|
Post by kulinban on Oct 2, 2023 13:06:40 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 3, 2023 12:35:24 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 13, 2023 8:08:38 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 17, 2023 11:48:50 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 18, 2023 6:59:23 GMT
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Sada je jasno o čemu priča Putin, u Kijev stigao ATACMS
Intenzivno ratovanje u Ukrajini na utorak 17. listopada bilježi svoj 601. dan, odnosno jednu godinu, 7 mjeseci i 21 dan (ako već ne brojimo od 2014. godine, kada bi se radilo o 3526. danu rata). Pri tome, vrijeme na tamošnjim ratištima polagano se kvari, te je zadnjih dana bilo sve hladnije i sve kišnije. Dok to još ne znači da je počela opća jesenska blatna sezona, taj trenutak se ipak vidljivo bliži – a Ukrajinci sve glasnije spominju i pretpostavljeni početak obnovljenih ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Naravno, tome bi barem donekle trebala stati na kraj saveznička slanja dodatnih sustava protuzračne obrane (o kojima se zadnjih tjedana aktivno raspravljalo), jednako kao i najavljena ukrajinska iznajmljivanja pojedinih PZO sustava.
O takvoj mogućnosti tijekom „sezone grijanja“ čulo se u nedjelju 15. listopada, iako bez izričitog spomena partnerske države koja bi u takav posao ušla s Ukrajinom. Do tada, jedni bi rekli da se aktivno nastavlja polagana i postupna ukrajinska ofenziva (prvenstveno trošenjem ruskih resursa), dok je prema Vladimiru Putinu ona definitivno propala - a na terenu je mijenja ruska „aktivna obrana“.
Kad pogledamo stanje na terenu, nije teško zamijetiti o čemu to Putin priča. Naime, ruska je strana u napadu na čitavom nizu zona uzduž bojišnice – na (1) sjeveru Donbasa riječ je o ratištu kod Kupjanska, pa nešto južnije oko okupiranog grada Svatove (Stelmahivka sjeverozapadno i Nadija jugozapadno), kao i istočno od ukrajinskog uporišta Makiivka, na pola puta između okupiranih gradova Svatove i Kremina. Zatim se napade bilježilo sjeverno od Bahmuta, kao i na pojedinim lokacijama južno od tog grada (gdje i dalje traju ukrajinski napadi prema agresorskim položajima istočno od sela Klišćivka i Andriivka, te oko strateški bitnog sela Kurdjumivka). Nadalje, tako je i (2) oko okupiranog grada Donjecka, gdje Rusi već tjedan dana napadaju oko Avdiivke na sjeverozapadu Donjecka, ali i na liniji Marinka-Novomihailivka jugozapadno od grada. ‘Prodori‘ kod Avdiivke postali ‘aktivna obrana‘
Njihovi se napadi broje i (3) na potezu Vugledar-Prečistivka-Zolota Niva na oko 60 km jugozapadno od Donjecka, kao i na (4) pravcima ukrajinske ljetne ofenzive (na glavnom pravcu južno od Orihiva, gdje se takvi napadi smjenjuju s ukrajinskim napadnim nastojanjima, baš kao i na sporednom pravcu te ofenzive, južno od Velike Novosilke, gdje se vode intenzivne borbe jugozapadno oko ruskog uporišta Prijutne, te južno oko ukrajinskog sela Staromajorske). Doduše - dok na nekim od tih zona ima smisla spominjati aktivnu obranu (posebice južno od Orihiva, gdje se zadnjih dana učestalo prepliću ukrajinski i ruski napadi oko sela Robotine i Verbove), da bi južno od Bahmuta takva „obrana“ tek usporavala postupno ukrajinsko napredovanje na istok prema cesti Bahmut-Gorlivka.
Posebno je zanimljivo da se nakon tjedan dana furioznih ruskih napada oko Avdiivke (koji na kraju nisu postigli gotovo ništa bitno, a koštali su mnogo ljudi i tehnike) taj još prošlotjedni „prodor“ i „zaokruženje Ukrajinaca“ sada najednom opisuje kao „aktivnu obranu“. Iole ozbiljnijim uvidom u navode te brojne vizualne materijale nije teško reći kako se ondje od 9. listopada radilo o iznenadnoj izvedbi velikog mehaniziranog napada s najmanje tri odvojena smjera, gdje se južni krak tog željenog zaokruženja raspao vrlo brzo, sjeverni nije ispunio najave iz neslužbenih izvora i zapravo se jedva pomaknuo, dok se ostatkom napada uspješno fiksiralo Ukrajince u utvrdi pod iznimno jakom paljbom protivnika. Kako izgleda, nakon gotovo tjedan dana ratovanja, ovo je djelovanje sada polagano u smiraju – a iako žestoke borbe i dalje traju, branitelji su očigledno uspjeli stabilizirati situaciju, te napadačima prepustiti minimalno terena. Ako se ondje ne dogodi nešto radikalno, to će ispasti slično ruskim ishodima na praktično svim spomenutim zonama provedbe njihovih brojnih napada – gdje bilježimo „mnogo zujanja i malo meda“, odnosno mnogo žrtava i materijalnih gubitaka za malo ili ništa pomaka bojišnice. Pri tome, treba napomenuti da se jurišne operacije sada pretežito izvode postrojbama koje uglavnom popunjava mobilizirano ljudstvo – tako da je njihova sposobnost za kompleksnije operacije donekle sužena. Nasuprot tome stoje ukrajinske snage koje muče donekle slični problemi (tek dijelom ublaženi obukom u inozemstvu), dok su politička previranja u SAD možda dovela i do privremene odluke o štednji težeg streljiva – donekle prekinutoj tek danas, prvom potvrđenom uporabom američkih balističkih raketa ATACMS s kasetnim bojnim glavama, lansiranih iz modernih višecijevnih lansera koje Ukrajina za projektile manjeg dometa koristi od lanjskoga ljeta.
