|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 19:21:12 GMT
Ovo je 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti za članstvo u EUEuropska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
23.11.2020. 11:47 / Izvor: Akta.ba Europska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka europskim integracijama.
Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.
Analitički izvještaj koji se nalazi uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji. S tim u vezi, ključno je da vlasti u Bosni i Hercegovini budu formirane na svim razinama bez odlaganja, objavljenoj je na stranici Delegacije EU u BiH.
Politički kriteriji Bosna i Hercegovina treba uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi s Europskom unijom. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina će trebati reformirati svoje institucije da bi bila spremna efektivno sudjelovati u procesu odlučivanja Europske unije i u potpunosti provesti acquis.
Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa. Također treba osnažiti prevenciju i borbu protvi korupcije i organiziranog kriminala uključujući pranje novca i terorizam te osigurati efektivno funkcioniranje sustava upravljanja granicom, migracijama i azila. Treba povećati zaštitu osnovnih prava svih građana, uključujući osiguranjem odgovarajućeg okruženja za civilno društvo, pomirenje i zaštitu i inkluziju svih ranjivih grupa. Također treba u potpunosti provesti osnovne korake u reformi javne uprave.
Rezultati provođenja obveza Bosne i Hercegovine koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju trebaju biti unaprjeđeni, naročito u vezi sa uspostavljanjem Parlamentarnog odbora i pripreme državnog plana za usvajanje acquis-a Europske unije.
Ekonomski kriteriji
Bosna i Hercegovina je postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti. Međutim, da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija Bosna i Hercegovina treba obratiti posebnu pažnju ubrzanju svojih procedura za donošenje odluka i poboljšati poslovno okruženje kao i efikasnost i transparentnost javnog sektora, naročito javnih poduzeća.
Zemlja treba raditi na uklanjanju prepreka za ispravno funkcioniranje tržišnih mehanizama kao što su slaba vladavina prava, značajno prisustvo birokratskih prepreka, korupcija, duge i pretjerano kompleksne administrativne procedure i veliku fragmentiranost unutarnjeg tržišta zemlje.
Bosna i Hercegovina treba usmjeriti posebnu pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i nedovoljnu orijentiranost na potrebe tržišta, kvalitet fizičkog kapitala kao što je nedovoljno razvijena transportna i energetska infrastruktura i sporo prilagođavanje gospodarske strukture zemlje, da bi se mogla srednjoročno nositi sa konkurentnim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije.
Zakonodavstvo Europske unije
Bosna i Hercegovina je, sveukupno gledajući, u ranoj fazi kada se radi o stupnju pripremljenosti za preuzimanje obveza koje proizilaze iz članstva u Europskoj uniji i treba u značajnoj mjeri unaprijediti proces usklađivanja s acquis-em Europske unije i usvojiti i provesti relevantno zakonodavstvo.
Posebna pažnja se treba usmjeriti na područja slobodnog protoka roba, prava na osnivanje i pružanje usluga, informacijskog društva i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribolovstva, transportne politike, energije, ekonomske i monetarne politike, statitistike, socijalne politike i zapošljavanja, politike za poduzeća i industriju, regionalnu politiku i koordinaciju strukturalnih instrumenata, obrazovanja i kulture, zaštite potrošača i zdravlja i financijske kontrole, navodi se u Mišljenju Europske komisije o BiH.
U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU izdate su preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju u četiri oblasti i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.
Oblast demokracije:
1. Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OSSE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru.
2. Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
4. Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se: a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti, b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH) d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci) g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.
5. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.
Oblast vladavine prava:
6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima.
7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem: a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača” b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa.
8. Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila
Oblast temeljnih ljudskih prava:
9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.
10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja.
11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
12. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem: (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja.
13. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.
Oblast reforme javne uprave:
14. Dovršiti bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
Bosna i Hercegovina je još uvijek u početnoj fazi kada je u pitanju nivo spremnosti da preuzme obaveze koje proističu iz članstva u EU i potrebno je značajno ubrzati proces usklađivanja s acquis-em te provesti i primijeniti odgovarajuće zakonodavstvo.
Posebnu pažnja se mora posvetiti područjima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja i finansijskoj kontroli.
I.R.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 19:25:11 GMT
Šta su klasteri u 300 reči
Ova nova reč u procesu evropskih integracija pojavila se početkom 2020. godine kada je Evropska unija usvojila novu metodologiju proširenja.
