|
Post by kulinban on Feb 19, 2024 7:05:15 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 19, 2024 8:16:19 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 19, 2024 8:58:28 GMT
Rusi pokrenuli masovne napade, cilj su im ova četiri grada. "Gomilaju 50.000 vojnika"
RUSKA zastava podignuta je u nekoliko dijelova istočnog grada Avdijivka u Donjecku, nekoliko sati nakon što su se ukrajinske snage užurbano povukle iz ruševina grada koji su branile cijelo desetljeće. Ali ukrajinska vojska je pod pritiskom i na nekoliko drugih točaka duž linije fronte koja se proteže oko 1000 kilometara od granice s Rusijom na sjeveru do Crnog mora.
Koksara pod potpunom ruskom kontrolom
Ruska vojska preuzela je punu kontrolu nad tvornicom koksa i kemikalija u gradu, izvijestile su ruske državne novinske agencije. Ruske su vlasti jučer priopćile da kontroliraju grad, ali da se ukrajinske jedinice još nalaze u tvornici, posljednjem uporištu Ukrajine na sjeverozapadnim rubovima Avdiivke.
Državna novinska agencija RIA objavila je kratku bezvučnu videosnimku iz zraka koja prikazuje eksplozije nad objektom koji bi mogao biti industrijsko postrojenje. Reuters nije neovisno provjerio autentičnost videosnimke ni izvješća. Iz Ukrajine nema komentara o zauzimanju, ali je u subotu general-pukovnik Oleksandr Sirski, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, rekao da su se njegove trupe vratile na sigurnije položaje izvan grada "kako bi izbjegle okruživanje i radi zaštite života i zdravlja vojnika".
Ukrajinske trupe su iscrpljene
Najbolje ukrajinske jedinice su iscrpljene nakon dvije godine borbe, smijenjen je vrhovni zapovjednik Valerij Zalužni, a ukrajinske trupe nemaju dovoljno oružja i ranjive su na nemilosrdne zračne napade. Dok je cilj predsjednika Volodimira Zelenskog i oružanih snaga vratiti sav nezakonito okupirani teritorij, Ukrajinci se sada bore kako bi spriječili Ruse da zauzmu još područja. Rusi su u listopadu pokrenuli odlučnu akciju zauzimanja Avdijivke. Ali također su pokrenuli velike napade kod Bahmuta i Marinke (također u Donjecku) te prema Kupjansku na sjeveru.
Rusi gomilaju 50.000 vojnika
Na južnoj bojišnici, u Zaporižju, ruski i ukrajinski izvori govore o velikom ruskom gomilanju na području gdje su Ukrajinci prošlog ljeta pokušali pokrenuti svoju protuofenzivu. Prema nekim analitičarima okupljena je snaga od 50.000 ljudi. Samo u subotu, prema podacima ukrajinskog Glavnog stožera, Rusija je izvela preko stotinu napada. "Neprijatelj je izveo ukupno 13 raketnih i 104 zračna napada, gađajući 169 puta iz višecijevnih raketnih sustava na ukrajinske vojne položaje i stambena područja", objavili su. Izvještaj ukrajinske vojske je pun riječi poput "odbijen" i "zadržan", dok se ukrajinske jedinice u regijama Harkiva, Donjecka i Zaporožja drže svojih obrambenih položaja. Ivan Timočko, predsjednik Vijeća rezervista ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je u subotu da "unatoč činjenici da je njihova pozornost usmjerena na Avdijivku, zapravo, vrlo intenzivne borbe su u tijeku u sektoru Liman-Kupjansk i u blizini Bahmuta. Neprijatelj je nagomilao snage u području Robotinea, još jednom žarišnom području na južnoj fronti".
