|
Post by kulinban on May 27, 2024 10:43:59 GMT
Kosovo postalo pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-a, samo jedna članica bila protiv
Parlamentarna skupština NATO-a odobrila je danas preporuku za unapređenje statusa Kosova iz članice posmatrača u pridruženu članicu. Većina zemalja glasala je za, jedan glas je bio protiv, a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj.
Kako pišu kosovski mediji, članica koja je glasala protiv je bila Mađarska.
Parlamentarna skupština NATO-a institucionalno je odvojena od NATO-a, ali služi kao važna poveznica između NATO-a i parlamenata zemalja članica.
Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a.
Osim njih, u njegovim aktivnostima sudjeluju i izaslanici devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih promatračkih izaslanstava. Pridruženi članovi mogu donositi odluke i izmjene i dopune odluka. Također, mogu služiti kao posebni izvjestitelji udruženi u odbore, kako bi predstavili svoje perspektive u izvješćima NATO-a i Parlamentarne skupštine. Međutim, oni nemaju pravo glasati o izvještajima, odlukama ili vodstvu Skupštine, niti doprinose njezinu proračunu. Trenutno ima devet pridruženih članica među kojima su Bosna i Hercegovina i Srbija. Kosovo je godinama imalo delegaciju promatrača s dva mjesta. Sada, s unapređenjem statusa, očekuje se u proširenje kosovskog izaslanstva.
|
|
|
Post by kulinban on May 28, 2024 9:15:35 GMT
RAFALI U SRBE KAO PREPORUKA ZA NATO: Takozvano Kosovo dobilo status pridruženog člana u parlamentarnoj skupštini Alijanse
ZA sabotažu dijaloga sa Beogradom, neispunjavanje potpisanih sporazuma i svakodnevni teror nad srpskim narodom Priština je nagrađena još jednim stepenikom više u međunarodnim organizacijama.
Ovoga puta, parlament tzv. Kosova unapredio je status u Parlamentarnoj skupštini NATO iz posmatračkog - u status pridruženog člana. Odluka je doneta juče, na prolećnom zasedanju u Sofiji, bez konsenzusa, protiv je jedino glasala Mađarska, dok je 14 članica PS bilo uzdržano. Pridruženi član postala je i Malta.
Osim poslanika zemalja koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost lažne države - Španija, Rumunija, Slovačka i Grčka, ruku "za" nisu podigle ni delegacije koje priznaju tzv. Kosovo - Francuska i Italija. Naši predstavnici, koji su dan ranije pismom zatražili da se status tzv. Kosova u PS NATO ne menja, zahvalili su svim zemljama koje su pokazale razumevanje za argumente Srbije i odolele pritiscima. - Posebnu zahvalnost izražavamo delegaciji Mađarske, koja je izričito glasala protiv ove odluke - navodi se u saopštenju srpske delegacije. - Našim predstavnicima nije bilo omogućeno da se jave za reč pre glasanja, niti nakon potvrđivanja. Napominjemo da nismo bili konsultovani tokom procesa donošenja ove odluke. Rezultati glasanja pokazuju da nije bilo konsenzusa i svi smo svedočili veoma opasnom presedanu.
Prema navodima naših predstavnika, ovim potezom nagrađeni su "dobro planirani, kontinuirani, sistematski i široko rasprostranjeni etnički motivisani napadi na srpsko civilno stanovništvo", zbog kojih je 15 odsto Srba napustilo teritoriju KiM u poslednjih godinu dana - a 212.000 srpskih i drugih nealbanskih interno raseljenih lica nikada se nije vratilo.
- Dodatno su pogoršani uslovi za život svakom Srbinu na KiM. Oni već žive u uslovima koji su u potpunosti neprihvatljivi u današnjoj Evropi - žive kao u getu. Nagrađen je Aljbin Kurti za sve jednostrane poteze koje je sprovodio tokom poslednjih nekoliko godina, na koje su ga upozoravali EU, NATO i drugi međunarodni faktori. Dodatno su ohrabrene privremene institucije u Prištini da ne sprovode postignute dogovore, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština, što je obaveza od pre 11 godina. Prekršena je i Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN i svi dosada postignuti dogovori u okviru dijaloga Beograda i Prištine.
Kurti je unapređenje statusa iskoristio za nove provokacije.
