|
Post by kulinban on Sept 17, 2023 9:53:15 GMT
Ukidanje autonomije Kosova: Kako je Milošević stvorio uslove za rat
Glasanje kojim je 23. marta 1989. godine oduzeta autonomija tadašnjoj jugoslovenskoj pokrajini Kosovo dovelo je do političkog otpora, podstaklo etničke nemire i otvorilo put ka oružanom sukobu devedesetih
|
|
|
Post by kulinban on Oct 5, 2023 15:16:04 GMT
Štrajk rudara u Trepči bio je štrajk glađu rudara albanske nacionalnosti u rudniku Trepči na Kosovu, u rudniku Stari trg.
Izbio je 20. februara 1989. nakon što je SR Srbija protuustavno ukinula autonomiju Autonomne Pokrajine Kosova. Štrajkaši su brzo stekli potporu u Hrvatskoj i Sloveniji, a u Srbiji u Beogradu održani su prosvjedi protiv slovenskog, hrvatskog i kosovsko-albanskog rukovodstva. Štrajk je završio hospitaliziranjem 180 rudara i ostavkama čelnika SK Kosova Rahmana Morine, Alija Shukriua i Husamedina Azemija 27. februara. Štrajk je bio prvi u nizu događaja koji su označili albanski otpor okrnjivanju kosovske autonomije i usponu velikosrpskih snaga u SR Srbiji. Štrajk rudara, kao i demonstracije koje su uslijedile u marti 1989. godine koje će se okončati smrću više desetina ljudi, su predstavljale kulminaciju tog velikog pokreta otpora kosovskih Albanaca. Albanski otpor trajao je od kraja 1988. do početka 1989. godine. Uspon velikosrpskih snaga u Srbiji doveo je Slobodana Miloševića na vlast. Iz Srbije i izravno od njega dolazili su protuustavni zahtjevi za ukidanjem kosovske autonomije, za smjenom rukovodstva Kosova, a prije svega Azema Vllasija.
Azem Vllasi stao je na stranu trepčanskih rudara, smatrajući opravdanim njihove zahtjeve. Situacija se mogla smiriti, no srbijanske vlasti vrlo su oštro reagirale. Situacija je eskalirala. Trepčanske rudare su prevarom izvukli na površinu. Rudarima je dano obećanje da će prihvatiti njihove zahtjeve. Zadovoljni rudari izašli su iz jame.
Iste noći kad su prijevarom izmamili rudare van, Slobodan Milošević i njegovi trabanti pokrenuli su svoje uvježbane organizatore mitinga. Od ponoći 28. februara 1989. godine na 1. mart u središtu Beograda okupili su na stotine tisuća ljudi koji su se smjenjivali tijekom dana. Predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević držao je govore mitingašima, govoreći o bratstvu i jedinstvu, no oni su ga izviždali i ponižavali. Mitingaška jezgra organizirano je klicala "Uhapsite Vllasija!".Tražili su pored ostalog povlačenje ostavki Morine, Shukriua i Azemija.Pod tim Miloševićevim pritiskom su članovi Predsjedništva SFRJ donijeli odluku o uvođenju izvanrednog stanja na Kosovu.
Samo je 50 rudara izašlo, onih koji su se zabarikadirali unutar rudnika Stari trg, na 850 m dubine. U ponoć je the Specijalna antiteroristička jedinica spustila se kroz protupožarne otvore, jer su dizala bila onesposobljena i hapsila štrajkače.
Po izlasku rudara uhapšeni su Vllasi i rukovodstvo Trepče. Srbija je primijenila brutalnu silu različita spektra prema najvećem broju sudionika štrajka, a i drugim sudionicima prosvjeda širom Kosova.
Izvanredno stanje značilo je dovođenje 1500 saveznih milicionara pod srbijanskim zapovjedništvom na Kosovo, gdje su započeli kampanju pritiska na kosovske Albance.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 5, 2023 15:21:38 GMT
„NIKO NE SME DA VAS BIJE…“: Kako je sve počelo i šta se krije iza Miloševićeve rečenice na Kosovu, nakon koje su kola zauvijek krenula nizbrdo…
Naša današnja priča vraća nas u proljeće 1987. godine, kada je Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik CK SK Srbije antalogijskom rečenicom "Niko ne sme da vas bije" politički ujedinio Srbe i pretvorio se od komuniste u nacionalističkog vođu.
Godinama kasije, Miloševićev blizak suradnik Miroslav Šolević otkrio je šta se događalo tog 24. aprila 1987. godine.
Prema njegovim riječima, kad je Milošević izašao ispred zgrade vidio je nekoliko hiljada razljućenih ljudi koji su se tukli s milicijom, te je tada uplašeno izgovorio: „Niko ne sme da vas bije“.
Šolević, ekstremni desničar i nekadašnji lider kosovskih Srba, priznao je kako je „drug Sloba“ nastao zahvaljući buni Srba na Kosovu.
„Nije on na mene ostavio nikakav poseban utisak. Istinu da kažem, i ona `istorijska` poruka iz Kosova Polja koju je televizija sto put okretala, nije baš tako izgledala. Milošević je održao dva govora: taj prvi govor u sali bio je mlak, `luk i voda`, za tadašnji nivo političke zrelosti i svesti prosečnog Srbina na Kosovu, ono što slušaš na televiziji... Dobio je aplauz reda radi. Kad je izašao ispred zgrade, kad je video nekoliko hiljada razljućenih ljudi koji su se tukli s milicijom, uplašeno je izgovorio: `Niko ne sme da vas bije`. Bio je bled kao krpa. I njemu je bila prpa, lete kamenice, da ne dobije i on batine: mi Srbi smo se naoružali kamenicama i nijedan policajac nije prošao bez kamenice u leđa. Ali, kada je video da je posle te poruke dobio aplauz, da ga je policija poslušala i ustuknula, shvatio je svoju snagu: iza njega je CKS, CKJ, Predsedništvo SFRJ, e onda je, sa onog prozora, odlučno poručio: `Niko ne sme da vas bije`", otkrio je Šolević.
Dvije godine poslije, 1989., ponovno na Kosovu, povodom 600. godišnjice Bitke na Kosovu, održana je velika manifestacija na Gazimestanu.
Tada se pred masom ljudi pojavio i gotovo čitav tadašnji jugoslavenski politički vrh te gotovo čitavo Predsjedništvo SFRJ, na čelu s Janezom Drnovšekom. Jedini član Predsjedništva koji je bojkotirao okupljanje bio je Stipe Šuvar.
Miloševićev tadašnji govor najpoznatiji je po riječima kojima je najavio nove bitke za očuvanje Srba i srpskog naroda: "…šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane mada ni takve još nisu isključene".
Ovaj navod, kako ni oružane bitke nisu isključene, smatra se najavom budućih ratnih sukoba u Jugoslaviji, a današnje vodstvo Srbije nikada se nije ogradilo od te retorike, već je i danas koristi u svakodnevne političke svrhe.
|
|