Ukrajinci uspostavljaju obrambene položaje
Ukrajinci pokušavaju uspostaviti nove obrambene položaje sjeverno od Avdijivke na višem terenu. Analitičari ne očekuju trenutni ruski napad na ove linije dok se trupe pregrupiraju, ali bi mogle zauzeti neka udaljena sela. Razaranje uzrokovano ruskim topničkim i zračnim napadima tijekom nekoliko mjeseci u Avdijivki ostavilo je Ukrajince bez pokrića. Isti ruski pristup - uništiti sve što im se nađe na putu - na kraju je uspio 2022. u gradovima Severodonjeck i Lisičansk. Jedan vojnik u tom području Jehor Firsov rekao je ukrajinskoj TV: "Samo razmislite: što je naš mali FPV dron protiv 500 kg teške bombe ili ogromne bombe od 1 tone koja pogađa zgradu i uništava je? Tako je neprijatelj stekao prednost, uništavajući sve i napredujući u gradu."
Gdje Rusi sada napadaju?
Nakon što su zauzeli ono što je ostalo od Avdijivke, Rusi bi mogli pustiti neke jedinice da pojačaju napade na ruševine obližnje Marinke. Posljednjih dana su se učvrstili južno od grada, a ukrajinska obrana u smjeru Vuhledara sada je pod intenzivnim pritiskom. Ukrajinska vojska izvijestila je jučer da su Rusi tijekom prethodnog dana "napravili 23 pokušaja proboja obrane". Ruski cilj zapadno i sjeverozapadno od Bahmuta je gradić Časiv Jar, koji se nalazi na uzvisini unutar topničkog dometa gradova Kramatorsk i Kostiantinivka. Prošlog je tjedna glasnogovornik ukrajinske vojske u tom području Ilija Jevlaš rekao da su Rusi u jednom danu više od 600 puta granatirali ukrajinske položaje. "Trebamo više granata, tisuće i tisuće granata, posebno onih od 155 mm", rekao je Jevlaš. "Neprijatelj pokušava napasti s bokova. Koriste male jurišne skupine jer se teška oprema ne može kretati po poljima zbog poledice i neprohodnih cesta", dodao je. Ukrajina još uvijek drži gotovo polovicu regije Donjeck, čije je zauzimanje cilj invazije predsjednika Vladimira Putina. Rusima su bili potrebni mjeseci da zauzmu samo 30 četvornih kilometara u i oko Avdijivke.
Rusi probijaju linije na jugu
Na jugu je već počelo rusko probijanje ukrajinskih linija. Prema ukrajinskoj vojsci, tri ruska tenka su uništena u subotu i deseci vojnika ubijeni usred ruske ofenzive koja je "uključivala 30 komada opreme i prilično velik broj neprijateljskih vojnika", u više od desetak pokušaja proboja kroz ukrajinske linije. "Nije bilo gubitaka pozicija u sektoru Zaporižja. Neprijatelj je pretrpio značajne gubitke. Zadržavamo neprijateljsku ofenzivu", objavila je vojska. Ali ruski vojni blogeri tvrde da su ruske 42. i 76. divizija napredovale nekih dva kilometra u blizini sela Robotine, koje su Ukrajinci zauzeli prošlog ljeta, i topništvom i zračnim udarima uništile ukrajinske obrambene položaje. Jedan ruski bloger "Archangel Special Forces Z" tvrdi da "zračnodesantne trupe provode snažnu topničku pripremu u smjeru Zaporižja! U nekim područjima već su u tijeku napadne operacije". Ukrajina tvrdi da, iako napreduju, Rusi trpe goleme gubitke. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da je u Avdijivki sedam Rusa ubijeno za svakog izgubljenog ukrajinskog vojnika. Ukrajinsko vojno zapovjedništvo tvrdi da je nanijelo "gubitke od 20.018 ljudi, 199 tenkova i 481 oklopno borbeno vozilo" u regiji od Avdijivke do zapadnog Zaporižja između 1. siječnja i 15. veljače. Iako se to ne može potvrditi, američki dužnosnici ranije su rekli da Rusi trpe velike gubitke.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 22, 2024 6:32:30 GMT
Dvije godine od početka rata Zapad mijenja plan. "Stanje na bojištu je zastrašujuće"
Situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev
Dvije godine nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev, ali i za njegove susjede duž zapadne granice Rusije.