ATACMS i žrtve u Ukrajini
Dok se još rano jutros čulo o noćnoj izvedbi ukrajinskog napada po ruskim aerodromima na okupiranim područjima Ukrajine, kod Berdjanska u Zaporižju i kod Luganska u istoimenoj oblasti – tek su tijekom dana postale jasnije neke okolnosti ovih napada izvedenih između 2 i 4 sata ujutro. Kako izgleda, ondje su već duže bile raspoređene veće količine zrakoplovne tehnike, posebice helikoptera, za koje su agresori smatrali da su sigurni izvan standardnih dometa većine dosadašnjih ukrajinskih oružja. Zato je u noćašnjem napadu i uspjelo uništenje barem 9 helikoptera, tamošnjih protuzračnih sustava, aerodromske opreme i samih letnih pista. Dapače, dio pratećih detonacija u Lugansku navodno je odjekivao sve do 11 sati prije podne. S druge strane, vatre i eksplozije na pistama kod Berdjanska bile su dovoljno intenzivne da ih jutros jasno registriraju čak i pojedini sateliti specijalizirani za praćenje šumskih požara i toplinskih anomalija.
No tek danas oko 17 sati najprije se u zapadnim medijima navelo da je riječ o prvom borbenom korištenju balističkih raketa MGM-140A ATACMS na ovom ratištu – oružja koje je Ukrajina već mjesecima tražila od saveznika, da bi im u malim količinama bilo obećano tek tijekom posjeta ukrajinskog predsjednika Zelenskog Washingtonu krajem rujna ove godine. Kada su se u javnosti pojavile i slike ostataka kasetnog punjenja ovog oružnog sustava sa spomenutih aerodroma, nije bilo sumnje o čemu je riječ, usprkos prvim ukrajinskim odbijanjima potvrde ove borbene novine – što se kompletno promijenilo do današnje večeri, kada su u javnost izašle i posebne zahvale Sjedinjenim Državama na novom oružju od strane predsjednika Zelenskog i ukrajinskog Ministarstva obrane.
Slične lokalne obavijesti iz Ukrajine donijele su u Hrvatsku i jednu iznimno lošu vijest. Naime, nakon što je prije dva tjedna nestao u borbama – danas je potvrđena i pogibija Tomislava Tkalca (34) iz Duge Rese. On navodno nije ni obitelji priznao da ide na ratište već se opravdao radom u Njemačkoj – da bi danas obavijesti o njegovoj smrti osvanule na posebnim profilima društvenih mreža posvećenim stranim dragovoljcima u Ukrajini, što je predvečer potvrdio i premijer Plenković. Dok se iz Hrvatske do sada bilježio jedan poginuli humanitarni radnik, nekoliko ranjenih, te jedan zarobljenik – Tkalac je prva prava borbena žrtva od svih onih navodnih nekoliko stotina hrvatskih dragovoljaca u Ukrajini koje je u svojim pregledima uporno navodila Ruska Federacija. Ostatak zračnog ratovanja
Mimo ovih raketnih napada danas, i nekoliko zadnjih dana bilo je iznimno aktivno po pitanju razmjene zračnih napada među zaraćenim stranama. Subota 14. listopada započela je ruskim navodima o zaustavljanju napada bespilotnim letjelicama iznad Crnoga mora kod Krasnodarske oblasti – što je izazvalo pomutnju u radu dijela tamošnjih civilnih aerodroma. Slične se napade bilježilo i na sjeveru – prvo na prostoru Belgorodske oblasti (dvije letjelice), a onda i iznad Kurska, gdje je odrađen jedan od masovnijih takvih napada (barem 18 letjelica). Uz to se bilježilo i brojne napade vođenim zrakoplovnim bombama kako na pozadinu ukrajinskih linija, tako i po prvoj crti (posebno u prostoru sjevernog Donbasa, sa 6 FAB-500 oko ukrajinskog uporišta Nevelske, te još nekoliko u zaleđu Makiivke, malog mjesta kojeg se ondje napada s istoka). Zatim je tijekom noći na nedjelju 15. listopada s tri rakete sustava S-300 u njihovu modu napada na kopnene ciljeve bio napadnut grad Zaporižje (navodno „infrastrukturni objekti“), da bi se kasnije navođenim zrakoplovnim bombama iz aviona Su-34 gađalo i Herson) – ukupno s 15 bombi tijekom čitavoga dana, izgleda prvenstveno po tamošnjoj strujnoj i vodovodnoj infrastrukturi.
Ponedjeljak 16. listopada započeo je ruskim napadom na Ukrajinu uz korištenje jedne balističke rakete „Iskander-M“, pet vođenih raketa Kh-59 (na sjever i istok Ukrajine) i 12 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 (više na zapad države) – od čega su bile uništene 2 vođene rakete Kh-59 i 11 kamikaza-dronova. Kako izgleda, na meti su opet bili ukrajinski vojni aerodromi – posebno kod Mirgoroda u Poltavskoj oblasti i grada Kropivnicki u Kirovogradskoj oblasti. U nastavku dana bilježilo se i barem tri ukrajinske bespilotne letjelice iznad ruske regije Belgorod, doduše bez jasnih naznaka učinka. Na sve to je jutros, 17. listopada, ruska strana odgovorila lansiranjem jedne krstareće rakete Kh-59 s borbenog aviona Su-34 iznad okupirane regije Herson, dvije rakete sustava S-300 prema kopnenim ciljevima na istoku Ukrajine, te još 6 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s Krima – od čega je uspješno srušena raketa Kh-59, te svih 6 kamikaza usmjerenih prema Odesi (uz manje lokalne štete).
Pomorsko ratište
Nakon što se prošloga tjedna čulo o uspješnom napadu ukrajinskih pomorskih dronova na ruski patrolni brod „Pavel Deržavin“ pred samim Sevastopoljem – u subotu 14. listopada se ukrajinska Ratna mornarica pohvalila da je u petak (13. listopada) istom prilikom uspjela izvesti i uspješan napad na tamošnji remorker SB-565 „Profesor Nikolai Muru“ (2014. dovršeno plovilo iz okvira Projekta 22870). Ti, ali i drugi slični neugodni događaji, vjerojatno će utjecati na postupno povlačenje ruske Crnomorske flote iz područja Sevastopolja dalje na istok Crnoga mora – bilo u Novorosijsk ili dalje prema lukama odmetnute Abhazije, iako su se i ti krajevi do sada pokazali dostupni ukrajinskim pomorskim i zračnim dronovima dalekog dosega.
