|
Post by kulinban on Feb 22, 2024 7:17:32 GMT
Češka pregovara s Njemačkom o nabavi novih tenkova Leopard 2A4
ČEŠKA pregovara s Njemačkom o donaciji 15 tenkova Leopard 2A4 kao nadoknadu za češku vojnu potporu Ukrajini te o eventualnoj kupnji još 15 od njemačke obrambene industrije, priopćilo je danas češko ministarstvo obrane. Česi su kao prethodnu donaciju od Njemačke dobili 15 tenkova Leopard 2A4, a planiraju naručiti i desetke najmodernijih verzija 2A8 koje bi bile isporučene u nadolazećim godinama. "Ako se sadašnji pregovori uspješno završe, Češka će imati 42 borbena tenka Leopard 2A4"
Ministarstvo je priopćilo da će dodatnih 15 tenkova koštati nekoliko stotina milijuna eura i da će pomoći zemlji usred prelaska s opreme iz sovjetske ere koju je većinom donirala Ukrajini. "Ako se sadašnji pregovori uspješno završe, Češka će imati 42 borbena tenka Leopard 2A4", navodi se u priopćenju ministarstva. Tenkove Leopard zajednički proizvode njemački Rheinmetall i Krauss-Maffei Wegmann. "Nakon 2030. češka vojska mogla bi imati više od 100 Leoparda u dvije verzije u aktivnoj službi i rezervi", dodaje se. Češka vojska još uvijek koristi 30 moderniziranih tenkova T-72M4CZ iz sovjetske ereČeška vlada je u pregovorima o kupnji oko 70 tenkova Leopard 2A8 s njemačkom vladom. Osim već doniranih 15 Leoparda 2A4, češka vojska još uvijek koristi 30 moderniziranih tenkova T-72M4CZ iz sovjetske ere i nešto nemoderniziranih T-72, no većina njih je donirana Ukrajini. "Češka je bila prva zemlja koja je poslala tešku opremu u Ukrajinu 2022. godine i do sada je osigurala 62 tenka T-72, kao i 131 borbeno vozilo pješaštva, 16 sustava protuzračne obrane i šest helikoptera iz vojnih rezervi", rekao je premijer Petr Fiala, a citirala je u srijedu novinska agencija ČTK. Više opreme je poslano preko privatnih tvrtki.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2024 9:21:02 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 29, 2024 10:36:09 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 4, 2024 11:55:02 GMT
OTVARA SE NOVA BAZA NATO SNAGA U KOMŠILUKU: Pripadaće ALIJANSI, a imaće specijalnu namenu
Severnoatlantska alijansa otvoriće danas preuređenu vazduhoplovnu bazu u Albaniji, a presedan u dosadašnjoj praksi biće u tome što će to biti baza koja će pripadati NATO savezu a ne zemlji članici.
Jedan presedan u praksi NATO je formiranje baze koja će pripadati savezu, a ne članici. To će biti preuređena baza Kučova u Albaniji. Radi se o infrastrukturu koja je namenska baza za aktivnosti NATO na prostoru Zapadnog Balkana i za podršku operacijama u širem prostoru istočnog Sredozemlja i Crnomorskog regiona.
Zato je NATO kroz svoj namenski program za investicije i bezbednost potrošio 45,8 miliona evra od januara 2022. godine. Albanija je dala svoj deo od oko pet miliona evra i prostor, stari vojni aerodrom kod grada Berat na jugu države koji datira iz ere Envera Hodže.
Baza Kučova predviđena je da se po potrebi koristi za prihvat lovačkih aviona Italije i Grčke koji su zaduženi za zaštitu albanskog vazdušnog prostora u okviru Integrisanog sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane NATO. Takođe italijanska i grčka avijacija pokrivaju Crnu Goru i Severnu Makedoniju i obe zemlje kao i Albanija obavezne su da imaju bazu u koju mogu da slete saveznički lovci.