Američki republikanci, slijedeći naredbe bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, blokiraju isporuke oružja Ukrajini. Nakon što su zauzele Bahmut i Avdijivku, ruske trupe sada pokušavaju pojačati svoju prednost u smjerovima Marinke, Robotina, Kremine i Bahmuta, prema vojnim promatračima. Europski čelnici, unatoč tome što su postali glavni materijalni podupiratelji Ukrajine, ne uspijevaju popuniti prazninu u vojnoj opskrbi koju je ostavio SAD.
U međuvremenu Putin pojačava svoju kampanju zastrašivanja Zapada. U intervjuu s bivšim voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom ruski čelnik spomenuo je Poljsku više od desetak puta, stavljajući tu članicu NATO-a izravno u svoju viziju Velike Rusije, a zamjenik ruskog premijera počeo je prijetiti norveškom vodstvu otoka Svalbarda u Arktičkom oceanu. Čelnici zemalja koje su najbliže Rusiji pripremaju se za mogući rat. Visoki švedski obrambeni dužnosnik rekao je svojim sunarodnjacima u siječnju da se "mentalno pripreme" za rat, a ministri obrane Danske i Estonije upozorili su ranije ovog mjeseca da će Rusija vjerojatno početi testirati NATO-ovu predanost članku 5 u sljedećih pet godina.
"Ono što vidimo na bojištu je zastrašujuće"
Dužnosnik NATO-a u razgovoru za Politico rekao je da je prevladavajući stav unutar saveza da Ukrajina "nije pred kolapsom" i da su "mračne najave pretjerane". No analitičari koji prate situaciju na bojnom polju nisu toliko uvjereni. "Ono što čujemo je zastrašujuće", rekao je u siječnju visoki dužnosnik europske vlade. "Rizik od proboja Rusa je stvaran. Ne shvaćamo to dovoljno ozbiljno", dodao je. Možda je prerano reći da će Zapad izgubiti rat u Ukrajini, ali postaje sve jasnije da bi mogao, piše Politico. Dok Kijev i njegovi saveznici razmišljaju o jezivom popisu mogućnosti za nadolazeću godinu, uključujući pritisak ruskih saveznika Irana i Kine da izazovu treći svjetski rat, vrijedi zastati na trenutak i zapitati se: Kako smo dospjeli ovdje?
Prema diplomatima, sigurnosnim dužnosnicima i stručnjacima s obje strane Atlantika koji su razgovarali s Politicom, dio odgovora na ovo pitanje leži u činjenici da je reakcija Zapada na aktivnosti Rusije, barem djelomično, diktirana strahom od nuklearnog sukoba, a ne proaktivnom strategijom pomoći Ukrajini da odbije osvajače. "Sve je počelo na početku rata kada su se njemački kancelar Olaf Scholz i Administracija predsjednika Joea Bidena složili s ovim postupnim pristupom naoružavanju Ukrajine i sankcioniranju Rusije", rekao je jedan visoki diplomat EU koji je želio ostati anoniman. "Neke su vlade tvrdile: Moramo upotrijebiti svu snagu našeg kapaciteta odvraćanja protiv Rusije. Ali argument koji smo čuli zauzvrat bio je: Ne, ne želimo", dodao je. "Postojao je strah u Bidenovoj i Scholzovoj administraciji od mogućnosti nuklearnog sukoba", nastavio je diplomat. "Taj strah je u početku bio vrlo jak. To je oblikovalo reakciju svijeta", kaže.