Mnogi napominju kako vlasti iz Kijeva takve napade izvode s praktičnim ciljem dodatne zaštite pomorskog prometa koji zadnjih tjedana aktivno teče od Bospora, pa preko teritorijalnih voda Bugarske i Rumunjske, sve do luka Ukrajine. Naime, danas se na širem području Odese bilježi ukupno 14 teretnih brodova pod 7 nacionalnih zastava koji čekaju ukrcaj robe – još pet je brodova u dolasku, a tri u odlasku. Iako se tijekom proteklih dana čulo o olujnim uvjetima na Crnome moru – a onda i o kidanju sa sidra pojedinih pomorskih mina – takva opasnost nije prijetila tek obalama Ukrajine kod Odese.
Naime, jučer (ponedjeljak 16. listopada) moglo se čuti da je na minu nepoznatog podrijetla naletio tanker „Ali Najafov“ pod zastavom Liberije – i to opet na rubu rumunjskih teritorijalnih voda u prostoru kanala Sulina. Uglavnom, izgleda da se tu radi o incidentu načelno sličnom onima od 18. rujna i 5 listopada ove godine – srećom s jednako podnošljivim posljedicama, na putu brodova u Dunav i onda tamošnje ukrajinske luke. Dok je spomenuti tanker nakon zaustavljanja i pregleda nastavio put svojim pogonom, ostaje za vidjeti hoće li i ovaj incident dovesti do raspoređivanja namjenskih minolovaca u područje incidenta ili barem do ubrzanja uspostave zasebne crnomorske flotile za razminiranje koju su nedavno već najavile Bugarska, Rumunjska i Turska. Žitni problemi
No dok ograničeni pomorski promet iz luka u oblasti Odesa nadalje teče usprkos ovakvim praktičnim problemima – posve je otvoreno pitanje trgovinskog spora koji se nedavno otvorio između Ukrajine i pojedinih EU država po pitanju uvoza i provoza jeftinih ukrajinskih prehrambenih proizvoda. Dok i dalje pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) stoji mogućnost razmatranja spora po tom pitanju – tek treba vidjeti kako će se na spomenute odnose odraziti rezultat nedavnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Dok je u Slovačkoj na izborima 30. rujna pobijedio Robert Fico i njegova stranka izrijekom nesklona Ukrajini, u Poljskoj su 15. listopada izgleda pobjedu odnijeli pro-EU nastrojeni Donald Tusk i njemu bliska koalicija – koja tek treba doći u priliku sastavljati vladu, nakon što to probaju na izborima najbrojniji, ali koalicijski usamljeni poljski konzervativci Jarosława Kaczyńskog. Naime, u tjednima pred izbore poljska konzervativna vlada krenula je zaoštravati odnose s Ukrajinom po pitanju uvoza i provoza poljoprivrednih roba, navodno nastojeći takvim protekcionizmom steći dodatnu naklonost domaćih poljoprivrednika kao glasačkoga tijela. Po okončanju izbora, treba se nadati i splašnjavanju ovih napetosti o kojima se intenzivno pregovaralo i tijekom zadnjih mjesec dana, ali bez mnogo vidljivoga uspjeha.
Za to vrijeme posebno je pitanje sličnih izvoza iz Ruske Federacije, koja se sprema manje količine žita izvoziti u gladne države Afrike i Azije (kao vidljivu političku gestu), dok pregovara i o širim uvjetima svog pomorskog izvoza umjetnih gnojiva i drugih roba – po mogućnosti pod pokroviteljstvom organizacije Ujedinjenih naroda, ako to ipak uspiju ispregovarati, bilo uz tursko posredovanje ili bez njega. Dok takvi pregovori aktivno traju, s ruske se strane bilježilo i brojna ispaljivanja vođenih zrakoplovnih bombi prema prostoru ukrajinskih teritorijalnih voda od Odese prema Rumunjskoj (posebno oko Zmijskog otoka) – kao nadogradnju na barem 17 velikih napada po ukrajinskoj lučkoj infrastrukturi za izvoz žita. Naime, spomenuti izvoz žita i drugih prehrambenih roba za Ukrajinu ima posebno značenje (kao izvor sredstava potrebnih prvo i osnovno za plaće vojnika, koje ne pokrivaju strane donacije) – i tek treba vidjeti hoće li u punini uspjeti organiziranje takvog samostalnog prometa (uz uspostavu ukrajinskog osiguravanja za rizik takvog brodskog transporta) ili će za tako nešto ipak trebati širi sporazum s Ruskom Federacijom, koju na nešto slično ljetos isteklom „Žitnom sporazumu“ aktivno nagovaraju UN i skup država iz okvira G20. Zapadna pomoć Ukrajini
Dok se izgleda bilježi prijenos vojne pomoći iz Sjeverne Koreje u Rusku Federaciju – barem 1.000 vagona robe iz sjevernokorejskih skladišta streljiva prema Rusiji – Ukrajina bilježi pomake u odnosima sa svojim saveznicima. Osim današnje jasne promocije američkih raketa ATACMS, ovoga tjedna se očekuje i početak obuke ukrajinskih pilota za borbene avione F-16 u Tusconu, savezna država Arizona, prvo na simulatorima, a onda i u praksi – dok će sličan obučni centar u Rumunjskoj zaživjeti do kraja godine. Do tada treba bilježiti i današnje vijesti o dovršetku isporuke svih 31 obećanih američkih tenkova M1A1 Abrams u Ukrajinu, zajedno s rezervnim dijelovima i streljivom – jednako kao i američko obećanje donacije gotovo 700 milijuna USD za potrebe modernizacije
logističke i transportne infrastrukture širom Ukrajine. Ova je investicija objavljena prilikom posjeta Kijevu Penny Pritzker, specijalne izaslanice SAD za ekonomsku obnovu Ukrajine – dok je i nadalje otvoreno pitanje kako predsjednička administracija u najskorije vrijeme kroz američki Kongres planira progurati i još dodatnih 2 milijarde USD za privremeno financiranje Ukrajine, Izraela i Tajvana. Naime, tu treba imati u vidu da je baš danas u kasnim popodnevnim satima u Washingtonu propao još jedan republikanski pokušaj imenovanja čelne osobe Zastupničkog doma Kongresa – gdje unutarnja nesloga tog političkog bloka zapravo koči ne samo pomoć inozemnim saveznicima ili raspravu o novim državnom proračunu SAD, već i niz drugih bitnih djelatnosti te države.
