|
Post by kulinban on Jan 1, 2021 16:02:11 GMT
Uvoz vode i sokova smanjen za 15 posto, trgovinska razmjena nepovoljna
Uvoz vode i sokova u 2020. godini smanjen je za oko 25 miliona KM ili 15 posto, ali je vanjskotrgovinska razmjena BiH u ovom sektoru i dalje veoma nepovoljna i rezultirala je deficitom od oko 102 miliona KM.
Uslijed pandemije smanjen je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, pa se smanjenje uvoza i izvoza bilježi i kada je riječ o vodi i bezalkoholnim pićima.
– Za jedanaest mjeseci ove godine izvezeno je vode i sokova u ukupnoj vrijednosti od 43.457.000 KM, što je manje za 5.000.457 KM ili deset posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvoz iznosio 145.514.278 KM i manji je za 24.948.836 KM ili 15 posto – rekli su za Fenu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Vodu i sokove uglavnom uvozimo iz Srbije i EU (Hrvatska, Slovenija).
Vode i sokovi čine tri posto izvoza, dok u ukupnom uvozu udio sokova iznosi sedam posto ili 10.430.376 KM.
Voda je jedan od proizvoda koje BiH godinama uvozi u velikim količinama iako postoje značajni prirodni resursi da bi je i sama mogla proizvoditi mnogo više, pa i izvoziti. BiH je vodom najbogatija u regiji i spada među vodeće države u svijetu po količinama i čistoći vode, ali se taj resurs slabo koristi.
Stručnjaci često navode da je kvalitet vode u BiH daleko ispred one uvozne. Uvozimo, dakle, i pijemo vodu puno nižeg kvaliteta od one koja je svima nama nadohvat ruke.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 1, 2021 16:07:13 GMT
Bosna i Hercegovina uvezla piva za 102 miliona KM, a izvezla tek za 2,6 miliona | Da građani u BiH popiju znatnu količinu alkohola pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH o količini uvoza. Od početka godine uvezeno je za oko 95 miliona KM piva, 21,6 miliona KM vina, 19,4 miliona KM rakije, odnosno ukupno 142 miliona KM alkohola. Najviše je uvezeno piva (134.994.182 litra), vina (5.879.335 litara), rakije (3.469.503 litre) i likera (2.808.071 litar). Prema podacima UNO BiH ove godine je uvezeno manje alkohola nego lani. Prošle godine uz isti razdoblje je uvezeno 6 miliona litara više piva, dva miliona više vina, i milion više likera. Zanimljivo je da je najviše piva uvezeno iz Srbije, vina iz Sjeverne Makedonije, rakije iz Srbije i likera iz Hrvatske. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je ove godine uvezeno piva za 102 miliona KM piva, a izvezeno tek za 2,6 miliona. ( | Preuzeto sa: tuzlanski.ba/ekonomija/bosna-i-hercegovina-uvezla-piva-za-102-miliona-km-a-izvezla-tek-za-26-miliona/
|
|
|
Post by kulinban on Jan 6, 2021 20:19:03 GMT
Iz uvoza 78 posto hrane koju konzumiramo
Iz Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu 2019. godine izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti 189,4 miliona KM, što je manje za dva posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz tih proizvoda iznosi 724,1 milion KM, što ukazuje da je 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH iz uvoza – istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
U ukupnom obimu razmjene, kako je navela Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem, agroindustrijski sektor učestvuje samo 12 posto.
Kada je riječ o pivu, pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo nepunih dva posto. Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu piva u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta. Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40KM/hl u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva.
Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda u prvom kvartalu je njihov izvoz iznosio 40,6 miliona KM, dok je istovremeno vrijednost uvoza bila 75,5 miliona KM. Ukoliko se posmatra vrijednost u kg, razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira suficitom, međutim deficit se javlja kada se analizira vrijednost u KM. Naglašeno je da je potrebna supstitucija uvoza.
BiH je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama. Izvozimo više od 9.000 tona pilećeg mesa, a očekujemo povećanje izvoznih kapaciteta prije svega izvozom u EU. Ovi benefiti, smatraju u VTKBiH, trebali bi direktno uticati i na visine plata radnika u tom sektoru.
Sektor drvne industrije je jedini sektor privrede BiH koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše zastupljen u izvozu je namještaj (u prosjeku 37 posto), međutim još je visoko učešće proizvoda nižeg stupnja prerade (rezana građa, ogrijevno drvo, trupci). Opredjeljenje drvne industrije je viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta.