Na velikim vežbama NATO održanim 2021. i 2023. godine proverevan je brzi razmeštaj američke vojske iz kontinentalnog dela SAD na prostor Sredozemnog mora. U tim aktivnostima pridavan je poseban položaj Albaniji gde su se Amerikanci iskrcavali u luku Drač i koristili su poligon Biza za borbenu obuku. Ubuduće za takve vežbe Kučova se biti glavna baza za prihvat američkih snaga i njihove aktivnosti na Balkanu.
Gradnja baze pokrenuta je davne 1952. godine i bila je povezana sa podrškom SSSR za razvoj Albanske narodne armije kao jednog od oslonaca za pritisak na jugoslovensku politiku. Zato su Albanci dobili mlazne borbene avione i bazu Kučova.
U vreme kada je baza završena 1955. godine odnosi Beograda i Moskve su išli u smeru poboljšanja. Albansko rukovodstvo početkom 1960-tih godina razočarano destaljinizacijom SSSR-a okrenulo se Kini. U Kučovo su dostavljeni kineski lovci i otvoren tehnički remontni zavod za održavanje svih letelica albanske avijacije.
Pokrenut je pogon za rafinisanje kerozina jer je Albanija morala da samostalno zadovolji potrebe za gorivom u uslovima potpune izolacije izuzev veza sa Kinom. Paraonični režim serijski je proizvodio bunkere, građena su bezbrojna skloništa i u Kučovi podzemna galerija za zaštitu aviona.
U vreme pobune 1997. godine civili su ušli u bazu i lomili delove aviona i pokrali sve što se dalo odneti. Posle tih događaja baza je postala je skladište na otvorenom za stare kineske lovce koji su prikupljeni za svih aerodroma do prodaje ili uništenja.
Albanija se okrenula ka NATO i u prvoj dekadi 21. veka počeli su prvi radovi u Kučovi i baza je dobila novi kontrolni toranj i popravljene su pista i ostale površine aerodroma. Sada je Kučova preuređena u savremenu bazu sa dve poletno-sletne staze dužine 2.853 m i 2.500 m. (Kurir.rs/Balkanska bezbednosna mreža, autor: Aleksandar Radić /Preneo: A.N.)
|
|
|
Post by kulinban on Mar 6, 2024 13:25:53 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 8, 2024 7:24:25 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 8, 2024 7:29:44 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 8, 2024 7:53:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 8, 2024 7:55:01 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 11, 2024 13:37:00 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 12, 2024 7:31:35 GMT
Najveći prodavači nakon SAD-a bile su Njemačka (6,4 posto) i Francuska (4,6 posto). Prvi put, Francuska je bila ispred Rusije na popisu najvećih izvoznika oružja u svijetu, zauzevši drugo mjesto, dok je Rusija bila treća. To je zato što dok je francuski izvoz porastao, izvoz Rusije se prepolovio (-53 posto) u istom razdoblju. Dok je Rusija izvozila u 31 državu u 2019., broj je pao na samo 12 u 2023. SAD i Francuska trenutno dominiraju globalnim izvozom oružja, pri čemu je Washington povećao svoj izvoz za 17 posto između 2014.-2018. i 2019.-2023., a Pariz za 47 posto u istom razdoblju.
Zajedno sa SAD-om, zapadna Evropa činila je 72 posto ukupnog izvoza oružja u razdoblju 2019.-2023. godine, dok je sama Evropa bila odgovorna za oko trećinu globalnog izvoza oružja, uključujući velike količine koje idu izvan regije.