Dotadašnjih 35 poglavlja koja su obuhvatala oblasti u kojima zemlja kandidat mora da ispuni zadate kriterijume kako bi postala članica EU, grupisano je u šest klastera - vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i spoljni odnosi.
„Klaster je skup srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno, umesto da se otvaraju pojedinačna poglavlja, što je ranije bio slučaj. „Međutim, poglavlja su i dalje tu, a zatvaraju se svako za sebe", navodi Burazer. Kako bi klaster bio otvoren, potrebno je da EU prepozna napredak pri usaglašavanju zakona zemlje kandidata sa evropskim u određenoj oblasti. „Ali ne treba mnogo očekivati od klastera, pošto je najbitnija politička volja - od nje zavisi da li će doći do sprovođenja reformi na terenu", kaže on za BBC na srpskom.
Uvođenje klastera je imalo dvostruki cilj.
„Jedan je da se građanima pojednostavi pristupni proces, drugi je da se pregovarački proces učini efektivnijim. „Klasterima se država priprema za ulazak u EU i njihovim zatvaranjem daje znak da će se ponašati u skladu sa pravilima i kad uđe u EU".
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 19:30:36 GMT
Kako je srbija prošla14 decembar 2021 www.bbc.com/serbian/lat/svet-59646021„Otvaranje poglavlja je veoma dobra vest za Srbiju i njene građane, kao i za ceo Zapadni Balkan. Poslata je snažna poruka posvećenosti EU pridruživanju Srbije", rekao je Oliver Varheji, komesar EU za proširenje. Klaster čine četiri prethodno definisana pregovaračka poglavlja - transportna politika (Poglavlje 14), energetika (Poglavlje 15), transevropske mreže (Poglavlje 21) i životna sredina i klimatske promene (Poglavlje 27). Poslednje poglavlje je najvažnije, a možda i najzahtevnije u procesu evropskih integracija, kaže Nikola Burazer, izvršni urednik portala European Western Balkans, specijalizovanog za odnose Srbije i EU. „Razlog tome je cena i težina reformi koje je neophodno sprovesti, pogotovo s obzirom na to da je ekologija u ovom trenutku politički možda i najosetljivije pitanje", navodi on za BBC na srpskom. Brzina zatvaranja pre svega zavisi od reformi u prvom klasteru koji se tiče osnovnih prava, odnosno političkih kriterijuma za članstvo, vladavine prava i slično, kao i uspešnog sprovođenja reformi u oblasti životne sredine u klasteru četiri", navodi on. S druge strane, klasteri se, poput poglavlja, otvaraju na Međuvladinim konferencijama Srbije sa Evropskom unijom koje se organizuju dva puta godišnje. Na prethodnoj, održanoj u junu 2021. godine, zaključeno je da je klaster jedan otvoren s obzirom na to da su sva poglavlja u okviru njega već ranije otvorena. Kako bi država kandidat započela rad na određenom klasteru, neophodno je da Radno telo Saveta EU za proširenje da saglasnost, a potom i Komititet stalnih predstavnika država članica u Briselu. Za razliku od klastera četiri, Srbija nije dobila zeleno svetlo da otvori i treći u novembru, kako je to preporučila Evropska komisija u godišnjem izveštaju o Srbiji. Srbija je do sada privremeno zatvorila dva poglavlja, a otvorila 18. Posle zvaničnog otvaranja klastera četiri, taj broj se povećao na 22. U decembru je tačno šest godina od kako je Srbija otvorila prvo poglavlje, a u januaru 2020. godine navršiće se sedam godina od kako je Srbija zvanično započela proces evropskih integracija. Hronologija otvaranja poglavljaDecembar 2015. Poglavlje 32 - finansijski nadzor Poglavlje 35 - ostalo - u slučaju Srbije o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine Jul 2016. Poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i bezbednost Decembar 2016. Poglavlje 5 - Javne nabavke Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje Februar 2017. Poglavlje 20 - Preduzetništvo i industrijska politika Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura Jun 2017. Poglavlje 7 - Pravo intelektualne svojine Poglavlje 29 - Carinska unija Decembar 2017. Poglavlje 6 - Pravo privrednih društava Poglavlje 30 - Ekonomski odnosi sa inostranstvom Jun 2018. Poglavlje 13 - Ribarstvo Poglavlje 33 - Finansijska i budžetska pitanja Decembar 2018. Poglavlje 17 - Monetarna i ekonomska politika Poglavlje 18 - Statistika Jun 2019. Poglavlje 9 - Finansijske usluge Decembar 2019. Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala Poglavlja 25 i 26, koja se tiču nauke i istraživanja i obrazovanja i kulture, zatvorena su istog dana kada su i otvorena, što znači da Evropska komisija smatra da nema potrebe za bilo kakvim izmenama u domaćem zakonodavstvu
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 19:44:36 GMT
BiH "juri" ka EU: Usvojeno tek 1% od 200.000 propisa Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima gotovo dvije hiljade propisa koji su usklađeni ili su u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom EU, što je tek manji dio od ukupno oko 200.000 propisa i dokumenata koji su dio ukupne pravne stečevine koje BiH mora usvojiti ako želi postati članica. Ako se uz ovaj podatak doda činjenica da je od osnivanja EU 1957. godine, kada je bila samo ekonomska zajednica za industriju vezanu za ugalj i čelik, do danas zvanični zbornik zakona i propisa dosegao obim od oko 800.000 stranica, može se steći objektivna slika koliko je posla pred organima BiH, entitetima i nižim nivoima vlasti da se u potpunosti usklade s propisima EU.