- Uoči 25. godišnjice oslobođenja Sofija, glavni grad države koja je pre 25 godina otvorila vazdušni prostor NATO avionima u pohodu na Srbiju, sada je bila mesto sastanka na kome smo napravili važan korak u evroatlantskim integracijama, uprkos kampanji Srbije - naveo je Kurti. Komentarišući ovu odluku, direktor Kancelarije za KiM Petar Petković upitao je Zapad "kakave su to sankcije protiv Prištine, kada je od trenutka kada su "uvedene" dobila viznu liberalizaciju, učestvuje na svim međunarodnim skupovima i napreduje ka određenim međunarodnim organizacijama. - Da li su unapređenim statusom nagrađeni za upucavanje Srećka Sofronijevića, Dragiše Galjka, braće Stefana i Miloša Stojanovića? Da li su ovaj status zaslužili zbog godišnjice nasilnog upada i preuzimanja opština na severu KiM, koje drže protivno volji većinski srpskog naroda na severu, koji danonoćno maltretiraju i obespravljuju ili možda taj status zaslužuju time što 12 meseci zabranjuju ulazak srpske robe na KiM? Da li je odbijanje Prištine da više od 11 godina ne formira ZSO zapravo zasluga za status pridruženog člana u PS NATO? Kao što smo na delu videli da nikakve garancije ni EU ni NATO ne važe kada su Srbi u pitanju, tako svedočimo još jednom sunovratu vrednosti zarad nečijih geopolitičkih interesa na prostoru Zapadnog Balkana - taksativno je pobrojao Petković.
Parlamentarna skupština NATO je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna veza između ove vojne organizacije (čijem članstvu Priština teži) i parlamenata zemalja članica. To je transatlantska interparlamentarna organizacija koja okuplja nacionalne parlamente 32 zemlje članice NATO. Osim delegacija država NATO, u njenim aktivnostim učestvuju i delegati iz 10 pridruženih država, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih delegacija posmatrača. Pridruženi članovi, među kojima su i Srbija i Bosna i Hercegovina, mogu da učestvuju u skoro svim aktivnostima odbora i plenarnim sednicama, da iznose rezolucije i amandmane, ali nemaju pravo da glasaju o izveštajima i rezolucijama, niti doprinose njenom budžetu.
|
|
|
Post by kulinban on May 28, 2024 9:36:47 GMT
Kosovo je postalo pridruženi član NATO PA (skupštine) Sada ima istu poziciju kao i Srbija! Znao sam da će se ovo dogoditi čim su potpisali Partnerstvo za mir! Slanje pisama je GLUPO! Radi se u kontinuitetu! Neko ZNA da radi, neko NE ZNA!
|
|
|
Post by kulinban on May 29, 2024 12:29:11 GMT
"DA SAM PREDSEDNIK, BOMBARDOVAO BIH OVE GRADOVE": Tramp izneo šokantne tvrdnje, pa mnoge ostavio bez teksta
BIVŠI američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi „bombardovao Moskvu“ ako bi tokom njegovog mandata ruske snage ušle u Ukrajinu, piše list „Vašington post“.
- Na primer, na jednom od događaja za prikupljanje sredstava, Tramp je, iznenadivši neke sponzore, izjavio da bi bombardovao Moskvu i Peking ako bi Rusija (za vreme njegovog predsedničkog mandata) uvela trupe u Ukrajinu, a Kina na Tajvan - piše „Vašington post“. Kako se navodi, Tramp često komentariše spoljnu politiku, kao i inflaciju i probleme sa migracijom u SAD, pokušavajući da dobije više novca od donatora tokom svoje predizborne kampanje. Ranije je Tramp rekao da njegovu zemlju vode „idioti“ i „nekompetentni ljudi“. Po njegovim rečima, Vašington bi se u narednih pet meseci mogao naći „u trećem svetskom ratu“ zbog nekompetentnosti aktuelnog predsednika SAD Džozefa Bajdena. Izbijanje sukoba u Ukrajini i Pojasu Gaze povezao je sa politikom aktuelne američke administracije.
(Sputnjik)
|
|
|
Post by kulinban on May 29, 2024 12:56:16 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 30, 2024 5:13:06 GMT
Izraelska vojska zauzela cijelu granicu između Gaze i Egipta dugu 14 kilometara
Izraelske snage preuzele su kontrolu nad tampon zonom duž granice između pojasa Gaze i Egipta, saopćilo je u srijedu vojska te zemlje, dajući Izraelu efektivnu vlast nad cijelom kopnenom granicom palestinske teritorije.
Izrael je također nastavio smrtonosne napade na Rafah u južnoj Gazi uprkos naredbi Međunarodnog suda pravde da se okončaju napadi na grad, u koji se ranije sklonila polovina od 2,3 miliona stanovnika Gaze.
Na televizijskom brifingu, glavni vojni glasnogovornik Daniel Hagari rekao je da su izraelske snage preuzele "operativnu" kontrolu nad "filadelfijskim koridorom", koristeći kodni naziv izraelske vojske za koridor dug 14 kilometara duž jedine granice Pojasa Gaze sa Egiptom.
"Koridor Filadelfija služio je kao linija 'kisika' za Hamas, koji je redovno koristio za krijumčarenje oružja u područje pojasa Gaze", rekao je Hagari.
Hagari nije naveo na šta se odnosi "operativna" kontrola, ali je izraelski vojni zvaničnik ranije rekao da su izraelske "čizme na zemlji" duž dijelova koridora.