Ukupno pet evropskih zemalja, isključujući Rusiju, bilo je među prvih 10 najvećih izvoznika u svijetu, uključujući Francusku (2. mjesto), Njemačku (5. mjesto), Italiju (6. mjesto), Veliku Britaniju (7. mjesto) i Španiju (8. mjesto). ). Nizozemska je na 12. mjestu, a slijede je Švedska (13.), Poljska (14.), Švicarska (17.), Ukrajina (18.), Norveška (19.), Belgija (22.) i Bjelorusija (23.). Otprilike 30 posto međunarodnih transfera oružja otišlo je na Bliski istok u razdoblju 2019.-2023., a prva tri kupca u regiji bili su Saudijska Arabija, Katar i Egipat. Većina uvoza oružja bliskoistočnih zemalja bila je iz SAD-a (52 posto), a slijede ga Francuska (12 posto), Italija (10 posto) i Njemačka (7,1 posto). Najveći uvoznici u razdoblju 2019.-2023. bili su Indija, Saudijska Arabija i Katar, a zatim Ukrajina, koja je primila velike transfere oružja iz više od 30 zemalja između 2022. i 2023, piše Euronews. SAD i Njemačka činile su 69 posto odnosno 30 posto uvoza oružja u Izrael, koji trenutno vodi smrtonosni rat u Gazi u kojem je ubijeno preko 30.000 ljudi, od kojih su većina bili civili.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 12, 2024 10:59:16 GMT
Na britanskom nosaču aviona "HMS Kraljica Elizabeta" izbio je požar dok je bio usidren u Škotskoj. Požar je izbio u petak uveče, dok je nosač bio usidren u Glenmalanu, izjavio je portparol Kraljevske mornarice.
"Manji, izolovani požar na 'HMS Kraljica Elizabeta' je u kratkom roku stavljen pod kontrolu i potom ugašen", rekao je on.
Požar je izbio dok je sa broda istovarana municija, a vodeći brod britanske mornarice je iz Glenmala trebalo da se uputi u Rosit, gde je planirano da obavi popravka elisnog vratila, zbog kog ovo plovilo vredno tri milijarde funti, nije moglo da učestvuje na najvećoj vežbi NATO u poslednjih nekoliko decenija – "Nepokolebljiv branilac".
Šteta na jednoj od ključnih komponenti otkrivena je proteklog meseca, pa je odlučeno da umesto "Kraljice Elizabete, na vežbu bude poslat "HMS Princ od Velsa. Međutim, zbog curenja goriva, plovidba drugog nosača aviona britanske mornarice je odložena.
Ipak ovo nije ništa neuobičajeno, jer su od uvođenja u operativnu upotrebu 2017. i 2019. godine, oba nosača imala niz problema, pa je tako "Kraljica Elizabeta" 2019. iz nepoznatog razloga ostala bez pogona, a nekoliko dana nakon toga je došlo do pucanja cevi, što je dovelo do poplave na više spratova ovog broda.
Sa druge strane, "Princ od Velsa" je samo u 2020. godini poplavljen dva puta, 2022. imao je sličan problem sa elisnim vratilom, a tokom devetomesečne popravke otkrivena je šteta na levom vratilu.
Oba nosača imaju deplasman od 65.000 tona i sa njih mogu poletati palubne varijante višenamenskih borbenih avionapete generacije F-35B. Problem je što Velika Britanija nema dovoljan broj ovih aviona sposobnih za poletanje na kratkim pistama i vertikalno sletanje, kako bi popunila bar jedan nosač.
Takođe, nijedan od ovih brodova nikada nije plovio sa kompletnom posadom, niti je opremljen katapultom za "lansiranje" starijih, ali jeftinijih aviona.
"Imati nosač aviona vredan tri milijarde funti koji se pokvari je nesreća, ali imati dva to je nemar", rekao je bivši britanski ministar odbrane Mark Frankois za "Dejli mejl" i dodao: "To je sramota za mornaricu. Zamislite samo šta bi se desilo da je ovaj nosač aviona zaista da otplovio u rat?".
(Kurir.rs/RT Balkan/Preneo: A.N.)
|
|
|
Post by kulinban on Mar 13, 2024 12:25:21 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 14, 2024 13:44:22 GMT
Skok prihoda i dobiti velikog njemačkog proizvođača oružja
NJEMAČKI proizvođač oružja Rheinmetall izvijestio je o snažnom rastu dobiti i prihoda u 2023. godini, istaknuvši da će pojačana potrošnja članica NATO-a na obranu poduprijeti njegovo poslovanje i u godinama koje dolaze.