Od svih propisa i zakona koje je EU donijela od tada do danas, oko 26 odsto su i dalje važeći i u aktivnoj su primjeni.
U Direkciji za evropske integracije BiH su nam potvrdili da BiH ima oko 1.700 propisa na svim nivoima vlasti koji se usklađuju sa EU. Trenutno se radi na tome, kako su nam rekli, da se uspostavi prva jedinstvena baza podataka svih propisa u BiH koji su usklađivani s propisima EU.
"Na zadnjem Kolegijumu za evropske integracije utvrđen je i model za usvajanje programa integrisanja BiH u EU, a čime su stvorene pretpostavke da, nakon što preostale tri radne grupe završe svoj dio posla, ovaj dokument bude upućen u dalje procedure ostalim tijelima mehanizma koordinacije, konsultacije s Evropskom komisijom, te usvajanje, a u skladu s ranije utvrđenom metodologijom izrade ovog dokumenta", naglasili su nam oni.
Eksperti EU, s kojima smo nedavno imali priliku da razgovaramo, rekli su nam da se količina novih propisa koji se donose na nivo EU progresivno povećava. Primjera radi, u posljednjih deset godina pravna stečevina EU uvećana je za iznos koliko je uvećana od osnivanja do tada.
Tim obimom do 2035. godine, do kada bi BiH objektivno mogla završiti pregovore, pravna stečevina EU će vjerovatno ponovo biti udvostručena u odnosu na današnje stanje.
Pravnu stečevinu EU BiH će morati usvojiti kroz višegodišnji proces pregovaranja podijeljenih u 35 pregovaračkih poglavlja i 6 klastera. Klasteri su uspostavljeni modifikovanom metodologijom, koja je prije nekoliko godina usvojena na prijedlog Francuske.
Klasteri se odnose na unutrašnje tržište, kompetitivnost i inkluzivni rast, zelenu agenda i održiv razvoj, poljoprivredu i koheziju, spoljnu i bezbjednosnu politiku, te temeljna prava i pravnu državu.
U Evropskoj komisiji kažu da je kredibilna politika proširenja geostrateška investicija EU u mir, stabilnost, bezbjednost i prosperitet u Evropi.
"Zasniva se na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti zasnovanoj na sopstvenim zaslugama. Od zemalja kandidata se zahtijeva da sprovedu složene reforme u mnogim oblastima, kao što su vladavina prava i ekonomija, i da usklade svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU. Istovremeno, od zemalja kandidata se očekuje da razviju svoje administrativne strukture. Pomirenje, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su od najveće važnosti u tom procesu", kažu oni.
Da bi BiH pokrenula pregovore, mora u narednih nekoliko sedmica usvojiti dva važna zakona, koji se odnose na sudove i sukob interesa. U proteklom periodu usvojen je zakon vezan za sprečavanje pranja novca, a pokrenuti su pregovori i s Frontexom o saradnji u vezi s ilegalnim migracijama.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 19:56:42 GMT
Potpisivanje sporazuma o pridruživanju Podnošenje zahteva za prijem u članstvo Početak pristupnih pregovora Ulazak u članstvo
Estonija
12. jun 1995. 24. novembar 1995. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Letonija
12. jun 1995. 13. oktobar 1995. 15. februar 2000. 1. maj 2004.
Litvanija
12. jun 1995. 8. decembar 1995. 15. februar 2000. 1. maj 2004.