Granica s Egiptom duž južnog ruba bila je jedina kopnena granica Pojasa Gaze koju Izrael nije direktno kontrolisao. Ranije u srijedu, Izrael je poslao tenkove u napade na Rafah.
Oni su u utorak prvi put ušli u srce Rafaha uprkos naredbi najvišeg suda Ujedinjenih nacija da se odmah zaustavi napad na grad.
Svjetski sud je rekao da Izrael nije objasnio kako će zaštititi evakuisane iz Rafaha i osigurati hranu, vodu i lijekove. Svojom presudom Hamas je također pozvao da odmah i bezuslovno oslobodi taoce odvedene iz Izraela 7. oktobra.
Stanovnici Rafaha rekli su da su izraelski tenkovi ušli u Tel Al-Sultan na zapadu i Yibnu i blizu Shaboure, a nakon toga su se povukli prema tampon zoni na granici s Egiptom, umjesto da ostanu na mjestu kao u drugim ofanzivama.
"Primili smo pozive u pomoć od stanovnika Tel Al-Sultana gdje su bespilotne letjelice ciljale raseljene građane dok su se kretali iz područja u kojima su boravili prema sigurnom teritoriju", rekao je zamjenik direktora hitne pomoći i hitnih službi u Rafahu, Haitham al Hams.
Palestinski zdravstveni zvaničnici rekli su da je 19 civila ubijeno u izraelskim zračnim napadima i granatiranju širom Gaze. Izrael optužuje militante Hamasa da se kriju među civilima, što Hamas poriče.
|
|
|
Post by kulinban on May 30, 2024 5:30:38 GMT
Kosovska policija zaplijenila novac iz trezora Narodne banke Srbije
Zapljena novca iz trezora Narodne banke Srbije u Kosovskoj Mitrovici izazvala je novi diplomatski incident između Kosova i Srbije.
Kosovska policija je izvijestila da je prilikom kontrole ekspoziture trezora Narodne banke Srbije zaplijenila određenu količinu dinara, eura i švicarskih franaka.
Ukupna vrijednost zaplijenjenog novca iznosi 152.290 dinara (oko 2.500 KM), 4.580 eura i 940 švicarskih franaka. Ova akcija dolazi nakon prethodne akcije 20. maja, kada je kosovska policija zatvorila sve ekspoziture Poštanske štedionice, uključujući i sjedište Trezora.
Međutim, tada nisu uspjeli otvoriti sef jer nadležna osoba s ključevima nije bila prisutna.
Nakon identifikacije upravnika koji je donio ključeve sefa, isti je otvoren u prisustvu policijskih istražitelja i uz prisustvo branioca.
U daljim koracima, pravosudni organi bit će uključeni kako bi se donijele sve pravne odluke u vezi s ovim slučajem.
|
|
|
Post by kulinban on May 30, 2024 7:02:32 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 30, 2024 10:43:25 GMT
Španjolska obustavlja progon Katalonaca koji su organizirali referendum o neovisnosti
ŠPANJOLSKI parlament je sa 177 glasova "za" i 172 "protiv" usvojio zakon o amnestiji kojim će se obustaviti sudski progoni Katalonaca koji su 2017. organizirali zabranjeni referendum o neovisnosti.
Španjolska lijeva vlada predvođena premijerom Pedrom Sanchezom je još prije šest mjeseci najavila zakon kojim bi moglo biti obuhvaćeno oko 370 Katalonaca, ali ga je pravno i u parlamentu osporavala desnica zbog čega je tek sada došao na konačno glasanje.
Sanchez je ranije rekao da će taj zakon dovesti do pomirbe i suživota u autonomnoj pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika. Stranke desnice su u Madridu organizirale u nedjelju prosvjed na kojem se prema njihovoj procjeni okupilo 80.000 prosvjednika, a prema Sanchezovoj vladi 20.000. Narodna stranka desnog centra i desni Vox optužili su Sancheza za "izdaju".
"Danas je povijesni dan. Dobivena je bitka u stoljećima dugom sukobu između katalonske i španjolske nacije", izjavila je katalonska zagovornica neovisnosti Miriam Nogueras tijekom parlamentarne rasprave.
Stranke koje zagovaraju neovisnost Katalonije, jednog od najbogatijih dijelova Španjolske, podbacile su na regionalnim izborima održanima prije dva tjedna. Sanchezovi socijalisti dobili su ondje najviše glasova, ali nedovoljno za samostalno sastavljanje vlade. Trenutno traju razgovori o formiranju vlade.
Katalonija je posljednjih 14 godina imala vladu koja je zagovarala odcjepljenje od Španjolske. Bivši katalonski premijer Carles Puigdemont, koji se nalazi u egzilu u Belgiji, bio je proglasio 2017. neovisnu republiku Kataloniju. To proglašenje nije, međutim, bilo primijenjeno.