Dok se te dileme u SAD ne riješe, Ukrajincima ostaje za utjehu prije nekoliko dana objavljena njemačka donacija oko 76 milijuna eura za jačanje energetske infrastrukture i njeno bolje povezivanje s Europom – baš kao i EU razmatranje proračunskih pitanja Unije, u čijem je okviru i izdvajanje oko 50 milijardi eura makrofinancijske pomoći Ukrajini, te nadopuna Europskog mirovnog instrumenta (European Peace Facility - EPF) s dodatnih 20 milijardi eura uvelike usmjerenih prema Kijevu. Dok ne bi čudilo da takve investicije budu itekako sporne u Mađarskoj koju vodi Orban i Slovačkoj kojoj će na čelu izgleda biti Fico – ovakvi su planovi ipak podršku dobili u Europskom parlamentu (512 glasova „za“, 45 „protiv“ i 63 suzdržano). Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize
|
|
|
Post by kulinban on Oct 18, 2023 7:13:41 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 24, 2023 5:57:02 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 24, 2023 6:05:45 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 24, 2023 6:31:50 GMT
"KAZAĆU TO I NA NEMAČKOM DA BI ME RAZUMELI": Putin poslao OŠTRU PORUKU zbog incidenta u Nemačkoj! PODIGAO I PRST
Ruski predsednik Vladimir Putin oštro je na nemačkom jeziku prokomentarisao napade na bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera.
Putin je nedavno nipodaštavanje Šredera u javnosti nazvao sramnim činom i upozorio nemačke vlasti na posledice ignorisanja bivšeg kancelara.
Šrederu, podsetimo, nije bilo dozvoljeno da sedi pored sadašnjeg kancelara Olafa Šolca i predsednika Franka-Valtera Štajnmajera na ceremoniji povodom 33. godišnjice ujedinjenja Nemačke u Hamburgu. Vladina protokolarna služba navodno je insistirala i da Šreder nipošto ne završi u istom kadru sa kancelarom i predsednikom. Putin je komentarišući incident podsetio na nedavnu situaciju u kanadskom parlamentu kad su poslanici odali počast veteranu SS jedinice. - Dakle, želim da kažem, što se više udaljavate od Šredera, to se više približavate Entoniju Rotu, šefu kanadskog parlamenta koji je simpatizer nacista - rekao je Putin. Ruski lider je komentar zatim ponovio i na nemačkom. - Kazaću to i na nemačkom kako bi me čuli - rekao je Putin i izrazio uverenje da u Nemačkoj ima "mnogo pristojnih ljudi" i da će biti saslušan. Šreder inače nije pozvan ni na godišnjicu Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) čiji je član. Povod je navodno bila poseta bivšeg kancelara ruskoj ambasadi 9. maja. List Bild je takođe ogorčen zbog Šrederovog pojavljivanja na svečanom prijemu koji je organizovala ambasada Rusije povodom 78. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu. Novinari su prisustvo bivšeg kancelara na događaju opisali kao proslavu u lošem društvu.
ŠREDER SE NE ODRIČE PRIJATELJSTVA SA PUTINOM
Kritike na račun Šredera nastale su između ostalog i zbog njegovog prijateljstva sa Putinom. Bivši nemački kancelar priznao je da je prijatelj sa ruskim predsednikom i naglasio da to neće negirati uprkos napadima. Šreder je priznao i da su se njegovi odnosi sa pojedinim članovima stranke pogoršali i naglasio da to neće uticati na njegove stavove. Putin je ranije rekao da Nemačka treba da bude ponosna na ljude poput Šredera. Ruski lider je istakao da je bivši kancelar u razgovorima o političkim pitanjima stalno u prvi plan stavljao interese nemačke privrede i nemačke države. Gerhard Šreder je bio kancelar od 1998. do 2005. godine, a zatim je radio za ruske kompanije iz kojih je otišao prošle godine.
(Kurir.rs/Lenta)
|
|
|
Post by kulinban on Oct 26, 2023 12:57:05 GMT
Slovačka: Više ne šaljemo oružje Ukrajini
NOVI slovački premijer Robert Fico rekao je danas da njegova zemlja prekida slanje oružja Ukrajini i ubuduće ograničava pomoć susjednoj zemlji na "humanitarnu i civilnu", što je prva takva odluka zapadnih saveznika. Odluka samo dan nakon imenovanja za premijera
"Mi pomoć Ukrajini vidimo samo kao humanitarnu i civilnu pomoć, nećemo više slati oružje Ukrajini", rekao je Fico dan nakon svog imenovanja za predsjednika koalicijske vlade u kojoj je i proruska krajnje desna stranka. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nije htjelo komentirati informaciju na upit AFP-a.
Slovačka, zemlja s 5.4 milijuna stanovnika, sve dosad je pružala snažnu potporu Ukrajini u okviru koje joj je slala borbene zrakoplove MiG-29 sovjetske proizvodnje, MANPADS-e (prijenosne protuzračne obrambene sustave zemlja-zrak) i protuzračni obrambeni sustav te popravljala oružje koje su koristili ukrajinski vojnici.
Dosad poslali pomoć vrijednu 680 milijuna dolara
Institut Kiel ocjenjuje da je ukupna vrijednost pomoći, uglavnom vojne, na dan 31. srpnja iznosila 680 milijuna eura. Slovačka je jedna od zemalja koje su najviše pomagale s obzirom na svoj BDP (0.65 posto), poslije Norveške, baltičkih zemalja, Danske i Poljske.