Nuklearne prijetnje
"Znamo da je Putin rekao bivšem britanskom premijeru Borisu Johnsonu da može napasti njegovu zemlju u roku od pet minuta", rekao je Hunter Christie, viši znanstveni suradniku na Finskom institutu za međunarodne poslove. "Ako je to učinio Johnsonu, sasvim je moguće da je to učinio i Bidenu", rekao je Techau i dodao "Postojala su prilično dobro informirana nagađanja o izravnoj nuklearnoj prijetnji Scholzu". "Ovdje postoji očit obrazac", rekao je Hunter Christie. "Vidjeli smo to s tenkovima. Vidjeli smo to sa zrakoplovima. Vidjeli smo to s upozorenjima o tome kako se HIMARS može koristiti. Postoji opsesivna pažnja posvećena detaljima, upozorenjima o tome kako se to oružje može koristiti, iako su neka od razmatranja vojno apsurdna. Ono što ova opsesija prikriva je strah od pokretanja neke eskalacijske reakcije. To je razumljivo - nitko ne želi nuklearni rat". Gotovo dvije godine kasnije, Berlin i Washington još uvijek slijede isti plan, osim što je sada rasprava usredotočena na projektile dugog dometa koji bi pomogli Ukrajini da poremeti ruske linije opskrbe, točnije ATACMS američke proizvodnje i njemačke krstareće rakete Taurus. Sve dok Navalni navodno nije umro dok je šetao sibirskim zatvorom, Scholz je odustajao od slanja projektila Taurus.
Navalnijeva smrt je puno toga promijenila
Čini se da je Navalnijeva smrt promijenila računicu. Mediji u Njemačkoj i SAD-u sada izvještavaju da se Biden i Scholz spremaju predati Ukrajini projektile Taurus i ATACMS. U tijeku su slične rasprave o korištenju ruske zamrznute imovine za pomoć Ukrajini — koja je trenutno obustavljena zbog protivljenja Njemačke i Belgije.
"Neki ljudi žive u iluziji da je ograničena podrška Ukrajini dovoljna da drži Rusiju na odstojanju i da situacija ne predstavlja stvarnu opasnost za EU", rekao je Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik iz Litve. "Ali mislim da je to apsolutno pogrešno. Sam rat, i kao humanitarna katastrofa i kao sigurnosni problem, vrlo je problematičan za EU", dodaje. "Nema strategije", rekao je treći europski diplomat. "Stvari se jednostavno događaju. Kasnije je lako reći da je postojala strategija, sve je to bio dio plana. Ali to nikada nije bio slučaj". Četvrti se diplomat složio. "Postoje slogani - 'Sve dok je potrebno', 'Rusija ne može pobijediti', takve stvari. Ali što išta od ovoga zapravo znači? To su stvari koje ljudi govore. Važno je što oni rade", kaže.
Zapad mijenja ciljeve U govoru na Münchenskoj konferenciji, Scholz je dao naslutiti kako Zapad tiho redefinira svoje ratne ciljeve u Ukrajini. Umjesto da kaže "Ukrajina će pobijediti" ili "Rusija mora napustiti Ukrajinu", njemački kancelar tvrdi da Putinu ne bi trebalo dopustiti da diktira uvjete mira u Ukrajini. "Neće biti diktiranog mira. Ukrajina to neće prihvatiti, a nećemo ni mi", rekao je Scholz. "Ovo je svakako mekše od 'Ukrajina ne može izgubiti'", rekao je Techau. "A u biti to znači zacementirati status quo", zaključuje.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 22, 2024 6:56:42 GMT
ISW: Rusi napadaju sa svih strana I američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) napisao je u najnovijem izvješću da Rusi napadaju sa svih strana na prvim linijama. "Rusija je u procesu provođenja kohezivne ofenzivne operacije u potrazi za operativno značajnim ciljem, gotovo prvi put u više od godinu i pol kampanje u Ukrajini", stoji u izvješću. Izvješće ISW-a tvrdi da tekuća ruska ofenziva u regijama Harkiv i Luhansk u istočnoj Ukrajini "uključuje napade duž četiri paralelne osi" koji bi "zajedno vjerojatno stvorili operativno značajne dobitke". "Dizajn ove ofenzivne operacije vrijedan je pažljivog razmatranja, bez obzira na njezin ishod, kao mogući primjer sposobnosti ruskog zapovjedništva da uči i poboljša svoje prethodne neuspjehe na operativnoj razini", piše ISW.