Rheinmetallov konsolidirani prihod porastao je lani za 12 posto, na 7,18 milijardi eura. U poslovanju s oružjem i streljivom poskočio je za 29 posto, a u odjelu sustava za vozila za 15 posto.
Kompanija ipak nije dosegnula zacrtani cilj za 2023. koji je predviđao prihod u rasponu od 7,4 milijarde do 7,6 milijardi eura.
Kada se isključe jednokratne stavke, konsolidirana operativna dobit porasla je za 19 posto, na 918 milijuna eura. Uključivanje jednokratnih stavki spušta iznos na 897 milijuna eura, veći za 21,5 posto u odnosu na usporedivi rezultat u 2022. godini.
Na kraju prošle godine vrijednost nerealiziranih narudžbi popela se za 44 posto, na rekordne 38,3 milijarde eura.
Prvi put bi godišnji prihod trebao premašiti 10 milijardi eura
U ovoj godini Rheinmetallov prihod trebao bi prvi puta premašiti granicu od 10 milijardi eura, prognozira uprava. Marža operativne dobiti trebala bi porasti na 14 do 15 posto, s prošlogodišnjih 12,8 posto, procjenjuju.
"Počelo je novo desetljeće sigurnosne politike", konstatirao je izvršni direktor Armin Papperger na predstavljanju poslovnih rezultata grupe u 2023. godini. Njemačka je nakon ulaska ruskih postrojbi u Ukrajinu u veljači 2022. najavila novu obrambenu politiku, uz poseban obrambeni fond od 100 milijardi eura za modernizaciju oružanih snaga. I druge članice NATO-a planiraju više trošiti na obranu, a ukrajinska potražnja za streljivom potaknula je skok europske proizvodnje u tom segmentu. Rheinmetall je pak početkom veljače objavio da je kupio 72,5 posto udjela u rumunjskom proizvođaču vojnih vozila Automecanica Medias kako bi proširio proizvodnju vojnih vozila, uz usluge održavanja, i proširio poslovanje u istočnoj Europi. Proširenje poslovanja na Rumunjsku omogućit će Rheinmetallu da brže reagira na narudžbe i učvrstiti lanac opskrbe oružanih snaga na NATO-vom istočnom boku. Već u ovoj godini očekuju narudžbe vrijedne stotine milijuna eura.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2024 13:19:16 GMT
Njemačka i Francuska dogovorile razvoj novog tenka. "Ovo je povijesni trenutak"
BERLIN i Pariz postigli su dogovor o tome kako razviti planirani tenk sljedeće generacije poznat kao Glavni kopneni borbeni sustav (MGCS) i podijeliti zadatke između dviju zemalja u razvoju tenka, rekli su danas ministri obrane obiju zemalja. "Ovo je više od prekretnice, to je povijesni trenutak", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius pored francuskog kolege Sebastiena Lecornua. Tenk, koji bi trebao zamijeniti njemački Leopard i francuski Leclerc, drugi je veliki projekt obrambenih industriju dviju zemalja uz njihove ambicije da naprave borbeni zrakoplov sljedeće generacije poznat kao FCAS. Pistorius je rekao da će službeni dokument za početak prve faze razvoja biti potpisan u Parizu 26. travnja.
"Program borbenih aviona dobro napreduje"
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Berlinu, francuski ministar Lecornu rekao je da program borbenih aviona FCAS također "dobro napreduje", ne dajući dodatne pojedinosti. Ministri i njihovi timovi postigli su dogovor da se proizvođaču tenkova KNDS-u omogući osnivanje lokalne podružnice u Ukrajini za proizvodnju rezervnih dijelova u ratom razorenoj zemlji i obuku lokalnih radnika, rekao je Lecornu. Proizvođač tenkova KNDS je holding koji čine francuski Nexter i njemački Krauss-Maffei-Wegmann.
|
|