No Ficova stranka Smer-SD je pobijedila na prošlomjesečnim izborima obećavši da će prekinuti slanje vojne pomoći Ukrajini, što je potaknulo zabrinutost zbog mogućeg narušavanja jedinstva u politici Zapada prema Kijevu.
|
|
|
Post by kulinban on Nov 1, 2023 6:15:41 GMT
ISW objavio karte: Ukrajinci napreduju na dva važna pravca
INSTITUT za proučavanje rata (ISW) tvrdi kako su ukrajinske snage napredovale na dva sektora bojišnice. Inače i sam ukrajinski Glavni stožer je potvrdio kako se nastavljaju ofenzivne akcije u blizini Bahmuta u Donjeckoj oblasti i operacije u pravcu Melitopolja u Zaporiškoj oblasti. Američki think tank navodi kako geolocirani snimke pokazuju ukrajinsko napredovanje kod Kurdiumivke, naselja koje se nalazi oko 10 kilometara jugozapadno od Bahmuta. Oslobađanja Bahmuta, grada kojeg su Rusi zauzeli u svibnju, bio je jedan od ciljeva ukrajinske protuofenzive pokrenute u lipnju, piše Newsweek.
Rusi priznaju da su Ukrajinci pokušali napredovati iza pruge
Ukrajinski general Oleksandr Sirski, zapovjednik operacija ukrajinskih kopnenih snaga na istoku, izvijestio je jučer da je Moskva ojačala svoje snage u sektoru Bahmuta, prešavši s obrane na aktivna djelovanja. Dodao je kako je situacija na istočnoj fronti izazovna jer Rusija eskalira svoje aktivnosti u sektoru Kupjanska. ISW naglašava kako geolocirane snimke od nedjelje prikazuju i marginalne ukrajinske dobitke zapadno od Robotina u Zaporiškoj oblasti. Ukrajinski Glavni stožer priopćio je kako ukrajinski vojnici nanose gubitke ruskim snagama južno od Bahmuta, dok su ruski izvori govorili da je Ukrajina neuspješno pokušala napredovati iza željezničke pruge između Kliščivke i Andrijivke, jugozapadno od Bahmuta. Karta ISW-a pokazala je ukrajinsko napredovanje u ovom području u južnom sektoru fronte, s grafikom koja je naglašavala napredak kijevskih snaga istočno od željezničke pruge u blizini grada Kurdiumivka i istočno od Andrijivke. Ove vijesti dolaze usred izvješća da je Rusija promijenila vojno vodstvo u okupiranoj Hersonskoj oblasti.
Britanci: Ruski vojnici cijene Teplinskog
Pojavila se informacija da je general-pukovnik Mihail Teplinski zamijenio general-pukovnika Olega Makareviča. Ruski vojni blogeri objavili su da je Makarevič smijenjen s dužnosti jer je svojim nadređenima davao lažna izvješća o situaciji na terenu. Britanski obavještajci smatraju da ruska vojska "vjerojatno jako cijeni" Teplinskog, koji je uspješno povukao trupe na istočnu obalu rijeke Dnjepar u studenom prošle godine. Odbijanje ukrajinskih napada preko rijeke i držanje teritorija u okupiranoj Hersonskoj oblasti "i dalje je cilj visokog prioriteta za ruske snage u Ukrajini", tvrdi Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom dnevnom ažuriranju. Britanci zaključuju kako je imenovanje Teplinskog "vjerojatno pokazatelj povećanog pritiska na ruske snage koje brane to područje."
|
|
|
Post by kulinban on Nov 1, 2023 6:23:46 GMT
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Ruski gubici kod Avdiivke su zastrašujući, Ukrajinci ih prisilili na smjenu zapovjednika kod Dnjepra, vraćaju se wagnerovci!
Utorak 31. listopada ujedno je 615. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Dok se ondje posljednjih dana bilježilo izuzetno loše vrijeme, prvo na Crnome moru, a onda i na bojištima – tek je sredina tjedna donijela privremeno poboljšanje prije nego krajem tjedna opet krenu jače kiše. Loše vrijeme s jakim vjetrom i olujama ostavilo je velike štete (uz 3 mrtvih te 10 ozlijeđenih), a utjecalo je i na opskrbu strujom, širom središnje te sjeverne Ukrajine. Uslijed nevremena došlo je i do privremenog isključivanja 750kV dalekovoda prema Mađarskoj (čija je obnova u tijeku). Iako je proizvodnja struje u domaćim elektranama načelno dovoljna za nacionalne potrebe, a oko ključnih objekata se formira i višeslojna protuzračna obrana – stanju zacijelo nije pomogao ni večernji ruski napad na jednu od termoelektrana blizu bojišnice, u ponedjeljak 30. listopada. Stanje na bojištu
Za to vrijeme ipak su nastavljene borbe širom bojišnice – možda ponešto usporeno ili oslabljeno, ali bez zaustavljanja. Tako se čuje o ruskim napadima na sjeveru Donbasa (posebno istočno od Kupjanska, na potezu Sinjkivka-Ivanivka uz cestu P-07 prema okupiranom Svatove), ali navodno i zapadno od okupirane Kremine te oko Bahmuta. Izgleda da je ondje loše vrijeme privremeno onemogućilo širu uporabu taktičkih dronova, ali to nije zaustavilo brojne ruske protunapade – posebice sjeverozapadno i južno od okupiranog Bahmuta. Ipak, čini se da je njihov ukupni učinak bio tek u usporavanju ukrajinskog pritiska na istok od linije Klišćivka-Andriivka-Kurdjumivka. Ondje se intenzivne borbe bilježe na prilazima okupiranim selima Opitne i Odradivka (na cesti T0513 Bahmut-Gorlivka), te za selo Kurdjumivka, koje je na uzvisini i daje pregled nad svojom okolinom.
Iako se to baš i ne vidi posebnim pomacima na karti, čuje se o nastavku ukrajinskog pritiska na jugu bojišta – posebno južno od Orihiva (oko sela Robotine i Verbove) – dok ruska strana nastoji pažnju osloboditelja odvući i napadima južno od Velike Novosilke (Staromajorske), te na prilazima nizu ukrajinskih uporišta na fronti u Donjeckoj oblasti (Zolota Niva, Vugledar, Novomihailivka i Marinka).