Četiri smjera napredovanja
"Ruska zapadna grupacija snaga nedavno je intenzivirala operacije duž linije Kupjansk-Svatove-Kremina i usredotočena je na četiri smjera napredovanja. Ruske snage trenutno provode ofenzivne operacije sjeveroistočno od Kupjanska, sjeverozapadno od Svatova, jugozapadno od Svatova i zapadno od Kremine.
Ruska zapadna grupacija snaga (WMD) odgovorna je za veći dio osovine Harkiv-Luhansk od stabilizacije bojišnice nakon uspješne protuofenzive Ukrajine u Harkivskoj oblasti u jesen 2022. WMD-ova 6. kombinirana armija i 1. gardijska tenkovska armija nastavile su lokalizirani ofenzivni napor sjeveroistočno od Kupjanska 6. listopada 2023. i sporadično intenzivirale operacije drugdje u smjeru Kupjanska", piše ISW.
Obavještajci: Putin je vojsci dao rok od tri tjedna
Ukrajinska glavna obavještajna uprava (GUR) ustvrdila je u srijedu da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao svojoj vojsci rok od tri tjedna da preuzme punu kontrolu nad Luhanskom. General Vadim Skibicki, zamjenik načelnika GUR-a, rekao je tijekom intervjua za Interfax da Putin želi potpunu kontrolu nad Luhanskom prije predstojećih predsjedničkih izbora u Rusiji, koji su zakazani za 15. do 17. ožujka.
"Prije izbora žele doći barem do administrativnih granica Luhanske oblasti", rekao je Skibicki. "Imati barem neki uspjeh, nešto poput Avdijivke, možda negdje drugdje na nekom drugom frontu", dodao je. "Putin želi pokazati da su navodno uspjeli vratiti teritorije koje je Ukrajina oslobodila nakon početka agresije punog razmjera", dodao je. "To bi se vrlo aktivno koristilo u informacijsko-psihološkim operacijama, akcijama i informacijskom prostoru", zaključio je.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2024 12:09:12 GMT
Vojni analitičar: Rat ima tri faze, sada smo u trećoj. Ukrajina je u problemu
SUTRA će se navršiti dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, a šanse za diplomatsko rješenje sukoba i dalje su neizvjesne. Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica za HRT je analizirao situaciju, ističući kompleksnost trofaznog rata i slabljenje ukrajinske pozicije. "Ovaj rat sada možemo podijeliti u tri faze, od kojih je svaka bila kompleksna na svoj način. Početak je obilježila otvorena agresija Rusije na Ukrajinu prije dvije godine. Ruska kampanja započela je pogrešnim procjenama situacije, što je rezultiralo strateškim i taktičkim greškama te velikim gubicima. Očekivani brzi kraj rata nije se ostvario zbog snažnog i dobro organiziranog ukrajinskog otpora, što je iznenadilo rusko vojno i političko vodstvo", objašnjava Ogorec. Kaže kako je u drugoj fazi Ukrajina pokrenula ofenzivu potaknuta uspjehom u prvoj fazi. Međutim, brojne greške u vođenju snaga dovele su do ozbiljnih gubitaka u tehnici i ljudstvu te do sloma ofenzive i smanjene zapadne pomoći. Ovaj razvoj situacije dodatno je otrijeznio ukrajinsko vodstvo, dodaje. "Sada smo u trećoj fazi, gdje Rusija ponovno preuzima inicijativu i uspješno provodi ofenzivne operacije bez prethodnih pogrešaka. Situacija je složenija, a Ukrajina sve više ovisi o zapadnoj pomoći koja je sve slabija", ističe Ogorec.