Naglašeno je i da BiH ima dugu tradiciju u proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, te da su tokom više decenija, kompanije u automobilskoj industriji razvile snažnu tehnološku bazu za proizvodnju visoko sofisticiranih automobilskih dijelova i danas izvoze više od 90 posto svojih proizvoda, prvenstveno na tržište EU.
U VTKBiH danas su predstavljeni podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prva tri mjeseca ove godine.
Oznake:
|
|
|
Post by kulinban on Feb 21, 2022 13:28:39 GMT
BiH ruši sve rekorde u uvozu vode koje imamo u izobilju
Na uvoz vode tokom prošle godine potrošili smo čak 185 miliona maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Na uvoz vode tokom prošle godine potrošili smo čak 185 miliona maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Kako je za "Nezavisne novine" potvrđeno iz UIO BiH, godinu ranije smo uvezli znatno manje vode, odnosno u vrijednosti od 146.096.883 marke, a 2019. godine 171.176.101 KM. Stručnjaci ističu da je jedan od razloga ovih brojki i opšti trend rasta cijena, pa je, kako kažu, očekivano vrijednost iste količine veća, ali je, naglašavaju, svejedno ovaj podatak poražavajući jer turizam se još nije vratio na pretpandemijski nivo i to znači da su kupci ove uvezene vode dominantno naši građani. "Ni ljetna sezona nije bila tako vanredno duga i sušna da objasni znatno povećanje ukupne potrošnje vode. Jednostavno se nastavlja potpuno besmislen odliv novca iz BiH za uvozne proizvode za koje imamo domaću alternativu višeg ili barem jednakog kvaliteta, a voda je vjerovatno najekstremniji primjer", rekao je za ekonomski analitičar Igor Gavran. Prema njegovim riječima, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti ovaj uvoz ako naši građani shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvalitetu. "Naravno, podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje uslova poslovanja i sve ostale mjere podrške, koje vlasti ne pružaju, bi mogle pomoći, ali na kraju potrošač sam odlučuje koji će proizvod kupiti i nikakve mjere nisu dovoljne ako će on opet izabrati stranu vodu umjesto domaće", pojasnio je Gavran. I Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, smatra da je poražavajuće to što uvozimo tolike količine vode. "Količinama i cijenom vode možemo da zauzmemo značajno mjesto i na stranim tržištima, a i pored toga, svijest potrošača nije dovoljno izražena kada je u pitanju značaj kupovine domaćih proizvoda. Voda je naše prirodno bogatstvo te apsolutno imamo potencijal i za strano tržište", rekao je Blagojević. Kako je naglasio, intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda mogli bismo da prevaziđemo probleme s kojima se suočavamo. "Kada jačamo domaću privredu, onda vlastitim kapacitetima možemo da odgovorimo na poremećaje na tržištu koji se odražavaju na nas. Dakle, kad imamo snažniju privredu, takvi poremećaji bi se manje odrazili na nas. A domaću privredu možemo razvijati i kupovinom domaćih proizvoda", naglasio je Blagojević. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše vode smo prošle godine uvezli iz zemalja u regionu: Srbije, Hrvatske i Slovenije. Kako je potvrđeno za "Nezavisne novine", na spisku su i brojne druge zemlje, kao što su, između ostalih, Italija, Francuska, Njemačka, Turska, Norveška te Velika Britanija. Vodu smo, prema zvaničnim podacima, uvozili i iz Bugarske, Španije, Belgije, Litvanije, Saudijske Arabije, Mađarske, Austrije, Rumunije, Poljske, Nizozemske pa čak i Tajvana i Vijetnama itd. Godina Vrijednost
2021. 184.946.359 KM
2020. 146.096.883 KM
2019. 171.176.101 KM
2018. 154.382.889 KM
2017. 143.845.112 KM
|
|
|
Post by kulinban on Mar 21, 2022 9:57:46 GMT
Sarajevska Drina, nekada zaštitni znak fabrike u BiH, sada se proizvodi u Poljskoj
Bile su to nekada cigarete koje je pušio najveći broj ljudi u BiH, a Drina je bila poznata i van naših granica. Proizvodila se u našoj zemlji, ali to već neko vrijeme nije slučaj.