Poljska
16. decembar 1991. 5. april 1994. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Češka Republika
6. oktobar 1993. 17. januar 1996. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Slovačka
6. oktobar 1993. 27. juni 1995. 15. februar 2000. 1. maj 2004.
Mađarska 16. decembar 1991. 31. mart 1994. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Slovenija
10. jun 1996. 10. juni 1996. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Kipar
19. decembar 1972. 3. jul 1990. 31. mart 1998. 1. maj 2004.
Malta
5. decembar 1970. 3. jul 1990. 15. februar 2000. 1. maj 2004.
Rumunija
8. februar 1993. 22. juni 1995. 15. februar 2000. 1. januar 2007
Bugarska
1. mart 1993. 14. decembar 1995. 15. februar 2000. 1. januar 2007.
Hrvatska
29. oktobar 2001. 21. februar 2003. 3. oktobar 2005. 1. jul 2013.
Turska
12. septembar 1963. 14. april 1987. 3. oktobar 2005.
Crna Gora
15. oktobar 2007. 15. decembar 2008. 29. jun 2012.
Srbija
29. april 2008. 22. decembar 2009. 21. januar 2013.
Makedonija (sada Severna Makedonija)
9. april 2001. 22. mart 2004. 25. mart 2020.
Albanija
12. jun 2006. 28. april 2009. 25. mart 2020.
Bosna i Hercegovina
16. jun 2008. 15. februar 2016 11.03.2024.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 20:30:12 GMT
Put Hrvatske kroz poglavlja
Pojedina poglavlja
Poglavlje 1. - Sloboda kretanja roba (otvoreno 25. srpnja 2008., zatvoreno 19. travnja 2010.) - Poglavlje 2. - Sloboda kretanja radnika (otvoreno 17. lipnja 2008., zatvoreno 2. listopada 2009.) - jedno od dva poglavlja koja su otvorena na šestom međuvladinom sastanku na ministarskoj razini. U ovom poglavlju Hrvatska je dobila jedno mjerilo za zatvaranje. Od Hrvatske se tražilo da dokaže kako ima odgovarajuće administrativne strukture za provedbu zakonodavstva u ovom području. Europska unija je u poglavlju Sloboda kretanja radnika zatražila prijelazne odredbe. Poglavlje 3. – Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 21. prosinca 2009.) - europska pravna stečevina, koju je Hrvatska morala prihvatiti u svoje zakonodavstvo, predviđa osiguranje jednakih uvjeta za sve državljane EU-a kod započinjanja gospodarskih djelatnosti, bilo kao samostalno zaposlenih osoba bilo kroz osnivanje trgovačkog društva. Restrikcije i iznimke u tom poglavlju, poput zahtjeva da se mora imati neko posebno obrazovanje za obavljanje neke djelatnosti, moguće su samo u strogo određenim slučajevima i moraju vrijediti jednako za sve, neovisno o državljanstvu ili prebivalištu. Poglavlje 4. - Sloboda kretanja kapitala (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 5. studenog 2010.) - Poglavlje 5. - Javne nabavke (otvoreno 19. prosinca 2008., zatvoreno 30. lipnja 2010.) - jedino poglavlje od predviđenih osam koje je Hrvatska otvorila na sastanku bilateralne međuvladine konferencije 19. prosinca 2008. Ostalih 7 predviđenih poglavlja za otvaranje blokirala je Slovenija, zbog međudržavnog spora oko razgraničenja na kopnu i moru. Poglavlje 6. – Pravo trgovačkih društava (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo poglavlje sastojalo se iz tri dijela: pravo trgovačkih društava u užem smislu, računovodstvo i revizije. U prvom dijelu, koji se sastojao od pravila o osnivanju, registraciji, spajanju i dijeljenju tvrtki, RH je bila najviše usklađena. Poglavlje 7. – Pravo intelektualnog vlasništva (otvoreno 29. ožujka 2007., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – Ovo poglavlje je uređivalo dio ekonomije koji je utemeljen na znanju i inovacijama. Ovo dosta opsežno poglavlje obuhvaćalo je autorsko pravo u umjetnosti i znanosti, zatim pravo industrijskog vlasništva poput patenata, žigova ili oznaka zemljopisnog podrijetla. Do početka otvaranja ovog poglavlja Hrvatska je već postigla visoku razinu usklađenosti, ali je za zatvaranje ovog poglavlja Hrvatska dobila dva mjerila: dovršetak usklađivanja zakonodavstva i uspostava potrebnih mehanizama za provođenje tog zakonodavstva. Poglavlje 8. - Tržišno natjecanje (otvoreno 30. lipnja 2010., zatvoreno 30. lipnja 2011.) – Poglavlje 9. – Financijske usluge (otvoreno 20. lipnja 2007., zatvoreno 27. studenog 2009.) - Ovo poglavlje je obuhvaćalo područja bankarstva, osiguranja i vrijednosnih papira. U ovom poglavlju acquis je bio dosta opsežan, pa je Hrvatska imala dosta posla na zakonskom usklađivanju. Poglavlje 10. – Informacijsko društvo i mediji (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – U ovom poglavlju Europska pravna stečevina sadržava propise o elektroničkim komunikacijama, uslugama informacijskog društva i audiovizualnim uslugama. Kako bi se stvorilo jedinstveno tržište EU-a na kojem djeluju slobodni tržišni operateri, Hrvatska se u području audiovizualne politike morala uskladiti s europskom direktivom o televiziji bez granica. Ta direktiva propisuje minimalne standarde kojima se uređuju pitanja zaštite mladih, ljudskog dostojanstva, reklamiranja i slično. Republika Hrvatska nije tražila trajna izuzeća, niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine EU obuhvaćene ovim poglavljem. Poglavlje 11. - Poljoprivreda i ruralni razvitak (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 19. travnja 2011.) - Poglavlje 12. - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 27. srpnja 2010.) Poglavlje 13. - Ribarstvo (otvoreno 19. veljače 2010., zatvoreno 6. lipnja 2011.) - Poglavlje 14. – Prometna politika (otvoreno 21. travnja 2008., zatvoreno 5. studenog 2010.) – jedno od prva dva poglavlja otvorenih za vrijeme slovenskog predsjedanja Europskom unijom. Hrvatska je u poglavlju Prometna politika za liberalizaciju teretnog željezničkog prometa zatražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2012., s tim da bi išla na postupnu liberalizaciju od 33 posto svake godine, počevši od 2010. Europska unija je sa svoje strane tražila prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom teretnom prijevozu. Hrvatska je za obvezu dobila: uvođenje digitalnih tahografa u cestovnom prometu; poboljšanje kakvoće brodova koji plove pod hrvatskom zastavom; uspostavljanje sposobnog i učinkovitog željezničkog regulatora; ratificiranje Sporazuma o zajedničkom europskom zračnom prostoru i primjena prve faze. Poglavlje 15. – Energetika (otvoreno 21. travnja 2008., zatvoreno 27. studenog 2009.) – jedno od prva dva poglavlja otvorenih za vrijeme slovenskog predsjedanja Unijom. Hrvatska je zatražila dva prijelazna razdoblja. Prvo je da se do 31. srpnja 2012. odgodi obveza čuvanja minimalnih zaliha sirove nafte u količini 90-dnevne zalihe, jer Hrvatska mora za to stvoriti logističke pretpostavke. Drugi zahtjev odnosi se na električnu energiju gdje je Hrvatska, zbog svog vrlo specifičnog položaja, tražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. Hrvatska je tražila privremeno izuzeće od Uredbe 1228/2003, kojom se reguliraju kriteriji za pristup mreži za prekograničnu trgovinu električnom energijom. Hrvatska traži rezervaciju prekograničnog prijenosnog kapaciteta u uvoznom smjeru za potrebe domaćih kupaca u iznosu od 1.000 megavata na svim granicama. Hrvatska je za obvezu dobila: prihvaćanje novog zakona o rudarstvu: primjena direktive EU o unutarnjem europskom tržištu električnom energijom i plinom; usklađivanje s ciljem EU-a da se do 2020. godine 20 posto struje proizvede iz obnovljivih izvora; dokazivanje sposobnosti u provođenju zakona o nuklearnoj sigurnosti. Poglavlje 16. - Porezi (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 30. lipnja 2010.) Poglavlje 17. – Ekonomska i monetarna politika (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 19. prosinca 2008.) – U ovom poglavlju obuhvaćena su posebna pravila koja zahtijevaju neovisnost središnjih banaka i zabranu tim bankama da izravno financiraju javni sektor. Hrvatska je već u tom trenutku morala početi s pripremama uvođenja eura, iako će od njenog ulaska u EU do uvođenja zajedničke valute morati proći još neko vrijeme. Poglavlje 18. – Statistika (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo je vrlo opsežno poglavlje koje sadrži oko 500 propisa. Ovo poglavlje je specifično jer je povezano s ostalim poglavljima, jer producira