Post by kulinban on Jul 1, 2022 9:07:51 GMT
Srbija, finansije i ekonomija: Zašto je prosečna plata veća u javnom sektoru nego kod privatnika
„Hrani sina, pa šalji u ministarstvo - Srbija se umiriti ne može."
Tako bi mogla da zvuči moderna verzija narodne izreke o srpskoj vojsci, jer prosečni radnik u nekom ministarstvu ili javnom preduzeću zarađuje znatno više nego zaposleni u privatnoj firmi, ali i lekar ili profesor.
Prosečna plata bez poreza i doprinosa u javnom sektoru iznosila je u aprilu ove godine 77.886 dinara, što je za skoro 7.000 više nego u privatnom sektoru gde je prosek 70.975 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Tako bi mogla da zvuči moderna verzija narodne izreke o srpskoj vojsci, jer prosečni radnik u nekom ministarstvu ili javnom preduzeću zarađuje znatno više nego zaposleni u privatnoj firmi, ali i lekar ili profesor.
Prosečna plata bez poreza i doprinosa u javnom sektoru iznosila je u aprilu ove godine 77.886 dinara, što je za skoro 7.000 više nego u privatnom sektoru gde je prosek 70.975 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Razlika u primanjima može se objasniti i time što u javnom sektoru radi više visokoobrazovanih ljudi, navodi sociolog Slobodan Cvejić za BBC na srpskom.
Zato kaže da taj podatak sam po sebi nije problematičan, ali otvara druga pitanja.
Zato kaže da taj podatak sam po sebi nije problematičan, ali otvara druga pitanja.
U javnom sektoru u Srbiji radi oko 600.000 ljudi, od 2,2 miliona zaposlenih.
Problem viška ljudi u javnom sektoru, postoji i u Hrvatskoj, dok u Bosni i Hercegovini svaki četvrti zaposleni radi u javnom sektoru.
Minimalna plata u Srbiji je oko 35.000 dinara, a prosečna neto zarada je u aprilu ove godine bila nešto veća od 70.000 dinara.
Problem viška ljudi u javnom sektoru, postoji i u Hrvatskoj, dok u Bosni i Hercegovini svaki četvrti zaposleni radi u javnom sektoru.
Minimalna plata u Srbiji je oko 35.000 dinara, a prosečna neto zarada je u aprilu ove godine bila nešto veća od 70.000 dinara.
Problem javnog sektora
Kada se kritikuje javni sektor, najčešće se misli na zaposlene u administraciji i javnim preduzećima.
„Administracija na nivou države je otišla u nebo, kao i javna preduzeća i tako je iz godine u godinu da su zarade više nego u privatnom sektoru", kaže Sarita Bradaš, istraživačica u Centru za demokratiju za BBC.
Upravo zaposleni u državnoj administraciji zarađuju najviše, podaci su RZS.
Kada se kritikuje javni sektor, najčešće se misli na zaposlene u administraciji i javnim preduzećima.
„Administracija na nivou države je otišla u nebo, kao i javna preduzeća i tako je iz godine u godinu da su zarade više nego u privatnom sektoru", kaže Sarita Bradaš, istraživačica u Centru za demokratiju za BBC.
Upravo zaposleni u državnoj administraciji zarađuju najviše, podaci su RZS.
Koliko ko u javnom sektoru zarađuje - u proseku?
86.889 u državnoj administraciji;
86.149 (734 €) u javnim državnim preduzećima;
83.758 u pokrajinskoj administraciji;
79.067 (670 €) u zdravstvu i socijali;
70.431 (600 €) u obrazovanju i kulturi;
67.981 u lokalnim javnim preduzećima;
64.700 u lokalnoj administraciji.
Podaci RZS za april 2022, navedeni u dinarima.
Ni najplaćeniji među njima ne mogu se smatrati preplaćenima, kaže univerzitetski profesor.
„Lekari, profesori, učitelji - niko ne može da živi od plate.
„Sa dve plate zaposlenih u javnom sektoru, u porodici sa dvoje dece, može vrlo napeto da se živi", kaže Cvejić.
Zato mnogi traže honorarne i dodatne poslove, koji ne ulaze u statistiku, dodaje.
Još je teže u ostatku javnog sektora, posebno među najmanje plaćenim delatnostima.
Za najjednostavnije poslove koji ne zahtevaju kvalifikacije, poput spremačica u školama, domovima zdravlja i bolnicama, često se dobija minimalna zarada.
„Minimalna zarada je po Zakonu o radu izuzetak i ne može da bude isplaćivana ukoliko ne postoji odluka poslodavca da postoje poteškoće u poslovanju.
„Nijedna javna služba nema poteškoće u poslovanju, a isplaćuje te ljude u nivou minimalne zarade, zajedno sa regresom i toplim obrokom", kaže Sarita Bradaš.
Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade, navodi se u Zakonu o radu.
www.bbc.com/serbian/lat/srbija-6198188386.889 u državnoj administraciji;
86.149 (734 €) u javnim državnim preduzećima;
83.758 u pokrajinskoj administraciji;
79.067 (670 €) u zdravstvu i socijali;
70.431 (600 €) u obrazovanju i kulturi;
67.981 u lokalnim javnim preduzećima;
64.700 u lokalnoj administraciji.
Podaci RZS za april 2022, navedeni u dinarima.
Ni najplaćeniji među njima ne mogu se smatrati preplaćenima, kaže univerzitetski profesor.
„Lekari, profesori, učitelji - niko ne može da živi od plate.
„Sa dve plate zaposlenih u javnom sektoru, u porodici sa dvoje dece, može vrlo napeto da se živi", kaže Cvejić.
Zato mnogi traže honorarne i dodatne poslove, koji ne ulaze u statistiku, dodaje.
Još je teže u ostatku javnog sektora, posebno među najmanje plaćenim delatnostima.
Za najjednostavnije poslove koji ne zahtevaju kvalifikacije, poput spremačica u školama, domovima zdravlja i bolnicama, često se dobija minimalna zarada.
„Minimalna zarada je po Zakonu o radu izuzetak i ne može da bude isplaćivana ukoliko ne postoji odluka poslodavca da postoje poteškoće u poslovanju.
„Nijedna javna služba nema poteškoće u poslovanju, a isplaćuje te ljude u nivou minimalne zarade, zajedno sa regresom i toplim obrokom", kaže Sarita Bradaš.
Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade, navodi se u Zakonu o radu.