Sanchezova manjinska vlada u Španjolskoj ovisi u parlamentu o podršci stranaka za neovisnost, uključujući stranku "Zajedno za Kataloniju" kojoj pripadaju Puigdemont i Nogueras.
|
|
|
Post by kulinban on May 31, 2024 5:07:16 GMT
Povijesna presuda. Trump proglašen krivim po svim točkama optužnice
POROTA je u prvom kaznenom postupku protiv republikanca Donalda Trumpa odlučila da je bivši američki predsjednik kriv po 34 točke optužnice zbog afere s porno zvijezdom Stormy Daniels. Trump je osuđen za lažiranje poslovnih zapisa u sklopu pokušaja sakrivanja isplate 130 tisuća dolara Stormy Daniels u zamjenu za njezinu šutnju o navodnoj aferi uoči predsjedničkih izbora 2016. godine. Trump je cijelo vrijeme gledao ispred sebe, osim u trenutku dok su porotnici čitali presudu. Tada je gledao u porotnike koji su čitali presudu. Ovom presudom je Trump postao prvi bivši američki predsjednik koji je osuđen za kazneno djelo.
Trump: Ovo je namješteno
Trump je nakon presude održao govor u kojem je rekao da se radi o namještenom suđenju, te da ga Biden na ovaj način pokušava diskreditirati.
Kaže da sudac nije bio nepristran, te da se radi o sramotnom suđenju. Najavio je da će se nastaviti boriti. "Ova zemlja je otišla k vragu", rekao je. "Ovo još nije ni približno gotovo", rekao je Trump i izašao iz sudnice.
Protiv Trumpa svjedočio njegov bivši odvjetnik Michael Cohen, Trumpov bivši odvjetnik koji je navodno isplatio Daniels, ranije je na sudu rekao kako je obavijestio svog klijenta o isplati. Trumpovi odvjetnici prikazali su Cohena kao osuđenog kriminalca i lažljivca, podsjećajući na njegov boravak u zatvoru zbog porezne prijevare i laganja Kongresu. Cohenova priča uglavnom se poklapa sa svjedočenjem Daniels i Davida Peckera, urednika tabloida koji je rekao da je radio s Trumpom i Cohenom na suzbijanju negativnog izvještavanja o Trumpu tijekom republikanske utrke za Bijelu kuću.
Čeka se odluka o kazni
Sudac Juan Merchan s njujorškog suda će naknadno odrediti kaznu, a izricanje je najavljeno 11. srpnja. Trumpu prijeti maksimalna kazna od četiri godine zatvora, iako osuđeni za takva djela često dobivaju kraće kazne, novčane ili uvjetne kazne. Ovom presudom SAD ulazi u dosad nepoznato područje uoči izbora 5. studenoga kada će se Trump, republikanski kandidat, suočiti s aktualnim predsjednikom, demokratom Joeom Bidenom. Ankete javnog mnijenja pokazuju da su Trump i Biden (81) u tijesnoj utrci, a istraživanje Reutersa/Ipsosa pokazalo je da bi osuđujuća presuda Trumpa mogla koštati potpore neovisnih i republikanskih glasača.
Biden: Trumpa možemo poraziti samo na izborima
Američki predsjednik Joe Biden rekao je, nakon presude, da se Trumpa može poraziti jedino na izborima. "Postoji samo jedan način da Donalda Trumpa držimo izvan Ovalnog ureda: glasačkim listićima", napisao je Biden na X.
Bidenova kampanja je objavila da ova presuda pokazuje kako "nitko nije iznad zakona".
|
|
|
Post by kulinban on Jun 3, 2024 6:42:23 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jun 3, 2024 11:41:13 GMT
Nesposobna oporba omogućila Vučiću da postane ‘srpski Kim Jong-un‘, a sve je izvjesnije tko će biti njegov nasljednik
Oporba je fiksirana je na uklanjanje Vučića ‘diktatora‘, ali rijetko istupa protiv njegove politike koja je jedna od vrlo remetilačkih i opasnih za Srbiju i regiju
Na krnjim lokalnim izborima (dio oporbe nije se natjecao, ali tko je toj više-manje "neprozračnoj" oporbi kriv) Aleksandar Vučić trijumfirao je u 84 grada i općine od 88 gdje su se održavali izbori! Tako je barem on rekao u izbornoj noći.
Nije pobijedio samo u Tutinu, gdje su Bošnjaci apsolutna većina, te u vojvođanskim gradovima s priličnom mađarskom zajednicom Bačka Topola, Knjaževac i Senta, mada nije dobio ni u Preševu, gdje većinu imaju Albanci. No, to nije tako bitno, a ni ne smeta mu. Doduše, ne znači na će svugdje obnašati vlast, ali u velikoj većini hoće. A ono što je njemu najvažnije - ima apsolutnu vlast u Beogradu, Novom Sadu te najvjerojatnije i u Nišu, mada su tamo pobjedu proglasili i oporba i njegov SNS, ali je kako se čini sve je u "jednom zastupniku".