podatke za njih. U području statistike pravna stečevina Europske unije traži prihvaćanje temeljnih načela poput nepristranosti, pouzdanosti, transparentnosti, povjerljivosti individualnih podataka i diseminacije službene statistike. Ovo poglavlje također obuhvaća metodologiju, klasifikacije i postupak prikupljanja podataka u raznim područjima, kao što su statistička infrastruktura, makroekonomska statistika, statistika cijena, poslovna statistika, demografska i socijalna politika, poljoprivredna statistika itd. Zakonodavstvo RH u ovom poglavlju je usklađeno do pola. Najveći je nedostatak neovisnost regionalnih statističkih ureda u odnosu na Državni zavod za statistiku (DZS) i slaba koordinirajuća uloga DZS u statističkom sustavu. Poglavlje 19. - Socijalna politika i zapošljavanje (otvoreno 17. lipnja 2008., zatvoreno 21. prosinca 2009.) - Ovo poglavlje, uz poglavlje broj 2, prvo je poglavlje koje je Hrvatska otvorila, a u kojem je bilo postavljeno mjerilo za otvaranje. Da bi zatvorila pregovore u poglavlju Socijalna politika i zapošljavanje, Hrvatska je trebala ispuniti dva mjerila. U prvom su se mjerilu tražile manje izmjene Zakona o radu i nešto veće izmjene u Zakonu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. U okviru drugog mjerila Hrvatska je morala donijeti krovni antidiskriminicijski zakon i Zakon o ravnopravnosti spolova. Kod svih tih zakona, morala se dokazati i zadovoljavajuća razina provedbe. Ovo je posljednje poglavlje koje je otvoreno za slovenskog predsjedavanja europskom unijom, a ukupno četvrto. Poglavlje 20. – Poduzetništvo i industrijska politika (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 25. srpnja 2008.) – Industrijska politika EU-a teži povećanju konkurentnosti u industrijskom sektoru i stope zaposlenosti. Poglavlje se sastojalo uglavnom od političkih načela i komunikacija na horizontalnoj i sektorskoj razini. Bitan element je bila i državna potpora, te usklađenost pravila pomoći s pravilima EU. Poglavlje 21. – Trans-europske mreže (otvoreno 19. prosinca 2007., zatvoreno 2. listopada 2009.) – Ovo je novo poglavlje koje nije postojalo u ranijem krugu proširenja, a odnosilo se na suradnju unutar Europske unije na razvijanju energetskih i prometnih mreža. To je preduvjet za jačanje socijalne kohezije, ostvarivanja unutrašnjeg tržišta i homogenog razvitka. U zakonodavnom smislu, nije bilo puno posla na usklađivanju ovog poglavlja, jer se europska pravna stečevina svodi na samo jednu uredbu u kojoj su dana osnovna pravila za financijsko sudjelovanje EU-a u razvitku transeuropskih mreža. Od Hrvatske se očekivalo da se postupno uključi u programe infrastrukturnog razvitka EU. Poglavlje 22. - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 19. travnja 2011.) - Poglavlje 23. - Pravosuđe i temeljna ljudska prava (otvoreno 30. lipnja 2010., zatvoreno 30. lipnja 2011.) - Poglavlje 24. - Pravda, sloboda i sigurnost (otvoreno 2. listopada 2009., zatvoreno 22. prosinca 2010.) Poglavlje 25. - Znanost i istraživanje (otvoreno 8. lipnja 2006.; zatvoreno 12. lipnja 2006.) – Ovo poglavlje, uz poglavlje Obrazovanje i kultura, je spadalo u jedno od najlakših, jer u njima nema puno europske pravne stečevine koje treba preuzeti u nacionalno zakonodavstvo. Upravo zbog toga se poglavlje privremeno zatvori u pravilu na istom sastanku na kojem se i otvori. Jedino što je Hrvatska trebala učiniti jest osigurati preduvjete za sudjelovanje u okvirnim programima EU-a za znanost i istraživanje. Poglavlje 26. – Obrazovanje i kultura (otvoreno 7. prosinca 2006.; zatvoreno 11. prosinca 2006.) – Ovo poglavlje otvoreno je i zatvoreno na istoj Međuvladinoj konferenciji za vrijeme finskog predsjedanja Europskom unijom. Bilo je jednim od lakših poglavlja zbog postojanja malog broje europske pravne stečevine koju nacionalno gospodarstvo treba usvojiti. Obrazovanje i kultura u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti, svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i kvalitetu svog obrazovnog sustava. U pravnoj stečevini EU-a postoji direktiva o