Tisuće mrtvih Rusa kod Avdiivke
Posebno treba spomenuti stanje sjeverozapadno od okupiranog grada Donjecka – kod ukrajinskog uporišta Avdiivka. Naime, ondje od početka mjeseca traje ruska ofenziva kojoj je prvotni cilj bio u brzom probijanju ukrajinskih obrambenih linija te opkoljenju ove tvrđave nadomak okupiranom Donjecku. Iako od svih tih planova nije bilo skoro ništa, zadnjih se tjedana ondje bilježe tisuće mrtvih agresora, velik broj uništene tehnike, te iznimno mali terenski pomaci koji teško opravdavaju utrošene resurse. Kako izgleda, na sjeveru Avdiivke agresori nisu uspjeli prijeći prugu (iako posebnim dosegom ističu izbijanje na njenu trasu u dužini od oko 1,5 km), a u tzv. „ničijoj zemlji“ je izgleda ostalo i strateški bitno brdo industrijskih otpadaka sjeverno od koksare u Avdiivki, oko kojeg su se čitavo vrijeme vodile ogorčene borbe.
Ponešto ruskih napredovanja bilježilo se zadnjih dana na jugozapadnim prilazima Avdiivki, dok izgleda da su barem dio izgubljenih položaja južno od svoje utvrde Ukrajinci zadnjih dana nanovo zauzeli po dolasku ovećih pojačanja. Pri tome, usprkos očekivanjima s ruske strane – takvo ukrajinsko pojačavanje položaja oko Avdiivke izgleda da nije imalo nikakvih neposrednih loših posljedica za ostale zone duge i aktivne bojišnice.
Mostobran preko Dnjepra
Dapače, nastavilo se i prebacivanje manjih ukrajinskih postrojbi preko rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti. Konkretno, ondje se bilježi nastavak borbi nasuprot željezničkog mosta Antonivski – gdje se zadnjih dana spominjalo ukrajinsko oslobađanje sela Pidstepne i obnovljene borbe na prilazima u naselja Poima i Pišćanivka (na oko 7 km nizvodno od okupiranog obalnog gradića Kozači Lageri), baš kao što je opstao i ukrajinski mostobran na prostoru obalnog sela Krinki (oko 8.5 km uzvodno od gradića Kozači Lageri). U potpori ovim ruskim djelovanjima bilježio se i nastavak masovnog korištenja navođenih zrakoplovnih bombi po prostoru grada Hersona, kao i naselja Berislav (nasuprot okupirane Kahovke na Dnjepru) – gdje se u subotu 28. listopada bilježilo njih 28, a u ponedjeljak 30. listopada još oko 40. Usprkos takvim intenzivnim naporima, ruske snage nisu uspjele uništiti ova dva ukrajinska mostobrana, a njihov opstanak postao je dovoljno neugodan da su Rusi izveli i smjenu na zapovjednom čelu svoje borbene skupine „Dnjepar“.
Smjena - neslužbeno objavljena u nedjelju 29. listopada - navodno je bila očekivana, nakon što se već neko vrijeme vidjelo kako dotadašnji zapovjednik (general pukovnik Oleg Makarevič) nije izlazio na kraj s nizom već spomenutih ukrajinskih desantiranja na istočnu obalu Dnjepra. Navodno određenih problema ima i na drugim odsjecima bojišnice, gdje se nakon velikih gubitaka vojne tehnike bilježi pojačani naglasak na jurišno pješaštvo – pa makar ono bilo iz „kaznenih postrojbi“, s malo obuke i pripreme prije napada. U ove se vijesti dobro uklapaju i naznake o obnovljenom korištenju ljudstva bivšeg vojnog poduzeća „Wagner“ – koje se dijelom vratilo na bojište u okviru Ministarstva obrane Ruske Federacije, a dijelom u redovima Rosgvardije. Početkom ovoga tjedna najednom se spominjalo „masovnu popunu“ postrojbi Rosgvardije (posebno u okviru čečenskog „Ahmata“) – gdje bi ti ljudi lako mogli nastaviti rad kao dio „kordonskih postrojbi“ za sprečavanje predaje ili bijega nesretnika iz ruskih jurišnih odjeljenja.
Zračni napadi
Zadnjih je dana nastavljena i razmjena udaraca u zraku – od ukrajinskog napada bespilotnim letjelicama na okolinu ruske nuklearne elektrane Kursk (dvije na upravne zgrade i jedna navodno na skladište nuklearnog otpada) u četvrtak 26. listopada, sve do ukrajinskih dronova nad ruskim regijama Orel (4 letjelice) i Tula (2 letjelice). Na takve napade Rusi su nastavili odgovarati valovima raznolikih oružja. Tako se u noći s petka na subotu 28. listopada bilježilo rusko lansiranje četiri krstareće rakete „Iskander-K“ oko Džankoja na Krimu prema regiji Dnjepropetrovsk – od čega su srušene 3 rakete, a četvrta navodno nije dosegla cilj (ali bi mogla biti odgovorna za pogodak u kontrolni toranj aerodroma Kanatovo kod grada Kropivnjicki).
U noći na nedjelju 29. listopada čulo se o ruskom obaranju 36 raznih ukrajinskih dronova iznad Crnog mora i sjeverozapadnog dijela Krima – no ujedno se čulo i o eksplozijama oko Jevpatorije na Krimu, te požaru koji su dalje na istok izazvale bespilotne letjelice na prostoru ruske rafinerije Afip u regiji Krasnodar. Navodno je napad bio izveden s dvije letjelice, a eksplozije i mali požar nisu trajnije onesposobili taj pogon koji je lani proizveo oko 7 milijuna tona zrakoplovnog goriva za ruske snage. Još su ukrajinske bespilotne letjelice bile registrirane i na nebu iznad ruskog Rostova na Donu, da bi se zauzvrat bilježilo rusko slanje 5 kamikaza-dronova Shaheed, koji su izgleda svi bili srušeni, dok se krstarećom raketom Kh-59 gađalo Mirgorod u ukrajinskoj oblasti Poltava.