A taj presudni glas je jedini predstavnik Ruske stranke, Tihomir Perić, koji će gotovo sigurno stati uz Vučića. Treba napomenuti da je ta stranka ušla i u beogradsku skupštinu. Tako da će biti još, u sljedećim danima, natezanja oko Niša, koji se već proglasio "slobodnim gradom", ali ga Aleksandar Vučić neće samo tako dati.
Oporba se nadala da bi "zauzimanjem" Beograda bio početak kraja Aleksandra Vučića, ali sada je i Beograd u potpunom njegovom vlasništvu, a višemjesečni prosvjedi "Srbija protiv nasilja", na kojima su se okupljali deseci tisuća ljudi, još jednom kao i slični prijašnji prosvjedi protiv Vučića, nisu dali rezultate, a on je uspio unijeti raskol i među njih.
Na kraju je Vučić čak svojom morbidnom manipulacijom uspio i strašni pokolj u Osnovnoj školi Ribnikar u Beogradu te krvavi pohod u Mladenovcu okrenuti sebi u prilog, premda su oni bili impuls za velike građanske prosvjede koju su najavljivali konačni njegov pad. Podsjetimo, na svoje mitinge doveo je obitelji žrtava tih sumanutih pokolja.
Ovakvu premoćnu pobjedu Vučiću je dobrim dijelom omogućila nesposobna oporba koja se potpuno raspala jer se nisu mogli dogovoriti ni oko zajedničkog izlaska kao ni oko zajedničkog neizlaska na izbore. Svatko je gledao samo sebe, pa će neobuzdani Aleksandar Šapić ponovno postati gradonačelnik glavnog grada. No, sada je kao, nekakav novi lider srbijanske oporbe, isplivao Savo Manojlović, šef pokreta "Kreni - promeni", ali samo zato što neki viđeniji, ali isto tako za Vučića neopasni, dosadašnji oporbeni političari nisu izašli na izbore, poput Dragana Đilasa, Marinike Tepić, bivšeg predsjednika Borisa Tadića ili Zdravka Ponoša. Koliko će on plivati, vidjet ćemo. Tako su oni svojim "nečinjenjem" znatno pomogli Vučiću, kao i slaba izlaznost koja je u prosjeku bila 50 posto, a možda čak i nešto niža, što uvijek Vučiću ide u prilog jer on ima "disciplinirano i kontrolirano" biračko tijelo. Vučić je sa svojom listom svugdje dobio najviše glasova, no da se oporba uspjela dogovoriti, dojam je, vjerojatno bi u mnogim sredinama oni sada bili pobjednička opcija ili bi makar jako otežali Vučićevoj opciji da mirno vlada, kako će to sada biti u Beogradu, gdje je na zadnjim izborima, u prosincu, oporba bila na rubu pobjede. Sada su propali potpuno (oporba će imati tek nešto više od trećine gradske Skupštine glavnoga grada) bez obzira na optužbe o neregularnostima, dovođenju birača iz drugih sredina, glasovanju istih ljudi više puta i slično. No, nesloga unutar oporbe, odnosno bolje rečeno nesposobnost da ponudi i bude prepoznatljiva alternativa Vučiću, uz uobičajene tradicionalne izborne makinacije, apatiju i nezainteresiranost oporbenih glasača, ponovno su bili dobar adut vlasti. Aleksandar Vučić, iako je predsjednik države, a nije više ni čelnik vladajućeg SNS-a, opet je bio nositelj liste, koja je i ovaj put nosila njegovo ime. Konačno, on je i sam svojim stranačkim podanicima kazao kako su oni bez njega ništa i da ne bi pobijedili na izborima. Nije daleko od istine, ali i potvrda da Srbija postala prava autokracija i da se Vučić ponaša kao rodonačelnik nove dinastije, po obrascu Sjeverne Koreje. Konačno, stalno je u društvu svog starijeg sina Danila Vučića, čije prisustvo na slavlju u stranačkim prostorijama nije zanemario ni jedan režimski mediji koji drži do sebe. No, vratimo se oporbi. Zašto ih Vučić već godinama uspijeva izigrati? Ne samo zato što je uspio iskontrolirati sve medije, kupiti i pridobiti mnoge poznate Srbe, zauzeti institucije i napraviti bizarni i groteskni patetični mučenički kult (zašto Srbi padaju na te izlizane nacionalističke petparačke fore, pitanje je za psihologe i sociologe, ako ne i za psihijatre), nego u prvom redu zato što se oporba umnogome ne razlikuje od Vučićeve nacionalističke memorandumsko-miloševićevske mantre. Oporba je "personalizirala" svoju političku borbu samo na njega i fiksirana je na uklanjanje njega kao "diktatora", ali rijetko istupa protiv njegove politike koja je vrlo remetilačka i opasna i za Srbiju i za regiju. Ne treba ići daleko, njihov stav o Kosovu, Crnoj Gori, Republici Srpskoj ili Rezoluciji o Srebrenci, zapravo se ne razlikuje od one koju propagira Vučić. Oporba će ismijati njegovo patetično zamatanje u srpsku zastavu u UN-u, ali će isto tako Rezoluciju proglasiti i "antisrpskom" ili će u vezi s Kosovom čak Vučića optuživati za izdaju, a da nudi neki alternativni prijedlog kojim bi se problem pokušao riješiti. I Savo Manojlović, nova oporbena zvijezda, uklapa se u tu "šprancu". Vučić spretno manipulira s time, stoga izborni rezultati ne začuđuju. A Vučić je još moćniji i opasniji.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 4, 2024 10:39:20 GMT
RAMPA ZA ORBANA: I Austrija podržala predlog da se Mađarskoj ukine pravo glasa u EU
AUSTRIJSKE vlasti su podržale predlog Belgije da se Mađarska liši prava glasa u EU jer odbija da pruži pomoć Kijevu, rekao je predstavnik austrijskog Ministarstva spoljnih poslova.