obrazovanju djece radnika migranata iz članica EU-a, koju je Hrvatska već inkorporirala u svoje zakonodavstvo do stupanja u članstvo. Zatvaranjem ovog poglavlja, Hrvatska je razdvojila svoj proces pristupanja EU od turskog, koja je do tada zatvorila samo jedno poglavlje. Poglavlje 27. - Okoliš (otvoreno 19. veljače 2010., zatvoreno 22. prosinca 2010.) - Poglavlje 28. – Zaštita potrošača i zdravlja (otvoreno 12. listopada 2007., zatvoreno 27. studenog 2009.) – Prilikom otvaranja ovog poglavlja, Hrvatska je dobila četiri mjerila koje je morala ispuniti da bi zatvorila ovo poglavlje. Jedan dio je već u vrijeme otvaranja bio ispunjen, a preostala mjerila odnosila su se na usklađivanje s pravnom stečevinom u području kontrole duhana, a posebno se to odnosilo na veličinu natpisa o štetnosti cigareta na kutijama, koje mora zauzimati 30% površine kutije. Hrvatska je u ovom poglavlju u potpunosti prihvatila europsku pravnu stečevinu i nije tražila nikakva prijelazna razdoblja. Poglavlje 29. – Carinska unija (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 2. listopada 2009.) – za ovo poglavlje pregovaračko stajalište dostavljeno je u listopadu 2006. godine i u tom poglavlju zakonodavstvo RH u velikoj je mjeri već bilo usklađeno s pravnom stečevinom EU, a Republika Hrvatska nastavila je s daljnjim usklađivanjem i jačanjem administrativne sposobnosti u ovom području. Carinske poslove obavljaju države članice koje imaju vanjske granice Europske unije i u trenutku ulaska Hrvatske u EU, taj će dio posla Hrvatska preuzeti od Slovenije i Mađarske. Poglavlje 29. – Carinska unija (otvoreno 20. prosinca 2006., zatvoreno 2. listopada 2009.) – za ovo poglavlje pregovaračko stajalište dostavljeno je u listopadu 2006. godine i u tom poglavlju zakonodavstvo RH u velikoj je mjeri već bilo usklađeno s pravnom stečevinom EU, a Republika Hrvatska nastavila je s daljnjim usklađivanjem i jačanjem administrativne sposobnosti u ovom području. Carinske poslove obavljaju države članice koje imaju vanjske granice Europske unije i u trenutku ulaska Hrvatske u EU, taj će dio posla Hrvatska preuzeti od Slovenije i Mađarske. Poglavlje 30. – Vanjski odnosi (otvoreno 12. listopada 2007., zatvoreno 30. listopada 2008.) – Prilikom otvaranja ovog poglavlja uvedeno je jedno mjerilo u kojem se tražilo donošenje akcijskog plana za usklađivanje preostalog gospodarstva. Riječ je o usklađivanju bilateralnih trgovinskih ugovora s europskom pravnom stečevinom. Hrvatska je u ovom poglavlju u potpunosti prihvatila europsku pravnu stečevinu i nije tražila nikakva prijelazna razdoblja. Poglavlje 31. - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika (otvoreno 30. lipnja 2010., zatvoreno 22. prosinca 2010.) - Poglavlje 32. – Financijski nadzor (otvoreno 26. lipnja 2007., zatvoreno 27. srpnja 2010.) – Ovo poglavlje je obuhvaćalo područja unutarnje revizije u tijelima državne uprave, vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa EU-a i zaštitu od krivotvorenja. Cilj je osigurati pravilno korištenje novca poreznih obveznika. U ovom poglavlju Hrvatska je napravila najveći posao u području unutarnje revizije. Republika Hrvatska nije tražila trajna izuzeća, niti prijelazna razdoblja za provedbu pravne stečevine EU obuhvaćene ovim poglavljem. Poglavlje 33. – Financijske i proračunske odredbe (otvoreno 19. prosinca 2007., zatvoreno 30. lipnja 2011.) – Ovo poglavlje je pokrivalo uplatu države članice u zajednički europski proračun. U njemu nema direktiva koje je potrebno unositi u nacionalno zakonodavstvo i sastoji se samo od uredbi koje se izravno primjenjuju u svim državama članicama. Do stupanja u članstvo Hrvatska je bila dužna obaviti sve administrativne i tehničke pripreme za transfer sredstava koja pripadaju Uniji. Ovo se poglavlje u pravilu zatvara posljednje, neposredno prije potpisivanja pristupnog sporazuma. Poglavlje 34. - Institucije (otvoreno 5. studenog 2010., zatvoreno 5. studenog 2010.) - Ovo je tehničko poglavlje. Poglavlje 35. - Ostala pitanja (otvoreno 30. lipnja 2011., zatvoreno 30. lipnja 2011.)
