Post by kulinban on Oct 15, 2023 18:30:03 GMT
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("strane"),
• Priznajući potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okončanja tragičnog sukoba u regiji,
• Želeći pridonijeti tome cilju i promicati trajni mir i stabilnost,
• Potvrdujući svoje prihvaćanje Dogovorenih temeljnih načela od 8. septembra 1995., Daljnjih dogovorenih temeljnih načela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995.,
• Primajući na znanje Sporazum od 29. avgusta 1995. godine, kojim je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlaštena potpisati u ime Republike Srpske dijelove mirovnoga plana koji se odnose na nju, uz obavezu stroge i dosljedne provedbe postignutoga sporazuma,
• Želeći pridonijeti tome cilju i promicati trajni mir i stabilnost,
• Potvrdujući svoje prihvaćanje Dogovorenih temeljnih načela od 8. septembra 1995., Daljnjih dogovorenih temeljnih načela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995.,
• Primajući na znanje Sporazum od 29. avgusta 1995. godine, kojim je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlaštena potpisati u ime Republike Srpske dijelove mirovnoga plana koji se odnose na nju, uz obavezu stroge i dosljedne provedbe postignutoga sporazuma,
Sporazumjele su se kako slijedi:
Član I.
Strane će regulisati svoje odnose u skladu s načelima koja su izložena u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i s Helsinškim završnim dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.
Strane će posebno potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebe sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države.
Član II.
Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnoga rješenja i aspektima regionalne stabilizacije, kako je izloženo u Sporazumima, u Aneksu 1-A i Aneksu 1-B. Strane ce u cijelosti poštivati i promicati ispunjenje obaveza preuzetih sukladno Aneksu 1-A, te će se u cijelosti držati svojih obveza kako je izloženo u Aneksu 1-B.
Član III.
Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o razgraničenju izmedu dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je izloženo u Sporazumu iz Aneksa 2. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obaveza preuzetih sukladno tom sporazumu.
Član IV.
Strane pozdravljaju i podupiru program izbora za Bosnu i Hercegovinu, koji je izložen u Aneksu 3. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje toga programa.
Član V.
Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine, što je izloženo u Aneksu 4. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza preuzetih u skladu s njim.
Član VI.
Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o uspostavi Arbitražnog suda, Povjerenstva za ljudska prava, Povjerenstva za izbjeglice i prognanike, Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, kao i javnih preduzeća Bosne i Hercegovine, što je izloženo u Aneksima 5-9. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza preuzetih na temelju njih.
Član VII.
Priznajući da su poštovanje ljudskih prava i zaštita izbjeglica i prognanika od vitalne važnosti za postizanje trajnoga mira, strane su suglasne s odredbama o ljudskim pravima izloženim u Poglavlju jedan Sporazuma koji sadrži Aneks 6, kao i s odredbama o izbjeglicama i prognanicima izloženim u Poglavlju jedan Sporazuma koji sadrži Aneks 7, i u cijelosti ce ih se držati.
Član VIII.
Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o provedbi ovoga mirovnog rješenja, uključujući posebno one koji se odnose na provedbu građanskih (nevojnih) aspekata, izloženih u Sporazumu koji sadrži Aneks 10, te na međunarodne policijske snage, kako je izloženo u Sporazumu koji sadrži Aneks 11. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obaveza preuzetih na temelju njih.
Član IX.
Strane će u potpunosti surađivati sa svim entitetima koji su uključeni u provedbu ovoga mirovnog rješenja, kako je izloženo u aneksima ovoga Sporazuma, ili koje je ovlastilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, sukladno obavezi svih strana da sarađuju u istrazi i gonjenju ratnih zločina i drugih kršenja medunarodnoga
humanitarnog prava.
humanitarnog prava.
Član X.
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao suverene neovisne države unutar njihovih međunarodnih granica. Daljnji aspekti njihova uzajamnog priznanja bit će predmetom naknadnih razgovora.
Član XI.
Ovaj Sporazum stupa na snagu s njegovim potpisivanjem.
Sklopljeno u Parizu, dana 14. decembra 1995. na bosanskom, hrvatskom,
engleskom i srpskom jeziku, s time da je svaki tekst jednako vjerodostojan."
Potpisnici Opšteg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja,
za republiku BiH Alija Izetbegovic,
za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i
za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloševic.
engleskom i srpskom jeziku, s time da je svaki tekst jednako vjerodostojan."
Potpisnici Opšteg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja,
za republiku BiH Alija Izetbegovic,
za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i
za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloševic.
Potpisivanju su svjedočili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja,
za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez,
za Francusku Republiku Jacques Chirac,
za Saveznu Republiku Njemacku Helmut Kohl,
za Rusku Federaciju Viktor Cernomirdin,
za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i
za Sjedinjene Americke Države William Clinton.
Aneks 1A - Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja
za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez,
za Francusku Republiku Jacques Chirac,
za Saveznu Republiku Njemacku Helmut Kohl,
za Rusku Federaciju Viktor Cernomirdin,
za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i
za Sjedinjene Americke Države William Clinton.
Aneks 1A - Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosna i Hercegovina, i Republika
Srpska (u daljnjem tekstu "strane") suglasile su se kako slijedi:
Član I: Opšte obaveze
1. Strane se obvezuju da ce što je brže moguće ponovno stvoriti normalne uvjete života u Bosni i Hercegovini. One znaju da to od njih zahtijeva velik doprinos, pri čemu će se usrdno truditi da suraduju jedna s drugom i s međunarodnim organizacijama i ustanovama koje im pomažu na terenu.
One pozdravljaju spremnost međunarodne zajednice da u područje uputi, na razdoblje od oko godinu dana, snage koje će pomoći u provedbi ovdje opisanih teritorijalnih i ostalih vojno povezanih odredbi sporazuma.
One pozdravljaju spremnost međunarodne zajednice da u područje uputi, na razdoblje od oko godinu dana, snage koje će pomoći u provedbi ovdje opisanih teritorijalnih i ostalih vojno povezanih odredbi sporazuma.
a. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu "IFOR"). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredbi ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu "Aneks"). Strane znaju i saglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga
Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa komandanta UNPROFOR-a na komandanta IFOR-a (u daljnjem tekstu "prijenos ovlasti"), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vršiti svoj mandat.
b. Podrazumijeva se i daje saglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i politickom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeca ("NAC") kroz komandno ustrojstvo NATO-a. One se obavezuju da ce olakšati njihove operacije. Stoga se strane s ovim slažu i slobodno obavezuju da će u potpunosti poštovati sve obaveze izložene u ovom Aneksu.
c. Podrazumijeva se i daje saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i saglasne su da će modaliteti sudjelovanja tih država biti predmetom sporazuma izmedu tih država sudionica i NATO-a.
Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa komandanta UNPROFOR-a na komandanta IFOR-a (u daljnjem tekstu "prijenos ovlasti"), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vršiti svoj mandat.
b. Podrazumijeva se i daje saglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i politickom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeca ("NAC") kroz komandno ustrojstvo NATO-a. One se obavezuju da ce olakšati njihove operacije. Stoga se strane s ovim slažu i slobodno obavezuju da će u potpunosti poštovati sve obaveze izložene u ovom Aneksu.
c. Podrazumijeva se i daje saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i saglasne su da će modaliteti sudjelovanja tih država biti predmetom sporazuma izmedu tih država sudionica i NATO-a.
2. Svrha ovih obaveza je sljedeća:
a. uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan entitet neće ugrožavati drugi entitet niti protiv njega upotrijebiti silu, te vojne snage jednoga ili drugoga entiteta neće ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini djelovat će sukladno suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine;
b. osigurati potporu i ovlaštenje IFOR-u, te osobito ovlastiti IFOR da poduzme potrebne korake, uključujući upotrebu potrebne sile, kako bi osigurao poštovanje odredaba ovoga Aneksa i vlastitu zaštitu; i
c. uspostaviti, kako je izloženo u Aneksu 1-B Opšteg okvirnog sporazuma, trajne mjere sigurnosti i kontrole naoružanja, čiji je cilj promicanje trajnoga pomirenja svih strana i olakšanje postizanja svih političkih aranžmana dogovorenih Opštim okvirnim sporazumom.
a. uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan entitet neće ugrožavati drugi entitet niti protiv njega upotrijebiti silu, te vojne snage jednoga ili drugoga entiteta neće ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini djelovat će sukladno suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine;
b. osigurati potporu i ovlaštenje IFOR-u, te osobito ovlastiti IFOR da poduzme potrebne korake, uključujući upotrebu potrebne sile, kako bi osigurao poštovanje odredaba ovoga Aneksa i vlastitu zaštitu; i
c. uspostaviti, kako je izloženo u Aneksu 1-B Opšteg okvirnog sporazuma, trajne mjere sigurnosti i kontrole naoružanja, čiji je cilj promicanje trajnoga pomirenja svih strana i olakšanje postizanja svih političkih aranžmana dogovorenih Opštim okvirnim sporazumom.
3. Strane znaju i saglasne su da ce se obaveze preuzete usvajanjem ovoga Aneksa podjednako primjenjivati u oba entiteta unutra Bosne i Hercegovine. Oba će entiteta biti podjednako odgovorna za poštivanje navedenoga, te ce oba podjednako podlijegati akcijama nametanja što ih IFOR po potrebi poduzme kako bi osigurao provedbu odredbi ovog Aneksa i zaštitio sama sebe.
Član II: Prekid neprijateljstava
1. Strane ce poštovati prekid neprijateljstava započet sporazumom od 5. oktobra1995., te će se i dalje suzdržavati od svih međusobnih ofenzivnih pothvata svake vrste. U ovom slučaju ofenzivni pothvat je takav
pothvat koji obuhvaća prodore snaga ili vatre ispred crta jedne strane. Svaka će strana osigurati da sve osoblje i organizacije koje mogu vojno djelovati pod njezinom vlašću ili na teritoriju pod njezinom vlašću,
uključujući naoružane skupine građana, narodne garde vojne pričuve, vojnu policiju i specijalnu policiju ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) (u daljnjem tekstu "snage") poštuju odredbe ovoga Aneksa. Izraz "snage" ne obuhvata UNPROFOR, Međunarodne operativne policijske snage navedene u Opštem okvirnom sporazumu, IFOR ili druge faktore navedene u Članku 1, stavak (1) (c).
2. U izvršavanju obaveza izloženih u stavku (1), strane se osobito obavezuju da ce prekinuti s upotrebom svakoga oružja i eksplozivnih naprava, izuzev onoga koje je odobreno ovim Aneksom. Strane neće postavljati dodatna minska polja, zapreke ili zaštitne prepreke. Strane se neće upuštati u patroliranje, zemaljsko ili zračno izviđanje ispred položaja svojih snaga ili u zonama razdvajanja, kako je predviđeno niže, u Članu 4., bez odobrenja IFOR-a.
3. Strane ce osigurati bezopasno okruženje za sve osobe na područjima pod svojom jurisdikcijom održavanjem ustanova za provedbu građanskih zakona, koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim normama i poštovati međunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode, te poduzimati sve ostale primjerene mjere. Strane se takođe obavezuju da će razoružati i raspustiti sve naoružane skupine gradana, izuzev odobrenih policijskih snaga, u roku od 30 dana nakon prijenosa ovlasti.
4. Strane će u potpunosti saradivati sa svim međunarodnim osobljem, uključujući istražitelje, savjetnike, promatrače ili ostalo osoblje u Bosni i Hercegovini sukladno Opštem okvirnom sporazumu, što uključuje
olakšavanje slobodnog i neometanog pristupa i kretanja, te osiguranje stanja potrebnog za djelotvorno obavljanje njihovih zadaća.
5. Strane ce strogo izbjegavati svaku odmazdu, protunapad ili jednostrane postupke kao odgovor ako jedna strana prekrši odredbe ovoga Aneksa. Strane ce reagovati na navodna kršenja odredbi ovoga Aneksa postupcima koji su predviđeni Članom 8.
3. Strane ce osigurati bezopasno okruženje za sve osobe na područjima pod svojom jurisdikcijom održavanjem ustanova za provedbu građanskih zakona, koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim normama i poštovati međunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode, te poduzimati sve ostale primjerene mjere. Strane se takođe obavezuju da će razoružati i raspustiti sve naoružane skupine gradana, izuzev odobrenih policijskih snaga, u roku od 30 dana nakon prijenosa ovlasti.
4. Strane će u potpunosti saradivati sa svim međunarodnim osobljem, uključujući istražitelje, savjetnike, promatrače ili ostalo osoblje u Bosni i Hercegovini sukladno Opštem okvirnom sporazumu, što uključuje
olakšavanje slobodnog i neometanog pristupa i kretanja, te osiguranje stanja potrebnog za djelotvorno obavljanje njihovih zadaća.
5. Strane ce strogo izbjegavati svaku odmazdu, protunapad ili jednostrane postupke kao odgovor ako jedna strana prekrši odredbe ovoga Aneksa. Strane ce reagovati na navodna kršenja odredbi ovoga Aneksa postupcima koji su predviđeni Članom 8.
Član III: Povlačenje stranih snaga
1. Na dan stupanja ovoga Aneksa na snagu sve će se snage u Bosni i Hercegovini koje nisu lokalnog porijekla, bile one pravno i vojno podređene Republici Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine
ili Republici Srpskoj ili ne, povući zajedno sa svojom opremom s teritorija Bosne i Hercegovine u roku od trideset (30) dana. Nadalje, sve snage koje ostaju na teritoriju Bosne i Hercegovine moraju postupati u skladu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i političkoj neovisnosti Bosne i Hercegovine. U skladu s Članom 2., stavak (1), ove se odredbe ne odnose na UNPROFOR, Međunarodne operativne policijske snage navedene u Opštem okvirnom sporazumu, IFOR ili druge elemente navedene u Članu 1, stavak (1) (c).
ili Republici Srpskoj ili ne, povući zajedno sa svojom opremom s teritorija Bosne i Hercegovine u roku od trideset (30) dana. Nadalje, sve snage koje ostaju na teritoriju Bosne i Hercegovine moraju postupati u skladu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i političkoj neovisnosti Bosne i Hercegovine. U skladu s Članom 2., stavak (1), ove se odredbe ne odnose na UNPROFOR, Međunarodne operativne policijske snage navedene u Opštem okvirnom sporazumu, IFOR ili druge elemente navedene u Članu 1, stavak (1) (c).
2. Osobito, sve će se strane snage, uključujuci pojedine savjetnike, borce za slobodu, instruktore, dobrovoljce i osoblje iz susjednih i drugih država, povući s teritorija Bosne i Hercegovine u skladu Članu 3., stavak (1).
Član IV: Prerazmještanje snaga
Republika Bosna i Hercegovina i entiteti prerazmjestit će svoje snage u tri faze:
Faza I
Odmah nakon stupanja na snagu ovoga Aneksa, strane će smjesta započeti i nastaviti sa stalnim povlačenjem svih snage iza zone razdvajanja, koja će biti uspostavljena s obje strane dogovorene crte prekida vatre i koja će biti jasno i izrazito razgraničenje izmedu svih suprotstavljenih snaga. To će se povlačenje dovršiti u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti. Tačno dogovorena crta prekida vatre i dogovorena zona prekida vatre i razdvajanja označene su na kartama u Prilogu A ovoga Aneksa. Dogovorena zona prekida vatre i razdvajanja protezat će se na udaljenost od otprilike dva (2) kilometra s obje strane dogovorene crte prekida vatre. U toj dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja nije dopušteno nikakvo oružje, izuzev oružja IFOR-a, ako ovdje nije predviđeno drugačije. Nijedan pojedinac ne smije
zadržati ili posjedovati nikakvo vojno oružje ili eksploziv unutar te zone od cetiri kilometra bez određenog odobrenja IFOR-a. Prekršitelji ove odredbe izložit ce se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile, kako bi se osiguralo poštovanja ove odredbe.
Uz ostale odredbe ovog Aneksa, na Sarajevo i Goražde odnosit će se i sljedeće posebne odredbe:
Sarajevo
U roku od sedam (7) dana od prijenosa ovlasti, strane će prenijeti i napustiti odabrane položaje duž dogovorene crte prekida vatre u skladu s uputama koje će izdati komandant IFOR-a.
Strane ce dovršiti povlačenje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja u Sarajevu u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, u skladu sa Članom 4., stavak (2). Širina te zone razdvajanja bit će oko jedan (1) kilometar sa svake strane dogovorene crte prekida vatre. Međutim, zapovjednik IFOR-a može podesiti tu zonu razdvajanja bilo tako da suzi Zonu razdvajanja kako bi uzeo u obzir urbano područje Sarajeva bilo tako da proširi Zonu razdvajanja do dva (2) kilometra sa svake Strane dogovorene
crte prekida vatre kako bi uzeo u obzir otvoreniji teren. Unutar dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja nijedan pojedinac ne može zadržati ili posjedovati nikakvo oružje ili eksploziv, izuzev pripadnika IFOR-a ili
lokalne policije u izvršavanju službenih dužnosti prema ovlaštenju IFOR-a, u skaldu s Člnom 4., stavak (2) (b). Strane znaju i suglasne su da ce se prekršitelji odredbi gornjih podstavaka (1),
(2) i (3) izložiti vojnom djelovanju IFOR-a, uključujuci primjenu potrebne sile, kako bi se osiguralo poštovanje ovih odredbi.
Goražde
Strane znaju i saglasne su da ce se u koridoru Goražde izgraditi dvotračna cesta za sve vremenske uvjete. Sve dok se izgradnja navedene ceste ne dovrši, oba će se entiteta koristiti dvjema privremenim rutama.
Mrežne koordinate za te alternativne rute jesu (pozivi na karte: topografske planimetrijske karte 1:50.000, Defense Mapping Agency / Kartografska agencija Ministarstva obrane, Serija M709, listovi 2782-1, 2782-2, 2782-3, 2782-4, 2881-4, 2882-1, 2882-2, 2882-3 i 2882-4; mrežne koordinate Referentnog vojnog
mrežnog sistema / Military Grid Reference System s pozivom na World Geodetic system 84 (vodoravna koordinata)): Privremena ruta 1: od Goražda (34TCP361365) sjeveroistočno cestom 5 duž Drine do područja Ustiprače (34TCP456395). S te tačke, sjeverno cestom 19-3 kroz Rogaticu (34TCP393515), pa sjeverozapadno uz Stjenice (34TCP294565) do raskrižja kod Podromanije (34TCP208652). S te tačke zapadno cestom 19 do mjesta gdje ona ulazi u predgrađe Sarajeva (34TBP950601). Privremena ruta 2: od Goražda (34TCP361365) južno cestom 20. Cestom 20 kroz Ustikolinu (34TCP218281). Dalje južno cestom 20 kroz Foču duž zapadne obale Drine (34TCP203195) do tačke (34TCP175178), gdje ruta skreće zapadno cestom 18. Od te tačke, cestom 18 južno od Miljevine (34TCPO97204), pa kroz Trnovo (34TBP942380) sjeverno do predgrada Sarajeva, gdje ulazi u grad kod Vaskovića (34TBP868533).
Civilni promet na navedenim rutama bit će potpuno slobodan. Strane će se koristiti tim privremenim rutama za vojne snage i opremu samo uz ovlaštenje, te pod kontrolom i upravljanjem IFOR-a. U tom smislu, te kako bi smanjio opasnost za civilni promet, IFOR će imati pravo upravljati pokretima vojnoga i civilnog
prometa oba entiteta na tim rutama. Strane znaju i saglasne su da će se prekršitelji podstavka (1) izložiti vojnom pothvatu IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile, radi osiguranja poštovanja odredbi ovog podstavka. Strane se obvezuju da radi izgradnje povjerenja neće smještati nikakve snage niti teško naoružanje prema definiciji iz stavka (5) ovoga Člana unutar dva (2) kilometra od određenih privremenih ruta. Za mjesta gdje rute prelaze zonama razdvajanja ili prolaze preko njih vrijedit će takođe odredbe ovoga Aneksa koje se odnose na zone razdvajanja. Odmah nakon stupanja ovoga Aneksa na snagu strane će smjesta započeti i nastaviti dovršavati sljedeće radnje u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa
ovlasti ili kako odredi komandant IFOR-a:
(1) odstraniti, demontirati ili uništiti sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave, punjenja za rušenje i bodljikavu ili oštru žicu u dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja ili iz drugih područja s kojih se povuku njihove snage;
(2) označiti sva poznata mjesta postavljanja mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava i punjenja za rušenje u Bosni i Hercegovini; i
(3) odstraniti, demontirati ili uništiti sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave i punjenja za rušenje na zahtjev komandanta IFOR-a.
IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, aktivno ili rezervno, s prebivalištem u dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja prijavi odgovarajućem komandnom mjestu (Član 6.), koje je najbliže njihovu
prebivalištu.
prebivalištu.
Faza II (ako je potrebno - na određenim mjestima)
Ova se faza odnosi na one lokacije na kojima granična linija između entiteta ne slijedi dogovorenu liniju prekida vatre. Na onim mjestima na kojima područja što ih je okupirao jedan entitet treba,
u skladu s Opštim okvirnim sporazumom, prenijeti drugom entitetu, sve snage entiteta koji se povlači imat će rok od četrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti da potpuno napuste to područje. To ce obuhvaćati uklanjanje svih snaga kao i odstranjenje, demontiranje ili uništenje opreme, mina, prepreka, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje i oružja.
Na područjima koja se prenose drugom entitetu - kako bi se osiguralo uredno razdoblje prijelaza - entitet kojem se prenosi određeno područje neće uvoditi snage na to područje u roku od devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi komandant IFOR-a. Strane znaju i saglasne su da ce IFOR imati pravo vojno osigurati ta prenesena područja od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti sve do devedeset jednog (91) dana nakon prijenosa ovlasti, ili što je moguće prije - prema odredbi komandanta IFOR-a, kad ta područja mogu zauzeti snage entiteta kojem se ona prenose. Pošto entitet kojem se prenosi područje zauzme to područje, IFOR ce uspostaviti novu zonu razdvajanja duž granične crte izmedu entiteta kako je naznačeno na mapi u Prilogu A, a strane ce se držati istih ograničenja u pogledu prisutnosti snaga i oružja u toj zoni
koja vrijede za dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja. IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, aktivno i rezervno, s prebivalištem u zoni razdvajanja između entiteta prijavi odgovarajućem
komandnom mjestu (Član 6.), koje je najbliže njihovu prebivalištu.
Općenito. Sljedeće se odredbe odnose na fazu I i II:
a. Kako bi osigurao vidljive oznake, IFOR ce nadzirati selektivno označavanje dogovorene crte prekida vatra i njezine zone razdvajanja, te granične crte između entiteta i njezine zone razdvajanja. Konačnu odluku
o postavljanju navedenih oznaka donosit ce IFOR. Sve strane znaju i saglasne su da su dogovorena crta prekida vatre i njezina zona razdvajanja, i granična crta između entiteta i njezina zona razdvajanja, definirane kartama i dokumentima koji su dogovoreni kao dio Opšteg okvirnog sporazuma, a ne fizičkom lokacijom oznaka.
b. Sve Strane znaju i saglasne su da ce se izložiti vojnom djelovanju IFOR-a, uključujuci primjenu potrebne sile:
1. ako ne uklone sve svoje snage i neovlašteno naoružanje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja od četiri (4) kilometra u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predviđeno gornjim Članom 4., stavak (2) (a) i (b);
u skladu s Opštim okvirnim sporazumom, prenijeti drugom entitetu, sve snage entiteta koji se povlači imat će rok od četrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti da potpuno napuste to područje. To ce obuhvaćati uklanjanje svih snaga kao i odstranjenje, demontiranje ili uništenje opreme, mina, prepreka, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje i oružja.
Na područjima koja se prenose drugom entitetu - kako bi se osiguralo uredno razdoblje prijelaza - entitet kojem se prenosi određeno područje neće uvoditi snage na to područje u roku od devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi komandant IFOR-a. Strane znaju i saglasne su da ce IFOR imati pravo vojno osigurati ta prenesena područja od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti sve do devedeset jednog (91) dana nakon prijenosa ovlasti, ili što je moguće prije - prema odredbi komandanta IFOR-a, kad ta područja mogu zauzeti snage entiteta kojem se ona prenose. Pošto entitet kojem se prenosi područje zauzme to područje, IFOR ce uspostaviti novu zonu razdvajanja duž granične crte izmedu entiteta kako je naznačeno na mapi u Prilogu A, a strane ce se držati istih ograničenja u pogledu prisutnosti snaga i oružja u toj zoni
koja vrijede za dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja. IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, aktivno i rezervno, s prebivalištem u zoni razdvajanja između entiteta prijavi odgovarajućem
komandnom mjestu (Član 6.), koje je najbliže njihovu prebivalištu.
Općenito. Sljedeće se odredbe odnose na fazu I i II:
a. Kako bi osigurao vidljive oznake, IFOR ce nadzirati selektivno označavanje dogovorene crte prekida vatra i njezine zone razdvajanja, te granične crte između entiteta i njezine zone razdvajanja. Konačnu odluku
o postavljanju navedenih oznaka donosit ce IFOR. Sve strane znaju i saglasne su da su dogovorena crta prekida vatre i njezina zona razdvajanja, i granična crta između entiteta i njezina zona razdvajanja, definirane kartama i dokumentima koji su dogovoreni kao dio Opšteg okvirnog sporazuma, a ne fizičkom lokacijom oznaka.
b. Sve Strane znaju i saglasne su da ce se izložiti vojnom djelovanju IFOR-a, uključujuci primjenu potrebne sile:
1. ako ne uklone sve svoje snage i neovlašteno naoružanje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja od četiri (4) kilometra u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predviđeno gornjim Članom 4., stavak (2) (a) i (b);
2. ako ne napuste područja koja se prenose drugom entitetu u roku od četrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predviđeno gornjim CČanom 4., stavak (3) (a);
3. ako razmjeste snage u područjima koja su prenijeta od drugoga entiteta prije nego što prode devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi komandant IFOR-a, što je predviđeno gornjim Članom 4., stavak (3) (a);
4. ako ne zadrže sve snage i neovlašteno naoružanje izvan zone razdvajanja između entiteta pošto IFOR proglasi tu zonu, kako je predviđeno gornjim Članom 4., stavak (3) (a); ili
5. ako prekrše prekid neprijateljstava dogovoren između strana temeljem Člana 2.
4. ako ne zadrže sve snage i neovlašteno naoružanje izvan zone razdvajanja između entiteta pošto IFOR proglasi tu zonu, kako je predviđeno gornjim Članom 4., stavak (3) (a); ili
5. ako prekrše prekid neprijateljstava dogovoren između strana temeljem Člana 2.
Faza III
Strane se obavezuju da ce, kao mjere gradnje povjerenja:
1. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti povući svo teško naoružanje i snage u vojne objekte (kantonmane) / kasarne ili druge lokacije koje odredi komandant IFOR-a. "Teško naoružanje" odnosi se na sve tenkove i oklopna vozila, svu artiljeriju kalibra 75 mm i više, sve minobacače kalibra 81 mm i više, te sve protuzračno naoružanje kalibra 20 mm i više. Premještanjem tih snaga u vojne objekte (kantonmane) / kasarne trebalo bi ojačati međusobno povjerenje strana u uspješnost primjene ovoga Aneksa i pomoći opštoj stvari mira u Bosni i Hercegovini.
2. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti demobilizirati snage koje se mogu smjestiti u vojne objekte (kantonmane) / kasarne, kako je predviđeno gornjim podstavkom (a). Demobilizacija ce se sastojati od
oduzimanja, od tog osoblja, sveukupnoga naoružanja, uključujući lično naoružanje, eksplozivne naprave, komunikacijsku opremu, vozila i svu drugu vojnu opremu. Svo osoblje koje pripada tim snagama otpustit ce se iz vojne službe i neće sudjelovati ni u kojoj daljnjoj obuci ili drugim vojnim aktivnostima.
Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ovoga Aneksa, strane znaju i suglasne su da IFOR ima pravo i ovlaštenje primorati na uklanjanje, povlačenje ili premještanje odredenih snaga, te narediti prekid svih djelatnosti, na svakom mjestu u Bosni i Hercegovini kadgod IFOR ustanovi da su takve snage, naoružanje ili djelatnosti prijetnja ili potencijalna prijetnja ili za IFOR ili za njegovu zadaću, ili za drugu stranu. Snage koje se ne prerazmjeste, ne povuku, ne prerazmjeste ili ne prekinu prijeteće ili potencijalno prijeteće radnje nakon navedenog zahtjeva IFOR-a izložit ce se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile, radi osiguranja poštovanja u skaldu s uvjetima koji su izloženi u Članu 1., stavak (3).
Član V: Izvještavanje
1. Odmah nakon uspostave Zajedničkog vojnog povjerenstva, koje je predviđeno Članom 8., svaka će strana pružiti Zajedničkom vojnom povjerenstvu informacije o položajima i opisima sveukupnoga poznatog neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, minskih polja, miniranih predmeta, žičanih prepreka i svih ostalih fizickih ili vojnih opasnosti radi sigurnog kretanje osoblja u Bosni i Hercegovini, kao i o lokaciji prolaza kroz dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja u kojima nema takvih opasnosti. Strane će ažurno izvještavati Zajedničko vojno povjerenstvo o promjenama navedenih podataka.
2. U roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, svaka će strana dati Zajedničkom vojnom povjerenstvu sljedeće posebne informacije u vezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te će stalno izvještavati Zajednicko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka: Commission updated on changes in this information:
a. lokacija, vrsta, brojnost osoblja i naoružanja svih snaga unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatra i granične crte između entiteta;
b. karte s prikazom prednje crte jrdinica i crte fronte;
c. položaji i opis utvrđenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, barijera i drugih umjetnih prepreka, skladišta streljiva, komandnih štabova i komunikacijskih mreža unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatre ili granične crte između entiteta;
d. položaji i opisi svih projektila / lansera zemlja-zrak, uključujući pokretne sisteme, protivzračno topništvo, radarsku podršku i pridružene komandne i upravljacke sisteme;
e. položaji i opisi svih mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, prepreka, sisteme naoružanja, vozila ili svake druge vojne opreme koja se ne može ukloniti, demontirati
ili uništiti u skladu s odredbama Clanka 4., stavak (2) (d) i stavak (3) (a); i
f. sve dodatne informacije vojne prirode u skladu sa zahtjevima IFOR-a.
3. U roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti, strane će dati Zajedničkom vojnom povjerenstvu sljedeće specifične informacije u vezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te će ažurno izvještavati Zajedničko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka:
2. U roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, svaka će strana dati Zajedničkom vojnom povjerenstvu sljedeće posebne informacije u vezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te će stalno izvještavati Zajednicko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka: Commission updated on changes in this information:
a. lokacija, vrsta, brojnost osoblja i naoružanja svih snaga unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatra i granične crte između entiteta;
b. karte s prikazom prednje crte jrdinica i crte fronte;
c. položaji i opis utvrđenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, barijera i drugih umjetnih prepreka, skladišta streljiva, komandnih štabova i komunikacijskih mreža unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatre ili granične crte između entiteta;
d. položaji i opisi svih projektila / lansera zemlja-zrak, uključujući pokretne sisteme, protivzračno topništvo, radarsku podršku i pridružene komandne i upravljacke sisteme;
e. položaji i opisi svih mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, prepreka, sisteme naoružanja, vozila ili svake druge vojne opreme koja se ne može ukloniti, demontirati
ili uništiti u skladu s odredbama Clanka 4., stavak (2) (d) i stavak (3) (a); i
f. sve dodatne informacije vojne prirode u skladu sa zahtjevima IFOR-a.
3. U roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti, strane će dati Zajedničkom vojnom povjerenstvu sljedeće specifične informacije u vezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te će ažurno izvještavati Zajedničko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka:
a. lokacija, vrst, brojnost osoblja i naoružanja svih snaga;
b. karte s prikazom informacija iz gornjega podstavka (a);
c. položaji i opisi utvrdenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, zapreka i drugih umjetnih prepreka, skladišta streljiva, komandnih štabova i komunikacijskih mreža; i
d. sve ostale informacije vojne prirode prema zahtjevu IFOR-a.
b. karte s prikazom informacija iz gornjega podstavka (a);
c. položaji i opisi utvrdenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za rušenje, zapreka i drugih umjetnih prepreka, skladišta streljiva, komandnih štabova i komunikacijskih mreža; i
d. sve ostale informacije vojne prirode prema zahtjevu IFOR-a.
Član VI: Razmještanje snaga za provedbu mira
Uviđajuci potrebu za osiguranjem uspješne provedbe odredaba ovoga Aneksa, te radi osiguranja poštovanja, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva vlasti država članica ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave IFOR, koji će djelovati u skaldu sa Poglavljem VII. Povelje Ujedinjenih naroda. Strane znaju i
saglasne su da se te snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica iz država koje su članice NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pridonijele osiguranju poštovanja odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da će IFOR imati pravo razmještanja s obje strane granične linije između entiteta te u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Strane znaju i saglasne su da će IFOR imati pravo:
1. pratiti i osigurati da sve strane poštuju odredbe ovoga Aneksa (uključujući osobito povlačenje i prerazmještanje snaga u dogovorenim rokovima, te uspostavu zona razdvajanja);
2. odobravati i nadzirati selektivno označavanje dogovorene crte prekida vatre i njene zone razdvajanja, te granične crte izmedu entiteta i njene zone razdvajanja, kako je utvrdeno Opštim okvirnim sporazumom;
3. prema potrebi uspostaviti aranžmane za vezu s lokalnim građanskim i vojnim vlastima i ostalim međunarodnim organizacijama radi ostvarenja svoje zadaće;
4. pomoći u povlačenju mirovnih snaga UN-a koje ne prelaze u IFOR, uključujući, ako bude potrebno, hitno povlačenje snaga UNCRO-a. Strane znaju i saglasne su da ce IFOR imati pravo izvršavanja svojih dodatnih
zadaća, u granicama dodijeljenih mu glavnih zadaća i raspoloživih sredstava, te na zahtjev, što obuhvaća sljedeće:
1. pomoći u stvaranju sigurnih uvjeta drugima za obavljanje drugih zadaća
koje su u svezi s mirnim rješenjem, ukljucujuci slobodne i poštene izbore;
2. pomoći u kretanju organizacijama tokom obavljanja humanitarnih zadaća;
3. pomoći UNHCR-u i drugim međunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim zadaćama;
4. pratiti i sprječavati ometanje kretanja civilnoga stanovništva, izbjeglica i prognanika, te na primjeren način reagovati na namjerno nasilno ugrožavanje života i osoba; i
5. pratiti čišćenje minskih polja i zapreka.
Strane znaju i saglasne su da se dodatnim smjernicama NAC-a mogu odrediti dodatni zadaci i odgovornosti IFOR-a u provedbi odredbi ovoga Aneksa.
Strane znaju i saglasne su da će komandant IFOR-a imati ovlasti, bez uplitanja ili dopuštenja ijedne strane, učiniti sve što smatra potrebnim i ispravnim, uključujući primjenu vojne sile, radi zaštite IFOR-a i izvršenja odgovornosti navedenih gore u stavcima (2), (3) i (4), te će u svakom pogledu udovoljavati zahtjevima IFOR-a.
Strane znaju i saglasne su da će u obavljanju svojih dužnosti IFOR imati neometano pravo pratiti, promatrati i pregledati sve snage, objekte ili aktivnosti u Bosni i Hercegovini koje bi, prema uvjerenju IFOR-a, bile sposobne vojno djelovati. Ako bilo koja strana odbije, ometa ili uskrati IFOR-u to pravo praćenja, promatranja i pregleda, to će se smatrati kršenjem odredbi ovoga Aneksa, i strana koja ih je prekršila izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovog Aneksa.
Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijeća obrane i Vojska Republike Srpske uspostavit će komandna mjesta na niovu IFOR-ove brigade, bataljona ili drugom nivou, koja će biti locirana zajedno s određenim komandnim mjestima IFOR-a kako odredi komandant IFOR-a. Ta će komandna mjesta komandovati i imati vlast nad svim snagama svojih strana koje su smještene unutra deset (10) kilometara od dogovorene linije prekida vatre ili granične linije između entiteta, kako odredi IFOR. Na zahtjev IFOR-a
komandna mjesta će dostavljati pravodobne izvještaje o stanju, organizaciji i brojnosti jeidnica na svojim područjima.
Uz zajednički locirana komandna mjesta, Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijeća odbrane i Vojska Republike Srpske održavat ce skupine za vezu, koje će biti smještene zajedno sa komandom IFOR-a, kako odredi komandant IFOR-a, radi poticanja komuniciranja i očuvanja
opšteg prekida neprijateljstava.
(9)Zračni i kopneni pokreti u Bosni i Hercegovini ravnat će se u skladu sa sljedećim odredbama:
1. IFOR će uživati potpunu i neometanu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Imat će pravo utaboriti se, manevrisati, smještati se i koristiti se svim područjima ili objektima radi izvršavanja svojih odgovornosti, prema potrebi, u potpori, obuci i operacijama, uz prethodnu obavijest koliko to bude moguće. IFOR i njegovo osoblje neće biti odgovorni ni za koje oštećenje građanske ili
državne imovine izazvano borbenim ili povezanim djelatnostima. Cestovne barikade, kontrolne tačke ili druga ometanja slobode kretanja IFOR-a smatrat će se kršenjem odredbi ovoga Aneksa i strana koja ih prekrši
izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovoga Aneksa.
2. Komandant IFOR-a bit će jedini ovlašten za određivanje pravila i postupaka u komandovanju i kontroli zračnog prostora nad Bosnom i Hercegovinom kako bi omogućio civilni zračni promet i neborbene zračne
aktivnosti vojnih ili civilnih vlasti u Bosni i Hercegovini ili, ako bi bilo potrebno, prekinuo civilni zračni promet i neborbene zračne djelatnosti. Strane znaju i saglasne su da ne smije biti vojnog zračnog prometa, ili
nevojnih letjelica na vojnim zadacima, uključujući izviđanje ili logistiku, bez izričitog dopuštenja zapovjednika IFOR-a. Jedine vojne letjelice koje mogu biti ovlaštene za let u Bosni i Hercegovini jesu letjelice koje lete kao
potpora IFOR-u, te uz izričito odobrenje IFOR-a. Svaki let vojnih letjelica s nepokretnim krilima ili helikoptera u Bosni i Hercegovini bez izričitog odobrenja komandanta IFOR-a podlijegat će vojnom djelovanju IFOR-a,
uključujuci primjenu vojne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovog aneksa.
Svi radari za rano zračno upozorenje, protuzračnu obranu ili upravljanje vatrom prestat ce raditi u roku od 72 sata poslije stupanja ovoga Aneksa na snagu, te će ostati neaktivni ako komandant IFOR-a ne odredi
drukčije. Svako korištenje radara za zračni promet, rano zračno upozorenje, protuzračna odbrana ili upravljanje vatrom koje ne odobri komandant IFOR-a smatrat će se kršenjem odredbi ovoga Aneksa, i
strana koja ih prekrši izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja.
Strane znaju i saglasne su da će komandant IFOR-a izvršiti prijenos na civilnu kontrolu zračnoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom odgovarajućim institucijama Bosne i Hercegovine postupno, u skladu s
ciljem IFOR-a da osigura nesmetan i siguran rad sistema zračnog prometa nakon odlaska IFOR-a.
3. Komandant IFOR-a je ovlašten za donošenje odgovarajucih pravila kontrole i regulisanja kopnenog vojnog prometa u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući pokrete snaga pojedinih strana. Zajedničko vojno
povjerenstvo, o kojemu se govori u Clanku 8., može pomoći u razradi i donošenju odluka u vezi s vojnim pokretima. IFOR će imati pravo koristiti se svim potrebnim sredstvima i uslugama kako bi osigurao potpunu sposobnost komunikacija, te će imati pravo na neograničeno korištenje cijelog elektromagnetskog spektra u tu svrhu. U korištenju ovim pravom IFOR će uložiti sve razumne napore radi koordinacije i uzimanja u obzir
potreba i zahtjeva odgovarajucih vlasti.
Sve ce Strane odobriti IFOR-u i njegovu osoblju pomoć, povlastice i imunitete izložene u Dodatku B ovog Aneksa, uključujući neometani prijelaz kroz, do, preko i na teritorij svih strana.
Sve će Strane odobriti svim vojnim akterima, spomenutim u Članu 1., stavak (1) (c), i njihovu osoblju pomoć, povlastice i imunitete navedene u Članu 6, stavak (11).
saglasne su da se te snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zračnih i pomorskih jedinica iz država koje su članice NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pridonijele osiguranju poštovanja odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da će IFOR imati pravo razmještanja s obje strane granične linije između entiteta te u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Strane znaju i saglasne su da će IFOR imati pravo:
1. pratiti i osigurati da sve strane poštuju odredbe ovoga Aneksa (uključujući osobito povlačenje i prerazmještanje snaga u dogovorenim rokovima, te uspostavu zona razdvajanja);
2. odobravati i nadzirati selektivno označavanje dogovorene crte prekida vatre i njene zone razdvajanja, te granične crte izmedu entiteta i njene zone razdvajanja, kako je utvrdeno Opštim okvirnim sporazumom;
3. prema potrebi uspostaviti aranžmane za vezu s lokalnim građanskim i vojnim vlastima i ostalim međunarodnim organizacijama radi ostvarenja svoje zadaće;
4. pomoći u povlačenju mirovnih snaga UN-a koje ne prelaze u IFOR, uključujući, ako bude potrebno, hitno povlačenje snaga UNCRO-a. Strane znaju i saglasne su da ce IFOR imati pravo izvršavanja svojih dodatnih
zadaća, u granicama dodijeljenih mu glavnih zadaća i raspoloživih sredstava, te na zahtjev, što obuhvaća sljedeće:
1. pomoći u stvaranju sigurnih uvjeta drugima za obavljanje drugih zadaća
koje su u svezi s mirnim rješenjem, ukljucujuci slobodne i poštene izbore;
2. pomoći u kretanju organizacijama tokom obavljanja humanitarnih zadaća;
3. pomoći UNHCR-u i drugim međunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim zadaćama;
4. pratiti i sprječavati ometanje kretanja civilnoga stanovništva, izbjeglica i prognanika, te na primjeren način reagovati na namjerno nasilno ugrožavanje života i osoba; i
5. pratiti čišćenje minskih polja i zapreka.
Strane znaju i saglasne su da se dodatnim smjernicama NAC-a mogu odrediti dodatni zadaci i odgovornosti IFOR-a u provedbi odredbi ovoga Aneksa.
Strane znaju i saglasne su da će komandant IFOR-a imati ovlasti, bez uplitanja ili dopuštenja ijedne strane, učiniti sve što smatra potrebnim i ispravnim, uključujući primjenu vojne sile, radi zaštite IFOR-a i izvršenja odgovornosti navedenih gore u stavcima (2), (3) i (4), te će u svakom pogledu udovoljavati zahtjevima IFOR-a.
Strane znaju i saglasne su da će u obavljanju svojih dužnosti IFOR imati neometano pravo pratiti, promatrati i pregledati sve snage, objekte ili aktivnosti u Bosni i Hercegovini koje bi, prema uvjerenju IFOR-a, bile sposobne vojno djelovati. Ako bilo koja strana odbije, ometa ili uskrati IFOR-u to pravo praćenja, promatranja i pregleda, to će se smatrati kršenjem odredbi ovoga Aneksa, i strana koja ih je prekršila izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovog Aneksa.
Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijeća obrane i Vojska Republike Srpske uspostavit će komandna mjesta na niovu IFOR-ove brigade, bataljona ili drugom nivou, koja će biti locirana zajedno s određenim komandnim mjestima IFOR-a kako odredi komandant IFOR-a. Ta će komandna mjesta komandovati i imati vlast nad svim snagama svojih strana koje su smještene unutra deset (10) kilometara od dogovorene linije prekida vatre ili granične linije između entiteta, kako odredi IFOR. Na zahtjev IFOR-a
komandna mjesta će dostavljati pravodobne izvještaje o stanju, organizaciji i brojnosti jeidnica na svojim područjima.
Uz zajednički locirana komandna mjesta, Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijeća odbrane i Vojska Republike Srpske održavat ce skupine za vezu, koje će biti smještene zajedno sa komandom IFOR-a, kako odredi komandant IFOR-a, radi poticanja komuniciranja i očuvanja
opšteg prekida neprijateljstava.
(9)Zračni i kopneni pokreti u Bosni i Hercegovini ravnat će se u skladu sa sljedećim odredbama:
1. IFOR će uživati potpunu i neometanu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Imat će pravo utaboriti se, manevrisati, smještati se i koristiti se svim područjima ili objektima radi izvršavanja svojih odgovornosti, prema potrebi, u potpori, obuci i operacijama, uz prethodnu obavijest koliko to bude moguće. IFOR i njegovo osoblje neće biti odgovorni ni za koje oštećenje građanske ili
državne imovine izazvano borbenim ili povezanim djelatnostima. Cestovne barikade, kontrolne tačke ili druga ometanja slobode kretanja IFOR-a smatrat će se kršenjem odredbi ovoga Aneksa i strana koja ih prekrši
izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovoga Aneksa.
2. Komandant IFOR-a bit će jedini ovlašten za određivanje pravila i postupaka u komandovanju i kontroli zračnog prostora nad Bosnom i Hercegovinom kako bi omogućio civilni zračni promet i neborbene zračne
aktivnosti vojnih ili civilnih vlasti u Bosni i Hercegovini ili, ako bi bilo potrebno, prekinuo civilni zračni promet i neborbene zračne djelatnosti. Strane znaju i saglasne su da ne smije biti vojnog zračnog prometa, ili
nevojnih letjelica na vojnim zadacima, uključujući izviđanje ili logistiku, bez izričitog dopuštenja zapovjednika IFOR-a. Jedine vojne letjelice koje mogu biti ovlaštene za let u Bosni i Hercegovini jesu letjelice koje lete kao
potpora IFOR-u, te uz izričito odobrenje IFOR-a. Svaki let vojnih letjelica s nepokretnim krilima ili helikoptera u Bosni i Hercegovini bez izričitog odobrenja komandanta IFOR-a podlijegat će vojnom djelovanju IFOR-a,
uključujuci primjenu vojne sile radi osiguranja poštovanja odredbi ovog aneksa.
Svi radari za rano zračno upozorenje, protuzračnu obranu ili upravljanje vatrom prestat ce raditi u roku od 72 sata poslije stupanja ovoga Aneksa na snagu, te će ostati neaktivni ako komandant IFOR-a ne odredi
drukčije. Svako korištenje radara za zračni promet, rano zračno upozorenje, protuzračna odbrana ili upravljanje vatrom koje ne odobri komandant IFOR-a smatrat će se kršenjem odredbi ovoga Aneksa, i
strana koja ih prekrši izložit će se vojnom djelovanju IFOR-a, uključujući primjenu potrebne sile radi osiguranja poštovanja.
Strane znaju i saglasne su da će komandant IFOR-a izvršiti prijenos na civilnu kontrolu zračnoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom odgovarajućim institucijama Bosne i Hercegovine postupno, u skladu s
ciljem IFOR-a da osigura nesmetan i siguran rad sistema zračnog prometa nakon odlaska IFOR-a.
3. Komandant IFOR-a je ovlašten za donošenje odgovarajucih pravila kontrole i regulisanja kopnenog vojnog prometa u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući pokrete snaga pojedinih strana. Zajedničko vojno
povjerenstvo, o kojemu se govori u Clanku 8., može pomoći u razradi i donošenju odluka u vezi s vojnim pokretima. IFOR će imati pravo koristiti se svim potrebnim sredstvima i uslugama kako bi osigurao potpunu sposobnost komunikacija, te će imati pravo na neograničeno korištenje cijelog elektromagnetskog spektra u tu svrhu. U korištenju ovim pravom IFOR će uložiti sve razumne napore radi koordinacije i uzimanja u obzir
potreba i zahtjeva odgovarajucih vlasti.
Sve ce Strane odobriti IFOR-u i njegovu osoblju pomoć, povlastice i imunitete izložene u Dodatku B ovog Aneksa, uključujući neometani prijelaz kroz, do, preko i na teritorij svih strana.
Sve će Strane odobriti svim vojnim akterima, spomenutim u Članu 1., stavak (1) (c), i njihovu osoblju pomoć, povlastice i imunitete navedene u Članu 6, stavak (11).
Član VII: Povlačenje UNPROFOR-a
Konstatuje se da su - kao posljedica skorog uvođenja IFOR-a u Republiku Bosnu i Hercegovinu - zadovoljeni uvjeti za povlačenje UNPROFOR-a, utvrđeni Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zahtijeva se da Ujedinjeni narodi, u konsultaciji s NATO-om, poduzmu sve potrebne korake za povlačenje UNPROFOR-a iz Bosne i Hercegovine, izuzev dijelova koji su uključeni u IFOR.
Član VIII: Uspostava Zajedničkog vojnog povjerenstva
S razmještajem IFOR-a u Bosni i Hercegovini uspostavit će se Zajednicko vojno povjerenstvo ("Povjerenstvo").
Povjerenstvo će:
1. služiti kao središnje tijelo za sve strane navedene u ovom Aneksu za iznošenje svih vojnih pritužbi, pitanja ili problema koje mora riješiti komandant IFOR-a, kao što su tvrdnje o kršenju prekida vatre ili drugo nepoštovanje odredbi ovoga Aneksa;
2. primati izvještaje i dogovarati se o određenim pothvatima kojima će se osigurati da Strane poštuju odredbe ovoga Aneksa;
3. pomoći komandantu IFOR-a u određivanju i provedbi niza lokalnih mjera transparentnosti između strana.
Povjerenstvom će predsjedati komandant IFOR-a ili njegov predstavnik, a sačinjavat će ga sljedeći članovi:
1. viši vojni komandant snaga svake strane u Bosni i Hercegovini;
2. ostale osobe koje odredi predsjedatelj;
3. svaka strana navedena u ovom Aneksu može odabrati i dva civila koji će savjetovati Povjerenstvo u obavljanju njegovih dužnosti;
4. Visoki povjerenik, koji se navodi u Opštem okvirnom sporazumu, ili njegov imenovani zastupnik sudjelovat će na sastancima Povjerenstva i pružati savjete, posebno o pitanjima političko-vojne prirode.
Povjerenstvo neće obuhvatati osobe koje je optužio ili će optužiti Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
Povjerenstvo će djelovati kao savjetodavno tijelo komandanta IFOR-a. U onoj mjeri u kojoj to bude moguće, problemi će se rješavati odmah međusobnim sporazumom. Međutim, sve konačne odluke u vezi s njegovim vojnim pitanjima donosit ce komandant IFOR-a.
Povjerenstvo će se sastajati na poziv komandanta IFOR-a. Visoki povjerenik može prema potrebi zahtijevati sastanak Povjerenstva. I strane mogu zahtijevati sastanak Povjerenstva.
Komandant IFOR-a imat će pravo odlučivanja o vojnim pitanjima, na pravodoban način, u slučaju bitnih pitanja koja se odnose na sigurnost IFOR-a ili poštovanje odredbi ovog Aneksa.
Povjerenstvo će osnovati niža vojna povjerenstva radi pružanja pomoci u obavljanju navedenih funkcija. Ta će povjerenstva biti na nivou brigade i bataljona ili drugih jedinica, kako odredi lokalni komandant IFOR-a, te će se sastojati od komandanta svake strane i IFOR-a.
Predstavnik Visokoga povjerenika sudjelovat ce u radu Povjerenstva i pružati savjete, osobito o pitanjima političko-vojne prirode. Lokalni komandant IFOR-a pozivat će lokalne građanske vlasti ako to bude potrebno.
Komandant IFOR-a i Visoki povjerenik uspostavit će odgovarajući sistem veze radi lakšeg obavljanja svojih dužnosti.
Član IX: Razmjena zarobljenika
Povjerenstvo će:
1. služiti kao središnje tijelo za sve strane navedene u ovom Aneksu za iznošenje svih vojnih pritužbi, pitanja ili problema koje mora riješiti komandant IFOR-a, kao što su tvrdnje o kršenju prekida vatre ili drugo nepoštovanje odredbi ovoga Aneksa;
2. primati izvještaje i dogovarati se o određenim pothvatima kojima će se osigurati da Strane poštuju odredbe ovoga Aneksa;
3. pomoći komandantu IFOR-a u određivanju i provedbi niza lokalnih mjera transparentnosti između strana.
Povjerenstvom će predsjedati komandant IFOR-a ili njegov predstavnik, a sačinjavat će ga sljedeći članovi:
1. viši vojni komandant snaga svake strane u Bosni i Hercegovini;
2. ostale osobe koje odredi predsjedatelj;
3. svaka strana navedena u ovom Aneksu može odabrati i dva civila koji će savjetovati Povjerenstvo u obavljanju njegovih dužnosti;
4. Visoki povjerenik, koji se navodi u Opštem okvirnom sporazumu, ili njegov imenovani zastupnik sudjelovat će na sastancima Povjerenstva i pružati savjete, posebno o pitanjima političko-vojne prirode.
Povjerenstvo neće obuhvatati osobe koje je optužio ili će optužiti Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
Povjerenstvo će djelovati kao savjetodavno tijelo komandanta IFOR-a. U onoj mjeri u kojoj to bude moguće, problemi će se rješavati odmah međusobnim sporazumom. Međutim, sve konačne odluke u vezi s njegovim vojnim pitanjima donosit ce komandant IFOR-a.
Povjerenstvo će se sastajati na poziv komandanta IFOR-a. Visoki povjerenik može prema potrebi zahtijevati sastanak Povjerenstva. I strane mogu zahtijevati sastanak Povjerenstva.
Komandant IFOR-a imat će pravo odlučivanja o vojnim pitanjima, na pravodoban način, u slučaju bitnih pitanja koja se odnose na sigurnost IFOR-a ili poštovanje odredbi ovog Aneksa.
Povjerenstvo će osnovati niža vojna povjerenstva radi pružanja pomoci u obavljanju navedenih funkcija. Ta će povjerenstva biti na nivou brigade i bataljona ili drugih jedinica, kako odredi lokalni komandant IFOR-a, te će se sastojati od komandanta svake strane i IFOR-a.
Predstavnik Visokoga povjerenika sudjelovat ce u radu Povjerenstva i pružati savjete, osobito o pitanjima političko-vojne prirode. Lokalni komandant IFOR-a pozivat će lokalne građanske vlasti ako to bude potrebno.
Komandant IFOR-a i Visoki povjerenik uspostavit će odgovarajući sistem veze radi lakšeg obavljanja svojih dužnosti.
Član IX: Razmjena zarobljenika
Strane ce osloboditi i bez odlaganja prebaciti sve borce i civile zadržane u vezi sa sukobom (u daljnjem tekstu "zarobljenici") u skladu sa medunarodnim humanitarnim pravom i odredbama ovoga članka.
1. Plan za oslobađanje i prebacivanje zarobljenika što ga nakon konzultacije sa stranama razradi ICRC obavezivat će strane i one će ga provesti.
2. Strane će u potpunosti sarađivati s ICRC-om i olakšati njegov rad u provedbi i praćenju plana za oslobađanje zarobljenika.
3. Strane ce osloboditi i prebaciti sve zarobljenike koje drže najkasnije trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti.
4. Kako bi ubrzale taj proces, strane ce, najkasnije dvadeset jedan (21) dan nakon stupanju ovog Aneksa na snagu, napraviti sveobuhvatne popise zarobljenika i dostaviti ih ICRC-u, drugim stranama, te Zajedničkom
vojnom povjerenstvu i Visokom povjereniku. Na tim će popisima zarobljenici biti identificirani: narodnosti, imenom, činom (ako ga imaju) i internirskim ili vojnim serijskim brojem, u onoj mjeri u kojoj to bude
primjenjivo.