Ponedjeljak 30. listopada započeo je napadom ukrajinskih bespilotnih letjelica na Sevastopolj, dok se s ruske strane na Ukrajinu lansiralo 12 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz Primorsko-Ahtarska (koji su navodno svi bili srušeni), te 2 rakete Kh-59 iz zračnog prostora nad okupiranim Zaporižjem (također obje srušene). Tijekom jutra se balističkim raketama napalo i Odesu (oštećen „brodoremontni pogon“) – dok se ukrajinska strana pohvalila uspješnim noćnim napadom na „strateški objekt protuzračne obrane na zapadnoj obali privremeno okupiranog Krima“. Navodno se tu radilo o ruskom PZO sustavu S-300, a djelovanja bespilotnih letjelica bilježila su se i na nebu iznad Sevastopolja. S ruske se strane zato čulo o uništenju dva ukrajinska besposadna plovila, kao i o lansiranju 2 kamikaza-drona i jedne krstareće rakete Kh-59 danas ujutro – doduše, s nejasnim ciljevima i učinkom.
Međunarodna arena
Dok Europska unija navodno nastavlja raditi na svom 12. po redu paketu sankcija protiv ruske Federacije (gdje Mađarska zaustavlja sve mjere u naftnoj, plinskoj i nuklearnoj sferi) – tek se čuje da bi nove mjere mogle obuhvaćati promet dijamantima i proširenje popisa ograničenih roba dvojne namjene. Ujedno je načelno dogovoreno i korištenje barem dijela u EU zamrznutih ruskih sredstava (posebno prihoda na taj kapital) – za neki oblik potpore Ukrajini. Iako tu ostaje mnogo nejasnoća, već je i sama najava uvođenja ove mjere u službenoj Moskvi izazvala ogromno nezadovoljstvo, te najave nacionalizacija preostale europske imovine u slučaju njene stvarne provedbe.
Za sada je ipak bitno zanimljivije pitanje opsega pomoći Ukrajini i načina njenog usvajanja u Kongresu SAD. Naime, nakon što je ondje 25. listopada izabran novi predsjedavatelj Zastupničkog doma Kongresa, Mike Johnson iz Louisiane – polagano na dnevni red dolaze i akti koji su se ondje nagomilali za raspravljanje te usvajanje. Iako se Johnson navodno protivi objedinjenom razmatranju pomoći za Ukrajinu, Izrael i Tajvan – te nastoji o Izraelu raspravljati odvojeno, a o Ukrajini tek kasnije – izgleda da to neće ići. S jedne strane, demokrati iz Zastupničkog doma su najavili da bi u takvoj situaciji krenuli ozbiljnije propitivati sadržaj i rezon američke pomoći Izraelu. S druge strane, iz Bijele kuće se čulo kako postoji „čvrsti dvostranački dogovor“ da je pomoć Ukrajini u nacionalnom sigurnosnom interesu SAD – i da bi „politiziranje naših interesa nacionalne sigurnosti“ bilo zasigurno osuđeno na propast. Naravno, pregovori su tu očigledno u tijeku, a rasprave i glasovanja tek predstoje.
Mnogo je jasnija situacija bila na Malti, gdje se 28. i 29. listopada održao treći po redu Sastanak savjetnika za nacionalnu sigurnost i savjetnika za vanjsku politiku u vezi s provedbom ukrajinske „formule mira”. Više od 65 nacija poslalo je svoje predstavnike, koji su načelno raspravljali ukupno 5 tematskih područja: (1) nuklearnu sigurnost, (2), energetsku sigurnost, (3) sigurnost hrane, (4) oslobađanje zarobljenika i deportiranih osoba, te (5) obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Za svako od ovih područja formirani su specijalistički radni timovi. Iako ondje na kraju nije bilo predstavnika Egipta, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (kao ni same Ruske Federacije) – ipak se sa zanimanjem pratilo pojavljivanje delegacije Armenije koja očigledno nastoji mijenjati svoj donedavni politički smjer i saveze.
Spomenuto područje nuklearne sigurnosti uvelike se bavilo pitanjem povratka nuklearne elektrane Zaporižje pod kontrolu Ukrajine i povlačenjem ruskih kadrova, dok je pitanje energetske sigurnosti bilo koncentrirano na sprečavanje korištenja energije kao poluge političkih pritisaka. Sigurnost hrane obuhvatila je osiguravanje nesmetanog izvoza prehrambenih roba iz Crnomorskog bazena – među ostalim i uspostavom proturaketnih i anti-dron sustava za zaštitu tamošnjih luka, brodova i putnih pravaca. Ujedno se razgovaralo i o sustavnom razminiranju Crnoga mora, te jačanju drugih izvoznih pravaca za ukrajinske prehrambene proizvode kroz zemlje Europske unije. No razgovaralo se ondje i o povratku deportirane ukrajinske djece, civila i ratnih zarobljenika, baš kao i o potencijalnim reformama sustava Ujedinjenih naroda – kojima bi se jačalo međunarodni pravni poredak (a time i garancije teritorijalne cjelovitosti te suvereniteta pojedinih država članica UN). U tu se svrhu Ukrajina zalaže za reformu Vijeća sigurnosti UN i ograničavanje tamošnjeg prava veta, kao i za jačanje uloge Međunarodnoga suda UN. Na marginama ovoga skupa šef Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak sastao se i s predsjednicom Europskog parlamenta, Maltežankom Robertom Metsolom – s kojom je, među ostalim, razgovarao i o potrebi jačanja sankcija protiv Rusije te već spomenutom pronalaženju pravnih mehanizama za korištenje međunarodnim sankcijama zamrznute ruske imovine. Ratovanje i saveznici
Dok se svjetskim medijima pronosi tekst američkog tjednika Time, koji po tko zna koji put razglaba navodna neslaganja političkog i vojnog vrha u Ukrajini – pa nanovo (temeljem anonimnih izvora) najavljuje smjene pojedinih generala, a Volodimira Zelenskog opisuje kao fantastu opsjednutog napadnim operacijama na račun ukrajinskog ljudstva i skromnih zaliha – bitno je manje prostora dobila prva veća antikorupcijska kampanja ukrajinskog ministra obrane Rustema Umerova. Naime, ukrajinsko Ministarstvo obrane krenulo je nasumice provoditi nadzor nad isplatama novčanih davanja i nagrada pripadnicima raznih vojnih postrojbi – pa je tako u Kijevskoj oblasti ustanovljeno preko 60 milijuna grivni (oko 1.66 milijuna USD) neopravdanih isplata. Vojnicima su, naime, isplaćivani dodaci i onda kada njihove postrojbe nisu bile u borbenim misijama (što je preduvjet za takve dodatne novce). Među ostalim, terenskim dodacima bili su nagrađivani pravnici, kadrovici, ekonomisti, djelatnici logistike i razno drugo osoblje koje je služilo daleko od prve crte. Naravno, takve provjere i korigiranje uočenih nepravilnosti predstavljaju tek mali dio opsežne lepeze mjera koje za borbu protiv korupcije traži EU, čijem se skorom otpočinjanju pregovora o članstvu Ukrajina žarko nada.