Prethodno je ministar spoljnih poslova Belgije Adža Labib rekao da bi Unija trebalo da razmotri takvu mogućnost. - Očekujemo da će se svih 27 članica pridržavati principa na kojima je zasnovana Unija…To posebno važi za period predsedavanja. Imajući to u vidu, podržavamo da se striktno poštuje procedura po 7. članu kada je reč o Mađarskoj - rekao je on za „Politiko“. Prema 7. članu Ugovora o EU, ako neka zemlja redovno i ozbiljno krši principe Unije ona može biti privremeno lišena prava glasa. Belgija trenutno predsedava EU a od 1. jula do kraja godine će to biti Mađarska.
(Sputnjik)
|
|
|
Post by kulinban on Jun 10, 2024 5:28:32 GMT
Šta nam otkrivaju izbori za Evropski parlament: Rast ekstremne desnice, ali se centar održao
Predviđa se da će krajnje desničarske stranke osvojiti rekordan broj mjesta u Evropskom parlamentu, što je rezultat koji bi, ako se potvrdi, oštro osudio briselyku političku struju i donio neizvjesnost budućem smjeru Evrope.
Nakon tri dana glasanja u 27 država članica Evropske unije, izlazna anketa pokazala je da će krajnje desne stranke osvojiti oko 150 od 720 mjesta u parlamentu, što će glavnim strankama vjerovatno otežati stvaranje većine potrebne za usvajanje zakona .
U govoru u nedjelju navečer, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da rezultati pokazuju da njezina Evropska narodna stranka (EPP) – za koju se predviđa da će osigurati najviše mjesta – još uvijek može djelovati kao "sidro stabilnosti", ali je pozvala svoje političke saveznike da pomognu u zaštiti od ekstremističkih stranaka.
“Centar se drži. No istina je i da su ekstremi na ljevici i na desnici dobili podršku i zbog toga rezultat dolazi s velikom odgovornošću za stranke na centru”, rekla je publici u Briselu.
Potpuni rezultati bit će objavljeni kasnije u ponedjeljak, kada će započeti proces izgradnje koalicije dok evropski centristi nastoje ostaviti po strani svoje razlike kako bi ispratili oživljavajuću krajnju desnicu.
Većina dobitaka krajnje desnice bila je koncentrirana u zemljama koje biraju veliki broj mjesta: Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.
Nakon što je izlazna anketa pokazala da se očekuje da će krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen poraziti vlastite kandidate, francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je svoj parlament i raspisao riskantne prijevremene izbore, s prvim krugom 30. juna.
Prvi rezultati pokazali su da je RN osigurao 31,5 posto glasova, više nego dvostruko više od udjela Macronove Renesansne stranke, koja je dospjela na drugo mjesto s 15,2 posto glasova, odmah ispred socijalista na trećem mjestu s 14,3 posto.
U slavljeničkom govoru u sjedištu RN-a prije Macronove šokantne objave, čelnik stranke Jordan Bardella rekao je da "poraz bez presedana sadašnje vlade označava kraj ciklusa i prvi dan post-Macronove ere".
Poput Macrona, njemački kancelar Olaf Scholz također je pretrpio jak udarac u izlaznoj anketi, budući da su njegovi socijaldemokrati (SD) postigli najlošiji rezultat od 14 posto, dok je glavna stranka Kršćanskih demokrata (CDU) bila na vrhu s 29,5 posto glasova. glasova, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bila je druga sa 16,5 posto.
