem američkom nosaču aviona i jednom od najvećih ratnih brodova na svetu Američki nosač aviona USS Džordž H.V. Buš (CVN-77) na nuklearni pogon uploviće narednog meseca pred Luku Split, a odobrenje za uplovljavanje doneće vlada na današnjoj sednici, piše zagrebački Jutarnji list.
Brod spada u klasu Nimitz. Ukupna dužina mu je 333 metara i ima preko 100.000 tona deplasmana. Najveća brzina prelazi 30 čvorova, a pogone ga dva nuklearna reaktora. Može da plovi više od 20 godina bez dopunjavanja goriva. Kapacitet broda je 3.532 članova posade i može nositi 90 aviona I helikoptera.
Brod je izgrađen 2009. godine, a cena izgradnje bila 6,2 milijarde dolara.
"UŠ George H.W. Bush" u ovom trenutku predvodi veliku NATO vojnu vežbu ''Neptune Strike 2022'' koja se do 28. oktobra odvija u Mediteranu. Vežba uključuje preko 80 aviona, 14 brodova i oko 6.000 pripadnika iz 24 države NATO saveznika i partnera, uključujući Finsku i Švedsku.
Podseća se da će to biti drugi dolazak američkog nosača aviona klase Nimitz na nuklearni pogon u Split ove godine. U februaru je u Dalmaciji bio i nosač aviona Hari S. Truman.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 28, 2022 12:06:05 GMT
Datum od kojeg strepi cijela Ukrajina:
‘Nažalost, ovo bi moglo izvući Putina iz ralja poraza‘ SAD je Ukrajini do sad poslao 18 raketnih sustava Himars, u sklopu paketa pomoći vrijednog 52 milijarde dolara Republikanci su već ranije upozorili da postoji mogućnost da će smanjiti pomoć Ukrajini, ako osvoje kontrolu nad Kongresom na nadolazećim izborima. ‘Midterm elections‘ održavaju se dvije godine nakon predsjedničkih, odnosno na pola predsjedničkog mandata. Na njima se bira svih 435 članova Zastupničkog doma i 35 članova Senata, a ovogodišnji izbori održat će se 8. studenog. Odgovore na nekoliko ključnih pitanja o tome mogu li izbori utjecati na tijek rata između Ukrajine i Rusije, donosi BBC. www.bbc.com/news/world-us-canada-63407089Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je videozapis koji prikazuje vatreni niz raketa američke proizvodnje koje obasjavaju noćno nebo dok pogađaju metu, dok u pozadini svira pjesma Metallice. Oružje koje su Amerikanci dali Ukrajincima je moderan višecijevni bacač raketa, poznatiji pod nazivom Himars. SAD je Ukrajini do sad poslao osamnaest raketnih sustava Himars, u sklopu paketa pomoći vrijednog 52 milijarde dolara. Vojni stručnjaci i ukrajinska vlada kažu da je potpora bila ključna za njihovu misiju. Ukrajinci bi bili pregaženi bez toga, rekao je Mark Cancian, bivši pukovnik američkih marinaca i stručnjak za obranu u Centru za strateška i međunarodna istraživanja. Cijeli niz potpore uskoro bi mogao biti doveden u pitanje jer su republikanci izrazili zabrinutost za izdvajanje tolike svote novca na Ukrajinu, dok se Amerikanci bore s rastućim troškovima života. Što republikanci kažu o pomoći Ukrajini?
Ranije u listopadu, Kevin McCarthy, čelnik manjine u Zastupničkom domu, sugerirao je da Kongres pod kontrolom republikanaca neće biti sklon napisati ‘bjanko ček‘ Ukrajini. - Mislim da će ljudi biti pogođeni recesijom i neće pisati bjanko čekove Ukrajini, rekao je Punchbowl Newsu. Trenutno je njegova stranka favorit za preuzimanje kontrole nad donjim domom Kongresa koji, prema američkom Ustavu, pokreće sve rezolucije o potrošnji. Kao predsjedavajući, McCarthy bi odlučivao koji prijedlozi zakona odlaze na glasanje.
Ostali republikanci izrazili su slične sumnje. Missourijski senator Josh Hawley, u svibnju je rekao da pomoć Ukrajini nije u interesu Amerike i dopušta Europi da iskorištava njihovu velikodušnost i oslobodi se opterećenja. Komentari su istaknuli podjele u stranci, bivši potpredsjednik Mike Pence oštro je osudio branjenje Putina i članove vlastite stranke koji bi ih natjerali da se odvoje od svijeta. S njim se slaže i čelnik republikanaca u Senatu, Mitch McConnell, koji je pozvao bijelu kuću da pojača pomoć Ukrajini. Rekao je da SAD treba učiniti što više kako bi opskrbio Ukrajinu potrebnim alatima za suprotstavljanje ruskoj agresiji. Zanimljivo je da su samo republikanci, njih 57 u Zastupničkom domu i 11 u Senatu, glasali protiv paketa pomoći Ukrajini od 40 milijuna dolara ovog proljeća. Hoće li SAD doista povući pomoć?
U Europi raste zabrinutost o budućnosti rata. - Ako se Amerika povuče, Putin bi mogao iščupati pobjedu iz ralja poraza, rekao je britanski zastupnik Tobias Ellwood, član parlamentarnog odbora za obranu. Ukrajinski dužnosnici i promatrači sa sjedištem u SAD-u kažu da je malo vjerojatno da će pomoć biti značajno smanjena, bez obzira na ishod nadolazećih izbora.