Naime, kako su to pojedini korisnici i primijetili, legendarna Drina sada se proizvodi u Poljskoj. Proizvodi je British American Tobacco, koji je 2016. godine preuzeo Fabriku duhana Sarajevo, a na bh. tržište ovaj, nekada domaći, proizvod uvozi TDR d.o.o. Sarajevo.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 27, 2022 13:11:37 GMT
Građani Bosne i Hercegovine prošle godine popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja20.02.2022. Uvoz vode u Bosnu i Hercegovinu iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je u našu zemlju uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda. Kako su za Klix.ba kazali iz Vanjskotrgovinske komore BiH, to je za 21,4 posto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM. Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM. Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM. "Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 posto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 posto", kazali su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH. U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz Bosne i Hercegovine izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM. Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo. Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM. Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka. Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza.
|
|
|
Post by kulinban on Jun 1, 2022 14:21:25 GMT
BiH uvozi gotovo 40 miliona maraka jestivog ulja, a izvozi pola miliona
Bosna i Hercegovina lani je uvezla suncokretovog ulja u vrijednosti 39.365.312 maraka, a izvezla 538.855 maraka, potvrdili su Feni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Iz Ministarstva podsjećaju kako u FBiH nema proizvođača ulja, dok na državnom nivou postoji samo jedan proizvođač, odnosno “Bimal” Brčko.
Govoreći o nestašici i povećanju cijena, istakli su kako na to mogu uticati globalni poremećaji cijena i nedostatak određenih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu, a ukoliko o njihovom uvozu u većoj mjeri ovisi Bosna i Hercegovina.
Još su dodali da na nestašicu i povećanje djelimično, i na kraće razdoblje, može uticati i gomilanje zaliha proizvoda.
Kada je u pitanju nekontrolisan rast cijena, iz Ministarstva naglašavaju kako je Vlada FBiH pri Federalnom ministarstvu trgovine imenovala Vijeće za praćenje cijena u Federaciji BiH, koga čini više institucija i organizacija.
“Nadležnost Vijeća je, pored ostalog, praćenje rasta cijena u svrhu procjene potrebe propisivanja mjera neposredne kontrole cijena, uticaj cijena na standard građana, analiza kretanja cijena, davanje mišljenja na djelovanje mjera ekonomske politike i predlaganje mjera neposredne kontrole cijena ukoliko je indeks potrošačkih cijena veći od 5 posto, a sve u skladu sa Zakonom o kontroli cijena u Federaciji BiH i njihovim podzakonskim aktima”, zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. (Fena)
|
|
|
Post by kulinban on Nov 10, 2023 6:24:16 GMT
Za deset mjeseci u BiH uvezen 51 milion litara vode, izvoz kao i inače manji
Za deset mjeseci ove godine uvezli smo 51,3 miliona litara vode, što znači da će uvoz biti isti ili čak veći u odnosu na 2022. godinu kada smo uvezli 55 miliona litara vode. Ovaj podatak građane BiH uvijek iznova iznenadi s obzirom na to da je naša zemlja bogata vodom i ima ogromne resurse prirodne izvorske vode.
Međutim, analitičari ističu da proizvođači van naše države mnogo više novca ulažu u brendiranje i reklamiranje te se njihova voda bolje pozicionira i na našem tržištu.
Kada je riječ o izvozu vode on je tradicionalno manji od uvoza te smo izvezli 43,5 miliona litara vode.
Podatak koji je interesantan je očita razlika u "vrijednosti" vode kada je riječ o usporedbi uvoza i izvoza pa je tako vrijednost uvezene vode za deset mjeseci iznosila 29,3 miliona KM, dok je izvoz vrijedan 6,5 miliona KM.
Najviše vode smo uvezli u Republiku Srbiju i to 30,5 miliona litara, dok smo najviše izvezli u Republiku Hrvatske, odnosno 39,7 miliona litara.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da smo za deset mjeseci 2022. godine uvezli 133,7 miliona kilograma sokova i alkoholnih pića u vrijednosti od 192,7 miliona KM.
Kako su nam objasnili zbog viskoznosi i sastava napitaka, koji uključuje i šećer, kao mjerna jedinica se koristi kilogram.