Dok će rezultati oblikovati politički smjer EU-a za sljedećih pet godina, ova skupina nacionalnih izbora često se smatra de facto referendumom o sadašnjim domaćim vladama, što bi moglo predstavljati probleme za Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2027. i za Scholza na saveznim izborima u Njemačkoj sljedeće godine.
Mnogo se toga promijenilo u Evropi od posljednjih parlamentarnih izbora 2019., nakon što je Britanija napustila blok 2020., a Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., stavljajući velik dio kontinenta na ratnu nogu dok je nastojala poslati očajnički potrebne zalihe Kijevu i državama članicama ojačali vlastitu odbranu.
“Naravno da se ovi izbori ne odvijaju u vakuumu. Svijet oko nas je u nemiru. Sile izvana i iznutra pokušavaju destabilizirati naša društva i pokušavaju oslabiti Evropu”, rekla je von der Leyen.
Dok val krajnje desnice može dodatno zakomplicirati nastojanja Bruxellesa za jedinstvom, same krajnje desničarske stranke ostaju relativno podijeljene. AfD je politički beskućnik: uklonjen je iz krajnje desne stranke Identitet i demokracija (ID) nakon što je njen glavni evropski kandidat Maximilian Krah rekao da ne smatra sve članove nacističke skupine SS kriminalcima. Nekoliko drugih stranaka krajnje desnice nalazi se među skupinom nesvrstanih (NI), za koje se predviđa da će osigurati 45 mjesta.
Odgovarajući na izlaznu anketu, Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta, rekla je da rezultati pokazuju da politički establišment u Briseluu treba "razumjeti kako su ljudi glasovali" i donositi odluke "koje utječu na svakodnevni život građana".
"Vidimo da se konstruktivni, proevropski centar održao", rekla je, ali je naglasila da ostaje "odgovornost skupina da se udruže kako bi formirale većinu".
|
|
|
Post by kulinban on Jun 10, 2024 5:43:35 GMT
IZBORI ZA EVROPSKI PARLAMENT: Krajnja desnica prva u Francuskoj i Austriji, druga u Nemačkoj i Holandiji
Posle ubedljive pobede partije Marin Le Pen, Makron je neočekivano raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 30. juna i 7. jula
BRISEL - Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima zaEvropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Nemačkoj i Holandiji zauzela drugo mesto, pokazuju preliminarni rezultati i projekcije zasnovane na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gde je izbornu noć pratilo oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja je osvojila 31,5 odsto. Na drugom mestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsednik Emanuel Makron, sa 15,2 odsto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 odsto. Levičarska stranka Nepokorena Francuska koju vodi Žan-Lik Melanšon dobila je 8,7 odsto, a Republikanci 7,2 odsto, pokazuju izlazne ankete.
Kada je reč o političkim grupama u EP, u koje se stranke udružuju posle evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).
Levica će imati osam poslanika, Evropska narodna partija (EPP) šest, a zelene i regionalne partije i stranke umerene levice, okupljene u grupi Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) pet. Pet poslanika će imati i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR).
Posle ubedljive pobede partije Marin Le Pen, Makron je neočekivano raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 30. juna i 7. jula.
U Nemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) 16,5 odsto. Na trećem mestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Šolc sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 odsto, a na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 odsto. Šesto mesto zauzeli su vladajući liberali sa pet odsto, dok je Levica na sedmom mestu, sa 2,8 odsto. Od 96 mesta Nemačke u EP, Evropska narodna partija (EPP) dobila je 30, Zeleni/EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Levica četiri. Nemačke stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće 24 mesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD, pokazuju izlazne ankete.
Prvo mesto u Italiji zauzela je desničarska stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, sa 27,7 odsto, druga je socijaldemokratska Demokratska stranka sa 23,7 odsto, a treći populistički Pokret pet zvezdica sa 11,1 odsto. Konzervativci imaju 10,5 odsto, a krajnje desna Liga Matea Salvinija 8,0 odsto. Italija daje 76 poslanika EP, od kojih će 23 pripasti grupi Evropski konzervativci i reformisti (ECR), a 19 socijaldemokratama. Deset poslanika dobila je EPP, sedam Identitet i demokratija, po tri liberali i zeleni, dok 11 ne pripada ni jednoj grupi.
U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mesto sa 27 odsto glasova, druga je konzervativna Austrijska narodna stranka sa 23,5 odsto, a treće su socijaldemokrate sa 23 odsto. Zeleni su dobili 10,5 odsto, koliko ima i liberalna stranka NEOS. Od 20 mesta Austrije u EP, krajnje desnoj grupi Identitet i demokratija ide šest, grupama EPP i S&D po pet, a grupama Zeleni/EFA i Obnovimo Evropu po dva.