5. Strane ce osigurati ICRC-u potpun i neometan pristup svim mjestima gdje se drže zarobljenici i svim zarobljenicima. Strane ce dopustiti ICRC-u da privatno razgovara sa svakim zarobljenikom najmanje četrdeset osam (48) sati prije njegova odnosno njezina oslobađanja radi provedbe i praćenja plana, uključujući određivanje odredišta zarobljenika.
6. Strane neće poduzimati nikakvu odmazdu protiv zarobljenika ili njegove / njezine obitelji ako zarobljenik odbije prebacivanje.
7. Bez obzira na navedene odredbe, svaka ce strana poštovati svaku naredbu ili zahtjev Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u vezi sa hapšenjem, pritvorom, predajom ili pristupom
osobama koje bi inače bile oslobođene ili prebačene u skladu s ovim Članom, ali su optužene zbog djela koja su u nadležnosti Suda. Svaka strana mora dostatno dugo pritvoriti osobe koje su s razlogom osumnjičene za takva djela kako bi se dopustile odgovarajuče konsultacije s tijelima Suda.
U slučajevima gdje su mjesta pojedinačnih ili masovnih grobnica službeno poznata, te je postojanje grobova stvarno utvrđeno, svaka će strana dopustiti ulazak osoblju za registraciju grobova druge Strane, u međusobno dogovoreno vrijeme, u ograničenu svrhu: dolazak do navedenih grobova, preuzimanje i
evakuisanje tijela preminulih vojnih i civilnih osoba te strane, uključujući preminule zarobljenike.
1. Plan za oslobađanje i prebacivanje zarobljenika što ga nakon konzultacije sa stranama razradi ICRC obavezivat će strane i one će ga provesti.
2. Strane će u potpunosti sarađivati s ICRC-om i olakšati njegov rad u provedbi i praćenju plana za oslobađanje zarobljenika.
3. Strane ce osloboditi i prebaciti sve zarobljenike koje drže najkasnije trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti.
4. Kako bi ubrzale taj proces, strane ce, najkasnije dvadeset jedan (21) dan nakon stupanju ovog Aneksa na snagu, napraviti sveobuhvatne popise zarobljenika i dostaviti ih ICRC-u, drugim stranama, te Zajedničkom
vojnom povjerenstvu i Visokom povjereniku. Na tim će popisima zarobljenici biti identificirani: narodnosti, imenom, činom (ako ga imaju) i internirskim ili vojnim serijskim brojem, u onoj mjeri u kojoj to bude
primjenjivo.
5. Strane ce osigurati ICRC-u potpun i neometan pristup svim mjestima gdje se drže zarobljenici i svim zarobljenicima. Strane ce dopustiti ICRC-u da privatno razgovara sa svakim zarobljenikom najmanje četrdeset osam (48) sati prije njegova odnosno njezina oslobađanja radi provedbe i praćenja plana, uključujući određivanje odredišta zarobljenika.
6. Strane neće poduzimati nikakvu odmazdu protiv zarobljenika ili njegove / njezine obitelji ako zarobljenik odbije prebacivanje.
7. Bez obzira na navedene odredbe, svaka ce strana poštovati svaku naredbu ili zahtjev Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u vezi sa hapšenjem, pritvorom, predajom ili pristupom
osobama koje bi inače bile oslobođene ili prebačene u skladu s ovim Članom, ali su optužene zbog djela koja su u nadležnosti Suda. Svaka strana mora dostatno dugo pritvoriti osobe koje su s razlogom osumnjičene za takva djela kako bi se dopustile odgovarajuče konsultacije s tijelima Suda.
U slučajevima gdje su mjesta pojedinačnih ili masovnih grobnica službeno poznata, te je postojanje grobova stvarno utvrđeno, svaka će strana dopustiti ulazak osoblju za registraciju grobova druge Strane, u međusobno dogovoreno vrijeme, u ograničenu svrhu: dolazak do navedenih grobova, preuzimanje i
evakuisanje tijela preminulih vojnih i civilnih osoba te strane, uključujući preminule zarobljenike.
Član X: Saradnja
Strane će u potpunosti sarađivati sa svim entitetima koji su uključeni u provedbu ovoga mirovnog rješenja, kako je opisano u Opštem okvirnom sporazumu, ili s entitetima koje je inače ovlastilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, uključujući Medunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
Član XI: Izvještavanje vojnih komandi
Svaka će strana osigurati da se uvjeti ovoga Aneksa, te pismene naredbe kojima se zahtijeva njegovo poštovanje, odmah prenesu svim njezinim snagama.
Član XII: Konačni autoritet u tumačenju
U skladu sa Članom 1., komandant IFOR-a je konačni autoritet na ratištu što se tiče tumačenja ovog Sporazuma o vojnim aspektima mirovnoga rješenja s Dodacima, koji su njegov sastavni dio.
Član XIII: Stupanje na snagu
Ovaj Aneks stupa na snagu s potpisivanjem."
Aneks 1B - Sporazum o regionalnoj stabilizaciji
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, SR Jugoslavija, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska (u daljnjem tekstu "Strane") saglasile su se kako slijedi:
Član I: Opšte obaveze
Strane su se saglasile da je uspostava progresivnih mjera za regionalnu stabilnost i kontrolu naoružanja bitna za stvaranje stabilnoga mira u regiji. U tu svrhu, strane su se saglasile o važnosti osmišljavanja novih oblika suradnje u području sigurnosti radi izgradnje transparentnosti i povjerenja te postizanja uravnoteženih i stabilnih nivoa obrambenih snaga, u najmanjem broju koji bi bio u skladu sa sigurnosti pojedinih strana i potrebom da se u regiji izbjegne utrka u naoružanju. Odobrile su sljedece elemente regionalne strukture za stabilnost.
Član II: Mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti u BiH
U roku od sedam dana nakon što ovaj Sporazum (u daljnjem tekstu "Aneks") stupi na snagu, Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska započinju, na odgovarajućem visokom političkom nivou, pregovore pod pokroviteljstvom Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (u daljnjem tekstu "OESS"), kako bi se saglasile o nizu mjera za povećanje međusobnog povjerenja i smanjenja opasnosti od sukoba, u potpunosti se oslanjajući na bečki Dokument o pregovorima o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti OESS-a iz 1994. Cilj ovih pregovora jest saglasiti se o početnom nizu mjera u roku od
četrdeset pet (45) dana nakon što ovaj Aneks stupi na snagu, uključujući, uz ostalo:
• ograničenja vojnoga razmještaja i vojnih vježbi u određenim zemljopisnim područjima;
• ograničenja ponovnog uvođenja stranih snaga u kontekstu Clanka 3. Aneksa 1-A Opšteg okvirnog sporazuma;
• ograničenja smještaja teškoga naoružanja;
• povlačenje snaga i teškoga naoružanja u objekte(kantonmane) / kasarne ili na druge utvrđene lokacije, kao što je predviđeno Članom 4. Aneksa 1-A;
• obavijesti o raspuštanju jedinica za posebne operacije i naoružanih civilnih skupina;
• obavijesti o određenim planiranim vojnim aktivnostima, uključujući međunarodnu vojnu pomoć i programe obuke;
• identifikaciju i praćenje kapaciteta za proizvodnju naoružanja;
• trenutačnu razmjenu podataka o posjedovanju pet kategorija oružja prema definiciji iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (u daljnjem tekstu "CFE"), uz dodatni sporazum da će se artiljerionm smatrati oružja kalibra 75 mm i više; i
• trenutačnu uspostavu vojnih misija za vezu između komandanata oružanih snaga Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
četrdeset pet (45) dana nakon što ovaj Aneks stupi na snagu, uključujući, uz ostalo:
• ograničenja vojnoga razmještaja i vojnih vježbi u određenim zemljopisnim područjima;
• ograničenja ponovnog uvođenja stranih snaga u kontekstu Clanka 3. Aneksa 1-A Opšteg okvirnog sporazuma;
• ograničenja smještaja teškoga naoružanja;
• povlačenje snaga i teškoga naoružanja u objekte(kantonmane) / kasarne ili na druge utvrđene lokacije, kao što je predviđeno Članom 4. Aneksa 1-A;
• obavijesti o raspuštanju jedinica za posebne operacije i naoružanih civilnih skupina;
• obavijesti o određenim planiranim vojnim aktivnostima, uključujući međunarodnu vojnu pomoć i programe obuke;
• identifikaciju i praćenje kapaciteta za proizvodnju naoružanja;
• trenutačnu razmjenu podataka o posjedovanju pet kategorija oružja prema definiciji iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (u daljnjem tekstu "CFE"), uz dodatni sporazum da će se artiljerionm smatrati oružja kalibra 75 mm i više; i
• trenutačnu uspostavu vojnih misija za vezu između komandanata oružanih snaga Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Član III: Mjere za izgradnju regionalnoga povjerenja i sigurnosti
Kako bi se dopunile mjere navedene u (gornjem) Članu 2 na široj osnovi, Strane su se saglasile da će pokrenuti korake prema regionalnom sporazumu o mjerama za izgradnju regionalnoga povjerenja i sigurnosti. Strane su se složile:
• da neće uvoziti nikakvo oružje devedeset (90) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa;
• da 180 dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa ili dok ne stupi na snagu sporazum o kontroli naoružanja iz donjeg Člana (4), ovisno što je ranije, neće uvoziti teško naoružanje, streljivo za teško naoružanje, mine,
vojne letjelice, ni helikoptere. Teško oružje odnosi se na sve tenkove i oklopna vozila, svu artiljeriju kalibra 75 mm i više, sve minobacace kalibra 81 mm i više, te sve protuzračno oružje kalibra 20 mm i više.
• da neće uvoziti nikakvo oružje devedeset (90) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa;
• da 180 dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa ili dok ne stupi na snagu sporazum o kontroli naoružanja iz donjeg Člana (4), ovisno što je ranije, neće uvoziti teško naoružanje, streljivo za teško naoružanje, mine,
vojne letjelice, ni helikoptere. Teško oružje odnosi se na sve tenkove i oklopna vozila, svu artiljeriju kalibra 75 mm i više, sve minobacace kalibra 81 mm i više, te sve protuzračno oružje kalibra 20 mm i više.
Član IV: Mjere za podregionalnu kontrolu naoružanja
Uvažavajući značaj postizanja uravnoteženih i stabilnih nivoa obrambenih snaga na najmanjem broju koji bi bio u skladu sa sigurnosti pojedinih strana, i shvatajući da će uspostava stabilne vojne ravnoteže temeljene na najnižem nivou naoružanja biti bitan faktor u sprečavanju ponovnog izbijanja sukoba, strane će u roku od trideset (30) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa započeti pregovore pod pokroviteljstvom OESS-a, kako bi što prije postigle sporazum o nivoima naoružanja koje su u skladu s tim ciljem. U roku od trideset (30) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa, strane će takođe započeti pregovore o sporazumu kojim će uspostaviti dobrovoljna ograničenja vojnoga ljudstva.
Strane su se saglasile da bi se sporazum o naoružanju trebao temeljiti najmanje na sljedečim kriterijima: broj stanovnika, sadašnje posjedovanje vojnog naoružanja, obrambene potrebe i relativne razine snaga u regiji.
• Sporazumom će se uspostaviti brojčana ograničenja za posjedovanje tenkova, topništva, oklopnih bojnih vozila, borbenih letjelica i navalnih helikoptera, kao što je definisano u relevantnim dijelovima Sporazuma
CFE, uz dodatnu odredbu da će se artiljerijom smatrati oružje kalibra 75 mm i više.
• Kako bi se ustanovila referentna vrijednost, Strane su se složile da će u roku od trideset (30) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa izvijestiti što posjeduju, kako je definisano gornjim podstavkom (a), u skladu s obrascem utvrđenim Bečkim dokumentom OESS-a.
• Taj će se obrazac za izvještavanje nadopuniti kako bi se uzele u obzir posebne okolnosti regije.
Strane su se saglasile da ce u roku od 180 dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa dovršiti gore spomenute pregovore o dogovorenim brojčanim ograničenjima za kategorije navedene u tački (2)(a) ovog članka. Ako se Strane ne dogovore o tim ograničenjima u roku od 180 dana od stupanja na snagu ovog Aneksa, primjenjivat će se sljedeća ograničenja, u odnosu 5 : 2 : 2, što se temelji na približnom odnosu broja stanovnika pojedinih strana:
1. referentna vrijednost. Bit će utvrđeno posjedovanje oružja Savezne Republike Jugoslavije (u daljnjem tekstu "referentna vrijednost");
2. granica za Saveznu Republiku Jugoslaviju bit će sedamdeset pet (75) posto referentne vrijednosti;
3. granica za Republiku Hrvatsku bit ce trideset (30) posto referentne vrijednosti;
4. granica za Bosnu i Hercegovinu bit ce trideset (30) posto referentne vrijednosti; i
5. dodjele za Bosnu i Hercegovinu će među entitetima odražavati odnos dva (2) za Federaciju Bosne i Hercegovine i jedan (1) za Republiku Srpsku.
OESS ce pomagati stranama u njihovim pregovorima u skladu sa Članom 2. i Članom 4. ovoga Aneksa te u provedbi i verifikaciji (uključujući verifikaciju izjava o posjedovanju) sporazuma koji su rezultat tih pregovora.
Strane su se saglasile da bi se sporazum o naoružanju trebao temeljiti najmanje na sljedečim kriterijima: broj stanovnika, sadašnje posjedovanje vojnog naoružanja, obrambene potrebe i relativne razine snaga u regiji.
• Sporazumom će se uspostaviti brojčana ograničenja za posjedovanje tenkova, topništva, oklopnih bojnih vozila, borbenih letjelica i navalnih helikoptera, kao što je definisano u relevantnim dijelovima Sporazuma
CFE, uz dodatnu odredbu da će se artiljerijom smatrati oružje kalibra 75 mm i više.
• Kako bi se ustanovila referentna vrijednost, Strane su se složile da će u roku od trideset (30) dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa izvijestiti što posjeduju, kako je definisano gornjim podstavkom (a), u skladu s obrascem utvrđenim Bečkim dokumentom OESS-a.
• Taj će se obrazac za izvještavanje nadopuniti kako bi se uzele u obzir posebne okolnosti regije.
Strane su se saglasile da ce u roku od 180 dana od stupanja na snagu ovoga Aneksa dovršiti gore spomenute pregovore o dogovorenim brojčanim ograničenjima za kategorije navedene u tački (2)(a) ovog članka. Ako se Strane ne dogovore o tim ograničenjima u roku od 180 dana od stupanja na snagu ovog Aneksa, primjenjivat će se sljedeća ograničenja, u odnosu 5 : 2 : 2, što se temelji na približnom odnosu broja stanovnika pojedinih strana:
1. referentna vrijednost. Bit će utvrđeno posjedovanje oružja Savezne Republike Jugoslavije (u daljnjem tekstu "referentna vrijednost");
2. granica za Saveznu Republiku Jugoslaviju bit će sedamdeset pet (75) posto referentne vrijednosti;
3. granica za Republiku Hrvatsku bit ce trideset (30) posto referentne vrijednosti;
4. granica za Bosnu i Hercegovinu bit ce trideset (30) posto referentne vrijednosti; i
5. dodjele za Bosnu i Hercegovinu će među entitetima odražavati odnos dva (2) za Federaciju Bosne i Hercegovine i jedan (1) za Republiku Srpsku.
OESS ce pomagati stranama u njihovim pregovorima u skladu sa Članom 2. i Članom 4. ovoga Aneksa te u provedbi i verifikaciji (uključujući verifikaciju izjava o posjedovanju) sporazuma koji su rezultat tih pregovora.
Član V: Sporazum o regionalnoj kontroli naoružanja
OESS će pomoći stranama postavljanjem posebnog predstavnika koji će pomoći u organizaciji i vođenju pregovora pod pokroviteljstvom OESS-ova Foruma o sigurnosnoj suradnji ("FSC") radi uspostave regionalne ravnoteže unutar i u susjedstvu bivše Jugoslavije. Strane se obavezuju da će u tome u potpunosti sarađivati s OESS-om i olakšavati redovne inspekcije drugim stranama. Nadalje, Strane su se saglasile da će zajedno s predstavnicima OESS-a uspostaviti povjerenstvo radi lakšeg rješavanja eventualnih sporova.
Član VI: Stupanje na snagu
Ovaj Aneks stupa na snagu s momentom potpisivanja."
Aneks 2 - Sporazum o granici između entiteta i o drugim pitanjima koja su s tim u vezi
Aneks 2 - Sporazum o granici između entiteta i o drugim pitanjima koja su s tim u vezi
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("strane") saglasile su se o sljedećem:
Član I: Granična linija između entiteta
Granica između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ("granica između entiteta") jest ona koja je nacrtana na mapi u Dodatku.
Član II: Prilagođavanje granične linije
Strane smiju prilagođavati graničnu liniju između entiteta samo uz obostranu saglasnost. Tokom razdoblja u kojem su, u skladu sa Aneksom 1-A Opšteg okvirnog sporazuma, razmještene višenacionalne vojne snage za provedbu mira ("IFOR"), strane će se konsultovati sa komandantom IFOR-a prije nego što izvrše bilo koje dogovoreno prilagođavanje i izvijestiti komandanta IFOR-a o tom prilagođavanju.
Član III: Rijeke
Tamo gdje granična linija izmedu entiteta slijedi rijeku, linija će slijediti prirodne promjene (nanosi ili erozija) u riječnom toku, izuzev ako se ne dogovori drukčije.
Umjetne promjene riječnog toka neće uticati na promjene granične linije između entiteta, izuzev ako se ne dogovori drukčije. Ne smiju se poduzimati nikakve umjetne promjene, izuzev na osnovi sporazuma medu stranama. U slučaju naglih prirodnih promjena u riječnom toku (odlamanje tla ili usijecanje novoga korita), linija se utvrđuje obostranim sporazumom strana. Ako do takvog događaja dođe tokom razdoblja u kojem je razmješten IFOR, svako takvo utvrđivanje podložno je odobrenju komandant IFOR-a.
Umjetne promjene riječnog toka neće uticati na promjene granične linije između entiteta, izuzev ako se ne dogovori drukčije. Ne smiju se poduzimati nikakve umjetne promjene, izuzev na osnovi sporazuma medu stranama. U slučaju naglih prirodnih promjena u riječnom toku (odlamanje tla ili usijecanje novoga korita), linija se utvrđuje obostranim sporazumom strana. Ako do takvog događaja dođe tokom razdoblja u kojem je razmješten IFOR, svako takvo utvrđivanje podložno je odobrenju komandant IFOR-a.
Član IV: Razgraničenje i označavanje
Linija na karti je u mjerilu 1:50.000, koji je u Dodatku (ovoga Aneksa), koja predstavlja graničnu liniju između entiteta, i linije na karti u mjerilu 1:50.000, koji je dio Dodatka A Aneksa 1-A, koje predstavljaju zonu razdvajanja između entiteta i dogovorenu liniju prekida vatre i pripadajucu zonu razdvajanja, koje su
strane prihvatile kao mjerodavne i konačne, tačne su unutar približno 50 metara.
Tokom razdoblja u kojem bude razmješten IFOR, komandant IFOR-a ima pravo, nakon konsultacije sa stranama, utvrditi tačne opise tih linija i zona, pod uvjetom da za Sarajevo komandant IFOR-a ima pravo prilagođavati zonu razdvajanja prema potrebi.
Gore opisane linije i zone mogu označiti predstavnici strana u saradnji s IFOR-om i pod IFOR-ovim nadzorom. Konačne ovlasti za postavljanje takvih oznaka ima IFOR. Te su linijei zone utvrđene kartama i dokumentima o kojima su se strane saglasile, a ne fizičkim stavljanjem oznaka.
Nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma, strane osnivaju zajedničko povjerenstvo, koje se sastoji od jednakoga broja predstavnika svake strane, a koje treba sastaviti dogovoreni tehnički dokument, koji sadrži precizan opis granične linije između entiteta. Svaki takav dokument sastavljen tokkom razdoblja u kojem je razmješten IFOR podložan je odobrenju komandanta IFOR-a.
strane prihvatile kao mjerodavne i konačne, tačne su unutar približno 50 metara.
Tokom razdoblja u kojem bude razmješten IFOR, komandant IFOR-a ima pravo, nakon konsultacije sa stranama, utvrditi tačne opise tih linija i zona, pod uvjetom da za Sarajevo komandant IFOR-a ima pravo prilagođavati zonu razdvajanja prema potrebi.
Gore opisane linije i zone mogu označiti predstavnici strana u saradnji s IFOR-om i pod IFOR-ovim nadzorom. Konačne ovlasti za postavljanje takvih oznaka ima IFOR. Te su linijei zone utvrđene kartama i dokumentima o kojima su se strane saglasile, a ne fizičkim stavljanjem oznaka.
Nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma, strane osnivaju zajedničko povjerenstvo, koje se sastoji od jednakoga broja predstavnika svake strane, a koje treba sastaviti dogovoreni tehnički dokument, koji sadrži precizan opis granične linije između entiteta. Svaki takav dokument sastavljen tokkom razdoblja u kojem je razmješten IFOR podložan je odobrenju komandanta IFOR-a.
Član V: Arbitraža za područje Brčkog
Strane su se saglasile o obavezujućoj arbitraži spornoga dijela granične linije između entiteta u području Brčkog, naznačene na karti što je priložena kao Dodatak.
Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, Federacija postavlja jednoga arbitra i Republika Srpska postavlja jednoga arbitra. Treći arbitar odabire se sporazumom između osoba koje su imenovale strane, u roku od 30 dana od tada. Ako se strane ne saglase, trećeg arbitra postavlja predsjednik Međunarodnoga suda pravde. Treći arbitar djeluje kao predsjedatelj Arbitražnoga vijeća.
Ako se strane ne dogovore drukčije, postupak se vodi u skladu s pravilima UNCITRAL-a. Arbitri primjenjuju relevantna pravna načela i načela pravičnosti. Ako se ne dogovori drukčije, područjem koje je naznačeno u stavku (1) i dalje će se upravljati kao sada.
Arbitri će objaviti svoju odluku najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. Odluka će biti konačna i obavezujuća, i strane će je provesti bez odgadanja.
Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, Federacija postavlja jednoga arbitra i Republika Srpska postavlja jednoga arbitra. Treći arbitar odabire se sporazumom između osoba koje su imenovale strane, u roku od 30 dana od tada. Ako se strane ne saglase, trećeg arbitra postavlja predsjednik Međunarodnoga suda pravde. Treći arbitar djeluje kao predsjedatelj Arbitražnoga vijeća.
Ako se strane ne dogovore drukčije, postupak se vodi u skladu s pravilima UNCITRAL-a. Arbitri primjenjuju relevantna pravna načela i načela pravičnosti. Ako se ne dogovori drukčije, područjem koje je naznačeno u stavku (1) i dalje će se upravljati kao sada.
Arbitri će objaviti svoju odluku najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. Odluka će biti konačna i obavezujuća, i strane će je provesti bez odgadanja.
Član VI: Prijelazno razdoblje
Za područja koja prelaze iz jednoga entiteta u drugi, u skladu s ovdje opisanim razgraničenjem, postojat će prijelazno razdoblje kako bi se omogućio uredan prijenos vlasti. Prijelazno se razdoblje završava četrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti sa komandanta UNPROFOR-a na komandanta IFOR-a, kao što je opisano u Aneksu 1-A.
Član VII: Status Dodatka
Dodatak je sastavni dio ovoga Sporazuma.
Član VIII: Stupanje na snagu
Član VIII: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem."
Dodatak Aneksu 2
Dodatak Aneksu 2 sastoji se od ovoga dokumenta, zajedno sa
• UNPROFOR-ovom cestovnom kartom u mjerilu 1:600.000, koja se sastoji od jednoga lista a nalazi se u privitku; i
• topografskom planimetrijskom kartom u mjerilu 1:50.000, koja će se osigurati kao što je niže opisano.
Na temelju priložene cestovne karte u mjerilu 1:600.000, strane zahtijevaju da Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država osigura topografsku planimetrijsku kartu u mjerilu 1:50.000, koja se sastoji od toliko listova koliko je potrebno, kako bi se osiguralo preciznije ocrtavanje granične linije izmedu entiteta. Takva se karta uključuje u ovaj Dodatak kao njegov sastavni dio, a strane su saglasne da će prihvatiti takvu kartu kao mjerodavnu i konačnu u sve svrhe.
Aneks 3 - Sporazum o izborima
• UNPROFOR-ovom cestovnom kartom u mjerilu 1:600.000, koja se sastoji od jednoga lista a nalazi se u privitku; i
• topografskom planimetrijskom kartom u mjerilu 1:50.000, koja će se osigurati kao što je niže opisano.
Na temelju priložene cestovne karte u mjerilu 1:600.000, strane zahtijevaju da Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država osigura topografsku planimetrijsku kartu u mjerilu 1:50.000, koja se sastoji od toliko listova koliko je potrebno, kako bi se osiguralo preciznije ocrtavanje granične linije izmedu entiteta. Takva se karta uključuje u ovaj Dodatak kao njegov sastavni dio, a strane su saglasne da će prihvatiti takvu kartu kao mjerodavnu i konačnu u sve svrhe.
Aneks 3 - Sporazum o izborima
S ciljem promicanja slobodnih, poštenih i demokratskih izbora i postavljanja temelja reprezentativne uprave te osiguranja postupnog postizanja demokratskih ciljeva u cijeloj Bosni i Hercegovini, u skladu s odgovarajucim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OESS), Republika Bosna i
Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("strane") sporazumjele su se kako slijedi:
Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("strane") sporazumjele su se kako slijedi:
Član I: Uvjeti za demokratske izbore
Strane su obavezne osigurati uvjete za organizaciju slobodnih i poštenih izbora, posebno politicki neutralan ambijent; obavezne su štititi i primjenjivati pravo tajnoga glasanja bez straha ili zastrašivanja; obavezne su osigurati slobodu izražavanja i štampe; obavezne su omogućiti i poticati slobodu udruživanja (uključujući političke stranke); obavezne su osigurati i slobodu kretanja.
Strane zahtijevaju od OESS potvrdu da izbori mogu biti uspješni u sadašnjim društvenim uvjetima u oba entiteta te, ako bude potrebno, pružanje pomoći stranama u stvaranju takvih uvjeta.
Strane su obavezne u cijelosti se držati stavaka 7 i 8 Kopenhaškog dokumenta OESS (u privitku ovoga Sporazuma).
Strane zahtijevaju od OESS potvrdu da izbori mogu biti uspješni u sadašnjim društvenim uvjetima u oba entiteta te, ako bude potrebno, pružanje pomoći stranama u stvaranju takvih uvjeta.
Strane su obavezne u cijelosti se držati stavaka 7 i 8 Kopenhaškog dokumenta OESS (u privitku ovoga Sporazuma).
Član II: Uloga OESS-a
OESS. Strane zahtijevaju da OESS usvoji i uspostavi program izbora za Bosnu i Hercegovinu kako je izloženo u ovom Sporazumu.
Izbori. Strane zahtijevaju od OESS-a da nadzire, na način koji odredi OESS, a u saradnji s drugim međunarodnim organizacijama koje OESS smatra potrebnim, da pripremi i provede izbore za Zastupnički dom Bosne i Hercegovine; za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine; za Zastupnički dom Federacije Bosne i
Hercegovine; za Narodnu skupštinu Republike Srpske; za Predsjedništvo Republike Srpske; i, ako to bude izvedivo, za kantonalna zakonodavna tijela i opštinska tijela vlasti.
Povjerenstvo. U tu svrhu strane zahtijevaju da OESS osnuje Privremeno izborno povjerenstvo ("Povjerenstvo").
Vrijeme održavanja. Izbori će se održati na nadnevak šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog sporazuma ("dan izbora") ili, ako OESS utvrdi da je odgađanje potrebno, ne kasnije od devet mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.