Ukupno smo izvezli nešto više od 49 miliona kilograma sokova i alkohola u vrijednosti od 40,8 miliona KM.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 19, 2023 7:18:32 GMT
BiH tone pod teretom rekordnog uvoza, domaći proizvođači gube bitku
Bosna i Hercegovina bilježi rekord u uvozu vode za prvih 11 mjeseci ove godine, sa podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH koji otkrivaju da je potrošeno čak 242 miliona maraka. Ovaj iznos predstavlja povećanje od preko 32,5 miliona maraka u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima UIO BiH, zemlja najviše uvozi vodu iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke. Dok se izvoz vode iz BiH povećao za 8,1 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, iznoseći 51.441.410 KM, najviše vode izvezeno je u Hrvatsku, Makedoniju i Sloveniju.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ovo povećanje može biti rezultat inflacije, klimatskih uslova i uspješne turističke sezone. Međutim, upozorava da je ovakav trend ekonomski nepovoljan, nazivajući ga “ekonomskim samoubistvom”. Gavran smatra da kupci snose odgovornost za ovaj tragičan trend, ističući da bi trebalo podržavati domaće proizvode, posebno kada su kvalitet i cijena slični ili bolji od uvoznih proizvoda. “Poražavajuće je što trošimo značajna sredstva na uvoz strane vode, iako imamo obilje izvora pitke vode kod nas”, kaže Dejan Rauš, portparol Privredne komore Republike Srpske. Rauš ukazuje na potrebu promjene stavova potrošača kako bi podržali domaće proizvode i time doprineli jačanju domaće privrede. U posljednjih nekoliko godina, trend rasta uvoza vode ukazuje na potrebu da vlasti BiH preduzmu mjere za podršku domaćim firmama, poboljšaju konkurenciju i osiguraju stroge kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, uključujući i vodu. Ipak, ključna uloga ostaje kod kupaca, koji mogu uticati na smanjenje uvoza podržavajući domaće proizvode i brendove.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 3, 2024 14:16:26 GMT
Koliko je svaki parlamentarac naplatio u 2023. godini
Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u prošloj su godini usvojili deset zakona, imali nepunih 40 inicijativa, a njihov rad koštao je oko četiri miliona KM samo za 11 mjeseci 2023. godine.
Prema podacima koje smo dobili iz bh. Parlamenta, za 11 mjeseci (decembar će biti isplaćen u januaru) na primanja državnih parlamentaraca potrošeno je više od 3,7 miliona KM. Radi se o parlamentarcima koji su zasnovali radni odnos u Parlamentu. Njihova primanja kreću se od oko 6.400 KM do oko 7.700 KM mjesečno, a obuhvataju plaću, topli obrok, paušal od 900 KM, naknade za odvojeni život, prijevoz.
Nadalje, tu ulazi i regres za godišnji odmor u iznosu od 450 KM, zatim dio parlamentaraca je dobilo od 1.000 KM do 7.000 KM za nešto što se zove obilazak izborne baze, tri su dobila jednokratnu pomoć u iznosu od 2.994 KM, a dva su ostvarila pravo na otpremnine zbog odlaska u penziju, i to Zlatko Miletić (35.607 KM) iz Za nove generacije, te Ljubica Miljanović iz SNSD-a (36.010 KM) koja se javila za riječ samo na jednoj od 23 održane sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH u ovoj godini.
Poređenja radi, regres zastupnika i delegata iznosi skoro koliko i minimalna penzija u FBiH, a njihov paušal vrijedi koliko cijela plaća velikog broja radnika u realnom sektoru.
Naravno, ove visoke plaće i naknade dobili su i za april kada su parlamentarci stranaka iz RS-a napustili sjednicu Zastupničkog doma koja je potom morala biti prekinuta. Primanja iz državnog budžeta državni zastupnici iz RS-a nisu odbijali ni kada su u septembru održali sastanak s kojeg su zaprijetili (još jednom) blokadom institucija Bosne i Hercegovine.
Primanja su svi dobili i za oktobar kada je otkazana sjednica Zastupničkog doma zbog “svađe” partnera iz “Trojke” (SDP, Naša stranka i NiP) i SNSD-a, stranaka koje s HDZ-om čine vlast.
Treba napomenuti da parlamentarci od aprila dobijaju veće plaće i paušale nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine povećalo osnovicu za njihov obračun.
Mimo ovih primanja bilo je i drogih troškova parlamentaraca. Na ime dnevnica, upotrebe vlastitog vozila na službenom putu i troškova za dolazak na sjednice dato je skoro 103.000 KM iz budžeta za 11 mjeseci. Najveći iznos dnevnica bio je za Denisa Zvizdića (NiP), koji je član kolegija Zastupničkog doma (oko 4.000 KM), te za zastupnicu HDZ-a Darijanu Filipović (blizu 4.000 KM) koja se na tek dvije sjednice javljala za riječ.