U Holandiji je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista - 21,6 odsto, dok je desničarska Stranka za slobodu Gerta Vildersa druga sa 17,7 odsto glasova, pokazuju izlazne ankete. Od 31 poslanika EP iz Holandije, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imaće po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Levica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Najviše glasova u Španiji osvojila je konzervativna Narodna stranka - 32,4 odsto, a socijalisti premijera Pedra Sančesa su na drugom mestu sa 30,2 odsto. Desničarska stranka Voks dobila je 10,4 odsto, krajnje leva koalicija Sumar 6,3 odsto, a levičarski Podemos 4,4 odsto glasova. Španija ima 61 poslanika EP, od kojih će 22 pripasti grupi EPP, a 20 socijaldemokratama. Sedam će imati ECR, četiri grupa Zeleni/EFA, tri Levica, a jednog liberali. Četiri poslanika ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Poljskoj je prvo mesto zauzela proevropska Građanska koalicija premijera Donalda Tuska sa 38,2 odsto glasova, dok je opoziciona konzervativna stranka Pravo i pravda Jaroslava Kačinjskog dobila 33,9 odsto glasova, prema izlaznim anketama. Poljska radikalna desnica, stranka Konfederacija, osvojila je 11,9 odsto glasova, a demohrišćanski Treći put, Tuskov partner u vladi, 8,2 odsto. Levica je dobila 6,6 odsto. Od 53 evroposlanika Poljske, 20 je dobila EPP, 19 ECR, liberali tri, a socijaldemokrate dva. Devet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Češkoj je na izborima za EP najviše glasova, 26,1 odsto, osvojila opoziciona stranka ANO bivšeg premijera Andreja Babiša, a druga je konzervativna koalicija Zajedno premijera Petra Fijale sa 22,3 odsto glasova. Iznenađenje je uspeh nove vanparlamentarne radikalne desne stranke Zakletva i motoristi koja je na trećem mestu sa 10,3 odsto glasova, dok je parlamentarna radikalna desnica Sloboda i direktna demokratija osvojila 5,7 odsto glasova. Među 21 poslanikom Češke u EP, najviše će biti liberala (7), a slede EPP (5) i ECR (3). Po jedan mandat dobili su Zeleni, Levica i krajnja desnica (ID), dok tri poslanika nisu u grupama.
Najviše glasova u Slovačkoj dobila je proevropska, liberalna stranka Progresivna Slovačka - 27,8 odsto, a druga je vladajuća partija Smer premijera Roberta Fica sa 24,8 odsto. Krajnje desna stranka Republika dobila je 12,5 odsto, levi Glas 7,2 odsto, a demohrišćani 7,1 odsto. U EP će najviše Slovaka biti u grupi Obnovimo Evropu - šest, EPP će imati jednog evroposlanika, dok osam neće biti ni u jednoj grupi.
U Mađarskoj je prvo mesto ubedljivo zauzela vladajuća koalicija oko stranke Fides Viktora Orbana sa 43,8 odsto glasova, a opoziciona koalicija Tisa 30,6 odsto. U EP će, od 21 mesta Mađarske, osam dobiti EPP, a dva S&D. Ostalih 11 mandata pripada strankama koje nisu ni u jednoj grupi, uključujući Orbanov Fides koji je izašao iz EPP kada mu je pretilo isključenje.
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - 33,7 odsto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 odsto. Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-leva koalicija Možemo sa 5,8 odsto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 odsto glasova. Od 12 mandata Hrvatske u EP, šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada ni jednoj grupi.
U Sloveniji je najviše glasova dobila opoziciona Slovenačka demokratska stranka Janeza Janše, 31,8 odsto, dok je liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba dobio 21,7 odsto. Zeleni su dobili 10,1 odsto, dve demohrišćanske liste su dobile 7,8 i 7,5 odsto, socijaldemokrate Tanje Fajon 7,5 odsto, a Levica 4,4 odsto. Od devet slovenačkih mesta u EP, šest je pripalo grupi EPP, dva liberalima i jedno zelenima.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30 odsto, a druga je levičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka levog centra PASOK sa 12,4 odsto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 odsto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete. U EP, gde Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Levici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće četiri mesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga - 26,2 odsto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 odsto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 odsto. Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 odsto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 odsto. Na šestom mestu je populistička stranka Ima takvih ljudi sa 6,4 odsto. Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju ni jednoj grupi.
Od stranaka u Rumuniji, koja ima 33 evroposlanika, 13 je pripalo socijaldemokratama, 12 grupi EPP, dva liberalima i jedan grupi ECR. Pet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Portugaliji su socijalisti dobili 31,4 odsto glasova, konzervativci 30,6 odsto, liberali 9,8 odsto, a krajnja desnica 9,2 odsto. Od 21 poslanika Portugalije u EP, po sedam imaju EPP i S&D, liberali, krajnja desnica i Levica po dva, a zeleni jednog.
Od 21 mesta Švedske, po pet imaju EPP i S&D, po tri liberali, zeleni i ECR, a dva Levica.
|
|