Ukrajinski ministar obrane, Oleksii Reznikov, vjeruje da pomoć neće biti uskraćena. Prijašnji sastanci s američkim zastupnicima, koji su uključivali i demokrate i republikance, ostavili su na njega takav dojam. - Puno signala je ukazivalo na to da nema veze tko će biti na vlasti, dvostranačka podrška Ukrajini bit će nastavljena. Vjerujem u to, rekao je Reznikov.
John Herbst, koji je bio američki veleposlanik u Kijevu između 2003. i 2006. godine, rekao je da bi McCarthy mogao biti krivac za političko zauzimanje stava u korist svoje stranke. - Nema sumnje da na populističkoj, Trumpovoj strani stranke, postoji skepticizam u pogledu pomoći Ukrajini. Čak i mali dio neprijateljstva prema Ukrajini i određeno poštovanje prema Putinovoj Rusiji, rekao je Herbst. Dodao je da postoji velika šansa da će nakon izbora ojačati populističko krilo stranke u Kongresu, ali hoće li taj pritisak dovesti do smanjenja financiranja i dalje je otvoreno pitanje. Demokrati su odgovorili na McCarthyjeve komentare ponavljajući svoju potporu Ukrajini, iako imaju unutarstranačke pobunjenike koje moraju držati u redu. Skupina ljevičarskih demokrata povukla je pismo u kojem je pozivala na pregovaračko rješenje rata u Ukrajini zbog optužbi da potkopavaju predsjednika Joea Bidena. Kako američka javnost gleda na rat u Ukrajini?
Ankete pokazuju da je potpora Amerikanaca još uvijek velika, ali postoje znakovi da se smanjuje što više rat odmiče. Prošli mjesec 20 posto građana izjasnilo se da SAD pruža Ukrajini previše pomoći, prema Pew Researchu, što je porast u odnosu na 12 posto u svibnju i 7 posto u ožujku ove godine.
Još uvijek postoji velik dio Amerikanaca koji podržavaju nastavak pomoći, prema anketi Reuetrs/Ipsosa, ranije ovog mjeseca ta brojka je iznosila 73 posto. Iako je dugoročna budućnost američke pomoći Ukrajini nejasna, Herbst je rekao da vjeruje da će se javna potpora Ukrajini nastaviti ako političari iznesu čvrst argument.
- Mogli biste dobiti obje stranke u SAD-u, govoreći o dvostranačkim uvjetima i iznoseći opasnosti ruskih akcija u Ukrajini. Ako se to dogodi, ne sumnjam da će američki narod u potpunosti podržati Ukrajinu što se tiče ulaganja i resursa koje im pružaju danas, čak i dvije ili tri godine kasnije, rekao je Herbst.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 31, 2022 14:11:04 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 15, 2022 12:32:23 GMT
Generalna skupština UN-a usvojila je sinoć rezoluciju kojom se Rusija poziva na odgovornost za kršenje međunarodnog prava zbog invazije na Ukrajinu. Istom rezolucijom se traži da Rusija isplati odštetu Ukrajini.Ovo je inače rezolucija koja se odnosi na rusku invaziju na Ukrajinu, koja je dobila najmanju podršku u GSUN, od svih do sada usvojenih pet dokumenata ove vrste. Rezoluciju su podržale 94 države, protiv je bilo 14, dok ih je 73 bilo suzdržano. Od zemalja iz regiona koje nisu članice EU, BiH je podržala ovu rezoluciju, kao i Crna Gora i Sjeverna Makedonija, dok je Srbija bila suzdržana. Rezolucijom se predviđa i uspostava "međunarodnog mehanizma za naknadu štete, gubitka ili ozljede proizašle iz pogrešnih radnji" Rusije protiv Ukrajine. Također, predviđeno je uspostavljenje međunarodnog registra za dokumentovanje zahtjeva za isplatu odštete.
Međutim, za razliku od rezolucija koje usvaja Vijeće sigurnosti, rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće.
Stalni predstavnik Rusije u GSUN-a Vasilij Nebenzja očekivano usprotivio se donošenju ovakve rezolucije. Prema njegovim riječima, ovom rezolucijom uska grupa država nastoji da blagoslovi bezakonje, a GSUN-u se pokušavaju dati sudska ovlaštenja.
- Nedostatak ove inicijative je očigledan. Sa pravne tačke gledišta, odredbe projekta ne podnose kritiku, pravno su ništave i pokušaj su da se legalizuje ono što ne može biti legalizovano sa stanovišta važećeg međunarodnog prava.
Istovremeno, koautori ne mogu a da ne shvate da će usvajanje ovakve rezolucije povući posljedice koje im se mogu vratiti bumerangom.
Nacrt rezolucije predviđa stvaranje neke vrste "međunarodnog mehanizma reparacije". A dalje, kažu, "pitanje tehnologije" – ovaj mehanizam će kreirati posebna grupa zemalja, koje će odlučivati kako će on funkcionirati. Odnosno, Generalna skupština je pozvana da da carte blanche za stvaranje određenog tijela o čijoj funkcionalnosti većina prisutnih nema ni najmanju ideju.
Ove zemlje će po sopstvenom nahođenju određivati, odnosno imenovati počinioce i utvrđivati razmjere štete, načine njene naknade itd. UN neće igrati nikakvu ulogu u ovom procesu.
Da li države u razvoju uopšte žele da imaju bilo šta sa takvom inicijativom?
Smatramo da je za većinu njih ne samo apsurdno, već i uvredljivo to što je zapadnim zemljama palo na pamet da traže, a ne plaćaju reparacije, kazao je ruski predstavnik.
|
|