Također, iz budžeta je dato i skoro 188.000 KM za paušale četiri zastupnika koji nisu profesionalizirali svoj status u Parlamentu BiH, te za isplatu razlike plaća firmama u kojima su parlamentarci bili ili još jesu zaposleni.
Svi ovi podaci sabrani su iz tabela koje smo dobili na upit o primanjima svakog od pojedinog zastupnika i delegata od početka godine. U nastavku dajemo pregled primanja za svakog od zastupnika i delegata, za 11 mjeseci zbirno.
Kemal Ademović (NiP) – 64.684 KM Darko Babalj (SDS) – 72.410 KM Aida Baručija (Bh. inicijativa-Kasumović Fuad) – 79.507 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Zlatan Begić (DF) – 75.775 KM Branislav Borenović (PDP) – 71.850 KM Mladen Bosić (SDS) – 74.565 KM Ilija Cvitanović (HDZ 1990) – 69.427 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Šefik Džaferović (SDA) – 66.771 KM Šemsudin Dedić (SDA) – 50.230 KM Rejhana Dervišević (SDP) – 81.920 KM Milan Dunović (DF) – 60.392 KM Darijana Filipović (HDZ) – 76.872 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Vlatko Glavaš (DF) – 75.287 KM Nenad Grković (Za pravdu i red) – 71.178 KM Jasmin Imamović (SDP) – 81.377 KM Mia Karamehić-Abazović (NiP) – 66.597 KM Safet Kešo (SDA) – 74.551 KM Predrag Kožul (HDZ) – 84.491 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Milorad Kojić (SNSD) – 66.283 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Predrag Kojović (Naša stranka) – 68.912 KM Radovan Kovačević (SNSD) – 68.912 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Saša Magazinović (SDP) – 71.042 KM Nermin Mandra (SDA) – 73.852 KM Slavko Matić (HDZ) – 76.133 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Amor Mašović (SDA) – 75.918 KM Šemsudin Mehmedović (Klub SDA) – 81.033 KM Zlatko Miletić (Za nove generacije) – 109.994 KM u šta je uključena otpremnina Ljubica Miljanović (SNSD) – 115.998 KM u šta je uključena otpremnina Albin Muslić (SDP) – 80.305 KM Želimir Nešković (SDS) – 67.890 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Snježana Novaković-Bursać (SNSD) – 61.174 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Sredoje Nović (SNSD) – 79.683 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Nihad Omerović (NiP) – 78.437 KM Mira Pekić (PDP) – 77.042 KM Marina Pendeš (HDZ) – 84.432 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Obren Petrović (SNSD) – 83.057 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Nebojša Radmanović (SNSD) – 80.733 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Edin Ramić (SDA) – 51.787 KM Ermina Salkičević-Dizdarević (SDP) – 64.499 KM Džemal Smajić (Stranka za BiH) – 59.191 KM Safet Softić (SDA) – 64.879 KM Čedomir Stojanović (Demos) – 79.027 KM Sanja Vulić (SNSD) – 75.115 KM Denis Zvizdić (NiP) – 76.557 KM Šerif Špago (SDA) – 78.001 KM Nikola Špirić (SNSD) – 84.285 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Dženan Đonlagić (DF) – 63.132 KM Zdenko Ćosić (HDZ) – 62.834 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Sabina Ćudić (Naša stranka) – 71.831 KM Midhat Čaušević (SDA) – 74.013 KM Marinko Čavara (HDZ) – 66.092 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze Dragan Čović (HDZ) – 85.910 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
crna-hronika.info/koliko-je-svaki-parlamentarac-naplatio-u-2023-godini/572752
|
|
|
Post by kulinban on Feb 26, 2024 12:13:06 GMT
Kako se u Parlamentu BiH zarađuje mimo plate i ko prednjači?
Mediji u BiH objavljivali su koje su to institucije koje su svojim zaposlenim isplatile stotine hiljada maraka na naknade koje nemaju karakter plate.
Ovaj put svjetlo se baca na pojedinačne iznose, koji su nas godišnje koštali čak i do 14.000 KM po zaposlenom.