Izbori. Strane zahtijevaju od OESS-a da nadzire, na način koji odredi OESS, a u saradnji s drugim međunarodnim organizacijama koje OESS smatra potrebnim, da pripremi i provede izbore za Zastupnički dom Bosne i Hercegovine; za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine; za Zastupnički dom Federacije Bosne i
Hercegovine; za Narodnu skupštinu Republike Srpske; za Predsjedništvo Republike Srpske; i, ako to bude izvedivo, za kantonalna zakonodavna tijela i opštinska tijela vlasti.
Povjerenstvo. U tu svrhu strane zahtijevaju da OESS osnuje Privremeno izborno povjerenstvo ("Povjerenstvo").
Vrijeme održavanja. Izbori će se održati na nadnevak šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog sporazuma ("dan izbora") ili, ako OESS utvrdi da je odgađanje potrebno, ne kasnije od devet mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.
Član III: Privremeno izborno povjerenstvo
Pravila i propisi. Povjerenstvo usvaja izborna pravila i propise vezano za: registraciju političkih stranaka i nezavisnih kandidata; zakonske podobnosti kandidata i glasača; uloge domaćih i medunarodnih promatrača izbora; osiguranja otvorene i poštene izborne kampanje; te utvrđivanja, objavljivanja i ovjere konačnih izbornih rezultata.
Strane su obavezne u potpunosti se držati izbornih pravila i propisa, neovisno o bilo kojim internim zakonima i propisima.
Ovlasti Povjerenstva. Odgovornosti Povjerenstva, kako se predvida izbornim pravilima i propisima, obuhvaćaju:
• nadzor svih oblika izbornoga postupka kako bi se osigurala uspostava struktura i institucijskoga okvira za slobodne i poštene izbore;
• utvrđivanje odredbi o registraciji glasača;
• osiguranje poštovanja izbornih pravila i propisa ustanovljenih ovim Sporazumom;
• osiguranje mjera za ispravljanje kršenja bilo koje odredbe ovog Sporazuma ili izbornih pravila i propisa ustanovljenih temeljem ovog Sporazuma, uključujući nametanje kazni protiv svake osobe ili tijela koje
krši te odredbe; i
• akreditiranje promatrača, uključujući osoblje međunarodnih organizacija te stranih i domaćih nevladinih organizacija, i osiguranje nesmetanog pristupa i kretanja promatračima koje su akreditirale strane.
Sastav i funkcionisanje Povjerenstva. Povjerenstvo se sastoji od šefa Misije OESS-a, Visokog povjerenika ili osobe koju on odredi, predstavnika strana te onih osoba koje predloži šef misije OESS-a u dogovoru sa stranama. Šef Misije OESS-a djeluje kao predsjedatelj Povjerenstva. U slučaju sporova unutar Povjerenstva, predsjedateljeva je odluka konačna.
Povlastice i imuniteti. Predsjedatelj i Povjerenstvo uživaju pravo uspostave komunikacijskih sredstava, angažovanja lokalnog i administrativnog osoblja, te status, povlastice i imunitete koji se priznaju diplomatskim predstavnicima i misijama temeljem Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Strane su obavezne u potpunosti se držati izbornih pravila i propisa, neovisno o bilo kojim internim zakonima i propisima.
Ovlasti Povjerenstva. Odgovornosti Povjerenstva, kako se predvida izbornim pravilima i propisima, obuhvaćaju:
• nadzor svih oblika izbornoga postupka kako bi se osigurala uspostava struktura i institucijskoga okvira za slobodne i poštene izbore;
• utvrđivanje odredbi o registraciji glasača;
• osiguranje poštovanja izbornih pravila i propisa ustanovljenih ovim Sporazumom;
• osiguranje mjera za ispravljanje kršenja bilo koje odredbe ovog Sporazuma ili izbornih pravila i propisa ustanovljenih temeljem ovog Sporazuma, uključujući nametanje kazni protiv svake osobe ili tijela koje
krši te odredbe; i
• akreditiranje promatrača, uključujući osoblje međunarodnih organizacija te stranih i domaćih nevladinih organizacija, i osiguranje nesmetanog pristupa i kretanja promatračima koje su akreditirale strane.
Sastav i funkcionisanje Povjerenstva. Povjerenstvo se sastoji od šefa Misije OESS-a, Visokog povjerenika ili osobe koju on odredi, predstavnika strana te onih osoba koje predloži šef misije OESS-a u dogovoru sa stranama. Šef Misije OESS-a djeluje kao predsjedatelj Povjerenstva. U slučaju sporova unutar Povjerenstva, predsjedateljeva je odluka konačna.
Povlastice i imuniteti. Predsjedatelj i Povjerenstvo uživaju pravo uspostave komunikacijskih sredstava, angažovanja lokalnog i administrativnog osoblja, te status, povlastice i imunitete koji se priznaju diplomatskim predstavnicima i misijama temeljem Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Član IV: Pravo glasanja
Glasači. Svaki državljanin Bosne i Hercegovine s navršenih 18 godina čije je ime na Popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991. ima, u skladu s izbornim pravilima i propisima, pravo glasanja. Zapravo se od državljana koji više ne žive u opštini u kojoj su prebivali 1991. očekuje da u toj opšzini glasaju, bilo
lično, bilo u odsutnosti, pod uvjetom da je utvrđeno kako je ta osoba bila prijavljena u toj opštini, što potvrđuje mjesno izborno povjerenstvo i Privremeno izborno povjerenstvo.
Takav državljanin može, međutim, zahtijevati od Povjerenstva da svoj glas dade drugdje. Korištenje prava glasa izbjeglica valja tumačiti kao potvrdu njihove namjere povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Do dana izbora povratak izbjeglica trebao bi već biti u toku i tako omogućiti mnogima lično sudjelovanje na izborima u Bosni i Hercegovini. Povjerenstvo može izbornim pravilima i propisima predvidjeti glasanje državljana koji nisu na Popisu stanovništva iz 1991. godine.
lično, bilo u odsutnosti, pod uvjetom da je utvrđeno kako je ta osoba bila prijavljena u toj opštini, što potvrđuje mjesno izborno povjerenstvo i Privremeno izborno povjerenstvo.
Takav državljanin može, međutim, zahtijevati od Povjerenstva da svoj glas dade drugdje. Korištenje prava glasa izbjeglica valja tumačiti kao potvrdu njihove namjere povratka u Bosnu i Hercegovinu.
Do dana izbora povratak izbjeglica trebao bi već biti u toku i tako omogućiti mnogima lično sudjelovanje na izborima u Bosni i Hercegovini. Povjerenstvo može izbornim pravilima i propisima predvidjeti glasanje državljana koji nisu na Popisu stanovništva iz 1991. godine.
Član V: Stalno izborno povjerenstvo
Strane su saglasne osnovati stalno izborno povjerenstvo, koje će biti odgovorno za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
Član VI: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem."
Prilog Aneksu 3 - O izborima
Dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o sigurnosti i saradnji u Europi (KESS), Kopenhagen, 1990. godine.
Stavci 7. i 8.:
(7) Kako bi osigurale da volja naroda bude temelj autoriteta vlasti, države sudionice će:
(7.1) - održavati slobodne izbore u razumnim razmacima, kako je utvrđeno zakonom
(7.2) - dopustiti da se za sva mjesta barem u jednom domu državnog zakonodavnog tijela slobodno natječu kandidati putem glasačkog izjašnjavanja naroda
(7.3) - jamčiti opšte i jednako pravo glasa punoljetnim gradanima
(7.4) - osigurati provedbu tajnog ili drugog slobodnog glasanja, pošteno prebrojavanje i izvještavanje te objavljivanje službenih rezultata
(7.5) - uvažavati pravo gradana da se natječu za političke ili javne funkcije, pojedinačno ili kao predstavnici političkih stranaka ili organizacija, bez diskriminacije;
(7.6) - poštovati pravo pojedinaca i skupina na potpuno slobodno osnivanje vlastitih političkih stranaka ili drugih političkih organizacija i pružati takvim političkim strankama i organizacijama potrebna pravna jamstva kako bi im se omogućilo međusobno natjecanje temeljem jednakoga tretmana pred zakonom i od strane tijela vlasti;
(7.7) - osigurati da zakon i javna politika funkcionišu tako da omoguće vođenje političke kampanje u poštenom i slobodnom ozračju, u kojem ni upravne mjere, ni nasilje ni zastrašivanje ne srečavaju stranke ni kandidate da slobodno ističu svoja gledišta i kvalitete, niti srečavaju glasače da se s njima upoznaju i o njima
raspravljaju ili da daju svoj glas bez straha od odmazde;
(7.8) - osigurati da nikakva pravna ni upravna prepreka ne stoji na putu pristupa medijima na nediskriminatornoj osnovi za sve političke skupine i pojedince koji žele sudjelovati u izbornom postupku;
(7.9) - osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predviđen zakonom propisno uvedu u dužnost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve do isteka mandata odnosno prestanka njihove službe, na drugi način regulisan zakonom, u skladu s demokratskim parlamentarnim i ustavnim postupkom.
(8) - Države sudionice drže da prisustvo posmatrača, kako stranih tako i domaćih, može unaprijediti izborni postupak u državama u kojima se održavaju izbori. One stoga pozivaju posmatrače iz svih ostalih država članica KESS i sve odgovarajuće privatne ustanove i organizacije koje to eventualno žele na posmatranje toka postupka državnih izbora u mjeri dopuštenoj zakonom. One će takođe nastojati olakšati sličan pristup izbornom postupku na nivou nižem od državnog. Takvi posmatrači obavezat će se na nemiješanje u izborni postupak."
Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine
Stavci 7. i 8.:
(7) Kako bi osigurale da volja naroda bude temelj autoriteta vlasti, države sudionice će:
(7.1) - održavati slobodne izbore u razumnim razmacima, kako je utvrđeno zakonom
(7.2) - dopustiti da se za sva mjesta barem u jednom domu državnog zakonodavnog tijela slobodno natječu kandidati putem glasačkog izjašnjavanja naroda
(7.3) - jamčiti opšte i jednako pravo glasa punoljetnim gradanima
(7.4) - osigurati provedbu tajnog ili drugog slobodnog glasanja, pošteno prebrojavanje i izvještavanje te objavljivanje službenih rezultata
(7.5) - uvažavati pravo gradana da se natječu za političke ili javne funkcije, pojedinačno ili kao predstavnici političkih stranaka ili organizacija, bez diskriminacije;
(7.6) - poštovati pravo pojedinaca i skupina na potpuno slobodno osnivanje vlastitih političkih stranaka ili drugih političkih organizacija i pružati takvim političkim strankama i organizacijama potrebna pravna jamstva kako bi im se omogućilo međusobno natjecanje temeljem jednakoga tretmana pred zakonom i od strane tijela vlasti;
(7.7) - osigurati da zakon i javna politika funkcionišu tako da omoguće vođenje političke kampanje u poštenom i slobodnom ozračju, u kojem ni upravne mjere, ni nasilje ni zastrašivanje ne srečavaju stranke ni kandidate da slobodno ističu svoja gledišta i kvalitete, niti srečavaju glasače da se s njima upoznaju i o njima
raspravljaju ili da daju svoj glas bez straha od odmazde;
(7.8) - osigurati da nikakva pravna ni upravna prepreka ne stoji na putu pristupa medijima na nediskriminatornoj osnovi za sve političke skupine i pojedince koji žele sudjelovati u izbornom postupku;
(7.9) - osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predviđen zakonom propisno uvedu u dužnost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve do isteka mandata odnosno prestanka njihove službe, na drugi način regulisan zakonom, u skladu s demokratskim parlamentarnim i ustavnim postupkom.
(8) - Države sudionice drže da prisustvo posmatrača, kako stranih tako i domaćih, može unaprijediti izborni postupak u državama u kojima se održavaju izbori. One stoga pozivaju posmatrače iz svih ostalih država članica KESS i sve odgovarajuće privatne ustanove i organizacije koje to eventualno žele na posmatranje toka postupka državnih izbora u mjeri dopuštenoj zakonom. One će takođe nastojati olakšati sličan pristup izbornom postupku na nivou nižem od državnog. Takvi posmatrači obavezat će se na nemiješanje u izborni postupak."
Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine
Preambula
na osnovu poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, opredijeljeni za mir, pravednost, snošljivost i pomirenje, uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pošteni postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva, u želji za promovisanjem opšte dobrobiti i privrednog rasta zaštitom privatne imovine i promovisanjem trzišne privrede, vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,
opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i političku neovisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom, odlučni da osiguraju puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, međunarodnim ugovorima o građanskim i političkim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, te drugim instrumentima o ljudskim pravima, pozivajući se na Temeljna načela dogovorena u Ženevi 8. septembra 1995., te u New Yorku 26. septembra 1995.
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, ovime određuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:
Član I: Bosna i Hercegovina
Kontinuitet. Republika Bosna i Hercegovina, čije će službeno ime od sada biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, uz prilagođavanje njenog unutarnjeg uređenja prema ovdje sadržanim odredbama te unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina može zadržati ili zatražiti članstvo u organizacijama u sklopu sistema Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim organizacijama.
Demokratska načela. Bosna i Hercegovina demokratska je država koja funkcionira na načelima pravne države te ima slobodne i demokratske izbore.
opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i političku neovisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom, odlučni da osiguraju puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, međunarodnim ugovorima o građanskim i političkim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, te drugim instrumentima o ljudskim pravima, pozivajući se na Temeljna načela dogovorena u Ženevi 8. septembra 1995., te u New Yorku 26. septembra 1995.
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, ovime određuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:
Član I: Bosna i Hercegovina
Kontinuitet. Republika Bosna i Hercegovina, čije će službeno ime od sada biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, uz prilagođavanje njenog unutarnjeg uređenja prema ovdje sadržanim odredbama te unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina može zadržati ili zatražiti članstvo u organizacijama u sklopu sistema Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim organizacijama.
Demokratska načela. Bosna i Hercegovina demokratska je država koja funkcionira na načelima pravne države te ima slobodne i demokratske izbore.
Sastav. Bosna i Hercegovina sastoji se od dvaju entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").
Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta neće uspostavljati kontrole na graničnim linijama između entiteta.
Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Oznake i simboli. Bosna i Hercegovina imat će oznake i simbole kakve utvrdi njezina Parlamentarna skupština te potvrdi Predsjedništvo.
Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta neće uspostavljati kontrole na graničnim linijama između entiteta.
Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Oznake i simboli. Bosna i Hercegovina imat će oznake i simbole kakve utvrdi njezina Parlamentarna skupština te potvrdi Predsjedništvo.
Državljanstvo. Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine koje će regulirati Parlamentarna skupština, te državljanstvo svakog od entiteta koje će regulirati svaki od entiteta, pod uvjetom: da su svi državljani bilo kojega od entiteta time i državljani Bosne i Hercegovine. da se nijednoj osobi ne uskrati državljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na proizvoljan način ili pak tako da ostane bez državljanstva. Ni jednoj osobi neće se uskratiti državljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovu spola, rasne pripadnosti, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja ili drugog statusa.
Sve osobe koje su bile državljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava državljani su Bosne i Hercegovine. Državljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6.aprila 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat će Parlamentarna skupština.
Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati i državljanstvo druge države, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s članom 4.(4)(d), između Bosne i Hercegovine i odnosne države. Osobe s dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalište u Bosni i Hercegovini.
Državljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdati pasoše državljanima kojima nisu izdani pasoši nekog od entiteta. Postojat će Centralna evidencija svih pasoša koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina.
Član II: Ljudska prava i temeljne slobode
Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat će Komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma.
Međunarodni standardi. Prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.
Popis prava. Sve osobe unutar područja Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje uključuju:
Pravo na život.
Pravo na nepodvrgavanje mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.
Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili da obavlja prisilni ili obavezni rad.
Prava na slobodu i sigurnost ličnosti.
Pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, te druga prava u vezi s krivičnim postupcima.
Pravo na privatni i porodični život, dom i poštu.
Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
Slobodu izražavanja.
Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima.
Pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji.
Pravo na imovinu.
Pravo na obrazovanje.
Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
Nediskriminacija. Uživanje prava i sloboda iz ovoga člana ili međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili drugog statusa.
Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne može vratiti. Svaka obaveza ili izjava u vezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod prinudom nevažeća je i ništavna.
Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladini organi, kao i posredni organi kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta, primjenjuju i poštuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2).
Međunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.
Saradnja. Svi nadležni organi u Bosni i Hercegovini surađivat će i osigurati neograničen pristup:
svim međunarodnim mehanizmima za praćenje stanja ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim organima ustanovljenim od bilo kojega od međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovog Ustava; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (te će se naročito pokoravati nalozima izdanima na osnovu člana 29. Statuta toga suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u vezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom dodijeli Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Sve osobe koje su bile državljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava državljani su Bosne i Hercegovine. Državljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6.aprila 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat će Parlamentarna skupština.
Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati i državljanstvo druge države, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu s članom 4.(4)(d), između Bosne i Hercegovine i odnosne države. Osobe s dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalište u Bosni i Hercegovini.
Državljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdati pasoše državljanima kojima nisu izdani pasoši nekog od entiteta. Postojat će Centralna evidencija svih pasoša koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina.
Član II: Ljudska prava i temeljne slobode
Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat će Komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma.
Međunarodni standardi. Prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.
Popis prava. Sve osobe unutar područja Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje uključuju:
Pravo na život.
Pravo na nepodvrgavanje mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.
Pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili da obavlja prisilni ili obavezni rad.
Prava na slobodu i sigurnost ličnosti.
Pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, te druga prava u vezi s krivičnim postupcima.
Pravo na privatni i porodični život, dom i poštu.
Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
Slobodu izražavanja.
Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima.
Pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji.
Pravo na imovinu.
Pravo na obrazovanje.
Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
Nediskriminacija. Uživanje prava i sloboda iz ovoga člana ili međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili drugog statusa.
Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne može vratiti. Svaka obaveza ili izjava u vezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod prinudom nevažeća je i ništavna.
Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladini organi, kao i posredni organi kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta, primjenjuju i poštuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2).
Međunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom međunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.
Saradnja. Svi nadležni organi u Bosni i Hercegovini surađivat će i osigurati neograničen pristup:
svim međunarodnim mehanizmima za praćenje stanja ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim organima ustanovljenim od bilo kojega od međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovog Ustava; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (te će se naročito pokoravati nalozima izdanima na osnovu člana 29. Statuta toga suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u vezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom dodijeli Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član III: Nadležnosti i odnosi između ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta
Nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine. Sljedeća pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine:
Vanjska politika.
Vanjskotrgovinska politika.
Carinska politika.
Monetarna politika kao što je navedeno u članu 7.
Finansiranje ustanova te međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.
Međunarodna provedba krivičnog prava te provedba krivičnog prava između entiteta, uključujući odnose s Interpolom.
Osnivanje i upravljanje zajedničkim kapacitetima/sredstvima.
Reguliranje prometa između entiteta.
Kontrola zračnog prometa.
Nadležnost entiteta.
Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Svaki od entiteta pružit će svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo izvršavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, s time da za finansijske obaveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, osim ako je preuzimanje te obaveze bilo neophodno za nastavljanje članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.
Entiteti će na područjima pod svojom nadležnošću osigurati sigurno okruženje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima te poštivati međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode iz gornjeg člana 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
Svaki od entiteta također može sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom precizirati da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva privola.
Zakonodavstvo i nadležnosti entiteta i ustanova.
Sve vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izričito ne dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine, bit će one koje postoje u entitetima.
Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti će se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje međusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.
Usklađivanje. Predsjedništvo može odlučiti da olakša usklađivanje između entiteta u vezi s pitanjima koja nisu u nadležnosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojem konkretnom slučaju.
Dodatne odgovornosti.
Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se slože entiteti; koja su utvrđena u aneksima 5 do 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili pak koja su neophodna za očuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije.
U roku od šest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti će započeti pregovore u vezi s uključivanjem drugih pitanja, uključujući korištenje energetskih resursa i zajedničke privredne projekte, u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.
Član IV: Parlamentarna skupština
Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Zastupnički dom
Dom naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trećine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
Hrvatske i bošnjačke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bošnjački zastupnici Zastupničkog doma Federacije. Poslanike iz Republike Srpske odabire Narodna skupština Republike Srpske.
Devet članova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska poslanika.
Zastupnički dom. Zastupnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih su dvije trećine izabrane s područja Federacije, a jedna trećina s područja Republike Srpske.
Zastupnici Zastupničkog doma izravno se biraju u njihovom entitetu u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma.
Većina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnički dom tvori kvorum.
Postupci.
Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili izbora.
Svaki od domova većinom glasova usvaja svoj poslovnik te među svojim članovima bira jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjedničkog mjesta između te tri odabrane osobe.
Za donošenje svih zakona potrebna je saglasnost oba doma.
Sve odluke u oba doma donose se većinom prisutnih koji pristupe glasanju. Poslanici i zastupnici potrudit će se da u većini bude zastupljena najmanje jedna trećina glasova poslanika ili zastupnika s područja svakog od entiteta. Ako to ne bude slučaj, predsjednik i dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokušavaju ishoditi saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose većinom glasova prisutnih članova koji pristupe glasanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više poslanika ili zastupnika iz jednog ili drugog entiteta.
Prijedlog odluke Parlamentarne skupštine može se proglasiti štetnim po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili pak srpskog naroda od strane većine bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke je za dobivanje saglasnosti u Domu naroda potrebna većina glasova prisutnih bošnjačkih, hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe glasanju.
Kad većina bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajedničku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bošnjačkih, hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrješenja toga pitanja. Ako to komisija ne učini u roku od pet dana, slučaj će biti predan Ustavnom sudu koji će u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu regularnost.
Predsjedništvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku Doma o raspuštanju odobri većina koja uključuje većinu poslanika barem dva od tri naroda: Bošnjaka, Hrvata ili pak Srba.
Odluke Parlamentarne skupštine ne stupaju na snagu prije objavljivanja.
Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju javno.
Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivičnopravno ni građanskopravno za djela počinjena u sklopu njihovih dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.
Ovlasti. Parlamentarna skupština ima sljedeće ovlasti:
Prema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjedništva ili pak radi obavljanja nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovome Ustavu.
Odlučuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Odobrava proračun za ustanove Bosne i Hercegovine.
Odlučuje o suglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora.
Odlučuje o ostalome što je potrebno za obavljanje njezinih dužnosti ili pak dužnosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.
Član V: Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na području Federacije, te jednog Srbina direktno biranog na području Republike Srpske.
Biranje i trajanje mandata.
Članovi Predsjedništva neposredno se biraju u svakom entitetu (svaki birač glasa za popunjenje jednog mjesta u Predsjedništvu) u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma. Ispražnjeno mjesto u Predsjedništvu dotični će entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skupština.
Članovi Predsjedništva na prvim se izborima biraju na dvije godine; na svim sljedećim izborima biraju se na četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom četiri godine ne mogu biti ponovo birani.
Postupci.
Predsjedništvo određuje vlastiti poslovnik, kojim se predviđa odgovarajuće obavještavanje o svim sastancima Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva između sebe imenuju Predsjednika. U prvome mandatu Predsjednik će biti onaj član koji dobije najveći broj glasova. Potom način odabira predsjednika, rotacijom ili na neki drugi način, utvrđuje Parlamentarna skupština u skladu s članom (4)(3).
Predsjedništvo će nastojati sve svoje odluke /odnosno one koje se tiču pitanja iz članka 3.(1) (a) do (e)/ donositi konsenzusom. Te odluke pak, podložno donjem stavku (d), mogu donositi dva člana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
Član Predsjedništva koji se ne slaže s nekom odlukom Predsjedništva može je proglasiti štetnom po vitalni interes entiteta na području kojeg je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana od donošenja odluke. Takve odluke odmah se prosljeđuju Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je njezinu štetnost izjavio član s toga područja, odnosno bošnjačkim poslanicima Doma naroda Federacije, ako je štetnost izjavio bošnjački član, ili pak hrvatskim poslanicima toga organa, ako je štetnost izjavio hrvatski član. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije trećine glasova navedenih poslanika u roku od deset dana nakon njezina proslijeđenja, osporena odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Ovlasti. Predsjedništvo ima ovlasti:
Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Imenovati ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrane s područja Federacije.
Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim i evropskim organizacijama i ustanovama, te zatražiti članstvo u takvim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije članica.
Pregovarati o međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratificirati.
Izvršavati odluke Parlamentarne skupštine.
Predlagati, na preporuku Vijeća ministara, godišnji proračun Parlamentarne skupštine.
Na zahtjev, a najmanje jednom godišnje, podnositi izvještaje Parlamentarnoj skupštini o izdacima Predsjedništva.
Prema potrebi usklađivati se s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
Obavljati druge zadaće koje se pokažu neophodnim za izvršavanje njegovih dužnosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupština ili pak o kojima se dogovore entiteti.
Vijeće ministara. Predsjedništvo predlaže predsjednika Vijeća ministara koji preuzima dužnost nakon što je to potvrdio Zastupnički dom. Predsjednik predlaže ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.
Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijeće ministara nadležno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na područjima navedenima u članu 3.(1), (4) i (5), te za podnošenje izvještaja Parlamentarnoj skupštini (koje barem jednom godišnje uključuje izdatke Bosne i Hercegovine).
S područja Federacije može biti imenovano najviše dvije trećine svih ministara. Predsjednik predlaže i zamjenike ministara (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.
Vijeće ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupština u bilo koje doba izglasa nepovjerenje.
Stalni odbor.
Svaki član Predsjedništva po službenoj dužnosti ima civilnu nadležnost zapovijedanja oružanim snagama. Niti jedan od entiteta neće drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oružane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima neće ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez suglasnosti vlade ovoga posljednjeg te Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini moraju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Članovi Predsjedništva biraju Stalni odbor za vojna pitanja radi usklađivanja aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva članovi su Stalnog odbora.
Član VI: Ustavni sud
Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova.
Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom.
Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama može biti sudac Ustavnog suda. Suci koje odabere predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih država.
Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranije podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Suci redom imenovani obavljaju dužnost dok ne navrše 70 godina života, ukoliko prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca.
Za imenovanja nakon isteka više od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca, Parlamentarna skupština može zakonom odrediti drugačiji način odabira troje sudaca koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Postupci.
Većina svih članova suda tvori kvorum.
Sud usvaja vlastiti poslovnik većinom svih članova, rasprave su javne, a odluke se obrazlažu i objavljuju.
Nadležnost.
Ustavni sud ima isključivu nadležnost za razrješavanje svih ustavnih sporova između entiteta ili pak između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili među ustanovama Bosne i Hercegovine, uključujući ali se ne ograničavajući na pitanje:
Je li odluka nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom susjednom državom u skladu s Ustavom, uključujući odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u skladu s Ustavom. Postupak može pokrenuti samo član Predsjedništva, predsjednik Vijeća ministara, predsjednik ili zamjenik predsjednika bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupštine, četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili pak četvrtina bilo kojeg doma predstavničkog organa nekog od entiteta.
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost nad pitanjima u vezi s ovim Ustavom kad je u pitanju presuda bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud nadležan je za pitanja koja mu predoči bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u vezi s tim je li neki zakon, o čijoj valjanosti ovisi odluka toga suda, u skladu s ovim Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u vezi s postojanjem ili općim dosegom vladavine međunarodnog prava u vezi s odlukom dotičnog suda.
Odluke. Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće.
Nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine. Sljedeća pitanja spadaju u nadležnost ustanova Bosne i Hercegovine:
Vanjska politika.
Vanjskotrgovinska politika.
Carinska politika.
Monetarna politika kao što je navedeno u članu 7.
Finansiranje ustanova te međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.
Međunarodna provedba krivičnog prava te provedba krivičnog prava između entiteta, uključujući odnose s Interpolom.