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2024 7:55:51 GMT
Bosna i Hercegovina dobila “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora o pristupanju EU
Danas su lideri država članica Evropske unije u Briselu odobrili otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, potvrđujući tako preporuku Evropske komisije.
Ova odluka uslijedila je nakon nedavne objave izvještaja EK-a koji je zaključio da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uslove za početak dugog puta ka članstvu u EU.
U decembru 2023. godine, lideri zemalja EU-a već su odobrili otvaranje pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom, nakon što su te države preduzele važne korake navedene u izvještaju EK-a o proširenju. T
Sada su također izrazili spremnost za otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom kada se u potrebnoj mjeri ispune kriteriji za članstvo. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a status kandidatkinje joj je dodijeljen u decembru 2022.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2024 8:00:35 GMT
Šta je BiH uradila od 14 prioriteta i šta nam je još ostalo?
Evropski savjet, gotovo je izvjesno donijeće odluku o otvaranju pregovora BiH sa Evropskom unijom, međutim do samih pregovora doći će tek onda nakon što BiH ispuni svih 14 priorieta koje je pred nju još ranije stavila Evropska unija. Danas su lideri država članica Evropske unije u Briselu dali “zeleno svjetlo” Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Inače, rješavanje 14 prioriteta bilo je i uslov za otvaranje pregovora, ali s obzirom na napredak koji je BiH postigla na putu ka EU, dobiće zeleno svjetlo za otvaranje pregovora ali bez konkretnog datuma. U nastavku, donosimo vam koji su prioriteti stavljeni pred BiH i šta je sve urađeno do sada, odnosno šta je ostalo da se uradi. 1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru. Ovaj prioritet djelimično je ispunjen, i to nametanjem odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koji je izmjenio Izborni zakon BiH. Takođe, 20. 12. 2020. godine održani su i izbori u Mostaru.
2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a. Prioritet nije ispunjen.
3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Prioritet ispunjen.
4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti, garantovala nezavisnost pravosuđa, reformisao Ustavni sud BiH, osiguralo provođenje presude Sejdić Finci itd.. Prioritet samo djelimično ispunjen i to izmjenama Zakona o VSTS-u. Nijedno ozbiljno pitanje, kao što je zakon o Ustavnom sudu BiH, status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te izmjena Ustava BiH i sprovođenje presude “Sejdić Finci”, nije ispunjeno. Ovo je jedno od ključnih pitanja oko kojih se spore političari u Bosni i Hercegovini, i po ovim pitanjima napretka nema već decenijama.
5. Preduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. Nejasni parametri na osnovu kojih će se mjeriti uspjeh na ovom polju. Ovaj prioritet jedan od od onih koji su se najmanje spominjali proteklih godina, i gotovo je zaboravljeno od svih. Ovaj prioritet nije ispunjen.
6. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima. Ovaj prioritet samo djelimično je ispunjen usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u, međutim ostalo je da se usvoji još zakon o sudovima oko kojeg već mjesecima unazad traju politička prepucavanja. Ovaj zakon pred BiH postavljen je kao uslov za otvaranje pregovora, međutim nije još uvijek ugledao svjetlost dana.
7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem. Prioritet se smatra ispunjenim s obzirom da je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila. Prioritet ispunjen, jer je Bosna i Hercegovina otvorila pregovore sa FRONTEX-om.
9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti. Prioritet djelimično ispunjen usvajanjem izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, ukidanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i imenovanje nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja. Prioritet djelimično ispunjen. Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu Ustava Republike Srpske još 2019. godine, međutim amandman na Ustav Republike Srpske kojim bi smrtna kazna bila izbrisana još nije usvojen.
11. Osigurati podsticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. Prioritet nije ispunjen.
12. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, i osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. Prioritet nije ispunjen.
13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prioritet nije ispunjen.
14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi. Prioritet djelimično ispunjen. Usvojen je strateški okvir za reformu javne uprave, međutim ništa nije urađeno na depolitizaciji državne službe.
|
|