U Centralnoj harmonizacijskoj jedinici pri Ministarstvu finansija BiH, direktor Vladimir Stanković je mimo plate naplatio još 14.529 KM, od čega više od 8.000 po osnovu smještaja, 2.000 za dnevnice za putovanja, te nepunih 5.000 KM u koloni gdje piše “Dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe i komisije”.
Stručni savjetnik za razvoj sistema interne revizije Snežana Beatović dobila je 11.102 KM, sve u vidu dodatka na platu.
U Generalnom sekretarijatu Savjeta ministra su posebna priča po potrošnji. Recimo, vozač Josip Bešlić je zaradio mimo plate još 14.623 KM u prošloj godini. Kako se navodi u odgovoru na poslaničko pitanje Šemsudina Mehmedovića, Bešliću je samo po osnovu prekovremenih radnih sati isplaćeno više od 7.000 KM. Logično, po osnovu dnevnica je dobio više od 4.500 KM.
Mimo njega, po ukupnom iznosu se izdvaja takođe još jedan vozač – kurir, Elvedin Islamović, kome je isplaćeno 11.474 KM. Generalni sekretar Savjeta ministara Robert Vidović je mimo plate zaradio 10.170 KM, a predsjedavajuća Borjana Krišto 11.810 KM, od čega više od 8.000 za smještaj u Sarajevu i još 3.600 kao dnevnice za službena putovanja.
Generalni sekretarijat je ukupno za naknade svojih zaposlenih u 2023. godini potrošio 154.617 KM.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je tokom 2023. mimo plate uzeo još 5.789 KM za dnevnice za službena putovanja.
Savjetnik ministra (imena se ne navode) je državu koštao 3.580 KM, od čega za smještaj 3.307 KM.
Pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj je dobio ukupno 7.558 KM mimo plate. Od toga je više od 6.300 KM po osnovnu smještaja i života odvojenog od porodice, a 1.000 KM za putovanja.
Stručni savjetnik za bilateralne trgovinske odnose je dobio 5.197 maraka. Zamjenica ministra takođe drži korak, dobila je 5.823 marke, od čega svaku marku na osnovu dnevnica za službena putovanja. Pomoćniku ministra za pravne poslove je isplaćeno 5.266 KM za smještaj ili odvojen život. Jedan od savjetnika ministra je uspio da navuče čak na 8.000 KM – 6.900 za smještaj i 1.000 KM stimulacije.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH mimo plata potrošili su više od 111.000 KM. Najveći pojedinačni iznosi isplaćeni su ministru Sevlidu Hurtiću (8.358 KM) i njegovom vozaču Selveru Salihoviću (8.886 KM).
Ne zaostaje mnogo ni pomoćnik ministra Željka Marković Sekulić sa 8.040 maraka, te savjetnica ministra Anita Hodžić sa nepunih 5.800 KM. I ostali savjetnici prešli su 4.000 maraka.
Šef ministrovog kabineta Jasmin Handžić mimo plate zaradio je još 5.177 KM, većinu za dnevnice na putovanjima.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 26, 2024 12:45:53 GMT
Rast broja vozila u Sarajevu drastično veći od rasta broja stanovnika: Donosimo pregled po općinama
Stopa rasta broja vozila u Kantonu Sarajevo je značajno veća od stope rasta broja stanovnika u ovom kantonu. To je najvidljivije u saobraćajnim gužvama za koje stručnjaci navode da su rješive poboljšanjem javnog prijevoza, ali i drugim mjerama.
Od 2013. godine, kada je proveden posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo je bilo 413.034 stanovnika dok je 2021. bilo 419.918 stanovnika. To znači da je broj stanovnika u periodu od 2013. do 2021. porastao za 6.325 ili 1,53 posto. S druge strane, prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), 2013. je bilo 98.490 registrovanih vozila dok je 2021. bilo 158.307 registrovanih vozila. To znači da je broj vozila u periodu od 2013. do 2021. porastao za čak 59.817 ili 60,7 posto. Godišnja stopa rasta broja vozila u Kantonu Sarajevo iznosi 6,55 posto.