Osnivanje i upravljanje zajedničkim kapacitetima/sredstvima.
Reguliranje prometa između entiteta.
Kontrola zračnog prometa.
Nadležnost entiteta.
Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Svaki od entiteta pružit će svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo izvršavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, s time da za finansijske obaveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, osim ako je preuzimanje te obaveze bilo neophodno za nastavljanje članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.
Entiteti će na područjima pod svojom nadležnošću osigurati sigurno okruženje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima te poštivati međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode iz gornjeg člana 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
Svaki od entiteta također može sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom precizirati da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva privola.
Zakonodavstvo i nadležnosti entiteta i ustanova.
Sve vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izričito ne dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine, bit će one koje postoje u entitetima.
Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti će se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje međusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.
Usklađivanje. Predsjedništvo može odlučiti da olakša usklađivanje između entiteta u vezi s pitanjima koja nisu u nadležnosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojem konkretnom slučaju.
Dodatne odgovornosti.
Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se slože entiteti; koja su utvrđena u aneksima 5 do 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili pak koja su neophodna za očuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije.
U roku od šest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti će započeti pregovore u vezi s uključivanjem drugih pitanja, uključujući korištenje energetskih resursa i zajedničke privredne projekte, u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.
Član IV: Parlamentarna skupština
Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Zastupnički dom
Dom naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trećine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
Hrvatske i bošnjačke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bošnjački zastupnici Zastupničkog doma Federacije. Poslanike iz Republike Srpske odabire Narodna skupština Republike Srpske.
Devet članova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska poslanika.
Zastupnički dom. Zastupnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih su dvije trećine izabrane s područja Federacije, a jedna trećina s područja Republike Srpske.
Zastupnici Zastupničkog doma izravno se biraju u njihovom entitetu u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma.
Većina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnički dom tvori kvorum.
Postupci.
Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili izbora.
Svaki od domova većinom glasova usvaja svoj poslovnik te među svojim članovima bira jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjedničkog mjesta između te tri odabrane osobe.
Za donošenje svih zakona potrebna je saglasnost oba doma.
Sve odluke u oba doma donose se većinom prisutnih koji pristupe glasanju. Poslanici i zastupnici potrudit će se da u većini bude zastupljena najmanje jedna trećina glasova poslanika ili zastupnika s područja svakog od entiteta. Ako to ne bude slučaj, predsjednik i dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokušavaju ishoditi saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose većinom glasova prisutnih članova koji pristupe glasanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više poslanika ili zastupnika iz jednog ili drugog entiteta.
Prijedlog odluke Parlamentarne skupštine može se proglasiti štetnim po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili pak srpskog naroda od strane većine bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke je za dobivanje saglasnosti u Domu naroda potrebna većina glasova prisutnih bošnjačkih, hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe glasanju.
Kad većina bošnjačkih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajedničku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bošnjačkih, hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrješenja toga pitanja. Ako to komisija ne učini u roku od pet dana, slučaj će biti predan Ustavnom sudu koji će u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu regularnost.
Predsjedništvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku Doma o raspuštanju odobri većina koja uključuje većinu poslanika barem dva od tri naroda: Bošnjaka, Hrvata ili pak Srba.
Odluke Parlamentarne skupštine ne stupaju na snagu prije objavljivanja.
Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju javno.
Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivičnopravno ni građanskopravno za djela počinjena u sklopu njihovih dužnosti u Parlamentarnoj skupštini.
Ovlasti. Parlamentarna skupština ima sljedeće ovlasti:
Prema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjedništva ili pak radi obavljanja nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovome Ustavu.
Odlučuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Odobrava proračun za ustanove Bosne i Hercegovine.
Odlučuje o suglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora.
Odlučuje o ostalome što je potrebno za obavljanje njezinih dužnosti ili pak dužnosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.
Član V: Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na području Federacije, te jednog Srbina direktno biranog na području Republike Srpske.
Biranje i trajanje mandata.
Članovi Predsjedništva neposredno se biraju u svakom entitetu (svaki birač glasa za popunjenje jednog mjesta u Predsjedništvu) u skladu s izbornim zakonom kojeg usvoji Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori održat će se u skladu s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma. Ispražnjeno mjesto u Predsjedništvu dotični će entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skupština.
Članovi Predsjedništva na prvim se izborima biraju na dvije godine; na svim sljedećim izborima biraju se na četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom četiri godine ne mogu biti ponovo birani.
Postupci.
Predsjedništvo određuje vlastiti poslovnik, kojim se predviđa odgovarajuće obavještavanje o svim sastancima Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva između sebe imenuju Predsjednika. U prvome mandatu Predsjednik će biti onaj član koji dobije najveći broj glasova. Potom način odabira predsjednika, rotacijom ili na neki drugi način, utvrđuje Parlamentarna skupština u skladu s članom (4)(3).
Predsjedništvo će nastojati sve svoje odluke /odnosno one koje se tiču pitanja iz članka 3.(1) (a) do (e)/ donositi konsenzusom. Te odluke pak, podložno donjem stavku (d), mogu donositi dva člana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
Član Predsjedništva koji se ne slaže s nekom odlukom Predsjedništva može je proglasiti štetnom po vitalni interes entiteta na području kojeg je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana od donošenja odluke. Takve odluke odmah se prosljeđuju Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je njezinu štetnost izjavio član s toga područja, odnosno bošnjačkim poslanicima Doma naroda Federacije, ako je štetnost izjavio bošnjački član, ili pak hrvatskim poslanicima toga organa, ako je štetnost izjavio hrvatski član. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije trećine glasova navedenih poslanika u roku od deset dana nakon njezina proslijeđenja, osporena odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.
Ovlasti. Predsjedništvo ima ovlasti:
Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Imenovati ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrane s područja Federacije.
Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim i evropskim organizacijama i ustanovama, te zatražiti članstvo u takvim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije članica.
Pregovarati o međunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratificirati.
Izvršavati odluke Parlamentarne skupštine.
Predlagati, na preporuku Vijeća ministara, godišnji proračun Parlamentarne skupštine.
Na zahtjev, a najmanje jednom godišnje, podnositi izvještaje Parlamentarnoj skupštini o izdacima Predsjedništva.
Prema potrebi usklađivati se s međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
Obavljati druge zadaće koje se pokažu neophodnim za izvršavanje njegovih dužnosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupština ili pak o kojima se dogovore entiteti.
Vijeće ministara. Predsjedništvo predlaže predsjednika Vijeća ministara koji preuzima dužnost nakon što je to potvrdio Zastupnički dom. Predsjednik predlaže ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.
Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijeće ministara nadležno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na područjima navedenima u članu 3.(1), (4) i (5), te za podnošenje izvještaja Parlamentarnoj skupštini (koje barem jednom godišnje uključuje izdatke Bosne i Hercegovine).
S područja Federacije može biti imenovano najviše dvije trećine svih ministara. Predsjednik predlaže i zamjenike ministara (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju dužnost nakon što je potvrdio Zastupnički dom.
Vijeće ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupština u bilo koje doba izglasa nepovjerenje.
Stalni odbor.
Svaki član Predsjedništva po službenoj dužnosti ima civilnu nadležnost zapovijedanja oružanim snagama. Niti jedan od entiteta neće drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oružane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima neće ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez suglasnosti vlade ovoga posljednjeg te Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini moraju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitošću Bosne i Hercegovine.
Članovi Predsjedništva biraju Stalni odbor za vojna pitanja radi usklađivanja aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva članovi su Stalnog odbora.
Član VI: Ustavni sud
Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova.
Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom.
Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama može biti sudac Ustavnog suda. Suci koje odabere predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih država.
Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranije podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Suci redom imenovani obavljaju dužnost dok ne navrše 70 godina života, ukoliko prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca.
Za imenovanja nakon isteka više od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca, Parlamentarna skupština može zakonom odrediti drugačiji način odabira troje sudaca koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Postupci.
Većina svih članova suda tvori kvorum.
Sud usvaja vlastiti poslovnik većinom svih članova, rasprave su javne, a odluke se obrazlažu i objavljuju.
Nadležnost.
Ustavni sud ima isključivu nadležnost za razrješavanje svih ustavnih sporova između entiteta ili pak između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili među ustanovama Bosne i Hercegovine, uključujući ali se ne ograničavajući na pitanje:
Je li odluka nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom susjednom državom u skladu s Ustavom, uključujući odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u skladu s Ustavom. Postupak može pokrenuti samo član Predsjedništva, predsjednik Vijeća ministara, predsjednik ili zamjenik predsjednika bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupštine, četvrtina članova bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili pak četvrtina bilo kojeg doma predstavničkog organa nekog od entiteta.
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost nad pitanjima u vezi s ovim Ustavom kad je u pitanju presuda bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud nadležan je za pitanja koja mu predoči bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u vezi s tim je li neki zakon, o čijoj valjanosti ovisi odluka toga suda, u skladu s ovim Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u vezi s postojanjem ili općim dosegom vladavine međunarodnog prava u vezi s odlukom dotičnog suda.
Odluke. Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće.
Član VII Centralna banka BiH
Centralna banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Nadležnost Centralne banke utvrđuje Parlamentarna skupština. Međutim, tokom prvih šest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, već u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skupština može ovlastiti i za prvi zadatak.
Prvi Upravni odbor Centralne banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje Međunarodni monetarni fond nakon konsultacija s Predsjedništvom, i tri člana koje imenuje Predsjedništvo, od kojih dva iz Federacije (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa šestogodišnjim mandatom. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih država, može svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog odbora.
Nakon prvog mandata, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat će se od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo na šest godina. Taj Odbor će iz svojih redova izabrati guvernera na šest godina.
Član VIII: Finansije
Parlamentarna skupština svake godine na prijedlog Predsjedništva usvaja budžet koji obuhvata izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Ako se takav budžet ne usvoji u predviđenom roku, privremeno će se koristiti budžet za prethodnu godinu.
Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu potrebnih budžetskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi Parlamentarne skupštine.
Član IX: Opće odredbe
Osoba koja izdržava kaznu po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optužnicu a ona se nije pokorila nalogu da izađe pred Sud, ne može se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi način postavljena na bilo koju javnu dužnost na području Bosne i Hercegovine.
Naknade za dužnosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati za vrijeme trajanja njihova mandata.
Dužnosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odražavat će opći sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Član X: Izmjene i dopune
Postupak. Ovaj Ustav može se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupštine donesenom najmanje dvotrećinskom većinom prisutnih u Zastupničkom domu koji pristupe glasanju.
Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav ne smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz člana 2. ovog Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak.
Član XI: Prijelazni aranžmani
Prijelazni aranžmani u vezi s javnim dužnostima, zakonima i drugim pitanjima određeni su u Dodatku II ovoga Ustava.
Centralna banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Nadležnost Centralne banke utvrđuje Parlamentarna skupština. Međutim, tokom prvih šest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, već u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skupština može ovlastiti i za prvi zadatak.
Prvi Upravni odbor Centralne banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje Međunarodni monetarni fond nakon konsultacija s Predsjedništvom, i tri člana koje imenuje Predsjedništvo, od kojih dva iz Federacije (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa šestogodišnjim mandatom. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih država, može svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog odbora.
Nakon prvog mandata, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat će se od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo na šest godina. Taj Odbor će iz svojih redova izabrati guvernera na šest godina.
Član VIII: Finansije
Parlamentarna skupština svake godine na prijedlog Predsjedništva usvaja budžet koji obuhvata izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Ako se takav budžet ne usvoji u predviđenom roku, privremeno će se koristiti budžet za prethodnu godinu.
Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu potrebnih budžetskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi Parlamentarne skupštine.
Član IX: Opće odredbe
Osoba koja izdržava kaznu po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optužnicu a ona se nije pokorila nalogu da izađe pred Sud, ne može se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi način postavljena na bilo koju javnu dužnost na području Bosne i Hercegovine.
Naknade za dužnosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati za vrijeme trajanja njihova mandata.
Dužnosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odražavat će opći sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Član X: Izmjene i dopune
Postupak. Ovaj Ustav može se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupštine donesenom najmanje dvotrećinskom većinom prisutnih u Zastupničkom domu koji pristupe glasanju.
Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav ne smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz člana 2. ovog Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak.
Član XI: Prijelazni aranžmani
Prijelazni aranžmani u vezi s javnim dužnostima, zakonima i drugim pitanjima određeni su u Dodatku II ovoga Ustava.
Član XII: Stupanje na snagu
Ovaj Ustav stupa na snagu potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma kao ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti će izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove usklađenosti s ovim Ustavom u skladu s članom 3.(3)(b)."
Ovaj Ustav stupa na snagu potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma kao ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti će izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove usklađenosti s ovim Ustavom u skladu s članom 3.(3)(b)."
Aneks 5 - Sporazum o arbitraži
Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska suglasne su da ce poštovati sljedece obaveze, kao što je navedeno u Dogovorenim temeljnim načelima, koja su u Ženevi 8. septembra 1995. godine prihvatile Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, koja takođe predstavlja i
Republiku Srpsku:
Tačka 2.4. "Dva ce entiteta preuzeti reciprocne obaveze ... (c) da međusobne sporove rješavaju arbitražom, čije će odluke biti obavezujuće".
Tačka 3. "Entiteti su se načelno sporazumjeli o sljedećem: ...
Republiku Srpsku:
Tačka 2.4. "Dva ce entiteta preuzeti reciprocne obaveze ... (c) da međusobne sporove rješavaju arbitražom, čije će odluke biti obavezujuće".
Tačka 3. "Entiteti su se načelno sporazumjeli o sljedećem: ...
3.5 O ustroju i primjeni sistema aribitraže za rješavanje sporova između dva entiteta.
Aneks 6 - Sporazum o ljudskim pravima
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") dogovorile su se o sljedećem:
POGLAVLJE PRVO: POŠTOVANJE LJUDSKIH PRAVA
Član I: Temeljna prava i slobode
Temeljna prava i slobode strane će osigurati svim osobama koje spadaju pod njihovu jurisdikciju, najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava i slobode osigurane Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima, kao i drugim međunarodnim sporazumima navedenim u Dodatku ovoga Aneksa.
Ova prava uključuju:
1. pravo na život
2. pravo ne biti podvrgnut torturi i nečovječnom ili ponižavajucem postupku ili kazni
3. pravo ne biti podvrgnut ropstvu ili prisilnom i obavznom radu
4. pravo na slobodu i ličnu sigurnost
5. pravo na pravično i javno saslušanje u građanskim i kaznenim postupcima, te druga prava u svezi s kaznenim postupkom
6. pravo na poštivanje ličnog i porodičnog života, nepovredivost doma i korespondencije
7. slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti
8. slobodu izražavanja
9. slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja
10. pravo na sklapanje braka i stvaranje porodice
11. pravo na imovinu
12. pravo na obrazovanje
13. pravo na slobodu kretanja i stanovanja
14. osigurano uživanje prava i sloboda navedenih u ovomu Članu, ili drugim međunarodnim sporazumima što su navedeni u Dodatku ovog dokumenta, osigurano bez diskriminacije na osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog i drugog opredjeljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja i drugog statusa.
POGLAVLJE DVA: POVJERENSTVO ZA LJUDSKA PRAVA
Ova prava uključuju:
1. pravo na život
2. pravo ne biti podvrgnut torturi i nečovječnom ili ponižavajucem postupku ili kazni
3. pravo ne biti podvrgnut ropstvu ili prisilnom i obavznom radu
4. pravo na slobodu i ličnu sigurnost
5. pravo na pravično i javno saslušanje u građanskim i kaznenim postupcima, te druga prava u svezi s kaznenim postupkom
6. pravo na poštivanje ličnog i porodičnog života, nepovredivost doma i korespondencije
7. slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti
8. slobodu izražavanja
9. slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja
10. pravo na sklapanje braka i stvaranje porodice
11. pravo na imovinu
12. pravo na obrazovanje
13. pravo na slobodu kretanja i stanovanja
14. osigurano uživanje prava i sloboda navedenih u ovomu Članu, ili drugim međunarodnim sporazumima što su navedeni u Dodatku ovog dokumenta, osigurano bez diskriminacije na osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog i drugog opredjeljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja i drugog statusa.
POGLAVLJE DVA: POVJERENSTVO ZA LJUDSKA PRAVA
Dio A: Opšti
Član II: Osnivanje povjerenstva
1. Da bi pridonijele poštivanju svojih obaveza koje proističu iz ovog Sporazuma, strane osnivaju Povjerenstvo za ljudska prava ("Povjerenstvo"). Povjerenstvo se sastoji od dva dijela: Ureda Ombudsmana i Vijeća za ljudska prava.
2. Ured Ombudsmana i Vijeće za ljudska prava razmatrat će:
a. navodna i očita kršenja ljudskih prava, koja su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njenim Protokolima, ili
b. navodnu ili očitu diskriminaciju na temelju pola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja ili drugog statusa koji proizlazi iz prava i sloboda osiguranih međunarodnim sporazumima navedenim u Dodatku ovog Aneksa, koje kršenje, navodno ili očigledno, provode Strane, uključujući bilo koju službenu osobu ili tijelo strana, kantona, općina, ili pojedinačno djelujući prema odobrenju takve službene osobe ili tijela.
3. Strane priznaju pravo svim osobama da podnesu Povjerenstvu i drugim tijelima za ljudska prava prijave koje se ticu kršenja ljudskih prava, u skladu s postupkom navedenim u ovom Aneksu. Strane ne smiju poduzeti
bilo koje kaznene radnje protiv osoba koje namjeravaju podnijeti, ili su podnijele, ovakve prijave.
2. Ured Ombudsmana i Vijeće za ljudska prava razmatrat će:
a. navodna i očita kršenja ljudskih prava, koja su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njenim Protokolima, ili
b. navodnu ili očitu diskriminaciju na temelju pola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasništva, rođenja ili drugog statusa koji proizlazi iz prava i sloboda osiguranih međunarodnim sporazumima navedenim u Dodatku ovog Aneksa, koje kršenje, navodno ili očigledno, provode Strane, uključujući bilo koju službenu osobu ili tijelo strana, kantona, općina, ili pojedinačno djelujući prema odobrenju takve službene osobe ili tijela.
3. Strane priznaju pravo svim osobama da podnesu Povjerenstvu i drugim tijelima za ljudska prava prijave koje se ticu kršenja ljudskih prava, u skladu s postupkom navedenim u ovom Aneksu. Strane ne smiju poduzeti
bilo koje kaznene radnje protiv osoba koje namjeravaju podnijeti, ili su podnijele, ovakve prijave.
Član III: Prostorije, osoblje i troškovi
1. Povjerenstvo će imati odgovarajuće prostorije i profesionalno osposobljeno osoblje. Postojat će izvršni službenik, kojeg ce zajednički postaviti Ombudsman i predsjednik Vijeća, a bit će odgovoran za sve neophodne administrativne dogovore u vezi s prostorijama i osobljem.
Izvršni službenik mora poštovati naredbe Ombudsmana i predsjednika Vijeća u stvarima koje se tiču njihovog administrativnog i profesionalnog osoblja.
2. Plate i troškove Povjerenstva i njegovog osoblja odredit će zajednički Strane, a snosit ce ih Bosna i Hercegovina. Plate i troškovi bit ce potpuno primjereni provedbi mandata Povjerenstva.
3. Povjerenstvo će imati sjedište u Sarajevu, uključujući sjedište Ureda Ombudsmana te prostorija za Vijeće. Ombudsman će imati bar još jedan ured na teritoriji Federacije i Republike Srpske kao i na ostalim lokacijama, ako se to čini pogodnim. Vijeće se može sastajati i na drugim mjestima, gdje ono odredi, ako se tako zahtijeva za pojedini slučaj, te se može sastati bilo na kojem mjestu gdje se to čini pogodnim za pregled vlasništva, isprava i drugih stvari.
4. Ombudsman i svi članovi Vijeća nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koje postupke koje poduzimaju unutar djelokruga svoje dužnosti. Budući da Ombudsman i članovi Vijeća nisu državljani Bosne i Hercegovine, oni i članovi njihovih porodica uživaju iste povlastice i imunitet kao i diplomatski predstavnici i njihove porodice, u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
5. U potpunosti poštujuci obavezu da ostane nepristrano, Povjerenstvo može primiti pomoć, ako se to čini pogodnim, bilo od koje državne, međunarodne ili nevladine organizacije.
Izvršni službenik mora poštovati naredbe Ombudsmana i predsjednika Vijeća u stvarima koje se tiču njihovog administrativnog i profesionalnog osoblja.
2. Plate i troškove Povjerenstva i njegovog osoblja odredit će zajednički Strane, a snosit ce ih Bosna i Hercegovina. Plate i troškovi bit ce potpuno primjereni provedbi mandata Povjerenstva.
3. Povjerenstvo će imati sjedište u Sarajevu, uključujući sjedište Ureda Ombudsmana te prostorija za Vijeće. Ombudsman će imati bar još jedan ured na teritoriji Federacije i Republike Srpske kao i na ostalim lokacijama, ako se to čini pogodnim. Vijeće se može sastajati i na drugim mjestima, gdje ono odredi, ako se tako zahtijeva za pojedini slučaj, te se može sastati bilo na kojem mjestu gdje se to čini pogodnim za pregled vlasništva, isprava i drugih stvari.
4. Ombudsman i svi članovi Vijeća nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koje postupke koje poduzimaju unutar djelokruga svoje dužnosti. Budući da Ombudsman i članovi Vijeća nisu državljani Bosne i Hercegovine, oni i članovi njihovih porodica uživaju iste povlastice i imunitet kao i diplomatski predstavnici i njihove porodice, u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
5. U potpunosti poštujuci obavezu da ostane nepristrano, Povjerenstvo može primiti pomoć, ako se to čini pogodnim, bilo od koje državne, međunarodne ili nevladine organizacije.
Dio B: Ombdusmen za ljudska prava
Član IV: Ombudsman za ljudska prava
1. Strane ovim osnivaju Ured Ombudsmana za ljudska prava ("Ombudsman").
2. Ombudsmana imenuje predsjedatelj Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OESS) na vrijeme od pet godina, nakon konsultacija sa stranama, s time da se taj mandat ne može produžiti. Ombudsman će biti odgovoran za izbor vlastitoga osoblja. Sve do transfera opisanoga u Članu 14. u daljnjem tekstu, Ombudsman ne može biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne zemlje. Ombudsmana nakon transfera
imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
3. Članovi Ureda Ombudsmana moraju biti osobe visokoga morala te biti mjerodavni na području međunarodnih ljudskih prava.
4. Ured Ombudsmana će biti neovisan. U provedbi njegovog mandata nijedna osoba ili tijelo bilo koje strane ne može uticati na njegovu funkciju.
2. Ombudsmana imenuje predsjedatelj Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OESS) na vrijeme od pet godina, nakon konsultacija sa stranama, s time da se taj mandat ne može produžiti. Ombudsman će biti odgovoran za izbor vlastitoga osoblja. Sve do transfera opisanoga u Članu 14. u daljnjem tekstu, Ombudsman ne može biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne zemlje. Ombudsmana nakon transfera
imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
3. Članovi Ureda Ombudsmana moraju biti osobe visokoga morala te biti mjerodavni na području međunarodnih ljudskih prava.
4. Ured Ombudsmana će biti neovisan. U provedbi njegovog mandata nijedna osoba ili tijelo bilo koje strane ne može uticati na njegovu funkciju.
Član V: Nadležnost Ombudsmana
1. Prijava za kršenje ljudskih prava koju primi Povjerenstvo bit će u pravilu upućena Uredu Ombudsmana, izuzev u slučaju kad osoba koja podnosi prijavu u prijavi ne specificira Vijeće.
2. Ombudsman može provesti istragu, bilo na svoju inicijativu, ili kao odgovor na navod bilo koje strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve nasilja bilo koje strane ili ako djeluju u
ime žrtava koje su preminule ili nestale, o navodnim ili očitim kršenjima ljudskih prava navedenih u tački (2) Člana 2. strane preuzimaju obavezu da neće ni na koji način ometati učinkovitu provedbu ovoga prava.
3. Ombudsman odreduje koje prijave zahtijevaju istragu i koji su prioriteti dajući prioritet prijavama o naročito ozbiljnim ili sistemskim kršenjima, te onim koje se temelje na diskriminaciji na zabranjenim osnovama.
4. Ombudsman objavljuje nalaze i zaključke promptno nakon završetka istrage. Strana za koju se utvrdi da krši ljudska prava mora, u određenom razdoblju, pismeno objasniti kako će prihvatiti zaključke.
5. Kad se dobije prijava koja je u nadležnosti Vijeća za ljudska prava, Ombudsman je može uputiti Vijeću u bilo kojoj fazi.
6. Ombudsman može isto tako podnijeti posebnan izvještaj, u bilo koje vrijeme, bilo kojem nadležnom državnom tijelu ili službeniku. Oni koji prime takve izvještaje moraju odgovoriti u vremenskom roku koji odredi Ombudsman, uključujući posebne odgovore na bilo koje zaključke što ih ponudi Ombudsman.
7. Ombudsman će objaviti izvještaj, koji će, u slučaju da se osoba ili entitet ne saglasi sa zaključcima i preporukama, biti proslijedeno Visokom povjereniku opisanom u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma, ukoliko
je on imenovan, kao i Predsjedništvu odgovarajuće strane radi poduzimanja daljnjih mjera. Ombudsman može takođe započeti postupak u Vijeću za ljudska prava na temelju takvoga izvještaja. Ombudsman može takođe intervenisati bilo u kojem postupku pred Vijećem.
2. Ombudsman može provesti istragu, bilo na svoju inicijativu, ili kao odgovor na navod bilo koje strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve nasilja bilo koje strane ili ako djeluju u
ime žrtava koje su preminule ili nestale, o navodnim ili očitim kršenjima ljudskih prava navedenih u tački (2) Člana 2. strane preuzimaju obavezu da neće ni na koji način ometati učinkovitu provedbu ovoga prava.
3. Ombudsman odreduje koje prijave zahtijevaju istragu i koji su prioriteti dajući prioritet prijavama o naročito ozbiljnim ili sistemskim kršenjima, te onim koje se temelje na diskriminaciji na zabranjenim osnovama.
4. Ombudsman objavljuje nalaze i zaključke promptno nakon završetka istrage. Strana za koju se utvrdi da krši ljudska prava mora, u određenom razdoblju, pismeno objasniti kako će prihvatiti zaključke.
5. Kad se dobije prijava koja je u nadležnosti Vijeća za ljudska prava, Ombudsman je može uputiti Vijeću u bilo kojoj fazi.
6. Ombudsman može isto tako podnijeti posebnan izvještaj, u bilo koje vrijeme, bilo kojem nadležnom državnom tijelu ili službeniku. Oni koji prime takve izvještaje moraju odgovoriti u vremenskom roku koji odredi Ombudsman, uključujući posebne odgovore na bilo koje zaključke što ih ponudi Ombudsman.
7. Ombudsman će objaviti izvještaj, koji će, u slučaju da se osoba ili entitet ne saglasi sa zaključcima i preporukama, biti proslijedeno Visokom povjereniku opisanom u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma, ukoliko
je on imenovan, kao i Predsjedništvu odgovarajuće strane radi poduzimanja daljnjih mjera. Ombudsman može takođe započeti postupak u Vijeću za ljudska prava na temelju takvoga izvještaja. Ombudsman može takođe intervenisati bilo u kojem postupku pred Vijećem.
Član VI: Ovlasti
Ombudsman će imati pristup i može pregledati sve službene isprave, uključujući i povjerljive, tj. tajne, kao i sudske i upravne spise, te može zahtijevati od bilo koje osobe, uključujući i državne službenike, da sarađuje davanjem relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman može prisustvovati saslušanjima u
upravnim stvarima i sastancima drugih tijela te može ući i pregledati bilo koje mjesto gdje borave osobe lišene slobode ili gdje one rade.