Do tada ostaje tek držanje borbenih linija i oslonac na vlastitu privredu (posebice vojnu industriju, gdje se u proizvodnji dronova bilježi niz zanimljivih noviteta), te saveznike. A među saveznicima je zasigurno i nama susjedna Slovenija – koja je Ukrajini već poslala tenkove i oklopnjake, a sada i određen broj svojih bespilotnih letjelica tipa Bramor C4EYE, proizvod poduzeća C-Astral iz Ajdovščine. Ta donacija je išla preko Vlade Republike Slovenije, a ako ništa drugo – dat će proizvođačima kako borbenu referencu za njihov sustav, tako i neprocjenjiva terenska iskustva s bojišta na kojem se trenutno oprobava sva bitna roba iz ovih proizvodnih kategorija čitavoga Zapada.
Što sa Slovačkom?
No dok Slovenija radi – postavilo se pitanje što s pomoći iz Slovačke? Naime, tamošnja je nova vlada najavila prestanak slanja vojne pomoći Ukrajini, što je gotovo trenutno postavilo i pitanje pojedinih tehnoloških projekata proizvodnje i slanja vojne tehnike – iz slovačkih tvornica, ali uz plaćanje nekih drugih EU država. Konkretno, riječ je bila o samohodnim haubicama Zuzana 2 – koje su u Slovačkoj za Ukrajinu naručile i do sada oko 97 milijuna USD platile Danska, Norveška i Njemačka. Kako izgleda, problem će se riješiti tako da ovaj posao Slovačka neće tretirati vojnom pomoći Ukrajini, već komercijalnom isporukom oružja na korist slovačkoj vojnoj industriji (pa makar tehnika na kraju i išla u Ukrajinu). Sličan problem predstavlja i rješavanje manjka pojedinih tipova sovjetskog naoružanja, posebno PZO projektila za sovjetske lansere – što je problem kojim se aktualno bave neke od istaknutih firmi američke vojne industrije. Radi se tu o kreiranju tzv. „FrankenSAM“ oružnih sustava – svojevrsnih Frankenstein-čudovišta sastavljenih od zapadnih raketa prilagođenih za ispaljivanje iz tih postojećih lansera iz starih zaliha ukrajinskog arsenala. Posebice se tu spominje kombiniranje lansera 9K37 Buk i raketa RIM-7 Sea Sparrow, te nekih lansera i radara sa zapadnim raketama AIM-9M Sidewinder. Dok sve to tek treba proraditi u praksi, Ukrajinu su razveselile i donacije 12 dronova iz Ministarstva unutarnjih poslova Litve za potrebe državne policije u Ukrajini, kao i 14 kamiona humanitarne pomoći iz Azerbajdžana. Pri ovoj donaciji, objavljenoj u ponedjeljak 30. listopada, radi se o tovaru s preko 555.000 metara kablova i žica za potrebe održavanja ukrajinskog energetskog sustava. Na to se uskoro očekuje još oko 7,6 milijuna USD robe za oporavak i obnovu – čime će ukupna pomoć iz Azerbajdžana ukupno dostići preko 33 milijuna USD.
Što daje Njemačka?
Za razliku od ovih konkretnih pošiljki pomoći, iz Njemačke se ovoga tjedna čulo tek da je u ponedjeljak 30. listopada započela obuka ukupno druge skupine ukrajinskih vojnika za korištenje protuzračnog sustava MIM-104 Patriot (61 polaznik obuke i 10 prevoditelja), dok se Nizozemska pohvalila početkom pregovora o međunarodnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Ujedno, od nizozemskog premijera Marka Ruttea moglo se čuti i da će obećani F-16 iz njegove države unutar iduća dva tjedna stići u Rumunjsku, gdje će u novom centru za obuku uskoro početi i razni specijalizirani tečajevi za njihove ukrajinske korisnike.
Za to vrijeme treba konstatirati kako nije bilo ništa od ruske varke o ilegalnom izvozu oružja doniranog Ukrajini na prostor Bliskog Istoka – posebno u ruke boraca palestinske organizacije Hamas u Izraelu. Dok se o tome pričalo iz ruski izvora i među njihovim saveznicima – takvim navodima nije bilo potvrde s terena. Dapače, čak je i izraelski veleposlanik u Moskvi Alexander Ben Zvi ustvrdio da Izrael nema informacija o tome da bi oružje prebačeno u Ukrajinu završilo u rukama Hamasa. I dok se početkom ovoga tjedna opet iz Moskve čulo kako 15 do 20 posto oružja isporučenog sa Zapada u Ukrajinu završava na crnom tržištu – ipak je bilo zanimljivo istodobno uočiti i jednu sasvim drugu temu. Naime, sam Vladimir Putin je krajem prošloga tjedna naložio raspravu o „problemu trgovine oružjem na teritoriju Ruske Federacije“, misleći na ilegalno oružje koje s njegove strane ukrajinskoga ratišta curi u Rusiju, i onda na tamošnje ilegalno tržište. Svima koji su ikad iole detaljnije promatrali bilo koji veći ratni sukob nisu promakla takva česta prelijevanja problema, koja to više pogađaju države koje su i same autoritarne – pa im građani i kriminalni slojevi nastoje skupljati naoružanje, ako ništa drugo, a ono za „zlu ne trebalo“. Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize
|
|
|
Post by kulinban on Nov 1, 2023 6:58:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 1, 2023 9:22:33 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 2, 2023 7:28:00 GMT
|
|