"Ovo je rat materijala"
Smatra da je ovaj sukob postao rat materijala, pri čemu je Rusija uspješno reorganizirala svoju vojnu industriju i ekonomiju te ima potporu svojih saveznika. "Sad se vidi da je ovo ustvari rat materijala, da je ovo rat vojne tehnike. U ovome razdoblju od početka ratne kampanje pa do danas Rusija je uspjela u potpunosti reorganizirati svoju vojnu industriju, u potpunosti reorganizirati svoje gospodarstvo, prijeći na ratni kolosijek, povećati proizvodnju svega što im je potrebno za borbena djelovanja, unatoč sankcijama koje im je Zapad izglasao, s jedne strane. S druge strane, ima neupitnu potporu svojih saveznika, Kine i Sjeverne Koreje i Irana, koji ju snabdijevaju odgovarajućim količinama naoružanja. A s druge strane, Ukrajina ovisi isključivo o pomoći Zapada. Ona ima određene resurse, svoju industriju, razvija određene svoje potencijale, ali činjenica je da u velikoj mjeri ovisi isključivo o pomoći Zapada koja je, nažalost, sve slabija i manja", ustvrdio je Ogorec.
"Putinova pozicija ostaje stabilna"
Unatoč nadolazećim izborima u Rusiji i događajima poput smrti Navalnog i pada Avdijivke, Putinova pozicija ostaje stabilna. "Izbori u Rusiji su apsolutno izvjesni, tu nema nikakvih dilema, tu nema nikakvih iznenađenja, tako da to u velikoj mjeri ne bi ni popravilo Putinov rejting, a niti bi mu moglo naškoditi. Oni imaju sasvim drugi mentalni sklop nego što je recimo po pitanju Zapada, tako da je to drugačiji model funkcioniranja cjelokupnog društva i strukture državne uprave kao takve", objašnjava.
Pad Avdijivke oslabio je ukrajinsku poziciju, a situacija na terenu ne ide joj u korist.
"Pad Avdijivke u velikoj je mjeri oslabio ukrajinski položaj, prije svega zbog toga što se radi o vrlo snažnoj ukrajinskoj utvrdi, koja je na neki način bila jedan od ključeva Donbasa, ključna pozicija u Donbasu, i sada kad je pala u ruske ruke, Rusi su nastavili svoju ofenzivu dalje. Kako će ta ofenziva završiti, do kuda će doći, to ćemo tek vidjeti, a, naravno, govorimo i o slabijoj pomoći koju Ukrajina prima od Zapada", rekao je Ogorec. "Sankcije trebaju biti žešće" Što se tiče sankcija, Ogorec ističe da one nisu postigle željeni učinak te da je teško procijeniti jesu li trebale biti žešće. "To je teško procijeniti iz prostog razloga što te sankcije od početka, otkad su izglasane, nisu donijele nikakvog efekta. Vidi se da nisu donijele nikakvog efekta u Rusiji. Jesu li mogle biti žešće? Jesu li trebale biti žešće? To je sada teško procijeniti. U svakom slučaju, činjenica je da nisu efikasne", ističe. Pregovori su još uvijek daleko, s obje strane zadržavajući maksimalističke pozicije koje otežavaju kompromis. S obzirom na trenutačne okolnosti, nije realno očekivati skorašnje razgovore o rješenju sukoba. "Za sada smo još daleko od toga. Za sada se još ne vidi da jedna ili druga strana namjeravaju odstupiti od određenih svojih zacrtanih pozicija koje su maksimalističke i s jedne i s druge strane. Maksimalističke pozicije jednostavno ne vode ka kompromisu. Za sada se ne vidi nikakva mogućnost kompromisa. Jedna i druga strana su na pozicijama da oni drugi trebaju praktički kapitulirati. To za sada nije moguće. I sad, kako će se situacija dalje razvijati, to ćemo tek vidjeti. Za sada takav oblik pregovora, takav oblik kompromisa nije moguć", ustvrdio je Marinko Ogorec.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2024 13:19:48 GMT
Zelenski prvi put progovorio o ukrajinskim gubicima: "Ubijeni su deseci tisuća..."
SMJENA vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog rezultat je "resetiranja" vojnog vrha, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u intervjuu za kanal Fox News. Zelenski je razgovarao s američkim voditeljem Fox Newsa Bretom Bayerom na jednoj od lokacija u blizini prve linije bojišnice u Harkivu.