Ombudsman i njegovi suradnici su dužni čuvati povjerljivost svih prikupljenih povjerljivih podataka, izuzev kad se oni zahtijevaju naredbom Vijeća, te moraju postupati sa svim dokumentima i dosjeima u skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju.
upravnim stvarima i sastancima drugih tijela te može ući i pregledati bilo koje mjesto gdje borave osobe lišene slobode ili gdje one rade.
Ombudsman i njegovi suradnici su dužni čuvati povjerljivost svih prikupljenih povjerljivih podataka, izuzev kad se oni zahtijevaju naredbom Vijeća, te moraju postupati sa svim dokumentima i dosjeima u skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju.
Dio C: Vijece za ljudska prava
Član VII: Vijeće za ljudska prava
1. Vijeće za ljudska prava će se sastojati od četrnaest (14) članova.
2. U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će četiri člana, a Republika Srpska ce imenovati dva člana. Ministarsko vijeće Vijeca Europe, u skladu sa svojom Rezolucijom (93) 6, nakon konsultacija sa stranama, odredit će preostale članove, koji ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne zemlje, te odrediti jednog takvog člana za predsjednika Vijeća.
3. Članovi Vijeća moraju posjedovati kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoke sudbene položaje ili moraju biti pravnici priznate kompetencije.
Članovi Vijeća će biti imenovani na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovno birani.
4. Članove imenovane nakon prijenosa ovlasti opisanog u Članu 14. imenovat ce Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
2. U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će četiri člana, a Republika Srpska ce imenovati dva člana. Ministarsko vijeće Vijeca Europe, u skladu sa svojom Rezolucijom (93) 6, nakon konsultacija sa stranama, odredit će preostale članove, koji ne smiju biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne zemlje, te odrediti jednog takvog člana za predsjednika Vijeća.
3. Članovi Vijeća moraju posjedovati kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoke sudbene položaje ili moraju biti pravnici priznate kompetencije.
Članovi Vijeća će biti imenovani na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovno birani.
4. Članove imenovane nakon prijenosa ovlasti opisanog u Članu 14. imenovat ce Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Član VIII: Nadležnost Vijeća
Vijeće prima, upućeno od Ombudsmana, u ime prijavitelja, ili direktno od bilo koje Strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve nasilja bilo koje strane ili koji djeluju u ime žrtava koje su preminule ili nestale, na rješavanje ili odlučivanje o prijavi koja se odnosi na navodna ili očigledna kršenja ljudskih prava sukladno tački (2) Člana 2.
Vijeće će odlučiti koje će prijave prihvatiti i kojima ce dati prioritet. Pri tome Vijeće mora uzeti u obzir sljedeće kriterije:
a. postoji li učinkovit pravni lijek i je li podnositelj predočio da je iscrpio sve mogućnosti i da je prijava bila zaprimljena kod Vijeća u roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke;
b. Vijeće neće razmatrati prijavu koja je u potpunosti jednaka predmetu koji Vijeće već ispituje, ili je već podnesen u drugom postupku, ili je već predmet međunarodne istrage ili nagodbe.
c. Vijeće će takođe odbaciti bilo koju prijavu za koju smatra da nije u skladu s ovim Sporazumom, koja je očito neutemeljena ili zloupotrebljava pravo na priziv.
d. Vijeće može odbiti ili zaustaviti daljnje razmatranje ako se prijava odnosi na stvari koje su istodobno u postupku u bilo kojim drugim tijelima za ljudska prava što su odgovorna presuditi o prijavama ili odlučiti o
slučajevima, ili pred bilo kojom drugom komisijom osnovanom temeljem aneksa Opšteg okvirnog sporazuma.
e. U pravilu, Vijeće će nastojati prihvatiti i dati posebnu prednost prijavama posebno ozbiljnih i sistemskih kršenja ljudskih prava te onima koje se odnose na diskriminaciju na temelju zabranjenih osnova.
f. Prijave koje sadrže zahtjeve za privremenim mjerama bit će razmatrane kao prioritetne sa svrhom određivanja (1) hoce li one biti prihvaćene i, ako hoće (2), je li opravdan prioritet u pogledu vremenskoga određivanja
postupaka za privremene mjere.
Vijeće može odlučiti u bilo kojem času postupka prekinuti razmatranje, odbiti ili odbaciti prijavu ako
a. prijavitelj namjerava odustati od tužbe;
b. ako je spor vec riješen ili
c. iz bilo kojeg razloga, koji ustanovi Vijeće, nije opravdano nastaviti ispitivanje tužbe; pod pretpostavkom da je ishod u skladu s ciljevima poštivanja ljudskih prava.
Vijeće će odlučiti koje će prijave prihvatiti i kojima ce dati prioritet. Pri tome Vijeće mora uzeti u obzir sljedeće kriterije:
a. postoji li učinkovit pravni lijek i je li podnositelj predočio da je iscrpio sve mogućnosti i da je prijava bila zaprimljena kod Vijeća u roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke;
b. Vijeće neće razmatrati prijavu koja je u potpunosti jednaka predmetu koji Vijeće već ispituje, ili je već podnesen u drugom postupku, ili je već predmet međunarodne istrage ili nagodbe.
c. Vijeće će takođe odbaciti bilo koju prijavu za koju smatra da nije u skladu s ovim Sporazumom, koja je očito neutemeljena ili zloupotrebljava pravo na priziv.
d. Vijeće može odbiti ili zaustaviti daljnje razmatranje ako se prijava odnosi na stvari koje su istodobno u postupku u bilo kojim drugim tijelima za ljudska prava što su odgovorna presuditi o prijavama ili odlučiti o
slučajevima, ili pred bilo kojom drugom komisijom osnovanom temeljem aneksa Opšteg okvirnog sporazuma.
e. U pravilu, Vijeće će nastojati prihvatiti i dati posebnu prednost prijavama posebno ozbiljnih i sistemskih kršenja ljudskih prava te onima koje se odnose na diskriminaciju na temelju zabranjenih osnova.
f. Prijave koje sadrže zahtjeve za privremenim mjerama bit će razmatrane kao prioritetne sa svrhom određivanja (1) hoce li one biti prihvaćene i, ako hoće (2), je li opravdan prioritet u pogledu vremenskoga određivanja
postupaka za privremene mjere.
Vijeće može odlučiti u bilo kojem času postupka prekinuti razmatranje, odbiti ili odbaciti prijavu ako
a. prijavitelj namjerava odustati od tužbe;
b. ako je spor vec riješen ili
c. iz bilo kojeg razloga, koji ustanovi Vijeće, nije opravdano nastaviti ispitivanje tužbe; pod pretpostavkom da je ishod u skladu s ciljevima poštivanja ljudskih prava.
Član IX: Prijateljska nagodba
Na početku, kao i bilo u kojoj fazi postupka, Vijeće može nastojati postići prijateljsko razrješenje spora u pogledu poštivanja ljudskih prava i sloboda navedenih u ovome Sporazumu.
Ako Vijeće uspije u ovakvom rješenju, objavit će izvještaj te ga proslijediti Visokom povjereniku, navedenom u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma, kad je on imenovan, OESS-u i glavnom sekretaru Vijeća Europe. Taj izvještaj mora uključiti kratku izjavu o činjenicama i postignutom rješenju. Izvještaj o rješenju u pojedinim slučajevima, međutim, može biti povjerljivo u cjelini ili djelomično, kad je to potrebno za zaštitu ljudskih prava ili ako su se tako sporazumjele i zainteresirane strane.
Ako Vijeće uspije u ovakvom rješenju, objavit će izvještaj te ga proslijediti Visokom povjereniku, navedenom u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma, kad je on imenovan, OESS-u i glavnom sekretaru Vijeća Europe. Taj izvještaj mora uključiti kratku izjavu o činjenicama i postignutom rješenju. Izvještaj o rješenju u pojedinim slučajevima, međutim, može biti povjerljivo u cjelini ili djelomično, kad je to potrebno za zaštitu ljudskih prava ili ako su se tako sporazumjele i zainteresirane strane.
Član X: Postupak pred Vijećem
Vijeće će razviti pošten i učinkovit postupak za donošenje rješenja o prijavi. Takvi postupci će osigurati podnošenje odgovarajućih pismenih iskaza te, nakon odluke Vijeća, usmeno iznošenje argumenata ili predočenje dokaza. Vijeće ima ovlasti odrediti privremene mjere, imenovati vještake i zahtijevati prisustvo svjedoka i dokaza. Vijeće će u pravilu odlučivati u panelu od sedam (7) članova, sastavljenom od dva člana iz Federacije, jednog iz Republike Srpske i četiri člana koji nisu državljani Bosne i Hercegovine ili susjednih država. Kad panel donese odluku o prijavi, Vijeće u punom sastavu može odlučiti, na prijedlog strane u postupku ili Ombudsmana, o reviziji odluke. Ovakva revizija može uključiti predočenje dodatnih dokaza ako Vijeće tako odluči. U ovom Aneksu odredbe o Vijeću uključuju, kad je to prikladno, i panel za donošenje opštih pravila, propisa i postupaka što su u isključivoj nadležnosti Vijeća.
Izuzev u izuzetnim okolnostima, u skladu s pravilima Vijeća, saslušanja u Vijeću bit će javna.
Podnositelje prijave mogu u postupku predstavljati i zastupati advokati ili drugi predstavnici po njihovu izboru, ali bit će i lično prisutni, izuzev ako im izostanak ne dopusti Vijeće zbog poteškoća, nemogućnosti ili drugog valjanog
razloga.
Strane se obavezuju dostaviti sve relevantne informacije i u potpunosti sarađivati s Vijećem.
Izuzev u izuzetnim okolnostima, u skladu s pravilima Vijeća, saslušanja u Vijeću bit će javna.
Podnositelje prijave mogu u postupku predstavljati i zastupati advokati ili drugi predstavnici po njihovu izboru, ali bit će i lično prisutni, izuzev ako im izostanak ne dopusti Vijeće zbog poteškoća, nemogućnosti ili drugog valjanog
razloga.
Strane se obavezuju dostaviti sve relevantne informacije i u potpunosti sarađivati s Vijećem.
Član XI: Odluke
1. Nakon zaključivanja postupka Vijeće odmah donosi odluku, koja se odnosi na sljedeća pitanja:
a. ukazuju li utvrđene činjenice na kršenje dotične strane njezinih obaveza što proističu iz ovoga Sporazumu; a ako ukazuju,
b. šta će ta strana poduzeti da ispravi to kršenje, uključujuci naloge za obustavu i odustajanje, novčane naknade (za materijalnu i nematerijalnu štetu), te privremene mjere.
2. Vijeće donosi odluke većinom glasova. Kad odluka Vijeća u punom sastavu rezultira izjednačenim brojem glasova, odlučujuci glas daje predsjednik Vijeća.
3. Ovisno o ponovnom ispitivanju, kako je predviđeno stavkom (2) Ćlana (10), odluke su Vijeća konačne i obavezujuće.
4. Svaki član (Vijeća) ima pravo iznijeti izdvojeno mišljenje o bilo kojem slučaju.
5. Vijeće iznosi obrazloženje svojih odluka. Odluke se objavljuju i prosljeđuju zainteresiranim stranama, Visokom povjereniku navedenom u Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma, dok takav ured postoji, glavnom sekretaru
Vijeća Europe i OESS-u.
6. Strane su obavezne u cijelosti provesti odluke Vijeća.
Član XII: Pravila i propisi
a. ukazuju li utvrđene činjenice na kršenje dotične strane njezinih obaveza što proističu iz ovoga Sporazumu; a ako ukazuju,
b. šta će ta strana poduzeti da ispravi to kršenje, uključujuci naloge za obustavu i odustajanje, novčane naknade (za materijalnu i nematerijalnu štetu), te privremene mjere.
2. Vijeće donosi odluke većinom glasova. Kad odluka Vijeća u punom sastavu rezultira izjednačenim brojem glasova, odlučujuci glas daje predsjednik Vijeća.
3. Ovisno o ponovnom ispitivanju, kako je predviđeno stavkom (2) Ćlana (10), odluke su Vijeća konačne i obavezujuće.
4. Svaki član (Vijeća) ima pravo iznijeti izdvojeno mišljenje o bilo kojem slučaju.
5. Vijeće iznosi obrazloženje svojih odluka. Odluke se objavljuju i prosljeđuju zainteresiranim stranama, Visokom povjereniku navedenom u Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma, dok takav ured postoji, glavnom sekretaru
Vijeća Europe i OESS-u.
6. Strane su obavezne u cijelosti provesti odluke Vijeća.
Član XII: Pravila i propisi
Vijeće, u skladu s ovim Sporazumom, donosi pravila i propise, koji su potrebni za obavljanje njegovih funkcija, uključujući odredbe o preliminarnim saslušanjima, hitnim odlukama o privremenim mjerama, odlukama panela Vijeća te reviziji odluka koje je donio panel.
POGLAVLJE TRI - OPŠTE ODREDBE
Član XIII: Organizacije koje se bave ljudskim pravima
Strane su obavezne provoditi i poticati djelovanje nevladinih i međunarodnih organizacija za zaštitu i provođenje ljudskih prava. Strane zajednički pozivaju Povjerenstvo UN za ljudska prava, OESS, Visoko povjerenstvo UN za ljudska prava i druge nevladine ili regionalne misije ili organizacije za ljudska prava da pozorno prate stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, uključujući i putem osnivanja mjesnih ureda i slanja promatrača,
izvjestitelja ili drugih relevantnih osoba na stalnoj osnovi ili na osnovi slanja iz misije u misiju, i da im pružaju učinkovitu i potpunu pomoć, pristup i olakšice.
Strane su obavezne omogućiti potpun i efikasan pristup nevladinim organizacijama u svrhu ispitivanja i praćenja stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te su obavezne suzdržati se od sprečavanja ili ometanja prigodom
obnašanja njihovih dužnosti.
Sva nadležna tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obavezna su sarađivati i omogućiti neograničen pristup organizacijama što su navedene u ovom Sporazumu; svim međunarodnim mehanizmima za praćenje ljudskih prava koja su osnovana za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja su osnovana temeljem nekoga od
međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku ovom Aneksu; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije; i svakoj drugoj organizaciji koju je Vijeće sigurnosti UN ovlastilo mandatom u pogledu ljudskih prava ili humanitarnog prava.
izvjestitelja ili drugih relevantnih osoba na stalnoj osnovi ili na osnovi slanja iz misije u misiju, i da im pružaju učinkovitu i potpunu pomoć, pristup i olakšice.
Strane su obavezne omogućiti potpun i efikasan pristup nevladinim organizacijama u svrhu ispitivanja i praćenja stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te su obavezne suzdržati se od sprečavanja ili ometanja prigodom
obnašanja njihovih dužnosti.
Sva nadležna tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obavezna su sarađivati i omogućiti neograničen pristup organizacijama što su navedene u ovom Sporazumu; svim međunarodnim mehanizmima za praćenje ljudskih prava koja su osnovana za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja su osnovana temeljem nekoga od
međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku ovom Aneksu; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije; i svakoj drugoj organizaciji koju je Vijeće sigurnosti UN ovlastilo mandatom u pogledu ljudskih prava ili humanitarnog prava.
Član XIV: Prenos odgovornosti
Pet godina nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma odgovornosti za nastavak djelovanja Povjerenstva valja prenijeti sa strana na institucije Bosne i Hercegovine, ukoliko se strane drukčije ne dogovore. U potonjem slučaju
Povjerenstvo treba nastaviti s radom kako je gore predviđeno.
Član XV: Obavijest
Povjerenstvo treba nastaviti s radom kako je gore predviđeno.
Član XV: Obavijest
Strane su obavezne djelotvorno obavijestiti o uvjetima ovoga Sporazuma cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu.
Član XV: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem."
Dodatak Aneksu 6
1. 1948. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida
2. 1949. Ženevske konvencije I - IV o zaštiti žrtava rata, i pripadajući Protokoli I - II, 1977. Ženeva
3. 1950. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima
4. 1951. Konvencija o statusu izbjeglica s pripadajućim Protokolom iz 1966.
5. 1957. Konvencija o državljanstvu udatih žena
6. 1961. Konvencija o smanjivanju osoba bez državljanstva
7. 1965. Medunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
8. 1966. Medunarodni pakt o građanskim i političkim pravima s pripadajućim fakultativnim protokolima iz 1966. i 1989.
9. 1966. Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
10. 1979. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena
11. 1984. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, nečovječnih i ponižavajucih postupaka ili kažnjavanja
12. 1987. Europska konvencija protiv torture i nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
13. 1989. Konvencija o pravima djeteta
14. 1990. Konvencija o pravima radnika migranata i ćlanova njihovih porodica
15. 1992. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
16. 1994. Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina
Aneks 7 - Sporazum o izbjeglicama i prognanicima
2. 1949. Ženevske konvencije I - IV o zaštiti žrtava rata, i pripadajući Protokoli I - II, 1977. Ženeva
3. 1950. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima
4. 1951. Konvencija o statusu izbjeglica s pripadajućim Protokolom iz 1966.
5. 1957. Konvencija o državljanstvu udatih žena
6. 1961. Konvencija o smanjivanju osoba bez državljanstva
7. 1965. Medunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
8. 1966. Medunarodni pakt o građanskim i političkim pravima s pripadajućim fakultativnim protokolima iz 1966. i 1989.
9. 1966. Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
10. 1979. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena
11. 1984. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, nečovječnih i ponižavajucih postupaka ili kažnjavanja
12. 1987. Europska konvencija protiv torture i nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
13. 1989. Konvencija o pravima djeteta
14. 1990. Konvencija o pravima radnika migranata i ćlanova njihovih porodica
15. 1992. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
16. 1994. Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina
Aneks 7 - Sporazum o izbjeglicama i prognanicima
"Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("strane") dogovorile su se sljedeće:
POGLAVLJE PRVO: ZAŠTITA
Član I: Prava izbjeglica i prognanika
Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. Imaju pravo na povrat imovine koje su lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine i na naknadu imovine koja se ne može vratiti. Što raniji povratak izbjeglica i prognanika važan je cilj rješavanja sukoba u Bosni i Hercegovini. strane potvrđuju da će prihvatiti povratak osoba koje su napustile njihovu teritoriju, uključujući i one koje su dobile privremenu zaštitu trećih zemalja.
Strane će osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkog porijekla, vjeroispovijesti ili političkog uvjerenja.
Strane će poduzeti sve potrebne korake za sprečavanje aktivnosti unutar svoje teritorije kojima bi se ugrozio ili spriječio siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i prognanika. Da bi pokazale svoje opredjeljenje za osiguravanje punog poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda svim osobama pod svojom jurisdikcijom, te za stvaranje, bez odgađanja, pogodnih uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica, Strane moraju odmah poduzeti sljedeće mjere za izgradnju povjerenja:
a. opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajucim namjerama ili učincima;
b. spriječiti i hitno suzbiti bilo kakvo pismeno ili usmeno poticanje, putem medija ili na drugi način, na etničku ili vjersku netrpeljivost ili mržnju;
c. širenje, putem medija, upozorenja protiv djela odmazde vojnih, paravojnih i policijskih službi, drugih javnih djelatnika ili privatnih osoba i pozivanje na njihovo hitno suzbijanje;
d. zaštititi etničko i/ili manjinsko stanovništvo, gdje god se ono nalazilo, te omogućiti neposredni pristup međunarodnim humanitarnim organizacijama i posmatračima tom stanovništvu;
e. provedba sudskih postupaka, otpuštanje ili premještanje, ako je to pogodno, osoba iz vojnih, paravojnih i policijskih snaga, te javnih službenika odgovornih za ozbiljna kršenja temeljnih prava osoba koje pripadaju etničkim ili manjinskim skupinama.
Izbor odredišta ovisit će o pojedincu ili porodici, te se mora sačuvati načelo jedinstva porodice. Strane se neće miješati u izbor odredišta povratnika, niti ih smiju prisiliti da ostanu ili krenu u situaciji ozbiljne opasnosti ili nesigurnosti, ili u područja gdje nedostaje temeljna infrastruktura, prijeko potrebna za nastavak normalnog života. Strane će omoguciti protok informacija potrebnih izbjeglicama i prognanicima, kako bi oni mogli informirano prosuditi o lokalnim uvjetima za povratak.
Strane pozivaju Visoko povjerenstvo za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) da razradi plan za repatrijaciju, u uskoj suradnji sa stranama i zemljama koje pružaju azil, koji će omoguciti brži, mirni i po fazama razrađeni povratak izbjeglica i prognanika, koji može sadržavati prioritete za određena podrućja i odredene kategorije izbjeglica. Strane su saglasne da će provesti takav plan, te da će prema njemu uskladiti svoje međunarodne sporazume i domaće zakone.
Sukladno tome, Strane pozivaju zemlje koje su prihvatile izbjeglice da pomognu brzi povratak izbjeglica, u skladu s međunarodnim pravom.
Strane će osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkog porijekla, vjeroispovijesti ili političkog uvjerenja.
Strane će poduzeti sve potrebne korake za sprečavanje aktivnosti unutar svoje teritorije kojima bi se ugrozio ili spriječio siguran i dobrovoljan povratak izbjeglica i prognanika. Da bi pokazale svoje opredjeljenje za osiguravanje punog poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda svim osobama pod svojom jurisdikcijom, te za stvaranje, bez odgađanja, pogodnih uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica, Strane moraju odmah poduzeti sljedeće mjere za izgradnju povjerenja:
a. opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajucim namjerama ili učincima;
b. spriječiti i hitno suzbiti bilo kakvo pismeno ili usmeno poticanje, putem medija ili na drugi način, na etničku ili vjersku netrpeljivost ili mržnju;
c. širenje, putem medija, upozorenja protiv djela odmazde vojnih, paravojnih i policijskih službi, drugih javnih djelatnika ili privatnih osoba i pozivanje na njihovo hitno suzbijanje;
d. zaštititi etničko i/ili manjinsko stanovništvo, gdje god se ono nalazilo, te omogućiti neposredni pristup međunarodnim humanitarnim organizacijama i posmatračima tom stanovništvu;
e. provedba sudskih postupaka, otpuštanje ili premještanje, ako je to pogodno, osoba iz vojnih, paravojnih i policijskih snaga, te javnih službenika odgovornih za ozbiljna kršenja temeljnih prava osoba koje pripadaju etničkim ili manjinskim skupinama.
Izbor odredišta ovisit će o pojedincu ili porodici, te se mora sačuvati načelo jedinstva porodice. Strane se neće miješati u izbor odredišta povratnika, niti ih smiju prisiliti da ostanu ili krenu u situaciji ozbiljne opasnosti ili nesigurnosti, ili u područja gdje nedostaje temeljna infrastruktura, prijeko potrebna za nastavak normalnog života. Strane će omoguciti protok informacija potrebnih izbjeglicama i prognanicima, kako bi oni mogli informirano prosuditi o lokalnim uvjetima za povratak.
Strane pozivaju Visoko povjerenstvo za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) da razradi plan za repatrijaciju, u uskoj suradnji sa stranama i zemljama koje pružaju azil, koji će omoguciti brži, mirni i po fazama razrađeni povratak izbjeglica i prognanika, koji može sadržavati prioritete za određena podrućja i odredene kategorije izbjeglica. Strane su saglasne da će provesti takav plan, te da će prema njemu uskladiti svoje međunarodne sporazume i domaće zakone.
Sukladno tome, Strane pozivaju zemlje koje su prihvatile izbjeglice da pomognu brzi povratak izbjeglica, u skladu s međunarodnim pravom.
Član II: Stvaranje pogodnih uvjeta za povratak
Strane se obavezuju stvoriti na svojim teritorijima političke, ekonomske i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i prognanika, bez davanja prednosti nekoj odredenoj skupini. Strane će osigurati svu moguću pomoć izbjeglicama i prognanicima, te raditi na olakšavanju njihovog dobrovoljnog povratka, i to u fazama, na miran, sustematski način, u skladu s planom repatrijacije UNHCR-a.
Strane neće diskriminisati izbjeglice i prognanike na taj način da ih prisiljavaju na vojnu službu, te će dati pozitivno mišljenje na zahtjeve da se oslobode vojne i drugih obaveznih službi na temelju individualnih okolnosti, kako bi se povratnicima omogućila obnova njihovih života.
Strane neće diskriminisati izbjeglice i prognanike na taj način da ih prisiljavaju na vojnu službu, te će dati pozitivno mišljenje na zahtjeve da se oslobode vojne i drugih obaveznih službi na temelju individualnih okolnosti, kako bi se povratnicima omogućila obnova njihovih života.
Član III: Saradnja s međunarodnim organizacijama i međunarodnim posmatračima
Strane su sa zadovoljstvom konstatovale da UNHCR ima vodeću humanitarnu ulogu, koju mu je povjerio glavni sekretar Ujedinjenih naroda, u svrhu koordinisanja rada između svih agencija koje pomažu u repatrijaciji i spašavanju izbjeglica i prognanika.
Strane će omogućiti potpun i neograničen pristup UNHCR-u, Međunarodnom odboru Crvenoga krsta (ICRC), Programu UN za razvoj (UNDP), te drugim relevantnim međunarodnim, domaćim i nevladinim organizacijama - svim izbjeglicama i prognanicima u svrhu olakšavanja rada tih organizacija u traženju osoba, pružanju medicinske pomoci, distribuciji hrane, pomoći pri reintegraciji, osiguravanju privremenog i trajnog smještaja, te drugih aktivnosti koje su vitalne za provedbu njihova mandata i operativnih odgovornosti, bez administrativnih
zapreka. Ove aktivnosti će uključivati tradicionalnu funkciju zaštite i nadgledanja temeljnih ljudskih prava i humanitarnih uvjeta, kao i provedbu odredbi ovog poglavlja.
Strane ce osigurati zaštitu svih ljudi koji rade u ovakvim organizacijama.
Strane će omogućiti potpun i neograničen pristup UNHCR-u, Međunarodnom odboru Crvenoga krsta (ICRC), Programu UN za razvoj (UNDP), te drugim relevantnim međunarodnim, domaćim i nevladinim organizacijama - svim izbjeglicama i prognanicima u svrhu olakšavanja rada tih organizacija u traženju osoba, pružanju medicinske pomoci, distribuciji hrane, pomoći pri reintegraciji, osiguravanju privremenog i trajnog smještaja, te drugih aktivnosti koje su vitalne za provedbu njihova mandata i operativnih odgovornosti, bez administrativnih
zapreka. Ove aktivnosti će uključivati tradicionalnu funkciju zaštite i nadgledanja temeljnih ljudskih prava i humanitarnih uvjeta, kao i provedbu odredbi ovog poglavlja.
Strane ce osigurati zaštitu svih ljudi koji rade u ovakvim organizacijama.
Član IV: Pomoć u repatrijaciji
Strane će omogućiti kratkoročnu pomoć prigodom repatrijacije, adekvatno nadgledanju na nediskriminirajućoj osnovi, svim izbjeglicama i prognanicima koji se vraćaju, a kojima je ta pomoć potrebna, u skladu s planom UNHCR-a i drugih relevantnih organizacija, ne bi li se porodicama i pojedincima omogućio povratak i ponovni početak života i zarađivanja za život u lokalnim zajednicama.
Član V: Nestale osobe
Strane će pribaviti informacije, putem mehanizama traženja Medunarodne organizacije Crvenoga krsta, o svim nestalim osobama. strane će takođe u potpunosti saradivati s Crvenim kristom u nastojanju da se odrede identitet, okolnosti i sudbina nestalih osoba.
Član VI: Amnestija
Sve izbjeglice i prognanici koji su se vratili, a optuženi su za kazneno djelo, izuzev za ozbiljna kršenja medunarodnog humanitarnog prava, koja su definirana u Statutu Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije nakon 01. januara 1991. godine ili za kazneno djelo koje nije povezano s ratnim sukobom, nakon povratka bit će amnestirani. Ni u kojem slučaju optužbe za kaznena djela ne mogu biti podignute zbog politickih ili drugih neodgovarajućih razloga ili radi sprečavanja primjene amnestije.