Pregled po općinama
U svim sarajevskim općinama, pa i u onima u kojima se u navedenom periodu smanjio broj stanovnika, povećao se broj vozila. Najveći rast broja vozila od 2013. do 2021. bio je u Hadžićima i Vogošći - iznosio je 86 posto. Naime, taj broj je 2013. u Hadžićima iznosio 5.118 vozila dok je 2021. iznosio 9.521. S druge strane je u Hadžićima u navedenom periodu smanjen broj stanovnika za 683 ili 2,86 posto. Broj vozila u Vogošći je 2013. iznosio 5.839 dok je 2021. iznosio 10.411. S druge strane je u Vogošći u navedenom periodu povećan broj stanovnika za 2.744 ili 10,42 posto. Broj vozila u Ilijašu je 2013. iznosio 4.054 dok je 2021. iznosio 7.241, što je rast za 3.187 ili 78,6 posto. S druge stane je u Ilijašu u navedenom periodu povećan broj stanovnika za 1.113 ili 5,68 posto. Broj vozila u Novom Gradu je 2013. iznosio 23.922 dok je 2021. iznosio 42.003, što je rast za 18.081 ili 75,5 posto. S druge strane je u Novom Gradu u navedenom periodu povećan broj stanovnika za 3.837 ili 3,24 posto. Broj vozila u općini Ilidža je 2013. iznosio 15.739 dok je 2021. iznosio 26.955, što je rast za 11.216 ili 72,9 posto. S druge strane je u općini Ilidža u navedenom periodu povećan broj stanovnika za 4.066 ili 6,01 posto. Broj vozila u Trnovu je 2013. iznosio 603 dok je 2021. iznosio 978, što je rast za 375 ili 62,1 posto. S druge strane je u Trnovu u navedenom periodu povećan broj stanovnika za 137 ili 9,12 posto. Broj vozila u Novom Sarajevu je 2013. iznosio 16.268 dok je 2021. 24.312, što je rast za 8.044 ili 49,4 posto. S druge strane je u Novom Sarajevu u navedenom periodu smanjen broj stanovnika za 1.503 ili 2,32 posto. Broj vozila u Centru je 2013. iznosio 17.635 dok je 2021. iznosio 24.934, što je rast za 7.299 ili 41,3 posto. S druge strane u Centru u navedenom periodu smanjen broj stanovnika za 2.340 ili 4,24 posto. Broj vozila u Starom Gradu je 2013. iznosio 9.312 dok je 2021. iznosio 11.952, što je rast za 2.640 ili 28,3 posto. S druge strane je u Starom Gradu u navedenom periodu smanjen broj stanovnika za 2.412 ili 6,52 posto.
Osim registrovanih vozila, tu su i neregistrovana vozila, vozila onih koji iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine i inostranstva dolaze u Kanton Sarajevo, kao i vozila koja su u tranzitu kroz Kanton Sarajevo.
Rješenja za saobraćajne gužve
Stručnjaci smatraju da će se saobraćajne gužve dijelom ublažiti izgradnjom saobraćajnica poput Prve transverzale, Južne longitudinale i gradskog autoputa te izgradnjom parkinga.
Međutim, jednako značajno, ako ne i značajnije od izgradnje saobraćajnica, jeste poboljšanje javnog prijevoza te biciklističke infrastrukture. Očekuje se da će se time smanjiti potreba za korištenjem ličnih vozila. Na to je u intervjuu za Klix.ba ukazala i direktorica Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Belma Barlov.
"Najpotrebnije je napraviti kvalitetan javni prijevoz i potrebnu infrastrukturu. Sarajevo je longitudinalni grad u kojem se teško razvijati u širinu. Zbog toga je potreban linijski saobraćaj", kazala je Barlov.
Nadalje, tu su i druge mjere za demotivisanje korištenja vozila, među kojima je veća naplata parkinga i rast same cijene parkinga.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2024 11:10:29 GMT
Ovo su rudnici koji duguju državi za doprinose a koje i dalje ne uplaćuju jer im je to omogućila...
Zakonom je propisano da se u Federaciji BiH doprinosi plaćaju sa isplatom plaće, međutim tako nije u na terenu. Postoje državne kompanije koje ne uplaćuju doprinose uposlenicima nego recimo kod odlaska u penziju se uvezuje staž i to uglavnom plaća Vlada Federacije BiH.
Takva situacija je na primjer u rudnicima.
- Shodno zaključcima Vlade Federacije BiH, Porezna uprava Federacije BiH ne provodi postupke prinudne naplate prema rudnicima. Podsjećamo da je Vlada Federacije BiH zaključkom od 29.12.2023. godine produžila obustavu svih aktivnosti naplate javnih prihoda do 31.12.2024. godine prema Rudniku mrkog uglja Đurđevik, RMU Gračanica Gornji Vakuf - Uskoplje, Rudniku uglja Kreka Tuzla, RMU Kakanj, Rudniku mrkog uglja Zenica, Breza, RMU Abid Lolić, RMU Banovići, kojima je izdala rješenje, odnosno ističe rok o naplati poreznih obaveza - navode za Faktor iz Porezne uprave FBiH.