Odgovarajući na pitanje zašto su smijenjeni vrhovni zapovjednik vojske Valerij Zalužni i ostalo vodstvo ukrajinskih oružanih snaga, Zelenski je rekao da se radi o "resetiranju", restrukturiranju i promjeni upravljanja vojnim zapovjedništvom. "Moramo biti brži. To znači rješavanje sve birokracije koju imamo. Inače nećemo imati nikakve šanse", rekao je za Fox News.
"Vrijeme je novac, ali u našem slučaju to nije novac, nego životi ljudi"
Zelenski je naglasio: "Moramo biti pametni, tehnološki opremljeniji i, naravno, brzi. Vrijeme je novac, ali u našem slučaju to nije novac, to su ljudi, životi ljudi." Zelenskog su također pitali u vezi s dodjeljivanjem titule Heroja Ukrajine Valeriju Zalužnom i je li to značilo generalovu stalnu potporu predsjednikovoj politici ili potencijalno skretanje prema opoziciji. Predsjednik je odgovorio da je to izbor samog Zalužnog. "Branio je naš narod, našu zemlju. Zato sam mu dodijelio titulu Heroja Ukrajine. Jako sam mu zahvalan", rekao je Zelenski. Progovorio o ukrajinskim gubicima Novinar Fox Newsa je ukrajinskog čelnika pitao zna li koliki su gubici Ukrajine u ovom ratu. "Znamo da je ubijeno nekoliko desetaka tisuća ljudi. Deseci tisuća djece su također deportirani, znamo za to", rekao je Zelenski. "Omjer je jedan prema pet. Na jednog ubijenog ukrajinskog vojnika dolazi pet ubijenih ruskih vojnika", dodao je. Tijekom proteklih nekoliko mjeseci u ukrajinskim medijima redovno su se pojavljivale glasine o sukobu između Zalužnog i Zelenskog i predsjednikovim namjerama da smijeni vrhovnog zapovjednika.
"Svi se moraju promijeniti"
Zelenski je 8. veljače najavio smjenu vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine. U objavi na društvenim mrežama Zelenski je naveo da se sastao sa Zalužnim i izrazio mu zahvalnost za dvije godine obrane Ukrajine. Razgovaralo se o potrebnoj obnovi Oružanih snaga i raspravljalo o potencijalnim kandidatima za ulazak u obnovljeno vodstvo Oružanih snaga. Zelenski je zamolio Zalužnog da ostane dio tima, ali ovaj je to navodno odbio. Nakon što je potvrdio da je smijenjen, Zalužni je objavio: "Zadaci 2022. razlikuju se od onih 2024. Stoga se svi moraju promijeniti i prilagoditi novoj stvarnosti kako bismo zajedno pobijedili." Zalužnog je zamijenio Oleksandr Sirski, koji je zapovijedao ukrajinskim snagama koje su uspješno obranile Kijev i Harkiv.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2024 13:24:19 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2024 13:36:02 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 26, 2024 13:07:20 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 27, 2024 11:47:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 27, 2024 11:48:21 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2024 7:25:06 GMT
Ukrajinci priznali: Povukli smo se iz dva sela kod Avdijivke
UKRAJINA se povukla iz sela Sjeverne i Stepove u blizini istočnoga grada Avdijivke, koji su nedavno zauzele ruske snage, rekao je danas vojni glasnogovornik Dmitro Lihovij.
"Naše snage povukle su se iz malih sela Sjeverne i Stepove... teške borbe za Sjeverne vodile su se sinoć i noćas", rekao je Lihovij, dodajući da je Rusija u toj borbi pretrpjela znatne gubitke.
Ukrajina se povlači na položaje u razini s ostatkom crte bojišnice, za koju je Lihovij rekao da ima teren pogodniji za obranu.
Glasnogovornik je rekao da su oba sela prije invazije imala ukupno manje od 100 stanovnika.
Povlačenje iz grada, izvedeno prije manje od dva tjedna, također je dovelo do toga da Kijev napusti sela u ostatku tog područja.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2024 8:13:40 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2024 9:11:48 GMT
|
|