POGLAVLJE DVA: POVJERENSTVO ZA PROGNANIKE I IZBJEGLICE
Član VII: Osnivanje povjerenstva
Strane ovim osnivaju neovisno Povjerenstvo za prognanike i izbjeglice (Komisiju). Povjerenstvo će imati sjedište u Sarajevu i može imati, prema potrebi, urede u drugim mjestima.
Član VIII: Saradnja
Strane će saradivati s Povjerenstvom, te poštovati i provoditi njegove odluke bez odgode i u dobroj vjeri, zajedno s relevantnim međunarodnim i nevladinim organizacijama koje su nadležne za povratak i reintegraciju izbjeglica i prognanika.
Član IX: Sastav
Član IX: Sastav
Povjerenstvo se sastoji od devet (9) članova. U roku od 90 dana nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma Federacija će Bosne i Hercegovine imenovati četiri člana, dva na tri godine, a ostale na razdoblje od četiri godine, a Republika Srpska će imenovati dva člana, jednoga na tri godine, a jednoga na četiri godine.
Predsjednik Europskog suda za ljudska prava će odrediti preostale članove, svakog na razdoblje od po četiri godine, te odrediti jednog od tih članova za predsjednika. Članovi Povjerenstva mogu se ponovno izabrati na istu funkciju.
Članovi Povjerenstva moraju imati priznate visoke moralne kvalitete. Povjerenstvo može raditi u radnim skupinama, kako je određeno njegovim pravilima i propisima. Kad se u ovom Aneksu govori o Povjerenstvu, radi se, kad je to primjereno, i o njegovim radnim tijelima, izuzev kad je pravo na donošenje pravila i propisa u isključivoj nadležnosti Povjerenstva.
Članove, nakon transfera navedenog u Članu 16., imenovat će Predsjedništvo BiH.
Predsjednik Europskog suda za ljudska prava će odrediti preostale članove, svakog na razdoblje od po četiri godine, te odrediti jednog od tih članova za predsjednika. Članovi Povjerenstva mogu se ponovno izabrati na istu funkciju.
Članovi Povjerenstva moraju imati priznate visoke moralne kvalitete. Povjerenstvo može raditi u radnim skupinama, kako je određeno njegovim pravilima i propisima. Kad se u ovom Aneksu govori o Povjerenstvu, radi se, kad je to primjereno, i o njegovim radnim tijelima, izuzev kad je pravo na donošenje pravila i propisa u isključivoj nadležnosti Povjerenstva.
Članove, nakon transfera navedenog u Članu 16., imenovat će Predsjedništvo BiH.
Član X: Prostorije i oprema, osoblje i troškovi
Povjerenstvo će imati odgovarajuće prostorije i opremu, te profesionalno osposobljeno osoblje s iskustvom u upravnim, bankarskim i pravnim poslovima, koje će mu pomoći u obavljanju funkcija. Na čelu osoblja je izvršni službenik, kojeg imenuje Povjerenstvo. Plaće i troškove Povjerenstva i njegova osoblja zajednićki će odrediti strane, a strane ih snose u jednakim dijelovima. Članovi Povjerenstva ne mogu biti kazneno ili gradanski odgovorni za bilo koje postupke poduzete unutar djelokruga svoje dužnosti. Članovi Povjerenstva, kao i članovi njihovih porodica koji nisu državljani Bosne i Hercegovine uživat će iste privilegije i imunitete kao i diplomatski predstavnici i njihove porodice, u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Povjerenstvo može primiti pomoć od bilo koje međunarodne ili nevladine organizacije iz njihova stručnog područja, a koje potpada pod mandat Povjerenstva, pod uvjetima o kojima se treba dogovoriti.
Povjerenstvo će saradivati s drugim subjektima koji su osnovani u skladu s Opštim okvirnim sporazumom, u dogovoru sa stranama, ili u skladu s ovlaštenjem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član XI: Mandat
Povjerenstvo može primiti pomoć od bilo koje međunarodne ili nevladine organizacije iz njihova stručnog područja, a koje potpada pod mandat Povjerenstva, pod uvjetima o kojima se treba dogovoriti.
Povjerenstvo će saradivati s drugim subjektima koji su osnovani u skladu s Opštim okvirnim sporazumom, u dogovoru sa stranama, ili u skladu s ovlaštenjem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član XI: Mandat
Povjerenstvo će zaprimati i odlučivati o zahtjevima za nekretnine u Bosni i Hercegovini kad imovina nije bila dobrovoljno prodana ili na neki drugi način prenesena nakon 01. aprila 1992. godine i kad podnositelj zahtjeva nije u posjedu te imovine. Zahtjevi se mogu postavljati za povrat imovine ili umjesto
povrata za pravičnu naknadu.
Član XII: Postupak pred Povjerenstvom
Nakon primanja zahtjeva Povjerenstvo će odrediti zakonitog vlasnika imovine za koju je postavljen zahtjev, kao i vrijednost te imovine. Povjerenstvo će, posredstvom svoga osoblja ili za to ovlaštene medunarodne ili nevladine organizacije, imati ovlaštenje za pristup pojedinim i svim evidencijama o vlasništvu u Bosni i Hercegovini, te pojedinim i svim nekretninama smještenim u Bosni i Hercegovini u svrhu pregleda, procjene i ocjene u svezi s razmatranjem zahtjeva.
Svakoj osobi koja zahtijeva povratak imovine, a za koju Povjerenstvo tvrdi da je zakoniti vlasnik te imovine, bit će odobren povratak te imovine. Svakoj osobi koja zahtijeva naknadu umjesto povrata imovine, a za koju Povjerenstvo utvrdi da je zakoniti vlasnik imovine, bit će dana pravična naknada, koju će utvrditi Povjerenstvo. Povjerenstvo odlučuje većinom glasova svojih članova. Pri određivanju zakonitog vlasnika imovine Povjerenstvo neće priznati kao valjanu bilo koju ilegalnu transakciju imovinom, uključujuci svaki prijenos koji je načinjen pod prisilom u zamjenu za odobrenje izlaska ili isprave, ili koji je na drugi način u vezi s etničkim čišćenjem. Svaka osoba kojoj je odobren povrat imovine može prihvatiti zadovoljavajuci dogovor o najmu umjesto ponovnog uzimanja u posjed.
Povjerenstvo će utvrđivati fiksne stope, koje se mogu primijeniti pri određivanju vrijednosti za sve nekretnine u Bosni i Hercegovini koje su predmet zahtjeva Povjerenstvu. Stope će se temeljiti na procjeni vrijednosti ili istraživanju o vlasništvu na teritoriju Bosne i Hercegovine koje je provedeno prije 01. aprila 1992. godine ako su ti podaci dostupni, ili se mogu temeljiti na drugim razumnim kriterijima koje utvrdi Povjerenstvo.
Povjerenstvo će imati ovlasti uticati na bilo koju transakciju potrebnu za prijenos ili dodjeljivanje prava, hipoteke, najma, ili drukcije raspolagati imovinom za koju se postavlja zahtjev ili za koju se utvrdi da je napuštena. Posebno, Povjerenstvo može zakonito prodati, dati pod hipoteku ili iznajmiti nekretnine bilo kojoj osobi koja ima prebivalište ili državljanstvo Bosne i Hercegovine, ili bilo kojoj strani, u slučaju da je vlasnik zahtijevao i dobio naknadu umjesto povrata, ili kad se utvrdi da je imovina napuštena, u skladu s lokalnim pravom. Povjerenstvo može takođe iznajmiti nekretninu u tokku razmatranja do konačnog određivanja
vlasništva.
U slučaju kad podnositelj zahtjeva dobije naknadu umjesto povrata imovine, Povjerenstvo može dodijeliti novčana sredstva ili kompenzacijske obveznice za buduću kupovinu nekretnina. Strane pozdravljaju spremnost međunarodne zajednice, koja pomaže u izgradnji i finansiranju stanovanja u Bosni i Hercegovini, na prihvaćanje kompenzacijskih obveznica, koje dodjeljuje Povjerenstvo kao sredstva plaćanja, te na davanje prioriteta osobama koje imaju takve obveznice pri dobivanju mogućnosti stanovanja.
Odluke Povjerenstva su konačne, a bilo koje isprave o vlasništvu, darovnice, hipoteke i drugi pravni instrumenti koje načini ili dodijeli Povjerenstvo priznat će se kao zakoniti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Svakoj osobi koja zahtijeva povratak imovine, a za koju Povjerenstvo tvrdi da je zakoniti vlasnik te imovine, bit će odobren povratak te imovine. Svakoj osobi koja zahtijeva naknadu umjesto povrata imovine, a za koju Povjerenstvo utvrdi da je zakoniti vlasnik imovine, bit će dana pravična naknada, koju će utvrditi Povjerenstvo. Povjerenstvo odlučuje većinom glasova svojih članova. Pri određivanju zakonitog vlasnika imovine Povjerenstvo neće priznati kao valjanu bilo koju ilegalnu transakciju imovinom, uključujuci svaki prijenos koji je načinjen pod prisilom u zamjenu za odobrenje izlaska ili isprave, ili koji je na drugi način u vezi s etničkim čišćenjem. Svaka osoba kojoj je odobren povrat imovine može prihvatiti zadovoljavajuci dogovor o najmu umjesto ponovnog uzimanja u posjed.
Povjerenstvo će utvrđivati fiksne stope, koje se mogu primijeniti pri određivanju vrijednosti za sve nekretnine u Bosni i Hercegovini koje su predmet zahtjeva Povjerenstvu. Stope će se temeljiti na procjeni vrijednosti ili istraživanju o vlasništvu na teritoriju Bosne i Hercegovine koje je provedeno prije 01. aprila 1992. godine ako su ti podaci dostupni, ili se mogu temeljiti na drugim razumnim kriterijima koje utvrdi Povjerenstvo.
Povjerenstvo će imati ovlasti uticati na bilo koju transakciju potrebnu za prijenos ili dodjeljivanje prava, hipoteke, najma, ili drukcije raspolagati imovinom za koju se postavlja zahtjev ili za koju se utvrdi da je napuštena. Posebno, Povjerenstvo može zakonito prodati, dati pod hipoteku ili iznajmiti nekretnine bilo kojoj osobi koja ima prebivalište ili državljanstvo Bosne i Hercegovine, ili bilo kojoj strani, u slučaju da je vlasnik zahtijevao i dobio naknadu umjesto povrata, ili kad se utvrdi da je imovina napuštena, u skladu s lokalnim pravom. Povjerenstvo može takođe iznajmiti nekretninu u tokku razmatranja do konačnog određivanja
vlasništva.
U slučaju kad podnositelj zahtjeva dobije naknadu umjesto povrata imovine, Povjerenstvo može dodijeliti novčana sredstva ili kompenzacijske obveznice za buduću kupovinu nekretnina. Strane pozdravljaju spremnost međunarodne zajednice, koja pomaže u izgradnji i finansiranju stanovanja u Bosni i Hercegovini, na prihvaćanje kompenzacijskih obveznica, koje dodjeljuje Povjerenstvo kao sredstva plaćanja, te na davanje prioriteta osobama koje imaju takve obveznice pri dobivanju mogućnosti stanovanja.
Odluke Povjerenstva su konačne, a bilo koje isprave o vlasništvu, darovnice, hipoteke i drugi pravni instrumenti koje načini ili dodijeli Povjerenstvo priznat će se kao zakoniti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Član XIII: Korištenje napuštene imovine
Strane, nakon obavještanja Povjerenstva i u saradnji s UNHCR-om, te drugim međunarodnim i nevladinim organizacijama koje doprinose pomoći i obnovi, mogu privremeno udomiti izbjeglice i prognanike u napuštenoj imovini, kojoj će Povjerenstvo naknadno odrediti vlasništvo, te utvrditi propise o privremenom
najmu, ako bude zahtijevano.
Član XIV: Fond imovine izbjeglica i prognanika
Fond imovine izbjeglica i prognanika (Fond) utemeljit će Središnja banka Bosne i Hercegovine, a njime upravlja Povjerenstvo. Fond će se puniti kupnjom, prodajom, iznajmljivanjem i hipotekama na nekretninama koje su predmet zahtjeva Povjerenstvu. Takođe se može puniti direktnim uplatama strana, ili doprinosom država ili međunarodnih nevladinih organizacija.
Kompenzacijske obveznice koje se izdaju u skladu s Članom 12.(6) stvarat će buduću pasivu Fonda u rokovima i pod uvjetima koje ce definisati Povjerenstvo.
Kompenzacijske obveznice koje se izdaju u skladu s Članom 12.(6) stvarat će buduću pasivu Fonda u rokovima i pod uvjetima koje ce definisati Povjerenstvo.
Član XV: Pravila i propisi
Povjerenstvo će donijeti pravila i propise u skladu s ovim Sporazumom, nužne za provedbu funkcija koje iz njega proizlaze. Prilikom stvaranja ovih pravila i propisa Povjerenstvo će uzeti u obzir domaće zakone o pravu vlasništva.
Član XVI: Prijenos odgovornosti
Pet godina nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma odgovornost za finansiranje i rad Povjerenstva prelazi iz nadležnosti strana na Vladu Bosne i Hercegovine, izuzev ako se strane ne dogovore drukčije. U tom slučaju
Povjerenstvo će nastaviti raditi u skladu s navedenim uvjetima.
Član XVII: Obavijest
Povjerenstvo će nastaviti raditi u skladu s navedenim uvjetima.
Član XVII: Obavijest
Strane će učinkovito obavijestiti o uvjetima iz ovoga Sporazuma sve građane u Bosni i Hercegovini, te u svim zemljama gdje borave državljani Bosne i Hercegovine.
Član XVIII: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem."
Aneks 8 - Sporazum o povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika
Aneks 8 - Sporazum o povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("strane") sporazumjele su se kako slijedi:
Član I: Osnivanje povjerenstva
Strane ovim osnivaju neovisno Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (Povjerenstvo). Povjerenstvo će imati sjedište u Sarajevu, a može, ako tako ono odluči, imati urede i u drugim mjestima.
Član II: Sastav
Povjerenstvo će biti sastavljeno od pet članova. U roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će dva, a Republika Srpska jednoga člana, a svaki od njih imat će mandat tri godine.
Glavni direktor Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, nauku i kulturu (UNESCO) imenuje preostale članove, svakoga s mandatom od pet godina, a jednoga od njih imenovat će predsjedateljem. Članovi Povjerenstva mogu biti ponovno imenovani. Članom Povjerenstva ne može biti osoba na odsluženju kazne koju je odredio Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, niti osoba protiv koje je taj Sud podigao optužnicu, a ona se nije odazvala nalogu da se pojavi pred tim Sudom.
Članove imenovane nakon prijenosa odgovornosti opisanog u Članu (9) imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Glavni direktor Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, nauku i kulturu (UNESCO) imenuje preostale članove, svakoga s mandatom od pet godina, a jednoga od njih imenovat će predsjedateljem. Članovi Povjerenstva mogu biti ponovno imenovani. Članom Povjerenstva ne može biti osoba na odsluženju kazne koju je odredio Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, niti osoba protiv koje je taj Sud podigao optužnicu, a ona se nije odazvala nalogu da se pojavi pred tim Sudom.
Članove imenovane nakon prijenosa odgovornosti opisanog u Članu (9) imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Član III: Sredstva, osoblje i troškovi
Povjerenstvo mora imati odgovarajuća sredstva i stručno, kompetentno osoblje, koje uglavnom odražava etnički sastav u Bosni i Hercegovini, kako bi mu pomogli u obavljanju njegovih dužnosti. Osobljem upravlja izvršni dužnosnik, kojeg imenuje Povjerenstvo.
Plaće i troškove Povjerenstva i njegoog osoblja zajednički će utvrđivati entiteti, koji će ih jednako i snositi.
Članovi Povjerenstva neće se smatrati kazneno ni građanski odgovornim ni za koje djelo izvršeno u okviru njihovih dužnosti. Članovima Povjerenstva, kao i njihovim porodicama, koji nisu državljani Bosne i Hercegovine priznat će se iste povlastice i imuniteti kakve uživaju diplomatski predstavnici i njihove porodice
temeljem Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Član IV: Ovlaštenje
Plaće i troškove Povjerenstva i njegoog osoblja zajednički će utvrđivati entiteti, koji će ih jednako i snositi.
Članovi Povjerenstva neće se smatrati kazneno ni građanski odgovornim ni za koje djelo izvršeno u okviru njihovih dužnosti. Članovima Povjerenstva, kao i njihovim porodicama, koji nisu državljani Bosne i Hercegovine priznat će se iste povlastice i imuniteti kakve uživaju diplomatski predstavnici i njihove porodice
temeljem Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
Član IV: Ovlaštenje
Povjerenstvo će primati i odlučivati o molbama za proglašenje neke imovine nacionalnim spomenikom zbog kulturne, historijske, vjerske ili etničke važnosti.
Član V: Postupak pred Povjerenstvom
Bilo koja strana ili zainteresirana osoba u Bosni i Hercegovini može Povjerenstvu podnijeti molbu da se neka imovina proglasi nacionalnim spomenikom. U svakoj takvoj molbi valja navesti sve relevantne podatke o toj imovini, uključujući:
a. tačnu lokaciju te imovine
b. sadašnjega vlasnika i stanje
c. trošak i izvor sredstava za sve potrebne popravke imovine
d. svaku poznatu predloženu upotrebu te
e. temelj za proglašenje nacionalnim spomenikom.
Priliku odlučivanja o molbi Povjerenstvo će omogućiti vlasnicima predloženog nacionalnog spomenika kao i drugim zainteresiranim osobama ili ustanovama da izlože svoja stajališta.
Tokom razdoblja od jedne godine nakon podnošenja takve molbe Povjerenstvu, odnosno dok se ne donese odluka u skladu s ovim Aneksom, već prema tome što se dogodi prije, sve će se strana suzdržati od poduzimanja bilo kojih postupaka kojim bi se mogla oštetiti ta imovina.
Povjerenstvo će u svakom pojedinom slučaju izdati pisanu odluku, koja će sadržavati sve utvrđene činjenice koje drži primjerenima, i potanko objašnjenje temelja svoje odluke. Odluke Povjerenstva donosit će se većinom glasova njegovih članova. Odluke će Povjerenstva biti konačne, a primjenjivat će se u skladu s unutrašnjim pravom.
U svakom slučaju kad Povjerenstvo donese odluku kojom se neka imovina proglašava nacionalnim spomenikom, entitet na čijem teritoriju je imovina obavezan je:
a. nastojati da se poduzmu odgovarajuće zakonske, naučne, tehničke, upravne i financsijske mjere nužne radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i obnavljanje te imovine i
b. suzdržati se od poduzimanja bilo kojih namjernih postupaka kojima bi se ta imovina mogla oštetiti.
a. tačnu lokaciju te imovine
b. sadašnjega vlasnika i stanje
c. trošak i izvor sredstava za sve potrebne popravke imovine
d. svaku poznatu predloženu upotrebu te
e. temelj za proglašenje nacionalnim spomenikom.
Priliku odlučivanja o molbi Povjerenstvo će omogućiti vlasnicima predloženog nacionalnog spomenika kao i drugim zainteresiranim osobama ili ustanovama da izlože svoja stajališta.
Tokom razdoblja od jedne godine nakon podnošenja takve molbe Povjerenstvu, odnosno dok se ne donese odluka u skladu s ovim Aneksom, već prema tome što se dogodi prije, sve će se strana suzdržati od poduzimanja bilo kojih postupaka kojim bi se mogla oštetiti ta imovina.
Povjerenstvo će u svakom pojedinom slučaju izdati pisanu odluku, koja će sadržavati sve utvrđene činjenice koje drži primjerenima, i potanko objašnjenje temelja svoje odluke. Odluke Povjerenstva donosit će se većinom glasova njegovih članova. Odluke će Povjerenstva biti konačne, a primjenjivat će se u skladu s unutrašnjim pravom.
U svakom slučaju kad Povjerenstvo donese odluku kojom se neka imovina proglašava nacionalnim spomenikom, entitet na čijem teritoriju je imovina obavezan je:
a. nastojati da se poduzmu odgovarajuće zakonske, naučne, tehničke, upravne i financsijske mjere nužne radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i obnavljanje te imovine i
b. suzdržati se od poduzimanja bilo kojih namjernih postupaka kojima bi se ta imovina mogla oštetiti.
Član VI: Podobnost
Sljedeći se objekti mogu proglasiti nacionalnim spomenicima: pokretna i nepokretna imovina od velikog značenja za neku skupinu ljudi sa zajedničkim kulturnim, historijskim, vjerskim ili etničkim nasljedem, kao što su arhitektonski spomenici, umjetnička djela ili historijski spomenici; arheološka nalazišta; skupine zgrada, kao i groblja.
Član VII: Pravila i propisi
Povjerenstvo će, u skladu s ovim Sporazumom, donositi pravila i propise potrebne za obavljanje svojih funkcija.
Član VIII: Saradnja
Dužnosnici i tijela strana, njihovih kantona i općina, te svaki pojedinac koji djeluje temeljem odobrenja takvog dužnosnika ili tijela, moraju u potpunosti saradivati s Povjerenstvom, uključujući pružanje zahtijevanih obavijesti i drugu pomoć.
Član IX: Prijenos odgovornosti
Pet godina nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma odgovornost za nastavak djelovanja ovoga Povjerenstva prenijet će se sa strana na Vladu Bosne i Hercegovine, ukoliko se strane drukčije ne dogovore. U potonjem slučaju Povjerenstvo nastavlja s radom kako je gore predvideno.
Član X: Obavijesti
Strane su obvezne djelotvorno obavijestiti cijelo područje Bosne i Hercegovine o uvjetima ovoga Sporazuma.
Član XI: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem.
Aneks 9 - Sporazum o osnivanju javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini
Aneks 9 - Sporazum o osnivanju javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini
Imajući na umu da su obnova infrastrukture i funkcionisanje transporta te drugih službi važni za ponovno ekonomsko oživljavanje Bosne i Hercegovine te za dobro funkcionisanje njenih institucija i organizacija uključenih u provedbu mirovnoga sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") sporazumjele su se kako slijedi:
Član I: Povjerenstvo za javna preduzeća
Strane ovim osnivaju Povjerenstvo za javna preduzeća ("Povjerenstvo"), koje će ispitivati osnivanje javnih preduzeća Bosne i Hercegovine za pružanje zajedničkih javnih usluga, kao što su komunalne službe, energetika, poštanske i komunikacijske usluge, a za dobrobit oba entiteta.
Povjerenstvo će se sastojati od pet (5) članova. U roku od petnaest dana nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će dva člana, a Republika Srpska jednoga člana. Imenovane osobe moraju poznavati specifične ekonomske, političke i pravne značajke Bosne i Hercegovine te moraju biti osobe priznatog visokog morala. Imajući na umu da će se Povjerenstvo koristiti međunarodnom ekspertizom, Strane zahtijevaju da predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj imenuje preostala dva člana, te
da jednoga od njih odredi za predsjednika Povjerenstva.
Povjerenstvo će naročito ispitati odgovarajuću unutrašnju strukturu takvih preduzeća, uvjete za osiguravanje njihovog uspješnog i stalnog rada, te najbolje načine za pribavljanje dugoročnog investicijskog kapitala.
Povjerenstvo će se sastojati od pet (5) članova. U roku od petnaest dana nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će dva člana, a Republika Srpska jednoga člana. Imenovane osobe moraju poznavati specifične ekonomske, političke i pravne značajke Bosne i Hercegovine te moraju biti osobe priznatog visokog morala. Imajući na umu da će se Povjerenstvo koristiti međunarodnom ekspertizom, Strane zahtijevaju da predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj imenuje preostala dva člana, te
da jednoga od njih odredi za predsjednika Povjerenstva.
Povjerenstvo će naročito ispitati odgovarajuću unutrašnju strukturu takvih preduzeća, uvjete za osiguravanje njihovog uspješnog i stalnog rada, te najbolje načine za pribavljanje dugoročnog investicijskog kapitala.
Član II: Osnivanje transportnog preduzeća
Strane, priznajući hitnu potrebu za osnivanjem javnog preduzeća za organizovanje i upravljanje prometnom infrastrukturom, kao što su to ceste, željezničke pruge i luke, na obostranu korist, ovim u tu svrhu osnivaju
Transportno preduzece Bosne i Hercegovine ("Transportno preduzeće").
Transportno preduzeće imat će sjedište u Sarajevu, a može imati urede i u drugim mjestima ako bude potrebno. Imat će odgovarajuće prostorije i opremu a odabrat će profesionalno kompetentan odbor direktora, službenika i osoblja, koji će načelno odražavati etničke grupe u Bosni i Hercegovini, kako bi moglo
provoditi svoje funkcije. Povjerenstvo izabire Odbor direktora, koji će potom imenovati službenike i odabrati osoblje.
Transportno je preduzeće ovlašteno za izgradnju, pribavljanje, držanje, održavanje i upravljanje te raspolaganje nekretninama i pokretnom imovinom u skladu sa specifičnim planovima koje oblikuje. Takođe je ovlašteno zan određivanje i prikupljanje naknada, tarifa i drugih naplata što se naplaćuju za upotrebu objekata kojim upravlja, za sklapanje svih ugovora i sporazuma potrebnih za obavljanje njegovih funkcija te poduzimanje drugih poslova bitnih za provedbu tih funkcija.
Transportno preduzeće upravlja transportnom infrastrukturom, kako je to dogovoreno između strana. Strane će, sukladno sporazumu, dati preduzeću potrebna pravna ovlaštenja. Strane se moraju sastati u roku od petnaest dana nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma kako bi razmotrile kojom će infrastrukturom upravljati Preduzeće.
U roku od trideset dana nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu, Strane će se dogovoriti o novčanom iznosu koji će se dodijeliti Transportnom preduzeću kao početni obrtni kapital. Strane mogu u bilo koje vrijeme doznačiti Transportnom preduzeću dodatna sredstva ili objekte koji im pripadaju i za to vezana prava.
Strane će odlučiti na koji će način Transportno preduzeće pribavljati dodatni kapital.
Transportno preduzece Bosne i Hercegovine ("Transportno preduzeće").
Transportno preduzeće imat će sjedište u Sarajevu, a može imati urede i u drugim mjestima ako bude potrebno. Imat će odgovarajuće prostorije i opremu a odabrat će profesionalno kompetentan odbor direktora, službenika i osoblja, koji će načelno odražavati etničke grupe u Bosni i Hercegovini, kako bi moglo
provoditi svoje funkcije. Povjerenstvo izabire Odbor direktora, koji će potom imenovati službenike i odabrati osoblje.
Transportno je preduzeće ovlašteno za izgradnju, pribavljanje, držanje, održavanje i upravljanje te raspolaganje nekretninama i pokretnom imovinom u skladu sa specifičnim planovima koje oblikuje. Takođe je ovlašteno zan određivanje i prikupljanje naknada, tarifa i drugih naplata što se naplaćuju za upotrebu objekata kojim upravlja, za sklapanje svih ugovora i sporazuma potrebnih za obavljanje njegovih funkcija te poduzimanje drugih poslova bitnih za provedbu tih funkcija.
Transportno preduzeće upravlja transportnom infrastrukturom, kako je to dogovoreno između strana. Strane će, sukladno sporazumu, dati preduzeću potrebna pravna ovlaštenja. Strane se moraju sastati u roku od petnaest dana nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma kako bi razmotrile kojom će infrastrukturom upravljati Preduzeće.
U roku od trideset dana nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu, Strane će se dogovoriti o novčanom iznosu koji će se dodijeliti Transportnom preduzeću kao početni obrtni kapital. Strane mogu u bilo koje vrijeme doznačiti Transportnom preduzeću dodatna sredstva ili objekte koji im pripadaju i za to vezana prava.
Strane će odlučiti na koji će način Transportno preduzeće pribavljati dodatni kapital.