Dodaju da je na dan 31.12.2023. godine dug RMU Zenica iznosio je 144.828.414,48 KM, RMU Breza 120.374.109,65 KM, a poreznog obveznika RMU Kakanj 94.579.473,92 KM.
- Prema službenim evidencijama Kantonalnog poreznog ureda Zenica navedeni porezni obveznici ne plaćaju tekuće obaveze - naveli su iz PU FBiH.
Na području Tuzlanskog kantona prema službenim evidencijama Kantonalnog poreznog ureda Tuzla, RMU Đurđevik ima dug od 2.297.412,92 KM, od 2005. godine redovno izmiruje svoje obaveze. Rudnik uglja Kreka Tuzla duguje 155.787.048,23 KM i ne izmiruje tekuće obaveze za poreze i doprinose.
Prema službenim evidencijama Kantonalnog poreznog ureda Novi Travnik porezni obveznik RMU Abid Lolić Travnik-Bila ima dug u iznosu 47.222.550,48 KM i ne izmiruje redovno tekuće obaveze.
Na području Zapadnohercegovačkog kantona prema službenim evidencijama Kantonalnog poreznog ureda Ljubuški posluju dva rudnika, Rudnici boksita Posušje čiji dug u prisilnoj naplati iznosi 250.000,00 KM, a koji se sastoji od troškova prinudne naplate i kamate. Trenutno plaćuju tekuće obaveze.
- Rudnici Boskita d.o.o. Široki Brijeg imaju dug u iznosu 650.000 KM i prema informacijama menadžmenta i osnivača Vlade Zapadnohercegovačkog kantona najvjerovatnije ide u stečaj. Svi transakcijski računi su blokirani.
Na području Unsko-sanskog kantona postoje tri porezna dužnika-rudnika i nijedan nije u državnom vlasništvu. Rudnik Boksita Bosanska Krupa ima dug u prinudnoj naplati u iznosu 575.615,10 KM. Navedeni porezni obveznik ne plaća tekuće obaveze. Rudnk Mangana Bužim, ima dug u prinudnoj naplati u iznosu 1.227.125,61 KM a koji ne plaća tekuće obaveze. Rudnik mrkog uglja Sanski Most je u stečaju i njegov dug u prinudnoj naplati iznosi 464.627,40 KM - rečeno nam je u Poreznoj upravi FBiH.
Faktor
|
|
|
Post by kulinban on Feb 29, 2024 9:03:11 GMT
Najbogatiji Bosanac i Dita žele jaku Slobodu, dvojac bez kormilara Berbić i Ilić se protive projektu?
Dugoočekivana Skupština OKK Sloboda na kojoj bi se trebalo razmatrati ulazak Senada Džambića najbogatijeg Bosanca u klub sa svojim kompanijama Bingo i fabrika detrdženata Dita koja je dio korporacije ovog biznismena, otkazana je zbog nedostatka kvoruma.
Zašto? Prema saznanjima interes postoji i sa jedne i druge strane, svima je u cilju da Mejdan bude ispunjen do posljednjeg mjesta, da igra Sloboda Dita za koju su mnogi ljubitelji košarke vezani, igra značajnu ulogu u prvenstvu BiH, bori se za trofeje, te se na koncu okuša i kao ABA ligaš. Jer, Džambićevi epiteti i njegovih saradnika su najveći mogući…
Prema saznanjima kočnica u svemu su još lokalni moćnik i prvi čovjek njegove tvorevine-igračke OKK Sloboda Aid Berbić i satelit SDP-a Slađan Ilić.
Navodno, u svemu tome ne vide sebe? Dakle, dvojcu bez kormilara nije stalo do razvoja sporta u Tuzli, koji je zadnjih nekoliko godina u velikom padu, jer oni znaju da sa ulaskom privatnog kapitala klub neće biti igračka, prvi redovi rezervisani za stranačke poslušnike i jurišnike iz Javnih preduzeća.
vidiportal.ba/najbogatiji-bosanac-i-dita-zele-jaku-slobodu-dvojac-bez-kormilara-berbic-i-ilic-se-protive-projektu/
|
|