Član III: Ostala javna preduzeća
Strane mogu odlučiti, na osnovu preporuke Povjerenstva, da im osnivanje transportnog preduzeća služi kao model za osnivanje drugih zajedničkih javnih preduzeća, kao što su ona za upravljanje komunalnim djelatnostima, energetikom, poštanskim i komunikacijskim uslugama.
Član IV: Saradnja
Povjerenstvo, Transportno preduzeće i druga javna preduzeća moraju sarađivati u potpunosti sa svim organizacijama koje su uključene u provedbu Mirovnog sporazuma, ili koje imaju bilo koje ovlaštenje od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, uključujući i Medunarodni sud za ratne zločine na području bivše
Jugoslavije.
Jugoslavije.
Član V: Etika
Članovi Povjerenstva i direktori Transportnog preduzeća ne mogu biti zaposleni ili imati finansijske veze s bilo kojim preduzećem koje ima, ili zahtijeva, sklapanje ugovora ili sporazuma s Povjerenstvom ili Preduzećem, ili čiji interesi mogu neposredno uticati na njihov rad.
Član VI: Stupanje na snagu
Ovaj sporazum stupa na snagu s potpisivanjem.
Aneks 10 - Sporazum o civilnoj provedbi
Aneks 10 - Sporazum o civilnoj provedbi
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") sporazumjele su se o sljedećem:
Član I: Visoki predstavnik
Strane su se sporazumjele da provedba civilnih aspekata mirovnoga rješenja obuhvaća velik raspon aktivnosti uključujuči: nastavak pružanja humanitarne pomoći dok je god to potrebno, obnovu infrastrukture i ekonomsku obnovu, uspostavu političkih i ustavnih institucija u Bosni i Hercegovini, provođenje poštivanja ljudskih prava i povratak prognanika i izbjeglica te održavanje slobodnih i poštenih izbora sukladno rokovima što su navedeni u Aneksu 3 Opšteg okvirnog sporazuma. Veći broj međunarodnih organizacija i agencija bit
će pozvan kako bi pomogao u tom procesu.
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga predstavnika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažovane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadatke povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.
će pozvan kako bi pomogao u tom procesu.
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga predstavnika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažovane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadatke povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.
Član II: Mandat, metode koordiniranja i veze
Visoki će predstavnik:
a. nadgledati provedbu mirovnoga rješenja;
b. održavati tijesne veze sa stranama radi provođenja njihovog potpunog pridržavanja s civilnim aspektima mirovnoga rješenja i provođenja visokog stepena saradnje između njih i agencija koje sudjeluju u tom
aspektu;
c. usklađivati djelatnosti građanskih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala uspješna provedba civilnih aspekata mirovnoga rješenja. Visoki povjerenik mora poštovati njihovu autonomiju unutar područja operacija, dajući im, ako je potrebno, opšte smjernice u vezi s uticajem njihovih aktivnosti na provedbu mirovnoga rješenja. Od građanskih se organizacija i agencija zahtijeva da pomognu Visokom predstavniku u izvršavanju njegovih nadležnosti davanjem svih podataka relevantnih za njihov rad u Bosni i Hercegovini;
d. olakšati rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako Visoki predstavnik prosudi da je to potrebno;
e. sudjelovati na sastancima organizacija darovatelja, naročito na onima gdje se rješavaju pitanja obnove i izgradnje;
f. periodično izvještavati Ujedinjene narode, Europsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresirane vlade, Strane i organizacije o napretku provedbe Mirovnoga sporazuma u vezi sa zadacima koji su postavljenim u ovom Sporazumu;
g. davati smjernice i primati izvještaje od povjerenika Međunarodnih operativnih policijskih snaga, osnovanih temeljem Aneksa 11 Opšteg okvirnog sporazuma.
U skladu sa svojim mandatom, Visoki predstavnik saziva i predsjedava Povjerenstvu ("Zajednicko civilno povjerenstvo") u Bosni i Hercegovini. Ono će se sastojati od viših politickih predstavnika svake Strane, komandanta IFOR-a ili njegovog predstavnika te predstavnika onih građanskih organizacija i agencija koje Visoki predstavnik smatra potrebnim.
Visoki ce predstavnik, ako bude potrebno, osnivati podređena zajednička građanska povjerenstva na lokalnom niovu u Bosni i Hercegovini.
Zajednički konzultativni odbor sastaje se povremeno ili kako to bude dogovoreno između Visokoga predstavnika i komandanta IFOR-a.
Visoki predsatvnik, ili njegov imenovani predstavnik, održavat će tijesnu vezu sa komandantnom IFOR-a, ili njegovim predstavnicima, te uspostaviti odgovarajuće aranžmane povezivanja sa komandantnom IFOR-a kako bi se olakšala provedba njihovih zadataka.
Visoki predstavnik izmjenjivat će informacije i održavati redovno vezu s IFOR-om, kako je dogovoreno sa komandantnom IFOR-a, i putem povjerenstava koja su opisana u ovom Članu.
Visoki predsatvnik će prisustvovati ili slati predstavnika na sastanke Zajedničkog vojnog povjerenstva te nuditi savjete, naročito o stvarima političko-vojne prirode.
Predstavnici Visokog predstavnika takođe prisustvuju radu podređenih povjerenstava Zajedničkog vojnog povjerenstva, kao što je navedeno u Članu (8)(8) Aneksa 1-A Opšteg okvirnog sporazuma.
Visoki predsatvnik može takođe osnovati građanska povjerenstva unutra i izvan Bosne i Hercegovine kako bi olakšao provedbu svog mandata.
Visoki predstavnik nema ovlasti nad IFOR-om i ne može uticati na bilo koji način na provedbu vojnih pothvata ili na komandni lanac IFOR-a.
a. nadgledati provedbu mirovnoga rješenja;
b. održavati tijesne veze sa stranama radi provođenja njihovog potpunog pridržavanja s civilnim aspektima mirovnoga rješenja i provođenja visokog stepena saradnje između njih i agencija koje sudjeluju u tom
aspektu;
c. usklađivati djelatnosti građanskih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala uspješna provedba civilnih aspekata mirovnoga rješenja. Visoki povjerenik mora poštovati njihovu autonomiju unutar područja operacija, dajući im, ako je potrebno, opšte smjernice u vezi s uticajem njihovih aktivnosti na provedbu mirovnoga rješenja. Od građanskih se organizacija i agencija zahtijeva da pomognu Visokom predstavniku u izvršavanju njegovih nadležnosti davanjem svih podataka relevantnih za njihov rad u Bosni i Hercegovini;
d. olakšati rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako Visoki predstavnik prosudi da je to potrebno;
e. sudjelovati na sastancima organizacija darovatelja, naročito na onima gdje se rješavaju pitanja obnove i izgradnje;
f. periodično izvještavati Ujedinjene narode, Europsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresirane vlade, Strane i organizacije o napretku provedbe Mirovnoga sporazuma u vezi sa zadacima koji su postavljenim u ovom Sporazumu;
g. davati smjernice i primati izvještaje od povjerenika Međunarodnih operativnih policijskih snaga, osnovanih temeljem Aneksa 11 Opšteg okvirnog sporazuma.
U skladu sa svojim mandatom, Visoki predstavnik saziva i predsjedava Povjerenstvu ("Zajednicko civilno povjerenstvo") u Bosni i Hercegovini. Ono će se sastojati od viših politickih predstavnika svake Strane, komandanta IFOR-a ili njegovog predstavnika te predstavnika onih građanskih organizacija i agencija koje Visoki predstavnik smatra potrebnim.
Visoki ce predstavnik, ako bude potrebno, osnivati podređena zajednička građanska povjerenstva na lokalnom niovu u Bosni i Hercegovini.
Zajednički konzultativni odbor sastaje se povremeno ili kako to bude dogovoreno između Visokoga predstavnika i komandanta IFOR-a.
Visoki predsatvnik, ili njegov imenovani predstavnik, održavat će tijesnu vezu sa komandantnom IFOR-a, ili njegovim predstavnicima, te uspostaviti odgovarajuće aranžmane povezivanja sa komandantnom IFOR-a kako bi se olakšala provedba njihovih zadataka.
Visoki predstavnik izmjenjivat će informacije i održavati redovno vezu s IFOR-om, kako je dogovoreno sa komandantnom IFOR-a, i putem povjerenstava koja su opisana u ovom Članu.
Visoki predsatvnik će prisustvovati ili slati predstavnika na sastanke Zajedničkog vojnog povjerenstva te nuditi savjete, naročito o stvarima političko-vojne prirode.
Predstavnici Visokog predstavnika takođe prisustvuju radu podređenih povjerenstava Zajedničkog vojnog povjerenstva, kao što je navedeno u Članu (8)(8) Aneksa 1-A Opšteg okvirnog sporazuma.
Visoki predsatvnik može takođe osnovati građanska povjerenstva unutra i izvan Bosne i Hercegovine kako bi olakšao provedbu svog mandata.
Visoki predstavnik nema ovlasti nad IFOR-om i ne može uticati na bilo koji način na provedbu vojnih pothvata ili na komandni lanac IFOR-a.
Član III: Osoblje
Visoki predstavnik imenuje osoblje, ako smatra da je to potrebno, koje bi mu pomoglo u provedbi navedenih zadataka.
Strane će olakšati rad Visokoga predstavnik u Bosni i Hercegovini, uključujući odgovarajuću pomoć koja je potrebna u vezi s transportom, hranom, smještajem, komunikacijom i drugim stvarima po cijenama koje su jednake onima što se osiguravaju IFOR-u sukladno važećim sporazumima.
Visoki će predstavnik imati, u sladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, takva pravna ovlaštenja koja mogu biti potrebna za obavljanje njegovih funkcija, uključujući ovlaštenje za sklapanje ugovora, pribavljanje i raspolaganje nekretninama i ličnom imovinom.
Privilegiji i imuniteti koji se pružaju su sljedeći:
a. Strane priznaju Uredu Visokog predstavnika, te njegovim prostorijama, arhivama i drugoj imovini iste povlastice i imunitete koje imaju diplomatska predstavništva i njihove prostorije, arhive i druga imovina, sukladno Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
b. Strane priznaju Visokom predstavniku i profesionalnim članovima osoblja te njihovim porodicama iste povlastice i imunitete koje uživaju i diplomatski predstavnici i njihove porodice prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
c. Strane priznaju drugim članovima osoblja Visokog predstavnika i njihovim porodicama iste privilegije i imunitete koje uživaju članovi upravnog i tehnickog osoblja i njihove porodice na osnovu Bečke konvencije o
diplomatskim odnosima.
Strane će olakšati rad Visokoga predstavnik u Bosni i Hercegovini, uključujući odgovarajuću pomoć koja je potrebna u vezi s transportom, hranom, smještajem, komunikacijom i drugim stvarima po cijenama koje su jednake onima što se osiguravaju IFOR-u sukladno važećim sporazumima.
Visoki će predstavnik imati, u sladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, takva pravna ovlaštenja koja mogu biti potrebna za obavljanje njegovih funkcija, uključujući ovlaštenje za sklapanje ugovora, pribavljanje i raspolaganje nekretninama i ličnom imovinom.
Privilegiji i imuniteti koji se pružaju su sljedeći:
a. Strane priznaju Uredu Visokog predstavnika, te njegovim prostorijama, arhivama i drugoj imovini iste povlastice i imunitete koje imaju diplomatska predstavništva i njihove prostorije, arhive i druga imovina, sukladno Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
b. Strane priznaju Visokom predstavniku i profesionalnim članovima osoblja te njihovim porodicama iste povlastice i imunitete koje uživaju i diplomatski predstavnici i njihove porodice prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
c. Strane priznaju drugim članovima osoblja Visokog predstavnika i njihovim porodicama iste privilegije i imunitete koje uživaju članovi upravnog i tehnickog osoblja i njihove porodice na osnovu Bečke konvencije o
diplomatskim odnosima.
Član IV: Saradnja
Strane ce u potpunosti saradivati s Visokim predstavnikom, te njegovim osobljem, kao i s međunarodnim organizacijama i agencijama, kao što je predviđeno u Članu IX. Opšteg okvirnog sporazuma.
Član V: Konačna nadležnost za interpretaciju
Visoki predstavnik ima ovlaštenje za konačnu interpretacije ovoga Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Član VI: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem.
Aneks 11 - Sporazum o medunarodnim operativnim policijskim snagama (IPTF)
Aneks 11 - Sporazum o medunarodnim operativnim policijskim snagama (IPTF)
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") sporazumjele su se kako slijedi:
Član I: Primjena zakona
Kao što je predviđeno u Članku (3),(2),(c) Ustava, u Aneksu 4 Opšteg okvirnog sporazuma, Strane će na područjima pod svojom jurisdikcijom svim osobama osigurati bezopasan okoliš time što ce održavati agencije za primjenu zakona, koje će djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima i uz poštivanje
medunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te poduzimati druge mjere koje budu potrebne.
Kako bi im se pomoglo u ispunjenju njihovih obaveza, strane zahtijevaju da Ujedinjeni narodi osnuju, odlukom Vijeća sigurnosti, poput operacije UNCIVPOLa, Međunarodne operativne policijske snage Ujedinjenih naroda (IPTF) na cijelom prostoru BiH, radi provedbe programa pomoći ciji su elementi opisani u potonjem Članu 3.
medunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te poduzimati druge mjere koje budu potrebne.
Kako bi im se pomoglo u ispunjenju njihovih obaveza, strane zahtijevaju da Ujedinjeni narodi osnuju, odlukom Vijeća sigurnosti, poput operacije UNCIVPOLa, Međunarodne operativne policijske snage Ujedinjenih naroda (IPTF) na cijelom prostoru BiH, radi provedbe programa pomoći ciji su elementi opisani u potonjem Članu 3.
Član II: Uspostava IPTF-a
IPTF će biti autonoman u obavljanju svojih funkcija, sukladno ovom Sporazumu. Njegove će djelatnosti koordinirati Visoki predstavnik, kako je navedeno u Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma.
Na čelu IPTF-a bit će povjerenik, kojeg će imenovati glavni sekretar Ujedinjenih naroda u konsultaciji s Vijećem sigurnosti. IPTF će se sastojati od osoba visokih moralnih kvaliteta, s iskustvom na području primjene zakona. Povjerenik IPTF-a može zahtijevati i prihvatiti osoblje, sredstva i pomoć od država i međunarodnih i nevladinih organizacija.
Povjerenik IPTF-a prima upute od Visokoga predstavnika.
Povjerenik IPTF-a će periodično izvještavati o pitanjima iz svoje nadležnosti Visokoga predstavnika, glavnog sekretara Ujedinjenih naroda, te će pružati informacije komandantu IFOR-a i, ako bude smatrao potrebnim, i drugim institucijama i ispostavama.
IPTF će uvijek djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima, uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te će u skladu s odgovornostima IPTF-a poštovati zakone i običaje zemlje domaćina.
Strane će Povjereniku IPTF-a, osoblju IPTF-a i njihovim porodicama priznati povlastice i imunitete sukladno odjeljcima 18. i 19. Konvencije o povlasticama i imunitetima iz 1946. godine. Oni posno uživaju nepovredivost, ne podliježu bilo kojem obliku hapšenja ili pritvora, te imaju apsolutni imunitet u pogledu krivičnog gonjenje. Osoblje IPTF-a podliježe kaznama i sankcijama u skladu sa zakonima i pravilima Ujedinjenih naroda i drugih država, koji se na njih primjenjuju.
IPTF, njegovi prostori, arhive i druga imovina imaju povlastice i imunitete, ukljucujuci nepovredivost, sukladno članovima 2. i 3. Konvencije o povlasticama i imunitetima iz 1946. godine.
Kako bi Visoki predstavnik što bolje usklađivao djelatnosti IPTF-a s djelatnostima građanskih organizacija i agencija, Povjerenik IPTF-a ili njegovi predstavnici mogu prisustvovati sastancima Zajednickoga civilnog povjerenstva, koje je osnovano sukladno Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma, te sastancima Zajedničkog vojnog povjerenstva, koje se osniva sukladno Aneksu 1, kao i sastancima njima podredenih povjerenstava.
Povjerenik IPTF-a može zahtijevati sazivanje sastanaka odgovarajućih povjerenstava radi rasprave o pitanjima što su u njegovoj nadležnosti.
Na čelu IPTF-a bit će povjerenik, kojeg će imenovati glavni sekretar Ujedinjenih naroda u konsultaciji s Vijećem sigurnosti. IPTF će se sastojati od osoba visokih moralnih kvaliteta, s iskustvom na području primjene zakona. Povjerenik IPTF-a može zahtijevati i prihvatiti osoblje, sredstva i pomoć od država i međunarodnih i nevladinih organizacija.
Povjerenik IPTF-a prima upute od Visokoga predstavnika.
Povjerenik IPTF-a će periodično izvještavati o pitanjima iz svoje nadležnosti Visokoga predstavnika, glavnog sekretara Ujedinjenih naroda, te će pružati informacije komandantu IFOR-a i, ako bude smatrao potrebnim, i drugim institucijama i ispostavama.
IPTF će uvijek djelovati u skladu s međunarodno priznatim standardima, uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te će u skladu s odgovornostima IPTF-a poštovati zakone i običaje zemlje domaćina.
Strane će Povjereniku IPTF-a, osoblju IPTF-a i njihovim porodicama priznati povlastice i imunitete sukladno odjeljcima 18. i 19. Konvencije o povlasticama i imunitetima iz 1946. godine. Oni posno uživaju nepovredivost, ne podliježu bilo kojem obliku hapšenja ili pritvora, te imaju apsolutni imunitet u pogledu krivičnog gonjenje. Osoblje IPTF-a podliježe kaznama i sankcijama u skladu sa zakonima i pravilima Ujedinjenih naroda i drugih država, koji se na njih primjenjuju.
IPTF, njegovi prostori, arhive i druga imovina imaju povlastice i imunitete, ukljucujuci nepovredivost, sukladno članovima 2. i 3. Konvencije o povlasticama i imunitetima iz 1946. godine.
Kako bi Visoki predstavnik što bolje usklađivao djelatnosti IPTF-a s djelatnostima građanskih organizacija i agencija, Povjerenik IPTF-a ili njegovi predstavnici mogu prisustvovati sastancima Zajednickoga civilnog povjerenstva, koje je osnovano sukladno Aneksu 10. Opšteg okvirnog sporazuma, te sastancima Zajedničkog vojnog povjerenstva, koje se osniva sukladno Aneksu 1, kao i sastancima njima podredenih povjerenstava.
Povjerenik IPTF-a može zahtijevati sazivanje sastanaka odgovarajućih povjerenstava radi rasprave o pitanjima što su u njegovoj nadležnosti.
Član III: IPTF-ov program pomoći
Pomoć IPTF-a uključuje sljedeće elemente, koje valja predvidjeti u programu što ga sastavlja i primjenjuje Povjerenik IPTF-a u skladu s odlukom Vijeća sigurnosti prema Članu (1)(2):
a. kontrola, posmatranje i inspekcija djelatnosti i prostora službi za primjenu zakona, uključujuci pripadajuća pravosudna tijela, strukture i postupke;
b. savjetovanje osoblja i snaga za primjenu zakona;
c. obuka osoblja za primjenu zakona;
d. pružanje pomoći, u sklopu IPTF-ove misije pomoći, djelatnostima strana u primjeni zakona;
e. procjenjivanje prijetnji javnom redu i savjetovanje u pogledu sposobnosti službi za primjenu zakona da se nose s takvim prijetnjama;
f. savjetovanje vladinih tijela u Bosni i Hercegovini u pogledu ustroja učinkovitih službi za primjenu građanskog zakona; i
g. pružanje pomoći praćenjem osoblja strana zaduženog za primjenu zakona dok to osoblje obavlja svoje dužnosti, ukoliko IPTF to smatra potrebnim.
Pored elemenata programa pomoći kako su opisani u tački (1), IPTF će, u skladu sa svojim ovlastima i sredstvima, razmatrati zahtjeve strana ili agencija za primjenu zakona u Bosni i Hercegovini za pomoć koja nije opisana u tački (1).
Strane potvrđuju svoju posebnu odgovornost u pogledu osiguranja društvenih uvjeta za slobodne i poštene izbore, uključujući zaštitu međunarodnog osoblja u Bosni i Hercegovini u vezi s izborima kako je predviđeno u Aneksu 3 Opšteg okvirnog sporazuma. Strane zahtijevaju od IPTF-a kao prioritet da im pomogne u
izvršavanju te dužnosti.
a. kontrola, posmatranje i inspekcija djelatnosti i prostora službi za primjenu zakona, uključujuci pripadajuća pravosudna tijela, strukture i postupke;
b. savjetovanje osoblja i snaga za primjenu zakona;
c. obuka osoblja za primjenu zakona;
d. pružanje pomoći, u sklopu IPTF-ove misije pomoći, djelatnostima strana u primjeni zakona;
e. procjenjivanje prijetnji javnom redu i savjetovanje u pogledu sposobnosti službi za primjenu zakona da se nose s takvim prijetnjama;
f. savjetovanje vladinih tijela u Bosni i Hercegovini u pogledu ustroja učinkovitih službi za primjenu građanskog zakona; i
g. pružanje pomoći praćenjem osoblja strana zaduženog za primjenu zakona dok to osoblje obavlja svoje dužnosti, ukoliko IPTF to smatra potrebnim.
Pored elemenata programa pomoći kako su opisani u tački (1), IPTF će, u skladu sa svojim ovlastima i sredstvima, razmatrati zahtjeve strana ili agencija za primjenu zakona u Bosni i Hercegovini za pomoć koja nije opisana u tački (1).
Strane potvrđuju svoju posebnu odgovornost u pogledu osiguranja društvenih uvjeta za slobodne i poštene izbore, uključujući zaštitu međunarodnog osoblja u Bosni i Hercegovini u vezi s izborima kako je predviđeno u Aneksu 3 Opšteg okvirnog sporazuma. Strane zahtijevaju od IPTF-a kao prioritet da im pomogne u
izvršavanju te dužnosti.
Član IV: Posebne odgovornosti strana
Strane će u potpunosti saradivati s IPTF-om i u tom smislu dat će upute svim svojim službama za primjenu zakona. U roku od 30 dana nakon što ovaj Sporazum stupi na snagu strane će Povjereniku IPTF-a ili osobi koju on odredi pružiti informacije o svojim službama za primjenu zakona, uključujući njihovu veličinu, razmještaj i sastav. Na zahtjev Povjerenika IPTF-a strane će pružiti dodatne informacije, uključujući one koje se odnose na uvježbanost, radno iskustvo ili dosadašnji rad službi i osoblja za primjenu zakona.
Strane neće ometati kretanje osoblja IPTF-a niti ga na bilo koji način sprečavati, onemogućavati ili usporavati u obavljanju njegovih dužnosti. Osoblju IPTF-a omogucit će neodgodiv i potpun pristup svakom mjestu, osobi, djelatnosti, postupku, evidenciji ili nekoj drugoj stvari ili događaju u Bosni i Hercegovini, kako
to IPTF bude zahtijevao tokom izvršavanja svojih dužnosti u skladu s ovim Sporazumom. To će obuhvatati pravo nadzora, posmatranja i inspekcije svakoga mjesta ili objekta gdje IPTF bude smatrao da se odvija neka policijska akcija, djelatnost provedbe zakona, lišavanje slobode ili sudski postupak.
Na zahtjev IPTF-a strane će u svrhu uvježbavanja staviti na raspolaganje
kvalificirano osoblje, od kojeg se očekuje da odmah nakon takve obuke preuzme dužnosti na primjeni zakona.
Strane će omogućavati operacije IPTF-a u Bosni i Hercegovini, uključujući pružanje odgovarajuće zahtijevane pomoći u pogledu transporta, prehrane, smještaja, komunikacija i drugih uvjeta po cijenama koje su jednake onima što su predvidene za IFOR, sukladno sporazumima koji se na IFOR primjenjuju.
Strane neće ometati kretanje osoblja IPTF-a niti ga na bilo koji način sprečavati, onemogućavati ili usporavati u obavljanju njegovih dužnosti. Osoblju IPTF-a omogucit će neodgodiv i potpun pristup svakom mjestu, osobi, djelatnosti, postupku, evidenciji ili nekoj drugoj stvari ili događaju u Bosni i Hercegovini, kako
to IPTF bude zahtijevao tokom izvršavanja svojih dužnosti u skladu s ovim Sporazumom. To će obuhvatati pravo nadzora, posmatranja i inspekcije svakoga mjesta ili objekta gdje IPTF bude smatrao da se odvija neka policijska akcija, djelatnost provedbe zakona, lišavanje slobode ili sudski postupak.
Na zahtjev IPTF-a strane će u svrhu uvježbavanja staviti na raspolaganje
kvalificirano osoblje, od kojeg se očekuje da odmah nakon takve obuke preuzme dužnosti na primjeni zakona.
Strane će omogućavati operacije IPTF-a u Bosni i Hercegovini, uključujući pružanje odgovarajuće zahtijevane pomoći u pogledu transporta, prehrane, smještaja, komunikacija i drugih uvjeta po cijenama koje su jednake onima što su predvidene za IFOR, sukladno sporazumima koji se na IFOR primjenjuju.
Član V: Nesaradnja
Svako ometanje djelatnosti IPTF-a ili miješanje u te djelatnosti, neispunjenje ili odbijanje da se ispuni neki IPTF-ov zahtjev ili pak propuštanje strana da ispune odgovornosti i obaveze što proističu iz ovoga Sporazuma smatrat će se nesaradnjom s IPTF-om.
Povjerenik IPTF-a obavijestit će Visokoga predstavnika i izvijestiti komandanta IFOR-a o slučajevima nesaradnje s IPTF-om. Povjerenik IPTF-a može zahtijevati od Visokoga predstavnika da poduzme odgovarajuće mjere nakon primanja takvih obavijesti, uključujući upozoravanje strana na slučajeve nesaradnje, sazivanje Zajedničkog povjerenstva za građanska pitanja, konsultovanje s Ujedinjenim
Povjerenik IPTF-a obavijestit će Visokoga predstavnika i izvijestiti komandanta IFOR-a o slučajevima nesaradnje s IPTF-om. Povjerenik IPTF-a može zahtijevati od Visokoga predstavnika da poduzme odgovarajuće mjere nakon primanja takvih obavijesti, uključujući upozoravanje strana na slučajeve nesaradnje, sazivanje Zajedničkog povjerenstva za građanska pitanja, konsultovanje s Ujedinjenim
narodima, relevantnim državama i međunarodnim organizacijama o daljnjim mjerama.
Član VI: Ljudska prava
Kad osoblje IPTF-a dođe do vjerodostojnih informacija o kršenjima međunarodno priznatih ljudskih prava ili temeljnih sloboda ili sudjelovanju dužnosnika ili snaga za primjenu zakona u takvim kršenjima, ono će proslijediti takve informacije Povjerenstvu za ljudska prava, koje je osnovano temeljem Aneksa 6. Opšteg
okvirnog sporazuma, Medunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije ili drugim odgovarajućim organizacijama.
Strane će sarađivati s organizacijama navedenima u tački (1) u istragama protiv snaga i dužnosnika za primjenu zakona.
okvirnog sporazuma, Medunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije ili drugim odgovarajućim organizacijama.
Strane će sarađivati s organizacijama navedenima u tački (1) u istragama protiv snaga i dužnosnika za primjenu zakona.
Član VII: Primjena
Ovaj se Sporazum primjenjuje, na cijelom području Bosne i Hercegovine, na službe i osoblje za primjenu zakona Bosne i Hercegovine i entiteta kao i na svaku službu, njezin pododjel ili tijelo. Službe za provedbu zakona su službe čiji zadaci uključuju primjenu zakona, krivične istrage, javnu i državnu sigurnost,
lišavanje slobode ili pravosudne djelatnosti.
lišavanje slobode ili pravosudne djelatnosti.
Član VIII: Stupanje na snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem.