Post by kulinban on Dec 28, 2020 12:38:40 GMT
IZVOR: knjiga Šefik Bešlagić-Leksikon stećaka (od strane 113 -
Banović Trtiša – lokalitet: Torič kod sela Lepenice, okolina Rogatice
Banović Božičko – lokalietet Banović Selo, okolina Banovića
Hlapac, Bogdan i Rajko se navode u tekstu kao oni koji su postavili
spomenik
Batalo – lokalitet: područje sela Turbe, okolina Travnika. U mjestu Crkvini je inače
bio mauzolej tepčije Batala, visokog dostojanstvenika bosanskog kraljevskog
dvora, ranga vojvode, često spominjanog u bosanskim poveljama
Radomil dijak, koji se navodi u natpisu, da je pisao na stećku
Batić Mirković – lokalitet selo Kopošići, okolina Ilijaša, bio je knez bosanski
Vukava - ime gospođe u posljednjem dijelu teksta na stećku, kojim se
saopštava da mu je ona zajedno sa njegovim bližnjim postavila spomenik (BILIG)
Bilić Radojica – lokalitet Staro Selo kod Donjeg Vakufa. Natpis počinje
Invokacijom „U ime oca i sina....“Iza toga se kaže da je to spomenik (SE KAMI)
Radojice Bilića
Veseoko Kukulamović – ime onog ko je pisao natpis –navedeno na
završetku
Batričević Vuk – lokalitet selo Trnavica, okolina Bileće.
Jelica – nevedeno ime njegove žene
Vučina – ime sina koji je podigao spomenik ocu i materi
Bogčinić Radoje– lokalitet Ploče, selo Opličići, blizu Stoca.
Grubač – poznati „kovač“ čije je ime koje navedeno da je spomenik „sjekao“
Bogdanić Poznanj – lokalitet Prelimovo polje, Gleđevci selo, okolina Ljubinja.
Bogdanić Vladoje – lokalitet Lovreč kod Imotskog, ne zna se da li je imao kakve
veze sa Bogadanićima iz Prelimovog polja
Bogdanić Vlkoje – lokalitet Mramor iznad zaseoka Bekavci, okolina Imotskog.
Kovač Jurina – ime saopšteno na kraju kao onoga ko je uklesao natpis
Radmilo – navedeno ime u natpisu za koje se kaže da je „Vlkoje sin
Radmilov“ Bešlagić navodi da postoji podatak da su se Bogdanići iz Lovreća,
bježeći od Turaka naselili na Hvaru, gdje i danas žive.
Bogosalić Hotin– lokalitet selo Lipovice, okolina Lopara.
Radovan i Radovin – imena sa natpisa za koja se kaže da su njegova dva
sina koja su postavila spomenik
Boljunović Bogavac Tarah – lokalitet Boljuni kod Stoca, kao jedan od nekoliko
najvećih i najznačajnijih nekropola sa 269 stećaka.
Grubač – u natpisu navedeno ime onoga ko je spomenik sjekao
Bešlagić navodi da se iz podataka u dubrovački arhivima vidi da je nekropola u
Boljunima pripadala donjovlaškom plemenu Boljuna koje je 1477. godine imalo
Miliša Tarakovića, katunara, a koji je vjerovatno sin Bogavca Taraha.Tako
nam ovaj natpis, nastavlja Bešlagić, otkriva osnivača ugledne vlaške porodice
Boljunovića.
Borovičić Breško – lokalitet Han-Pobrdica, Masline kod Stoca.
Božićković Dobrilo – lokalitet Staro Slano, okolina Trebinja.
Radoje brat i Plavac sinovac su navedeni u natpisu stećka da “leže s
pokojnikom”
Ivko Obradović ime koje se na kraju navodi da je sve to pisao.
Bešlagić kaže da postoji dokumenat Dubrovačkog arhiva koji spominje nekog
Milac Božićkovića 1380.g. da je primljen za dubrovačkog građanina, pa se
pretpostavlja da su Milac i Dobrilo iz iste porodice Božićković.
Bešlagić dalje navodi i da je ovdje spomenuti pisar Obradović vjerovatno sin
Obrada Krajkovića pisara drugog natpisa iz Starog Slanog, koji se odnosi na
Dobrila Pribilovića
Brajanović Zagorac - selo Podubovac, okolina Bileće.
Brajković Bratmio - zaseok Peljave, okolina Lopara. Tekst kaže da je bio unuk
Boljerada a da je spomenik svome ocu podigao njegov najmlađi sin
Bartol te se poručuje i proklinje: “ko će si BILIG pogubiti pogubi ga Bog”
Branković MAHMUT - Petovo polje u Brankovićima, okolina Rogatice. Ovaj lijepo
klesan i bogato ukrašen NIŠAN-OBELISK je prenesen u Zemaljski muzej u Sarajevu
Bratosalić Miloš - selo Piperi, okolina Lopara. Nadgrobnik (BILIG) postavili su
njegovi sinovi Pribisav, Pribil, Radiš, Miliša i Vuk. Po Bešlagiću ovi
pokopani Bratosalići su bili vlastela u Visorima, obližnje selo, koje je u staroj Bosni
bilo sjedište istoimene župe, koju su Turci, po osvajanju Bosne, pretvorili u nahiju
sa istim imenom.
Crjepović Vukosav – selo Ljubljenica, područje Hodova, okolina Stoca. Komentar
Bešlagića:”Ovaj natpis nam otkriva novu ličnost, vjerovatno nekog uglednijeg
Vlaha ili nižeg vlastelina, o kome nemamo nikakvih podataka. Po obliku
većine slova, kao i po obradi stećka i njegovih reljefa, ovaj natpis vjerovatno potječe
iz 15.vijeka.
Crnač – selo Crnač, okolina Trebinja. U natpisu se kaže da je to nadgrobni
spomenik matere Polete, Drusana i Dražete koji je postavljen u dane
slavnoga kneza Hramka. Za kneza Hramka se misli da je bio vrlo ugledna
ličnost svog vremena, uglednija od župana Grda i Pribilše. Prema osobinama nekih
slova, posebno onih koja su slična Grdovom natpisu, smatra se da ovaj natpis
potječe između 1177. i 1200.godine, te ako se uzme da je ploča sa natpisom iz
Crnča stećak, i da je tačno datiran, onda proizlazi da ovaj nadgrobnik predstavlja
drugi najstariji datirani stećak uopšte.
Crnić Milac - selo Pargani, okolina Zvornika.
Kulduk je ime navedeno za lice koje je pisalo natpis.
Crničanin Milutin – selo Humsko, okolina Foče. Navedeno je da je bio “gost”,
zvanje koje su nosili visoki dostojanstvenici heretičke Crkve bosanske. Reljefni
motivi štapa i knjige smatraju se simbolima svešteničkog zvanja, te se općenito
smatra da je Milutin bio visoki sveštenik Crkve bosanske. U samom natpisu se
najprije priziva Sveto trojstvo a potom saopštava da je to spomenik (BILIG)
gospodina gosta Milutina Crničanina.
Čihorić Polihranija – Polihranija je monaško ime Radače Čihorić, kćerke
uglednog vlastelina humskog Miltjena Draživojevića, a žene humskog
vlastelina Nenca Čihorića koji se kao župan Popova spominje 1336-1375.
Natpis navodi da je spomenik postavio njezin sin Dabiživ
Divac – brdo iznad sela Mršića, okolina Vlasenice.
Dobrašinović Vukašin – Bogojević Selo, okolina Trebinja
Dragišić Vujan – selo Gornji Njeganovići, okolina Bileće.
Dragosalić Radoje – lokalitet Brdanjak u selu Zabrđe, okolina Kiseljaka. Natpis
kaže da je bio veliki knez BOSANSKI. Spomenik je postavio njegov sin Radič
Dragščić Radivoj – mjesto Elezovići, okolina Čapljine.
Drašković Dabiživ – zaseok Rudine, selo Dubnica, okolina Kalesije. Spomenik
mu je postavio Milutin Kablović a da je pisao Nikola Dragoljević
Dubčević Vukša – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka, 7
primjeraka sa natpisima
Dučić Radosav – Premilovo polje, selo u okolini Ljubinja, nekropola sa 90
Stećaka, 5 primjeraka sa natpisima. U natpisu jednog se kaže da leži Radosav Dučić
sa sinom Cvjetkom
Galčić Rać – selo Veličani, Popovo polje, okolina Trebinja, nekropola sa 62
Stećka, 2 primjerka sa natpisima.
Golubović Veseoko – Sniježnica kod Ugljevika, na mjestu gdje je i sadašnje
muslimansko groblje nalazi se nekropola sa 13 stećaka, jedan sa natpisom. U tekstu
se kaže da su mu spomenik postavili (NA NEM BILIG) sedam njegovih sinova. Po
nazivu spomenika (BILIG) vidi se da je pisar koristio ikavski govor.
Grd – selo Police kod Trebinja, danas dio gradskog područja, bile je nekropola sa
19 stećaka, 2 sa natpisima, od kojih na jednom spominje župan Grd Trebinjski.
Ustanovljeno je da je župan Grd (Grdomil, GradešaI umro između 1151. i 1177.
godine, što znači daje njegov nadgrobnik NAJSTARIJI datirani stećak. Iz natpisa
doznajemo da ga je isklesao majstor Braja
Grubača – Seljani, okolina Rogatice, od 32 stećka u nekropoli, jedan je sa
natpisom koji kaže da tu leži Grubača vojvode Miotoša Počtena.
Hateljević Bogdan - selo Milavići, okolina Stoca, nekropola sa 352
stećka od kojih jedan ima natpis koji kaže da tu leži imenovani, sluga vojvode
Radiča, misli se na Radiča Sankovića, koji se u jednoj povelji iz 1391.
spominje kao BOSANSKI vojvoda. U ratu sa vojvodom Sandaljem Hranjićem 1391-
1404. Radič je zarobljen i u gradu Samoboru oslijepljen 1404.
Herak – selo Zaušje, okolina Stoca. O ovdje sahranjenom Heraku nema sigurnih
podataka u historijskim vrelima, osim u jednom dokumetnu Dubrovačkog arhiva iz
1477. gdje se spominje Herak Dolin, kao katunar Donjih VLAHA u selu Pocrnje
kod Ljubinja, a u drugom dokumentu iz 1483. spominje se Herak Vladisalić, kao
knez Donjih VLAHA, pa se pretpostavlja da se oba podatka odnose na istu ličnost.
Bešlagić napominje da su se članovi ugledne VLAŠKE porodice Vladisalić
pokopavali na nekropoli stećaka u Boljunima.
Heraković Radoslav – Boljuni kod Stoca, nekropola sa 269 stećaka a njih 19
imaju natpise. Pretpostavlja se da je sin gore spomenutog Heraka Vladisalića.
Hrabren Radosav – Ošanići kod Stoca. U tekstu je data slovna (šifrovana)
godina po starom računanju – 7013, što po novom računanju znači 1505.O
sahranjenom Radosavu nema podataka u historijskim izvorima, ali svakako
pripada uglednoj DONJOVLAŠKOJ porodici čiji su članovi živjeli u Ošanićima, a
sahranjivali se uglavnom na nekropoli u Radimlji
--------------------------------------------------------
HRABRENI-MILORADOVIĆI – su ugledna porodica iz skupine donjih Vlaha,
Koji su u 14. i 16. Vijeku živjeli u Ošanićima i okolnim selima, nedaleko od Stoca.
Kod crkve sv.Petra i Pavla u Ošanićima, zadužbine ovih Vlaha, nalazi se kamena
stolica sa natpisom koji govori o vojvodi Stipanu i sinu mu Petru
Miloradoviću. Stipan bi mogao biti sin vojvode Radosava. Iz Dubrovačkog
arhiva se zna da je Stipan imao sinove Radoja i Petra. 1477.spominje se Petar
Stjepanović-Hrabren, kao katunar Hrabrena i vojvoda donjih Vlaha. Na Radimlji,
odmah ispod Ošanića, smještena je velika nekropola, na kojoj su sahranjivani
članovi VLAŠKE porodice Hrabrena-Miloradovića. Iz natpisa sa stećaka u Radimlji
vidi se da su tu sahranjeni Dobri Radoje, sin vojvode Stipana
Miloradovića i Radoje Vuković bratić vojvode Petra Miloradovića.
Ilić Radivoj – mjesto Lipa kod Livna, nekropola sa 50 stećaka. Na jednom stećku
sa natpisom se kaže da tu leži Radivoj Ilić, koji je iz Rame i da je Kovačpoljanin, tj.
da je imenovani iz Kovačpolja, koje se nalazi u gornjem toku Rame, i smatra se da
je Radivoj bio feudalac koji se ovdje naselio kada je dobio posjede, vjerovatno od
kralja Ostoje
Ivanović Juraj - selo Slipčići kod Mostara. Na kraju natpisa sa stećka
saopštava se da je spomenik usjekao (KAMI USIČE) Radič kovač. U povelji
humskog župana Radoslava iz 1254.jedan od potpisnika je član porodice Ivanović,
pa se pretpostavlja da je ovaj Juraj iz Slipičića potomak te porodice.
Ivanović Stojan – selo Klenje kod Bogatića, Mačva u Srbiji.
Jeremija Petko – selo Šćepan Polje, opština Plužine, Crna Gora. U natpisu se
kaže da je tu sahranjen Jeremija Petko KRSTJANIN i da mu je BILIG postavljen još
za života, dok je smrt čekao u Sokolu vojvode Stjepana. To što se naziva
krstjaninom znači da je bio SVEŠTENIK heretičke Crkve bosanske, i to na službi u
dvoru Stjepana Kosače, što indirektno govori da je i Kosača bio vjernik CB.
Junotić Tupković Dragoje selo Peljave, okolina Lopara. Natpis kaže da su BILIG
postavila dvojica njegovih sinova Milobrat i Pribil a na samom kraju se
poručuje: “tko će si BILIG pogubiti pogubi ga Bog.” Karakteristika ovog natpisa je
što se u njemu upotrebljava IKAVSKI govor.
Juroje – selo Kruševo, okolina Stoca, nekropola sa 30 stećaka, 1 sa natpisom, u
kojem se navodi da tu leži župan Juroje a da mu je spomenik postavio knez u znak
pažnje i zahvalnosti prema svome županu, koji je za njega i poginuo.
Komlinović Ivaniš – selo Veliki Ograđenik u okolini Ćitluka, nekropola sa 37
sanduka. Vjerovatno je Ivaniš bio član vlastelinske porodice Komlinovića, koja je u
15.vijeku, gospodarila župom Broćno.
Komlinović Pavao - selo Veliki Ograđenik u okolini Ćitluka. U kraćem tekstu se
Kaže da tu leži knez Pavao Komlinović u dane vojvode Sandalja, kojeg je vjerno i
pošteno služio.
Kopijević Ozrisal – nekropola u Varošištu, blizu srednjovjekovnog grada Borča,
okolina Rogatice. Natpis kaže da je tu sahranjen Ozrisal župan kneza Pavla.
Vojvoda Radoslav Pavlović ga je sahranio i podigao spomenik.
Kosača Beoka – selo Vlahonje, okolina Kalinovika, lokalitet Zakrsnice sa 6
stećaka, od kojih je na jednom natpis u kojem se kaže da leži gospoja Beoka, koja
je KRSTJANICA i kći Pribisava Kosače a natpis je pisao Vukašin.
Nije poznato ko je sahranjena Beoka (Bjelka) niti Pribisav kosača. Kalinovički kraj
je spadao u baštinu Kosača, čiji zavičaj – selo Kosače nije daleko od ovog lokaliteta
Krivoušić Radivoj – ime sa natpisa stećka u malom parku na Carini, u Mostaru.
Krnje – selo Aranđelovo, okolina Trebinja, stećak sa natpisom župan Krnje.
Kučmanić Vukosav – selo Kruševo, okolina Stoca, lokalitet Lužine sa 52 stećka
od kojih 2 imaju natpise, a jedan sa imenovanim.
Lupovčić Ninoje – selo Elezovići, okolina Čapljine, lokalitet Pogradinje, nekropola
sa 91 stećkom od kojih je 4 sa natpisom, a u jednom se kaže da tu leži Ninoje
Lupovčić sa sinom Crijepom
Marija Divica – selo Poprati, okolina Stoca, lokalitet Vidoštak sa 98 stećaka od
kojih jedan ima natpis. U natpisu se kaže da se mjeseca marta jedanaestog
predstavila roba božja Marija a zovom Divica, i da je ta Marija popa
Dabižava Podružije , te da je to bilo “va ljeta 6739” (=1231.g.). Radi se
Divici, ženi pravoslavnog popa Dabižava, koja se nakon muževljeve smrti
zakaluđerila i dobila ime Marija. U natpisu je uklesana takozvana slovna(šifrovana)
godina 6739. po računanju pravoslavne crkve, tj. od stvorenja svijeta, koja
odgovara 1231.što čini natpis zanimljivim, s obzirom na to da je to veoma rijetka
pojava. Podatak o godini je značajan za datiranje stećka u vrijeme vladanja humskih
knezova Petra i brata mu Andrije, kada je mogla u Vidoštaku biti pravoslavna
parohija sa spomenutim Dabiživom na čelu, koja je pripadala Zahumskoj episkopiji
u Stonu.
Marković Dabiživ – naselje Đurđevac, okolina Srebrenice, ne jednom od 6
stećaka ima natpis koji navodi imenovanog i saopštava da je spomenik postavio
pokojnikov brat – “brat moj Vuk pobileži”
Marojević Milutin – Staro Selo, okolina Glamoča, lokalitet Groblje, nekropola sa
96 stećaka, od kojih 1 ima natpis u kojem se kaže da je to “kuća” Milutina
Marojevića i njegove žene Vladislave i njihove djece. Iz natpisa se vidi da se
grob i stećak nazivaju kućom, što se prvi put sreće u natpisima stećaka.
Medulin – selo Vrpolje, okolina Trebinja, lokalite Groblje, nekropola sa 18
stećaka, od kojih 2 imaju natpise, a jedan navodi župana Medulina. O sahranjenoj
ličnosti nema podataka, ali postoji mišljenje da nije bio Vlah zbog toga što nosi
titulu župana, a ne katunara ili vojvode, kako je to uobičajeno kod predstavnika
Vlaha.
Milcarić Tvrtko – selo Pazalje, okolina Rudog, lokalitet Mramorje, nekropola sa
188 stećaka, 1 sa natpisom. O sahranjenom nema podataka.
Miletić Dragilo – selo Dopasci, okolina Kladnja, lokalitet Ljuto brdo, nekropola sa
25 stećaka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži imenovani, a na kraju se saopštava da
je natpis pisao Dragilov sin Dragiša
Milošević Stojsav – Donje Selo, okolina Konjica, lokalitet Gradac, nekropola sa
22 stećka, 1 sa natpisom. Spomenik klesao Pribil Bjelopčelanin a onda se
navodi da je pisao njegov sin Divin. U historijskim izvorima nema podataka o
Stojslavu Miloševiću već se smatra da su se navodno muslimani iz malog sela
Lokve, 15 kilometara od Donjeg Sela, prije prelaska na islam zvali Miloševići. U
testamentu gosta Radina 1466.spominje se Sirčanica, sin Božićka Miloševića,
a 1470.u drugom dokumentu naveden je svjedok Bogčin Stoisalić, koji se sreće u još
jednom dokumentu iste godine, pa pošto se u sva 3 slučaja radi o ljudima iz okoline
Konjica, nema sumnje da su Srčanica Milošević i Bogčin Stoisalić porijeklom iz kuće
Stojslava Miloševića.
------------------------------------------------------------------
Milošević Viganj – Na jednoj nekropoli stećaka u Kočerinskom polju kod
Kočerina, okolina Širokog Brijega, pronađen je stećak u obliku stupa sa natpisom,
koji je odavno prenesen u Kočerin i uzidan u zgradu RIMOKATOLIČKOG
Župskog ureda. U natpisu se kaže da tu na svom plemenitom pod Kočerinom leži
Viganj Milošević, koji je bio u službi bana Stipana, kralja Trvtka, kralja Dabiše,
kraljice Grube i kralja Ostoje. Natpis potječe iz 1404-1405.
Miloradović Radoje – Radimlja kod Stoca, nekropola sa 133 stećka, jedan sa
natpisom u kojem se kaže da tu leži dobri Radoje sin vojvode Stipana a da
je spomenik postavio njegov brat vojvoda Petar. Iz sadržaja se dakle vidi da
su Radoje i vojvoda Petar sinovi vlaškog vojvode Stipana Miloradovića. Vojvoda
Petar Stjepanović se 70tih godina 15.vijeka u dubrovačkoj arhivi spominje kao
katunar i vojvoda Donjih Vlaha.
Miloradović Stjepanović Stjepan – stećak iz nekropole Radimlja sa natpisom u
kojem se kaže da tu leži Stipan, a navodi se i da je spomenik klesao (činio KAMI)
Miogost kovač. Prema jednoj povelji 15.vijeka Dubrovčani su u svoje
Građane primili vojvodu Petra Stjepanovića Hrabrena s braćom, među kojima je
naveden i knez Stjepan, pa se može zaključiti da je Stjepan bratić ili sin vojvode
Petra, a to znači da se natpis Stjepana iz radimlje odnosi na tog kneza Stjepana,
Člana donjovlaške porodice Miloradovića, koja se po vojvodi Stjepanu nazivala i
Stjepanović.
Mješinin Vukosav – selo Zavajt, okolina Foče, lokalitet Mramorje, nekropola sa
10 stećaka, 1 sa natpisom u kojem je naveden imenovani.
Mišljen – Puhovci kod Zenice, stećak sa natpisom koji kaže da tu leži dobri
gospodin GOST Mišljen i da je Avram priredio Mišljenu “veliko
gostoljupstvo”. Starac Mišljen bio je 1404.na čelu delegacije koja je u ime kralja
Ostoje i dida Crkve bosanske išla u Dubrovnik da bi povratila vlastelina Pavla
Klešića na njegovo imanje u Bosni. Pretpostavlja se da se upravo radi u ovom
slučaju o Mišljenu koji je, u visokom zvanju gosta CB umro u Puhovcu.
Miotoš – stećak u Zemaljskog muzeju a potiče iz mjesta Vlađevine, okolina
Rogatice. U natpisu se kaže da tu leže vojvoda Miotoš i njegov sin Stjepko
te da je to ležište kod nogu gospodina Vlatka Vlađevića, kojeg je Miotoš
služio za života, a mrtva sahranio i pobilježio (podigao mu spomenik) uz božju
pomoć i milost kneza Pavla. Vojvoda Miotoš je mogao biti vlastelin u službi
Vlatka Vlađevića, najuglednijeg čovjeka na dvoru Pavla Radenovića u Borču, za
kojeg se pretpostavlja da je poginuo 1408/09. Između te godine i 1415.kada je
ubijen Pavle Radenović, umro je i vojvoda Mitoš.
Mrčić Ivan – selo Fatnica, okolina Bileće, dva osamljena stećka, jedan sa
natpisom u kojem se kaže da tu leži Ivan Mrčić koji je za svog života ovaj
spomenik (ovi KAMI) postavio. O Ivanu Mrčiću nema direktnih podataka, ali
se pretpostavlja da je on, prema odluci vojvode Sandalja Hranjića, kada je ovaj
savladao i zatočio Radiča Sankovića, naslijedio Bogdana Hateljevića u upravljanju
Dabrom.
Mrčić Milobrat – selo Jasen, okolina Nevesinja, lokalitet Prijeputnica, nekropola
sa 63 stećka, jedan sa natpisom koji kaže da tu leži Milobrat Mrčić s dobrim sinom
Ivanišem
Mitrović Vukša – selo Zovi Do, okolina Nevesinja, lokalitet Zaposti, stećak sa
natpisom u kojem se kaže da je tu sahranjen Vukša Mitrović, a u daljem tekstu
sam pokojnik kaže da su ga ubili na službi njegovog gospodina, ali da ga je osvetio
Rade Pribisalić za koga se pretpostavlja da je identičan sa vojvodom
Radičem Pribisalićem, koji se spominje u ugovoru o miru Hercega Stjepana
Vukčiča i Dubrovnika iz 1454.g.
Mrkšić Radoje selo Đedići, kod Trebinja, nekropola sa 47 stećaka, 1 osamljeni
200 m zapadno sa natpisom koji navodi imenovanog.
Nespina – selo Malo Čajno, okolina Visokog, stećak sa natpisom imena Nespina
koje se odnosi na visokog vlastelina, velikog kaznaca na bosanskom vladarskom
dvoru, u kojem se navodi da je Bjeloka, njegova žena, u ime muževljevog
brata izgradila grobnicu svome mužu.
Nikolić Katalina – Vranjevo Selo kod Neuma, nekropola sa 145 stećaka,
1 sa natpisom u kojem se kaže da tu leži gospođa Katalina zajedno sa svojim
gospodinom županom Nikolom koji je služio tasta slavnog bana
Stjepana. Dalje se kaže da je spomenik postavio Vladislav i brat
Bogiša. Katalina (Katarina) je bila kćerka Stepana II Kotromanića, a
Nikola ugledni župan iz Humske zemlje. Katarina se spominje u jednom
Dubrovačkom dokumentu iz 1439. Vladislav i Bogiša su sinovi Nikole i Kataline
koji se spominju u dubrovačkim dokumentima 1347. i 1363. kao nećaci bana
Stepana. Ovo je veoma značajan dokumenat koji je dokaz da je Nikola bio župan u
Humu, koji je iza 1322. bio priključen Bosni, da je bio oženjen Katalinom koja je
bila jedna od ugledne 4 bosanske žene (Goisava Sanković, Radača Čihorić,
Grubača i Katalina) kojima su posvećeni stećci i natpisi.
Nikolić Vladislav - Vranjevo Selo kod Neuma, od 145 stećaka u nekropli, jedan
ima natpis u kojem se kaže da tu leži knez Vladislav sin župana Nikole
nećak bana Stepana a da je natpis pisao Pomoćan. Župan Nikola
i članovi njegove porodice Nikolića dobro su poznati velikaši iz Huma.Sam Nikola je
bio zet bosanskog bana Stepana II Kotromanića, a iz braka sa Katalinom rodio se
sin Vladislav. U jednom dubrovačkom dokumentu 1347.spominje se ovaj knez i brat
mu Bogiša, kao nećaci bosanskog bana Stepana II Kotromanića. Isti knez
se spominje u još dva dubrovačka dkomunta iz 1357. i 1363.g. Zabilježeno je i ime
pisara Pomoćana
Nosaković Vukić – selo Gostilja Mala, okolina Višegrada, lokalitet Trutovo brdo,
nekropola sa 43 stećka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži Vukić sin
Vukašina Nosakovića sa svojom majkom Ružom
Novaković Dragojlo – selo Jelaške, okolina Olova, na mjestu gdje je i savremeno
rimokatoličko groblje nalazi se nekropola sa osam stećaka, od kojih jedan sa
natpisom u kojem je arapskim ciframa upisana 1589.godina, zatim nevedena
invokacija Jezus i Marija, a onda saopšteno ime i prezime pokojnika o kojem nema
podataka, osim da se radi o krščaninu – RIMOKATOLIKU. Na istom lokalitetu
nalazi se i prelomljen stupac sa oštećenim natpisom u kojem se kaže da tu leži
neki Vukas kome spomenik postaviše sinovi, a natpis mu napisa neki
Pribil
Oliverović Pokrajac – selo Vrhpolje, na području Ljubomira, okolina Trebinja,
nekropola sa 78 stećaka, 1 sa natpisom u kojem se najprije kaže da u vrijeme
gospodina vojvode Sandalja tu leži knez Pokrajac Oliverović koji je bio sluga
svoga gospodara. Prema jednom historijskom izvoru, Sandalj je bio u Ljubomiru
1413. odakle je poslao pismo Dubrovniku.
Opodinović Stojan – selo Ulog, okolina Kalinovika, nekropola sa 52 stećka, 1 sa
natpisom koji navodi imenovanog. Nikakvog Opodinovića ne spominju historijska
vrela, pa je vrlo moguće da se radi o nekom uglednijem Vlahu, čija je porodica
mogla imati svoj katun, jer su u neposrednoj blizini hercegovački Vlasi Boljunovići
imali svoj katun, gdje su ljeti izgonili stoku na pašu.
Oprašić Radivoje – selo Oprašić, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg, nekropola sa
9 stećaka, bio je jedan stećak sa natpisom koji je prenesen u Zemljaski muzej. U
natpisu se kaže da je to biljeg viteza vojvode Radivoja Oprašića.
Ostoja – selo Zgunji, okolina Srebrenice, nekropola sa 8 stećaka, 1 sa natpisom
u kome se kaže da tu leži Ostoja KRSTJANIN. U poznatim historijskim vrelima
nema podataka o sahranjenom Ostoji, ali postoji podatak nađen u arhivi u ANKARI
u kojem se vidi da su KRSTJANIN Ostoja i neki Vladislav, iz sela Donje Zgunje,
nahija Osat, početkom 16.vijeka !!! imali svoju baštinu u Donjoj Zgunji, što jasno
ukazuje da su svoju vjeru vjernici Crkve bosanske slobodno ispovijedali i u prvim
decenijama tuskog vladanja u Bosni
Oškopica Suliman – selo Dumanjići, okolina Rogatice, lokalitet Brdo, na mjestu
gdje je staro i novo muslimansko groblje, nalazi se NIŠAN sa natpisom da je to
biljeg Sulimana Oškopice. Ovo je nesumljiv dokaz uticaja umjetnosti stećaka na
umjetnost nišana.
Ozrenović Bogdan – na stećku ugrađenom u zid pravoslavne crkve u Rogatici,
uklesan je natpis da tu leži Bogdan dobroga Domše Ozrenovića sin.
Ozrenović Stjepan – selo Strgačina, okolina Rudog, lokalitet Mramorje,
nekropola sa 61 stećkom, 2 imaju natpise, od kojih jedan saopštava da tu leži
imenovani.
Pavlović Ivan – selo Donja Bukovica, okolina Konjica, nađena pokretna kamena
stolica koja je prenesena u Zemaljski muzej, a koja ima natpis u kojem se kaže da
je to “sto” Pavlović Ivana.
Petković Pribisav – selo Donji Bročanci, okolina Nikšića, u blizini nekropole sa 20
stećaka, nalazi se osamljeni sa natpisom da tu leži “rab” Pribisav Petković sa
svojom kućanicom Marom, a na kraju se saopštava da je natpis pisao
Pribisav
Petoivić Pribisav – selo Trešnjevci, okolina Kalinovika, nekropola sa 76 stećaka
od kojih jedan ima natpis da tu leži dobri Pribisav Petoivić, koji je služio gospodinu
banu Tvrtku i da je u toj službi poginuo, a na kraju se kaže da je to pisao neki
Brtoja, odnosno Bratić.
Petrović Marko – kod rimokatoličke crkve i savremenog groblja u Ledincu kod
Širokog Brijega nalazi se nekropola sa 30 stećaka, od kojih je na jednom uklesan
natpis u kome se kaže da je to stećak Marka i Divne Poimlić i da su
osmorica sinova Marka Petrovića, od plemena Poimlić, postavili taj kamen na grob
njihovog oca Marka i matere Divne.
Pliščić Viganj – selo Stepan, okolina Gackog, lokalitet Veliko groblje u Pustom
Polju, nekropola sa 17 stećaka, 2 imaju natpise, a u jednom koji je prenesen u vrt
Zemaljskog muzeja se kaže da tu leži Viganj Vukosava Pliščića
sin, a da je natpis pisao Sracin Vukosalić. O Vignju Pliščiću nema sigurnijih
podataka, već se iz sadržaja može saznati da je on sin kneza Plišćić
Vukosava čiji se stećak sa natpisom i sada nalazi na Velikom groblju u Pustom
Polju. U poznatim historijskim izvorima nema spomena ovog kneza, ali je on
svakako član VLAŠKE porodice Pliščića, potomaka VLAŠKE porodice Pliska čiji se
katun spominje 1430.g.
Pribilović Dobrilo – Staro Slano, okolina Trebinja, 2 osamljena stećka sa
natpisima u kojem se kaže da tu leži Dobrilo Pribilović i da je sa pokojnikom
sahranjen i njegov sinovac Ljubeta a da je natpis pisao Obrad
Krajković
Pribilović Radovan – selo Ročica, okolina Kaknja, ploča sa natpisom koji kaže
da su nad vlestelinom Radovanom Pribilovićem nepravedno izvršili krvnu osvetu
Radmio Božinić i njegovi rođaci.
Pribiliša – ploča sa natpisom koja se nalazi u Zavičajnom muzeju u Trebinju, na
kojoj se kaže da je župan pribilša umro (prestavi se) u dane pravovjernog kralja
Vladislava (srpski kralj Vladislav 1234-1241.) Na kraju natpisa je stavljena
slovna (šifrovana) godina 1241.
Pripčinit Milat – selo Živanj, okolina Nevesinja, osamljeni stećak sa natpisom koji
navodi imenovanog.
Radičević Radosav – selo Kruševo, kod Stoca, lokalitet Lužine, nekropola sa 52
stećka, od kojih jedan sa natpisom navodi imenovanog. U jednom dubrovačkom
dokumentu iz 1468.spominje se VLAŠKI katunar Radosav Radičević sa svojom
družinom, a u drugom iz 1477. opet neki Radosav iz Kruševa kod Stoca.
Radilović Hasan – selo Čadovina kod Rogatice, nalazi se NIŠAN sa natpisom u
kome se saopštava da je umro “junak junaka stari Hasan”, a da mu je brat
Ahmat napisao epitaf.
Radivojević Mirko – selo Knežpolje, okolina Širokog Brijega, lokalitet Odžak sa 5
stećaka a u jednom se u natpisu kaže da je pisao i “črto” Radonja Marković
na spomeniku kneza Mirka Radivojevića.
Radivojević Stjepko – selo Crnići, okolina Stoca, dva stećka, jedan sa natpisom
u kojem se kaže da tu leži Stjepko Radivojević i navedena je slovna godina ZVO, tj.
7072. po starom računanju, odnosno 1564.g.
Radohnić Pavko – selo hodovo, okolina Stoca, nekropola sa 53 stećka od kojih
jedan sa natpisom koji navodi imenovanog
Radosalić Stipko – selo Gleđevci, okolina Ljubinja, nekropola sa 90 stećaka, 5 sa
natpisima od kojih jedan spominje imenovanog. U historijskim izvorima nema
direktnih podataka o sahranjenom Stipku, ali iz dubrovačkih dokumenata se vidi da
je u drugoj polovini 15.vijeka katunar VLAHA Goduna bio neki Vukac Radosalić, a
ima podataka i o drugim Vlasima istog prezimena. Polovinom 15.vijeka, uz
dubrovačkog klesara Radonju Grubačevića, na najznačajnijim građevinama radio je i
Simo Radosalić, kao i klesari i zidari Vlatko, Ostoja i Vitko Radosalić, koji
vjerovatno pripadaju istom VLAŠKOM bratsvu.
Radovanović Dabiživ – selo Ubosko, okolina Ljubinja, na jednom stećku je natpis
sa spomenom imenovanog
Rajković Petko – selo Koraj, okolina Lopara, stup koji se nalazi pred zgradom
Osnovne škole ima natpis sa imenovanim.
Rakoivić Radovan – selo Čerina, okolina Čitluka, pokraj rimokatoličke crkve,
skupina od 3 stećka, od kojih jedan ima natpis sa spomenom imenovanog
Ratković Radonja – selo Ključ, okolina Gacka, nekropola sa 6 stećaka, jedan ima
natpis u kojem se kaže da tu leži Radonja Ratković koji je poginuo za svog
gospodina vojvodu Sandalja. Stećak je prenesen u Vojni muzej u Beograd.
Rašković Miroslav – selo Poščenj kod Šavnika, Crna Gora, nekropola sa 51
stećkom, na jednom u obliku ploče, ugrađene u zid pravoslavne crkve, uklesan je
natpis sa saopštenjem da tu leži Miroslav Raškovik.
Rušović Bunac – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka, 7 sa
natpisima. O sahranjenom Buncu nema podataka, vjerovatno se radi o uglednijoj
VLAŠKOJ ličnosti.
Sanković Goisava – selo Biskup, okolina Konjica, lokalitet Grčka glavica,
nekropola sa 115 stećaka, na kojoj su pokopavani članovi ugledne vlastelinske
porodice Sankovića. Jedan stećak ima natpis koji se odnosi na Goisavu, kći
Jurja Baošića a kućnica vojvode Radiča. Otac Goisave se naziva
gospodinom “vsoj Zeti i Primorju”.
Skender – selo Fatnica, okolina Bileće, na starom zapuštenom muslimanskom
groblju, nalazi se NIŠAN sa kratkim uklesanim zapisom u kojem se kaže da tu leži
Skender.
Širinić Radoslav – pred ulazom u crkvu u Sopotnici kod Goražda, leži stećak u
obliku ploče sa natpisom koji počinje invokacijom V IME BOGA, a potom se kaže
da tu leži rab božji knez Radoslav Širnić.
Širunović Vukosav – selo Ulog, okolina Kalinovika, nekropola sa 35 stećaka, 1
sa natpisom koji navodi imenovanog.
Tasovčić Milko – se spominje u natpisu ploče u podu pravoslavne crkve u
Gračanici, okolina Gackog, koja je sagrađena 1534.g.
Trjedanović Stapjan – selo Hodovo, okolina Stoca, lokalitet Pogrebnice,
nekropola sa 28 stećaka, 1 sa natpisom, koji počinje krščanskom invokacijom
V’IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA, a zatim se kaže da je to spomenik (a se
KAMI) Stapjana Trjedanovića, i na kraju da je pisao dijak Napović
Tvrdojević Braja – mjesto Zaseok kod Zvornika, dva stećka, 1 sa natpisom da tu
leži Braja Tvrdojević na tuđoj zemlji, a da mu je spomenik postavio njegov pastorak
Prehtjen i sin mu Ozrko, te na kraju da je natpis pisao dijak
Dragoje
Ugarčić Bogčin – selo Kotorac, okolina Sarajeva, lokalitet Crnač, nekropola sa
59 stećaka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži Bogčin kneza Stipka Ugarčića
sin, a na kraju da to pisao neki Ugarak
Utulović Stojan – selo Đurđevik, okolina Živinica, 3 stećka od kojih jedan ima
natpis koji kaže da tu leži imenovani a da mu je spomenik postavio brat
Ostoja
Veselinović Mihalj – selo Gornji Dragaljevac, okolina Bijeljine, dva osamljena
stećka, jedan sa natpisom da tu leži Mihalj Veselinović a da su mu spomenik
postavila dva brata Maretin i Batić, te da je pisao dijak Branišat
Vitko – selo Podjelinak, okolina Širokog Brijega, lokalitet Barevište, nekropola sa
13 bogato ukrašenih stećaka, jedan sa natpisom koji spominje imenovanog.
Vladisalić Radič – selo Boljuni kod Stoca, nekropola sa 269 stećaka, a 19
sa natpisima, od kojih jedan navodi imenovanog. U jednom dubrovačkom dokumentu
iz 1483.naveden je Herak Vladisalić, kao knez Donjih VLAHA. U narodu Boljuna i
okoline čuje se naziv “Vladisalića jama” i pri tome misli na dio nedalekog Hutova blata,
što sve govori da su Vladisalići bili vrlo ugledna VLAŠKA porodica.
Vladisalić Vlađ – u prethodno navedenim Boljunima na jednom stećku se navodi i
imenovani, te da spomenik sjekao Vuk, njegov sin, a natpis pisao
Semorad. Nije poznato ko je sahranjeni Vlađ.
Vlađević Vukobrat – Gornje Selo, okolina Bileće, jedan stećak sa natpisom da tu
leži rab božji Vukobrat Vlađević, a da mu je spomenik izradio sin Radonja koji
se na kraju pita: “tugo moja tko li će mene”. Vjerovatno Vukobrat pripada jednoj od
VLAŠKIH porodica koje su živjele i imale svoje katune u ovom kraju.
Vlađević Vukosav – selo Vlahovići, okolina Ljubinja, nekropola sa 7 stećaka, 1 sa
natpisom imenovanog. U dubrovačkim dokumentima 1470. vojvoda Vukosav
Vlađević se spominje kao katunar Velikih Vlaha.
Vlahović Crijep i Raško – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka,
7 sa natpisima, u jednom se kaže da tu leže Crijep i Raško Vlahović, a u drugom
dijelu teksta da tu leže dva Vlahova sina, dakle otac im se zvao Vlah. U
neposrednoj blizini se nalazi spomenik Bunca Ruševića, pa se pretpostavlja da oni
pripadaju istoj VLAŠKOJ porodici.
Vlađević Vlatko – sa nekropole u Vlađevini kod Rogatice, prenesen u Zemaljski
muzej stećak sa natpisom koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića,
u kojem se kaže da je ukopan milošću kneza Pavla. Izgleda da je Vlatko
bio prva ličnost do oblasnog gospodara Pavla Rađenovića (1370-1415)
Vlahović Radoslav – zaseok Nekuk, okolina Stoca, lokalitet Šehitluci, nekropola
sa 79 stećaka, 1 sa natpisom u kojem se spominje imenovani, a na kraju teksta
da je pisao Radič Radosalić, a sjekao kovač Mileta Krilić
Vlasnić Ljupko – selo Vlasnići, okolina Širokog Brijega, nekropola sa 45 stećaka,
1 sa natpisom koji kaže da tu leži Ljupko Vlasnić, a na kraju da je natpis pisao
njegov sin dijak Dobrovoj, sada je stećak u Muzeju Hercegovine u Mostaru.
Vlatković Radivoje – selo Opličići, okolina Čapljine, lokalitet Ploče, nekropola sa
61 stećkom, 1 sa natpisom u kome se kaže da tu leži knez Radivoj Vlatković, te da
je bio ugledan čovjek u Dubravama, kraju koji se i danas tako zove, a koje su bile
srednjovjekovna župa koje su Turci pretvorili onda u nahiju. Prema popisu 1477. bilo
je 19 džemata VLAHA, među kojima se po broju i važnosti isticao džemat na čijem
čelu je bio knez Radivoj Vlatković, pa se pretpostavlja da je to upravo taj knez iz
natpisa navedenog stećka iz Opličića, pa je za pretpostaviti da je ovaj stećak nastao
oko 1477.Na kraju natpisa se kaže da je spomenik sjekao kovač Grubač.
Vučić Radić – ranije navedeni Boljuni kod Stoca, 1 stećak ima natpis u kome se
kaže da tu leži Vučić Radić.
Vučihnić Vukac – ranije spomenuti Vlahovići kod Ljubinja, 1 stećak ima natpis
koji navodi imenovanog, a na kraju saopštava da spomenik “sječe i pisa”
Pribisav. O sahranjenom Vukcu nema podataka, a vjerovatno pripada
uglednom gornjovlaškom rodu Vlahovića
Vuk - već spominjano selo Elezovići, kod Čapljine, sa nekropolom od 91
stećkom, od kojih 4 imaju natpise, a jedan od njih kaže da tu leži Vuk sin kneza
Obrada sa sestrom Jelom a da je spomenik podigla Vukova majka
Ana
Vukčić Božidar – selo Opličići kod Čapljine, lokalitet Ploče, nekropola sa 61
Stečkom, 5 sa natpisima, od kojih jedan spominje imenovanog i navodi da je
spomenik klesao Grubač
Vukčić Radivoj – selo Ljuti Do, okolina Stoca, nekropola sa 81 stećkom, 2 sa
natpisom, od kojih jedan kaže da tu leži Radivoj Vukčić sin Vukca Pićevića
i da je sahranjen s bratom Radosavom. Susjedni stećak ima natpis koji se
odnosi na Radosava. Feudalci Pićevići se spominju u izvorima 1467.
Vukčić Vukić – već spominjani Opličići, blizu Čapljine, gdje jedan od stećaka ima
natpis koji koji kaže da tu leži Vukić Vukčić, a da je spomenik usjekla mati
Radosava
Vukić Dolinović Rabren – selo Poljice, okolina Konjica, lokalitet Dolovi,
nekropola sa 53 stećka, 2 sa natpisima, od kojih jedan navodi imenovanog. O
sahranjenom Rabrenu nema podataka, a izgleda da se radi o čovjeku iz
DONJOVLAŠKE porodice Hrabrena, koja je imala svoje katune na planini Visočici.
Vukičević Ivan – već spomenuto selo Elezovići, blizu Čapljine, lokalitet
Podgradinje nekropola sa 91 stečkom, 4 sa natpisom, gdje jedan od
stećaka ima natpis koji navodi da tu leži Ivan Vukičević,a da je spomenik usjekao
brat Blagoja. O sahranjenom Ivanu nema podataka, a rod Vukičevića se
spominje u susjednim Burmazima 1490.te postoji mišljenje da su se u Podgradinju
pokopavali i VLASI Burmazi i VLASI Vukičevići.
Vukičević Pavko – mjesto Banjani, okolina Nikšića, skupina od 5 stećaka, jedan
sa natpisom koji navodi imenovanog
Vukmanović Radič – selo Fatnice, okolina Bileće, stećak sa natpisom koji
pominje imenovanog.
Vukocamić Jerina – Boljuni kod Stoca, stećak sa natpisom koji kaže da tu leži
Jerina Vukocamić i da je dobra vladikovka, dijak je Semorad. Poznati
historijski izvori nemaju podataka o ovoj sahranjenoj ženi.
Vuković Grgur – selo Veliki Ograđenik, okolina Čitluka, lokalitet Bakre, nekropola
sa 37 stećaka, jedan sa natpisom koji kaže da tu leži Grgur sin Vukca
Vukovića
Vuković Radoje – Radimlja kod Stoca, nekropola sa 133 stećka, 5 sa natpisima,
od kojih jedan kaže da je Radoje Vuković sinovac vojvode Petra. Radoje
Vuković je sin Vuka, strica vojvode Petra Miloradovića, koji je u dubrovačkim
arhivima poznat kao katunar VLAHA Hrabrena i kao vojvoda donjih VLAHA
prezivajući se Stipanović. Nekropola u Radimlji pripada donjovlaškom rodu
Hrabrena-Miloradovića čiji je zavičaj u susjednim Ošanićima.
Vuković Vlatko- Boljuni kod Stoca, jedan stećak ima natpis u kojem se kaže
da tu leži Vlatko Vuković, a na kraju teksta da je pisao Semorad O
sahranjenom Vlatku nema podataka u poznatim historijskim izvorima, a po tome
što se kaže da je bio dobar junak, odmah pomišljamo na poznatog bosanskog
vojvodu Vlatka Vukovića, koji je u doba kralja Tvrtka predvodio bosansku vojsku
na Kosovu 1389., ali za takvu pretpostavku nema dovoljno dokaza, te ostaju samo
nagađanja.
Zemlić Radoje – selo Šljedovići, okolina Rogatice, dva osamljena stećka, od kojih
jedan ima natpis da tu leži knez Radoje Zemlić. Izvori ukazuju da je u 15.vijeku u
Pavlovića zemlji postojala ugledna vlastelinska porodica Zemlića kojoj je i knez
Radoje vjerovatno pripadao.
Zloušić Radiša – selo Kruševo, okolina Mostara, nekropola sa 52 stećka, dva sa
natpisima, a jedan navodi kneza Radišu Zloušića, te da je natpis pisao
Vuković.Nije poznato ko je sahranjeni Radiša.
Zot – okolina Trebinja, selo Domaševo, zapadni kraj Ljubomira, nekropola sa 122
stećka, jedan sa natpisom da tu leži knez Zot, sin kneza Petra, te da je
pokojnik sahranjen ZP, što znači 7080.po stvaranju svijeta, odnosno 1572.g.U
srednjovjekovnoj župi Ljubomir živjeli su VLASI Zotovići, nazvani po rodonačelniku
i starješini katuna nekom Zotu. Najstariji spomen katuna je 1313.g. Krajem 16.vijeka
se spominju knezovi Zotovići, naročito Tomaš Zotović. Iz porodice Zotovića je vladika
Nektarije koji se spominje 1705.g. i kapetan Jovan Zotović, učesnik Hercegovačkog
ustanka 1875., i danas ima Zotovića. Uglavnom vidljivo je da vuku VLAŠKO
porijeklo.
Županović Pavle – selo Gradina, okolina Gackog, osamljeni stećak sa natpisom
u kome se kaže “a si KAMI Pavla Županovića”. O sahranjenom Pavlu nema
podataka u historisjkim izvorima.
----------------------------------------------------------------------------------------------
Uobičajena fraza koja se upotrebljava u tekstu je ona koja upozorava rođake i prijatelje koji posjete grob i spomenik da je pokojnik bio kao i oni i da će oni biti kao i pokojnik: JA SAM BIO KAKO VI A VI ĆETE BITI KAKO I JA (stranica 117)
Termini koji se nalaze u samom natpisu za nadgrobni spomenik-moderno stećak su:
BILIG po čemu se vidi da je pisar koristi ikavski govor / KAMI
Neki natpisi su pisani IKAVSKIM izgovorm, gdje je jat prešlo u i, na primjer
BILIG, VIRA..a neki ijekavskim, npr. SJEN,SJEČE itd. (strana 127)
-zasigurno se zna za jedan stećak Hrabrena da je isklesan 1505.godine, ili u okolini Trebinja 1572.g. porodice Zotovići, što govori da VLASI nastavljaju tradiciju klesanja stećaka čak i poslije turskog osvajanja i Bosne i Hercegovine. S tim u vezi nemaće se ključno pitanje zašto nema nijednog jedinog stećka u području Smedervske despotovine u koju su srbi pobjegli odmah poslije kosovske bitke ? jer prosto bi nevjerovatno bilo da za više od 100 godina, i prije i poslije pada despotovine pod Turke 1458. godine ne isklešu nijedan jedini stećak na tom području, dok eto Vlasi koje velikosrpski nacionalisti posrbljuju, i podrazumjevaju srbima, tu tradiciju nastavljaju ZASIGURNO i 1505.godine. ili čak 1572.g duboko u tursko doba
Ako uzmemo za tačnu glupost da su Vlasi srbi (što je naravno netačno jer su to slavenizirani Romani, odnosno slavenskim terminom Vlasi) onda se pojavljuje notorni apsurd da jedni srbi u Hercegovini klešu stećke, a drugi na području Smedervske despotovine NE klešu, pogotovo što su i oni u to područje doselili tek poslije kosovske bitke, upravo iz oblasti u kojem je takođe bio običaj klesanja stećaka, i bilo bi sasvim za očekivati da su sa sobom prenijeli i nastavili i tradiciju klesanja stećaka, ako su je već imali, ali se iz ovog logički zaključuje da NISU!!, jer bi na novom području smedervske despotovine logično nastavili sa tom tradicijom, ali mi ne nalazimo nijedan jedini stećak na tom prostoru.
(najrelevantnija knjiga za tematiku stećaka)
Na 3.162 lokaliteta sa ukupno 69.356 primjeraka stećaka, od kojih je na teritoriji Bosne i Hercegovine 59.593 ili 86%, njih ukupno 384 stećka imaju natpise, od čega u BiH 326 ili 85%, a neki od njih imaju uklesana sljedeća imena i prezimena :
Banović Božičko – lokalietet Banović Selo, okolina Banovića
Hlapac, Bogdan i Rajko se navode u tekstu kao oni koji su postavili
spomenik
Batalo – lokalitet: područje sela Turbe, okolina Travnika. U mjestu Crkvini je inače
bio mauzolej tepčije Batala, visokog dostojanstvenika bosanskog kraljevskog
dvora, ranga vojvode, često spominjanog u bosanskim poveljama
Radomil dijak, koji se navodi u natpisu, da je pisao na stećku
Batić Mirković – lokalitet selo Kopošići, okolina Ilijaša, bio je knez bosanski
Vukava - ime gospođe u posljednjem dijelu teksta na stećku, kojim se
saopštava da mu je ona zajedno sa njegovim bližnjim postavila spomenik (BILIG)
Bilić Radojica – lokalitet Staro Selo kod Donjeg Vakufa. Natpis počinje
Invokacijom „U ime oca i sina....“Iza toga se kaže da je to spomenik (SE KAMI)
Radojice Bilića
Veseoko Kukulamović – ime onog ko je pisao natpis –navedeno na
završetku
Batričević Vuk – lokalitet selo Trnavica, okolina Bileće.
Jelica – nevedeno ime njegove žene
Vučina – ime sina koji je podigao spomenik ocu i materi
Bogčinić Radoje– lokalitet Ploče, selo Opličići, blizu Stoca.
Grubač – poznati „kovač“ čije je ime koje navedeno da je spomenik „sjekao“
Bogdanić Poznanj – lokalitet Prelimovo polje, Gleđevci selo, okolina Ljubinja.
Bogdanić Vladoje – lokalitet Lovreč kod Imotskog, ne zna se da li je imao kakve
veze sa Bogadanićima iz Prelimovog polja
Bogdanić Vlkoje – lokalitet Mramor iznad zaseoka Bekavci, okolina Imotskog.
Kovač Jurina – ime saopšteno na kraju kao onoga ko je uklesao natpis
Radmilo – navedeno ime u natpisu za koje se kaže da je „Vlkoje sin
Radmilov“ Bešlagić navodi da postoji podatak da su se Bogdanići iz Lovreća,
bježeći od Turaka naselili na Hvaru, gdje i danas žive.
Bogosalić Hotin– lokalitet selo Lipovice, okolina Lopara.
Radovan i Radovin – imena sa natpisa za koja se kaže da su njegova dva
sina koja su postavila spomenik
Boljunović Bogavac Tarah – lokalitet Boljuni kod Stoca, kao jedan od nekoliko
najvećih i najznačajnijih nekropola sa 269 stećaka.
Grubač – u natpisu navedeno ime onoga ko je spomenik sjekao
Bešlagić navodi da se iz podataka u dubrovački arhivima vidi da je nekropola u
Boljunima pripadala donjovlaškom plemenu Boljuna koje je 1477. godine imalo
Miliša Tarakovića, katunara, a koji je vjerovatno sin Bogavca Taraha.Tako
nam ovaj natpis, nastavlja Bešlagić, otkriva osnivača ugledne vlaške porodice
Boljunovića.
Borovičić Breško – lokalitet Han-Pobrdica, Masline kod Stoca.
Božićković Dobrilo – lokalitet Staro Slano, okolina Trebinja.
Radoje brat i Plavac sinovac su navedeni u natpisu stećka da “leže s
pokojnikom”
Ivko Obradović ime koje se na kraju navodi da je sve to pisao.
Bešlagić kaže da postoji dokumenat Dubrovačkog arhiva koji spominje nekog
Milac Božićkovića 1380.g. da je primljen za dubrovačkog građanina, pa se
pretpostavlja da su Milac i Dobrilo iz iste porodice Božićković.
Bešlagić dalje navodi i da je ovdje spomenuti pisar Obradović vjerovatno sin
Obrada Krajkovića pisara drugog natpisa iz Starog Slanog, koji se odnosi na
Dobrila Pribilovića
Brajanović Zagorac - selo Podubovac, okolina Bileće.
Brajković Bratmio - zaseok Peljave, okolina Lopara. Tekst kaže da je bio unuk
Boljerada a da je spomenik svome ocu podigao njegov najmlađi sin
Bartol te se poručuje i proklinje: “ko će si BILIG pogubiti pogubi ga Bog”
Branković MAHMUT - Petovo polje u Brankovićima, okolina Rogatice. Ovaj lijepo
klesan i bogato ukrašen NIŠAN-OBELISK je prenesen u Zemaljski muzej u Sarajevu
Bratosalić Miloš - selo Piperi, okolina Lopara. Nadgrobnik (BILIG) postavili su
njegovi sinovi Pribisav, Pribil, Radiš, Miliša i Vuk. Po Bešlagiću ovi
pokopani Bratosalići su bili vlastela u Visorima, obližnje selo, koje je u staroj Bosni
bilo sjedište istoimene župe, koju su Turci, po osvajanju Bosne, pretvorili u nahiju
sa istim imenom.
Crjepović Vukosav – selo Ljubljenica, područje Hodova, okolina Stoca. Komentar
Bešlagića:”Ovaj natpis nam otkriva novu ličnost, vjerovatno nekog uglednijeg
Vlaha ili nižeg vlastelina, o kome nemamo nikakvih podataka. Po obliku
većine slova, kao i po obradi stećka i njegovih reljefa, ovaj natpis vjerovatno potječe
iz 15.vijeka.
Crnač – selo Crnač, okolina Trebinja. U natpisu se kaže da je to nadgrobni
spomenik matere Polete, Drusana i Dražete koji je postavljen u dane
slavnoga kneza Hramka. Za kneza Hramka se misli da je bio vrlo ugledna
ličnost svog vremena, uglednija od župana Grda i Pribilše. Prema osobinama nekih
slova, posebno onih koja su slična Grdovom natpisu, smatra se da ovaj natpis
potječe između 1177. i 1200.godine, te ako se uzme da je ploča sa natpisom iz
Crnča stećak, i da je tačno datiran, onda proizlazi da ovaj nadgrobnik predstavlja
drugi najstariji datirani stećak uopšte.
Crnić Milac - selo Pargani, okolina Zvornika.
Kulduk je ime navedeno za lice koje je pisalo natpis.
Crničanin Milutin – selo Humsko, okolina Foče. Navedeno je da je bio “gost”,
zvanje koje su nosili visoki dostojanstvenici heretičke Crkve bosanske. Reljefni
motivi štapa i knjige smatraju se simbolima svešteničkog zvanja, te se općenito
smatra da je Milutin bio visoki sveštenik Crkve bosanske. U samom natpisu se
najprije priziva Sveto trojstvo a potom saopštava da je to spomenik (BILIG)
gospodina gosta Milutina Crničanina.
Čihorić Polihranija – Polihranija je monaško ime Radače Čihorić, kćerke
uglednog vlastelina humskog Miltjena Draživojevića, a žene humskog
vlastelina Nenca Čihorića koji se kao župan Popova spominje 1336-1375.
Natpis navodi da je spomenik postavio njezin sin Dabiživ
Divac – brdo iznad sela Mršića, okolina Vlasenice.
Dobrašinović Vukašin – Bogojević Selo, okolina Trebinja
Dragišić Vujan – selo Gornji Njeganovići, okolina Bileće.
Dragosalić Radoje – lokalitet Brdanjak u selu Zabrđe, okolina Kiseljaka. Natpis
kaže da je bio veliki knez BOSANSKI. Spomenik je postavio njegov sin Radič
Dragščić Radivoj – mjesto Elezovići, okolina Čapljine.
Drašković Dabiživ – zaseok Rudine, selo Dubnica, okolina Kalesije. Spomenik
mu je postavio Milutin Kablović a da je pisao Nikola Dragoljević
Dubčević Vukša – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka, 7
primjeraka sa natpisima
Dučić Radosav – Premilovo polje, selo u okolini Ljubinja, nekropola sa 90
Stećaka, 5 primjeraka sa natpisima. U natpisu jednog se kaže da leži Radosav Dučić
sa sinom Cvjetkom
Galčić Rać – selo Veličani, Popovo polje, okolina Trebinja, nekropola sa 62
Stećka, 2 primjerka sa natpisima.
Golubović Veseoko – Sniježnica kod Ugljevika, na mjestu gdje je i sadašnje
muslimansko groblje nalazi se nekropola sa 13 stećaka, jedan sa natpisom. U tekstu
se kaže da su mu spomenik postavili (NA NEM BILIG) sedam njegovih sinova. Po
nazivu spomenika (BILIG) vidi se da je pisar koristio ikavski govor.
Grd – selo Police kod Trebinja, danas dio gradskog područja, bile je nekropola sa
19 stećaka, 2 sa natpisima, od kojih na jednom spominje župan Grd Trebinjski.
Ustanovljeno je da je župan Grd (Grdomil, GradešaI umro između 1151. i 1177.
godine, što znači daje njegov nadgrobnik NAJSTARIJI datirani stećak. Iz natpisa
doznajemo da ga je isklesao majstor Braja
Grubača – Seljani, okolina Rogatice, od 32 stećka u nekropoli, jedan je sa
natpisom koji kaže da tu leži Grubača vojvode Miotoša Počtena.
Hateljević Bogdan - selo Milavići, okolina Stoca, nekropola sa 352
stećka od kojih jedan ima natpis koji kaže da tu leži imenovani, sluga vojvode
Radiča, misli se na Radiča Sankovića, koji se u jednoj povelji iz 1391.
spominje kao BOSANSKI vojvoda. U ratu sa vojvodom Sandaljem Hranjićem 1391-
1404. Radič je zarobljen i u gradu Samoboru oslijepljen 1404.
Herak – selo Zaušje, okolina Stoca. O ovdje sahranjenom Heraku nema sigurnih
podataka u historijskim vrelima, osim u jednom dokumetnu Dubrovačkog arhiva iz
1477. gdje se spominje Herak Dolin, kao katunar Donjih VLAHA u selu Pocrnje
kod Ljubinja, a u drugom dokumentu iz 1483. spominje se Herak Vladisalić, kao
knez Donjih VLAHA, pa se pretpostavlja da se oba podatka odnose na istu ličnost.
Bešlagić napominje da su se članovi ugledne VLAŠKE porodice Vladisalić
pokopavali na nekropoli stećaka u Boljunima.
Heraković Radoslav – Boljuni kod Stoca, nekropola sa 269 stećaka a njih 19
imaju natpise. Pretpostavlja se da je sin gore spomenutog Heraka Vladisalića.
Hrabren Radosav – Ošanići kod Stoca. U tekstu je data slovna (šifrovana)
godina po starom računanju – 7013, što po novom računanju znači 1505.O
sahranjenom Radosavu nema podataka u historijskim izvorima, ali svakako
pripada uglednoj DONJOVLAŠKOJ porodici čiji su članovi živjeli u Ošanićima, a
sahranjivali se uglavnom na nekropoli u Radimlji
--------------------------------------------------------
HRABRENI-MILORADOVIĆI – su ugledna porodica iz skupine donjih Vlaha,
Koji su u 14. i 16. Vijeku živjeli u Ošanićima i okolnim selima, nedaleko od Stoca.
Kod crkve sv.Petra i Pavla u Ošanićima, zadužbine ovih Vlaha, nalazi se kamena
stolica sa natpisom koji govori o vojvodi Stipanu i sinu mu Petru
Miloradoviću. Stipan bi mogao biti sin vojvode Radosava. Iz Dubrovačkog
arhiva se zna da je Stipan imao sinove Radoja i Petra. 1477.spominje se Petar
Stjepanović-Hrabren, kao katunar Hrabrena i vojvoda donjih Vlaha. Na Radimlji,
odmah ispod Ošanića, smještena je velika nekropola, na kojoj su sahranjivani
članovi VLAŠKE porodice Hrabrena-Miloradovića. Iz natpisa sa stećaka u Radimlji
vidi se da su tu sahranjeni Dobri Radoje, sin vojvode Stipana
Miloradovića i Radoje Vuković bratić vojvode Petra Miloradovića.
Ilić Radivoj – mjesto Lipa kod Livna, nekropola sa 50 stećaka. Na jednom stećku
sa natpisom se kaže da tu leži Radivoj Ilić, koji je iz Rame i da je Kovačpoljanin, tj.
da je imenovani iz Kovačpolja, koje se nalazi u gornjem toku Rame, i smatra se da
je Radivoj bio feudalac koji se ovdje naselio kada je dobio posjede, vjerovatno od
kralja Ostoje
Ivanović Juraj - selo Slipčići kod Mostara. Na kraju natpisa sa stećka
saopštava se da je spomenik usjekao (KAMI USIČE) Radič kovač. U povelji
humskog župana Radoslava iz 1254.jedan od potpisnika je član porodice Ivanović,
pa se pretpostavlja da je ovaj Juraj iz Slipičića potomak te porodice.
Ivanović Stojan – selo Klenje kod Bogatića, Mačva u Srbiji.
Jeremija Petko – selo Šćepan Polje, opština Plužine, Crna Gora. U natpisu se
kaže da je tu sahranjen Jeremija Petko KRSTJANIN i da mu je BILIG postavljen još
za života, dok je smrt čekao u Sokolu vojvode Stjepana. To što se naziva
krstjaninom znači da je bio SVEŠTENIK heretičke Crkve bosanske, i to na službi u
dvoru Stjepana Kosače, što indirektno govori da je i Kosača bio vjernik CB.
Junotić Tupković Dragoje selo Peljave, okolina Lopara. Natpis kaže da su BILIG
postavila dvojica njegovih sinova Milobrat i Pribil a na samom kraju se
poručuje: “tko će si BILIG pogubiti pogubi ga Bog.” Karakteristika ovog natpisa je
što se u njemu upotrebljava IKAVSKI govor.
Juroje – selo Kruševo, okolina Stoca, nekropola sa 30 stećaka, 1 sa natpisom, u
kojem se navodi da tu leži župan Juroje a da mu je spomenik postavio knez u znak
pažnje i zahvalnosti prema svome županu, koji je za njega i poginuo.
Komlinović Ivaniš – selo Veliki Ograđenik u okolini Ćitluka, nekropola sa 37
sanduka. Vjerovatno je Ivaniš bio član vlastelinske porodice Komlinovića, koja je u
15.vijeku, gospodarila župom Broćno.
Komlinović Pavao - selo Veliki Ograđenik u okolini Ćitluka. U kraćem tekstu se
Kaže da tu leži knez Pavao Komlinović u dane vojvode Sandalja, kojeg je vjerno i
pošteno služio.
Kopijević Ozrisal – nekropola u Varošištu, blizu srednjovjekovnog grada Borča,
okolina Rogatice. Natpis kaže da je tu sahranjen Ozrisal župan kneza Pavla.
Vojvoda Radoslav Pavlović ga je sahranio i podigao spomenik.
Kosača Beoka – selo Vlahonje, okolina Kalinovika, lokalitet Zakrsnice sa 6
stećaka, od kojih je na jednom natpis u kojem se kaže da leži gospoja Beoka, koja
je KRSTJANICA i kći Pribisava Kosače a natpis je pisao Vukašin.
Nije poznato ko je sahranjena Beoka (Bjelka) niti Pribisav kosača. Kalinovički kraj
je spadao u baštinu Kosača, čiji zavičaj – selo Kosače nije daleko od ovog lokaliteta
Krivoušić Radivoj – ime sa natpisa stećka u malom parku na Carini, u Mostaru.
Krnje – selo Aranđelovo, okolina Trebinja, stećak sa natpisom župan Krnje.
Kučmanić Vukosav – selo Kruševo, okolina Stoca, lokalitet Lužine sa 52 stećka
od kojih 2 imaju natpise, a jedan sa imenovanim.
Lupovčić Ninoje – selo Elezovići, okolina Čapljine, lokalitet Pogradinje, nekropola
sa 91 stećkom od kojih je 4 sa natpisom, a u jednom se kaže da tu leži Ninoje
Lupovčić sa sinom Crijepom
Marija Divica – selo Poprati, okolina Stoca, lokalitet Vidoštak sa 98 stećaka od
kojih jedan ima natpis. U natpisu se kaže da se mjeseca marta jedanaestog
predstavila roba božja Marija a zovom Divica, i da je ta Marija popa
Dabižava Podružije , te da je to bilo “va ljeta 6739” (=1231.g.). Radi se
Divici, ženi pravoslavnog popa Dabižava, koja se nakon muževljeve smrti
zakaluđerila i dobila ime Marija. U natpisu je uklesana takozvana slovna(šifrovana)
godina 6739. po računanju pravoslavne crkve, tj. od stvorenja svijeta, koja
odgovara 1231.što čini natpis zanimljivim, s obzirom na to da je to veoma rijetka
pojava. Podatak o godini je značajan za datiranje stećka u vrijeme vladanja humskih
knezova Petra i brata mu Andrije, kada je mogla u Vidoštaku biti pravoslavna
parohija sa spomenutim Dabiživom na čelu, koja je pripadala Zahumskoj episkopiji
u Stonu.
Marković Dabiživ – naselje Đurđevac, okolina Srebrenice, ne jednom od 6
stećaka ima natpis koji navodi imenovanog i saopštava da je spomenik postavio
pokojnikov brat – “brat moj Vuk pobileži”
Marojević Milutin – Staro Selo, okolina Glamoča, lokalitet Groblje, nekropola sa
96 stećaka, od kojih 1 ima natpis u kojem se kaže da je to “kuća” Milutina
Marojevića i njegove žene Vladislave i njihove djece. Iz natpisa se vidi da se
grob i stećak nazivaju kućom, što se prvi put sreće u natpisima stećaka.
Medulin – selo Vrpolje, okolina Trebinja, lokalite Groblje, nekropola sa 18
stećaka, od kojih 2 imaju natpise, a jedan navodi župana Medulina. O sahranjenoj
ličnosti nema podataka, ali postoji mišljenje da nije bio Vlah zbog toga što nosi
titulu župana, a ne katunara ili vojvode, kako je to uobičajeno kod predstavnika
Vlaha.
Milcarić Tvrtko – selo Pazalje, okolina Rudog, lokalitet Mramorje, nekropola sa
188 stećaka, 1 sa natpisom. O sahranjenom nema podataka.
Miletić Dragilo – selo Dopasci, okolina Kladnja, lokalitet Ljuto brdo, nekropola sa
25 stećaka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži imenovani, a na kraju se saopštava da
je natpis pisao Dragilov sin Dragiša
Milošević Stojsav – Donje Selo, okolina Konjica, lokalitet Gradac, nekropola sa
22 stećka, 1 sa natpisom. Spomenik klesao Pribil Bjelopčelanin a onda se
navodi da je pisao njegov sin Divin. U historijskim izvorima nema podataka o
Stojslavu Miloševiću već se smatra da su se navodno muslimani iz malog sela
Lokve, 15 kilometara od Donjeg Sela, prije prelaska na islam zvali Miloševići. U
testamentu gosta Radina 1466.spominje se Sirčanica, sin Božićka Miloševića,
a 1470.u drugom dokumentu naveden je svjedok Bogčin Stoisalić, koji se sreće u još
jednom dokumentu iste godine, pa pošto se u sva 3 slučaja radi o ljudima iz okoline
Konjica, nema sumnje da su Srčanica Milošević i Bogčin Stoisalić porijeklom iz kuće
Stojslava Miloševića.
------------------------------------------------------------------
Milošević Viganj – Na jednoj nekropoli stećaka u Kočerinskom polju kod
Kočerina, okolina Širokog Brijega, pronađen je stećak u obliku stupa sa natpisom,
koji je odavno prenesen u Kočerin i uzidan u zgradu RIMOKATOLIČKOG
Župskog ureda. U natpisu se kaže da tu na svom plemenitom pod Kočerinom leži
Viganj Milošević, koji je bio u službi bana Stipana, kralja Trvtka, kralja Dabiše,
kraljice Grube i kralja Ostoje. Natpis potječe iz 1404-1405.
Miloradović Radoje – Radimlja kod Stoca, nekropola sa 133 stećka, jedan sa
natpisom u kojem se kaže da tu leži dobri Radoje sin vojvode Stipana a da
je spomenik postavio njegov brat vojvoda Petar. Iz sadržaja se dakle vidi da
su Radoje i vojvoda Petar sinovi vlaškog vojvode Stipana Miloradovića. Vojvoda
Petar Stjepanović se 70tih godina 15.vijeka u dubrovačkoj arhivi spominje kao
katunar i vojvoda Donjih Vlaha.
Miloradović Stjepanović Stjepan – stećak iz nekropole Radimlja sa natpisom u
kojem se kaže da tu leži Stipan, a navodi se i da je spomenik klesao (činio KAMI)
Miogost kovač. Prema jednoj povelji 15.vijeka Dubrovčani su u svoje
Građane primili vojvodu Petra Stjepanovića Hrabrena s braćom, među kojima je
naveden i knez Stjepan, pa se može zaključiti da je Stjepan bratić ili sin vojvode
Petra, a to znači da se natpis Stjepana iz radimlje odnosi na tog kneza Stjepana,
Člana donjovlaške porodice Miloradovića, koja se po vojvodi Stjepanu nazivala i
Stjepanović.
Mješinin Vukosav – selo Zavajt, okolina Foče, lokalitet Mramorje, nekropola sa
10 stećaka, 1 sa natpisom u kojem je naveden imenovani.
Mišljen – Puhovci kod Zenice, stećak sa natpisom koji kaže da tu leži dobri
gospodin GOST Mišljen i da je Avram priredio Mišljenu “veliko
gostoljupstvo”. Starac Mišljen bio je 1404.na čelu delegacije koja je u ime kralja
Ostoje i dida Crkve bosanske išla u Dubrovnik da bi povratila vlastelina Pavla
Klešića na njegovo imanje u Bosni. Pretpostavlja se da se upravo radi u ovom
slučaju o Mišljenu koji je, u visokom zvanju gosta CB umro u Puhovcu.
Miotoš – stećak u Zemaljskog muzeju a potiče iz mjesta Vlađevine, okolina
Rogatice. U natpisu se kaže da tu leže vojvoda Miotoš i njegov sin Stjepko
te da je to ležište kod nogu gospodina Vlatka Vlađevića, kojeg je Miotoš
služio za života, a mrtva sahranio i pobilježio (podigao mu spomenik) uz božju
pomoć i milost kneza Pavla. Vojvoda Miotoš je mogao biti vlastelin u službi
Vlatka Vlađevića, najuglednijeg čovjeka na dvoru Pavla Radenovića u Borču, za
kojeg se pretpostavlja da je poginuo 1408/09. Između te godine i 1415.kada je
ubijen Pavle Radenović, umro je i vojvoda Mitoš.
Mrčić Ivan – selo Fatnica, okolina Bileće, dva osamljena stećka, jedan sa
natpisom u kojem se kaže da tu leži Ivan Mrčić koji je za svog života ovaj
spomenik (ovi KAMI) postavio. O Ivanu Mrčiću nema direktnih podataka, ali
se pretpostavlja da je on, prema odluci vojvode Sandalja Hranjića, kada je ovaj
savladao i zatočio Radiča Sankovića, naslijedio Bogdana Hateljevića u upravljanju
Dabrom.
Mrčić Milobrat – selo Jasen, okolina Nevesinja, lokalitet Prijeputnica, nekropola
sa 63 stećka, jedan sa natpisom koji kaže da tu leži Milobrat Mrčić s dobrim sinom
Ivanišem
Mitrović Vukša – selo Zovi Do, okolina Nevesinja, lokalitet Zaposti, stećak sa
natpisom u kojem se kaže da je tu sahranjen Vukša Mitrović, a u daljem tekstu
sam pokojnik kaže da su ga ubili na službi njegovog gospodina, ali da ga je osvetio
Rade Pribisalić za koga se pretpostavlja da je identičan sa vojvodom
Radičem Pribisalićem, koji se spominje u ugovoru o miru Hercega Stjepana
Vukčiča i Dubrovnika iz 1454.g.
Mrkšić Radoje selo Đedići, kod Trebinja, nekropola sa 47 stećaka, 1 osamljeni
200 m zapadno sa natpisom koji navodi imenovanog.
Nespina – selo Malo Čajno, okolina Visokog, stećak sa natpisom imena Nespina
koje se odnosi na visokog vlastelina, velikog kaznaca na bosanskom vladarskom
dvoru, u kojem se navodi da je Bjeloka, njegova žena, u ime muževljevog
brata izgradila grobnicu svome mužu.
Nikolić Katalina – Vranjevo Selo kod Neuma, nekropola sa 145 stećaka,
1 sa natpisom u kojem se kaže da tu leži gospođa Katalina zajedno sa svojim
gospodinom županom Nikolom koji je služio tasta slavnog bana
Stjepana. Dalje se kaže da je spomenik postavio Vladislav i brat
Bogiša. Katalina (Katarina) je bila kćerka Stepana II Kotromanića, a
Nikola ugledni župan iz Humske zemlje. Katarina se spominje u jednom
Dubrovačkom dokumentu iz 1439. Vladislav i Bogiša su sinovi Nikole i Kataline
koji se spominju u dubrovačkim dokumentima 1347. i 1363. kao nećaci bana
Stepana. Ovo je veoma značajan dokumenat koji je dokaz da je Nikola bio župan u
Humu, koji je iza 1322. bio priključen Bosni, da je bio oženjen Katalinom koja je
bila jedna od ugledne 4 bosanske žene (Goisava Sanković, Radača Čihorić,
Grubača i Katalina) kojima su posvećeni stećci i natpisi.
Nikolić Vladislav - Vranjevo Selo kod Neuma, od 145 stećaka u nekropli, jedan
ima natpis u kojem se kaže da tu leži knez Vladislav sin župana Nikole
nećak bana Stepana a da je natpis pisao Pomoćan. Župan Nikola
i članovi njegove porodice Nikolića dobro su poznati velikaši iz Huma.Sam Nikola je
bio zet bosanskog bana Stepana II Kotromanića, a iz braka sa Katalinom rodio se
sin Vladislav. U jednom dubrovačkom dokumentu 1347.spominje se ovaj knez i brat
mu Bogiša, kao nećaci bosanskog bana Stepana II Kotromanića. Isti knez
se spominje u još dva dubrovačka dkomunta iz 1357. i 1363.g. Zabilježeno je i ime
pisara Pomoćana
Nosaković Vukić – selo Gostilja Mala, okolina Višegrada, lokalitet Trutovo brdo,
nekropola sa 43 stećka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži Vukić sin
Vukašina Nosakovića sa svojom majkom Ružom
Novaković Dragojlo – selo Jelaške, okolina Olova, na mjestu gdje je i savremeno
rimokatoličko groblje nalazi se nekropola sa osam stećaka, od kojih jedan sa
natpisom u kojem je arapskim ciframa upisana 1589.godina, zatim nevedena
invokacija Jezus i Marija, a onda saopšteno ime i prezime pokojnika o kojem nema
podataka, osim da se radi o krščaninu – RIMOKATOLIKU. Na istom lokalitetu
nalazi se i prelomljen stupac sa oštećenim natpisom u kojem se kaže da tu leži
neki Vukas kome spomenik postaviše sinovi, a natpis mu napisa neki
Pribil
Oliverović Pokrajac – selo Vrhpolje, na području Ljubomira, okolina Trebinja,
nekropola sa 78 stećaka, 1 sa natpisom u kojem se najprije kaže da u vrijeme
gospodina vojvode Sandalja tu leži knez Pokrajac Oliverović koji je bio sluga
svoga gospodara. Prema jednom historijskom izvoru, Sandalj je bio u Ljubomiru
1413. odakle je poslao pismo Dubrovniku.
Opodinović Stojan – selo Ulog, okolina Kalinovika, nekropola sa 52 stećka, 1 sa
natpisom koji navodi imenovanog. Nikakvog Opodinovića ne spominju historijska
vrela, pa je vrlo moguće da se radi o nekom uglednijem Vlahu, čija je porodica
mogla imati svoj katun, jer su u neposrednoj blizini hercegovački Vlasi Boljunovići
imali svoj katun, gdje su ljeti izgonili stoku na pašu.
Oprašić Radivoje – selo Oprašić, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg, nekropola sa
9 stećaka, bio je jedan stećak sa natpisom koji je prenesen u Zemljaski muzej. U
natpisu se kaže da je to biljeg viteza vojvode Radivoja Oprašića.
Ostoja – selo Zgunji, okolina Srebrenice, nekropola sa 8 stećaka, 1 sa natpisom
u kome se kaže da tu leži Ostoja KRSTJANIN. U poznatim historijskim vrelima
nema podataka o sahranjenom Ostoji, ali postoji podatak nađen u arhivi u ANKARI
u kojem se vidi da su KRSTJANIN Ostoja i neki Vladislav, iz sela Donje Zgunje,
nahija Osat, početkom 16.vijeka !!! imali svoju baštinu u Donjoj Zgunji, što jasno
ukazuje da su svoju vjeru vjernici Crkve bosanske slobodno ispovijedali i u prvim
decenijama tuskog vladanja u Bosni
Oškopica Suliman – selo Dumanjići, okolina Rogatice, lokalitet Brdo, na mjestu
gdje je staro i novo muslimansko groblje, nalazi se NIŠAN sa natpisom da je to
biljeg Sulimana Oškopice. Ovo je nesumljiv dokaz uticaja umjetnosti stećaka na
umjetnost nišana.
Ozrenović Bogdan – na stećku ugrađenom u zid pravoslavne crkve u Rogatici,
uklesan je natpis da tu leži Bogdan dobroga Domše Ozrenovića sin.
Ozrenović Stjepan – selo Strgačina, okolina Rudog, lokalitet Mramorje,
nekropola sa 61 stećkom, 2 imaju natpise, od kojih jedan saopštava da tu leži
imenovani.
Pavlović Ivan – selo Donja Bukovica, okolina Konjica, nađena pokretna kamena
stolica koja je prenesena u Zemaljski muzej, a koja ima natpis u kojem se kaže da
je to “sto” Pavlović Ivana.
Petković Pribisav – selo Donji Bročanci, okolina Nikšića, u blizini nekropole sa 20
stećaka, nalazi se osamljeni sa natpisom da tu leži “rab” Pribisav Petković sa
svojom kućanicom Marom, a na kraju se saopštava da je natpis pisao
Pribisav
Petoivić Pribisav – selo Trešnjevci, okolina Kalinovika, nekropola sa 76 stećaka
od kojih jedan ima natpis da tu leži dobri Pribisav Petoivić, koji je služio gospodinu
banu Tvrtku i da je u toj službi poginuo, a na kraju se kaže da je to pisao neki
Brtoja, odnosno Bratić.
Petrović Marko – kod rimokatoličke crkve i savremenog groblja u Ledincu kod
Širokog Brijega nalazi se nekropola sa 30 stećaka, od kojih je na jednom uklesan
natpis u kome se kaže da je to stećak Marka i Divne Poimlić i da su
osmorica sinova Marka Petrovića, od plemena Poimlić, postavili taj kamen na grob
njihovog oca Marka i matere Divne.
Pliščić Viganj – selo Stepan, okolina Gackog, lokalitet Veliko groblje u Pustom
Polju, nekropola sa 17 stećaka, 2 imaju natpise, a u jednom koji je prenesen u vrt
Zemaljskog muzeja se kaže da tu leži Viganj Vukosava Pliščića
sin, a da je natpis pisao Sracin Vukosalić. O Vignju Pliščiću nema sigurnijih
podataka, već se iz sadržaja može saznati da je on sin kneza Plišćić
Vukosava čiji se stećak sa natpisom i sada nalazi na Velikom groblju u Pustom
Polju. U poznatim historijskim izvorima nema spomena ovog kneza, ali je on
svakako član VLAŠKE porodice Pliščića, potomaka VLAŠKE porodice Pliska čiji se
katun spominje 1430.g.
Pribilović Dobrilo – Staro Slano, okolina Trebinja, 2 osamljena stećka sa
natpisima u kojem se kaže da tu leži Dobrilo Pribilović i da je sa pokojnikom
sahranjen i njegov sinovac Ljubeta a da je natpis pisao Obrad
Krajković
Pribilović Radovan – selo Ročica, okolina Kaknja, ploča sa natpisom koji kaže
da su nad vlestelinom Radovanom Pribilovićem nepravedno izvršili krvnu osvetu
Radmio Božinić i njegovi rođaci.
Pribiliša – ploča sa natpisom koja se nalazi u Zavičajnom muzeju u Trebinju, na
kojoj se kaže da je župan pribilša umro (prestavi se) u dane pravovjernog kralja
Vladislava (srpski kralj Vladislav 1234-1241.) Na kraju natpisa je stavljena
slovna (šifrovana) godina 1241.
Pripčinit Milat – selo Živanj, okolina Nevesinja, osamljeni stećak sa natpisom koji
navodi imenovanog.
Radičević Radosav – selo Kruševo, kod Stoca, lokalitet Lužine, nekropola sa 52
stećka, od kojih jedan sa natpisom navodi imenovanog. U jednom dubrovačkom
dokumentu iz 1468.spominje se VLAŠKI katunar Radosav Radičević sa svojom
družinom, a u drugom iz 1477. opet neki Radosav iz Kruševa kod Stoca.
Radilović Hasan – selo Čadovina kod Rogatice, nalazi se NIŠAN sa natpisom u
kome se saopštava da je umro “junak junaka stari Hasan”, a da mu je brat
Ahmat napisao epitaf.
Radivojević Mirko – selo Knežpolje, okolina Širokog Brijega, lokalitet Odžak sa 5
stećaka a u jednom se u natpisu kaže da je pisao i “črto” Radonja Marković
na spomeniku kneza Mirka Radivojevića.
Radivojević Stjepko – selo Crnići, okolina Stoca, dva stećka, jedan sa natpisom
u kojem se kaže da tu leži Stjepko Radivojević i navedena je slovna godina ZVO, tj.
7072. po starom računanju, odnosno 1564.g.
Radohnić Pavko – selo hodovo, okolina Stoca, nekropola sa 53 stećka od kojih
jedan sa natpisom koji navodi imenovanog
Radosalić Stipko – selo Gleđevci, okolina Ljubinja, nekropola sa 90 stećaka, 5 sa
natpisima od kojih jedan spominje imenovanog. U historijskim izvorima nema
direktnih podataka o sahranjenom Stipku, ali iz dubrovačkih dokumenata se vidi da
je u drugoj polovini 15.vijeka katunar VLAHA Goduna bio neki Vukac Radosalić, a
ima podataka i o drugim Vlasima istog prezimena. Polovinom 15.vijeka, uz
dubrovačkog klesara Radonju Grubačevića, na najznačajnijim građevinama radio je i
Simo Radosalić, kao i klesari i zidari Vlatko, Ostoja i Vitko Radosalić, koji
vjerovatno pripadaju istom VLAŠKOM bratsvu.
Radovanović Dabiživ – selo Ubosko, okolina Ljubinja, na jednom stećku je natpis
sa spomenom imenovanog
Rajković Petko – selo Koraj, okolina Lopara, stup koji se nalazi pred zgradom
Osnovne škole ima natpis sa imenovanim.
Rakoivić Radovan – selo Čerina, okolina Čitluka, pokraj rimokatoličke crkve,
skupina od 3 stećka, od kojih jedan ima natpis sa spomenom imenovanog
Ratković Radonja – selo Ključ, okolina Gacka, nekropola sa 6 stećaka, jedan ima
natpis u kojem se kaže da tu leži Radonja Ratković koji je poginuo za svog
gospodina vojvodu Sandalja. Stećak je prenesen u Vojni muzej u Beograd.
Rašković Miroslav – selo Poščenj kod Šavnika, Crna Gora, nekropola sa 51
stećkom, na jednom u obliku ploče, ugrađene u zid pravoslavne crkve, uklesan je
natpis sa saopštenjem da tu leži Miroslav Raškovik.
Rušović Bunac – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka, 7 sa
natpisima. O sahranjenom Buncu nema podataka, vjerovatno se radi o uglednijoj
VLAŠKOJ ličnosti.
Sanković Goisava – selo Biskup, okolina Konjica, lokalitet Grčka glavica,
nekropola sa 115 stećaka, na kojoj su pokopavani članovi ugledne vlastelinske
porodice Sankovića. Jedan stećak ima natpis koji se odnosi na Goisavu, kći
Jurja Baošića a kućnica vojvode Radiča. Otac Goisave se naziva
gospodinom “vsoj Zeti i Primorju”.
Skender – selo Fatnica, okolina Bileće, na starom zapuštenom muslimanskom
groblju, nalazi se NIŠAN sa kratkim uklesanim zapisom u kojem se kaže da tu leži
Skender.
Širinić Radoslav – pred ulazom u crkvu u Sopotnici kod Goražda, leži stećak u
obliku ploče sa natpisom koji počinje invokacijom V IME BOGA, a potom se kaže
da tu leži rab božji knez Radoslav Širnić.
Širunović Vukosav – selo Ulog, okolina Kalinovika, nekropola sa 35 stećaka, 1
sa natpisom koji navodi imenovanog.
Tasovčić Milko – se spominje u natpisu ploče u podu pravoslavne crkve u
Gračanici, okolina Gackog, koja je sagrađena 1534.g.
Trjedanović Stapjan – selo Hodovo, okolina Stoca, lokalitet Pogrebnice,
nekropola sa 28 stećaka, 1 sa natpisom, koji počinje krščanskom invokacijom
V’IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA, a zatim se kaže da je to spomenik (a se
KAMI) Stapjana Trjedanovića, i na kraju da je pisao dijak Napović
Tvrdojević Braja – mjesto Zaseok kod Zvornika, dva stećka, 1 sa natpisom da tu
leži Braja Tvrdojević na tuđoj zemlji, a da mu je spomenik postavio njegov pastorak
Prehtjen i sin mu Ozrko, te na kraju da je natpis pisao dijak
Dragoje
Ugarčić Bogčin – selo Kotorac, okolina Sarajeva, lokalitet Crnač, nekropola sa
59 stećaka, 1 sa natpisom koji kaže da tu leži Bogčin kneza Stipka Ugarčića
sin, a na kraju da to pisao neki Ugarak
Utulović Stojan – selo Đurđevik, okolina Živinica, 3 stećka od kojih jedan ima
natpis koji kaže da tu leži imenovani a da mu je spomenik postavio brat
Ostoja
Veselinović Mihalj – selo Gornji Dragaljevac, okolina Bijeljine, dva osamljena
stećka, jedan sa natpisom da tu leži Mihalj Veselinović a da su mu spomenik
postavila dva brata Maretin i Batić, te da je pisao dijak Branišat
Vitko – selo Podjelinak, okolina Širokog Brijega, lokalitet Barevište, nekropola sa
13 bogato ukrašenih stećaka, jedan sa natpisom koji spominje imenovanog.
Vladisalić Radič – selo Boljuni kod Stoca, nekropola sa 269 stećaka, a 19
sa natpisima, od kojih jedan navodi imenovanog. U jednom dubrovačkom dokumentu
iz 1483.naveden je Herak Vladisalić, kao knez Donjih VLAHA. U narodu Boljuna i
okoline čuje se naziv “Vladisalića jama” i pri tome misli na dio nedalekog Hutova blata,
što sve govori da su Vladisalići bili vrlo ugledna VLAŠKA porodica.
Vladisalić Vlađ – u prethodno navedenim Boljunima na jednom stećku se navodi i
imenovani, te da spomenik sjekao Vuk, njegov sin, a natpis pisao
Semorad. Nije poznato ko je sahranjeni Vlađ.
Vlađević Vukobrat – Gornje Selo, okolina Bileće, jedan stećak sa natpisom da tu
leži rab božji Vukobrat Vlađević, a da mu je spomenik izradio sin Radonja koji
se na kraju pita: “tugo moja tko li će mene”. Vjerovatno Vukobrat pripada jednoj od
VLAŠKIH porodica koje su živjele i imale svoje katune u ovom kraju.
Vlađević Vukosav – selo Vlahovići, okolina Ljubinja, nekropola sa 7 stećaka, 1 sa
natpisom imenovanog. U dubrovačkim dokumentima 1470. vojvoda Vukosav
Vlađević se spominje kao katunar Velikih Vlaha.
Vlahović Crijep i Raško – selo Bunčići, okolina Bileće, nekropola sa 190 stećaka,
7 sa natpisima, u jednom se kaže da tu leže Crijep i Raško Vlahović, a u drugom
dijelu teksta da tu leže dva Vlahova sina, dakle otac im se zvao Vlah. U
neposrednoj blizini se nalazi spomenik Bunca Ruševića, pa se pretpostavlja da oni
pripadaju istoj VLAŠKOJ porodici.
Vlađević Vlatko – sa nekropole u Vlađevini kod Rogatice, prenesen u Zemaljski
muzej stećak sa natpisom koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića,
u kojem se kaže da je ukopan milošću kneza Pavla. Izgleda da je Vlatko
bio prva ličnost do oblasnog gospodara Pavla Rađenovića (1370-1415)
Vlahović Radoslav – zaseok Nekuk, okolina Stoca, lokalitet Šehitluci, nekropola
sa 79 stećaka, 1 sa natpisom u kojem se spominje imenovani, a na kraju teksta
da je pisao Radič Radosalić, a sjekao kovač Mileta Krilić
Vlasnić Ljupko – selo Vlasnići, okolina Širokog Brijega, nekropola sa 45 stećaka,
1 sa natpisom koji kaže da tu leži Ljupko Vlasnić, a na kraju da je natpis pisao
njegov sin dijak Dobrovoj, sada je stećak u Muzeju Hercegovine u Mostaru.
Vlatković Radivoje – selo Opličići, okolina Čapljine, lokalitet Ploče, nekropola sa
61 stećkom, 1 sa natpisom u kome se kaže da tu leži knez Radivoj Vlatković, te da
je bio ugledan čovjek u Dubravama, kraju koji se i danas tako zove, a koje su bile
srednjovjekovna župa koje su Turci pretvorili onda u nahiju. Prema popisu 1477. bilo
je 19 džemata VLAHA, među kojima se po broju i važnosti isticao džemat na čijem
čelu je bio knez Radivoj Vlatković, pa se pretpostavlja da je to upravo taj knez iz
natpisa navedenog stećka iz Opličića, pa je za pretpostaviti da je ovaj stećak nastao
oko 1477.Na kraju natpisa se kaže da je spomenik sjekao kovač Grubač.
Vučić Radić – ranije navedeni Boljuni kod Stoca, 1 stećak ima natpis u kome se
kaže da tu leži Vučić Radić.
Vučihnić Vukac – ranije spomenuti Vlahovići kod Ljubinja, 1 stećak ima natpis
koji navodi imenovanog, a na kraju saopštava da spomenik “sječe i pisa”
Pribisav. O sahranjenom Vukcu nema podataka, a vjerovatno pripada
uglednom gornjovlaškom rodu Vlahovića
Vuk - već spominjano selo Elezovići, kod Čapljine, sa nekropolom od 91
stećkom, od kojih 4 imaju natpise, a jedan od njih kaže da tu leži Vuk sin kneza
Obrada sa sestrom Jelom a da je spomenik podigla Vukova majka
Ana
Vukčić Božidar – selo Opličići kod Čapljine, lokalitet Ploče, nekropola sa 61
Stečkom, 5 sa natpisima, od kojih jedan spominje imenovanog i navodi da je
spomenik klesao Grubač
Vukčić Radivoj – selo Ljuti Do, okolina Stoca, nekropola sa 81 stećkom, 2 sa
natpisom, od kojih jedan kaže da tu leži Radivoj Vukčić sin Vukca Pićevića
i da je sahranjen s bratom Radosavom. Susjedni stećak ima natpis koji se
odnosi na Radosava. Feudalci Pićevići se spominju u izvorima 1467.
Vukčić Vukić – već spominjani Opličići, blizu Čapljine, gdje jedan od stećaka ima
natpis koji koji kaže da tu leži Vukić Vukčić, a da je spomenik usjekla mati
Radosava
Vukić Dolinović Rabren – selo Poljice, okolina Konjica, lokalitet Dolovi,
nekropola sa 53 stećka, 2 sa natpisima, od kojih jedan navodi imenovanog. O
sahranjenom Rabrenu nema podataka, a izgleda da se radi o čovjeku iz
DONJOVLAŠKE porodice Hrabrena, koja je imala svoje katune na planini Visočici.
Vukičević Ivan – već spomenuto selo Elezovići, blizu Čapljine, lokalitet
Podgradinje nekropola sa 91 stečkom, 4 sa natpisom, gdje jedan od
stećaka ima natpis koji navodi da tu leži Ivan Vukičević,a da je spomenik usjekao
brat Blagoja. O sahranjenom Ivanu nema podataka, a rod Vukičevića se
spominje u susjednim Burmazima 1490.te postoji mišljenje da su se u Podgradinju
pokopavali i VLASI Burmazi i VLASI Vukičevići.
Vukičević Pavko – mjesto Banjani, okolina Nikšića, skupina od 5 stećaka, jedan
sa natpisom koji navodi imenovanog
Vukmanović Radič – selo Fatnice, okolina Bileće, stećak sa natpisom koji
pominje imenovanog.
Vukocamić Jerina – Boljuni kod Stoca, stećak sa natpisom koji kaže da tu leži
Jerina Vukocamić i da je dobra vladikovka, dijak je Semorad. Poznati
historijski izvori nemaju podataka o ovoj sahranjenoj ženi.
Vuković Grgur – selo Veliki Ograđenik, okolina Čitluka, lokalitet Bakre, nekropola
sa 37 stećaka, jedan sa natpisom koji kaže da tu leži Grgur sin Vukca
Vukovića
Vuković Radoje – Radimlja kod Stoca, nekropola sa 133 stećka, 5 sa natpisima,
od kojih jedan kaže da je Radoje Vuković sinovac vojvode Petra. Radoje
Vuković je sin Vuka, strica vojvode Petra Miloradovića, koji je u dubrovačkim
arhivima poznat kao katunar VLAHA Hrabrena i kao vojvoda donjih VLAHA
prezivajući se Stipanović. Nekropola u Radimlji pripada donjovlaškom rodu
Hrabrena-Miloradovića čiji je zavičaj u susjednim Ošanićima.
Vuković Vlatko- Boljuni kod Stoca, jedan stećak ima natpis u kojem se kaže
da tu leži Vlatko Vuković, a na kraju teksta da je pisao Semorad O
sahranjenom Vlatku nema podataka u poznatim historijskim izvorima, a po tome
što se kaže da je bio dobar junak, odmah pomišljamo na poznatog bosanskog
vojvodu Vlatka Vukovića, koji je u doba kralja Tvrtka predvodio bosansku vojsku
na Kosovu 1389., ali za takvu pretpostavku nema dovoljno dokaza, te ostaju samo
nagađanja.
Zemlić Radoje – selo Šljedovići, okolina Rogatice, dva osamljena stećka, od kojih
jedan ima natpis da tu leži knez Radoje Zemlić. Izvori ukazuju da je u 15.vijeku u
Pavlovića zemlji postojala ugledna vlastelinska porodica Zemlića kojoj je i knez
Radoje vjerovatno pripadao.
Zloušić Radiša – selo Kruševo, okolina Mostara, nekropola sa 52 stećka, dva sa
natpisima, a jedan navodi kneza Radišu Zloušića, te da je natpis pisao
Vuković.Nije poznato ko je sahranjeni Radiša.
Zot – okolina Trebinja, selo Domaševo, zapadni kraj Ljubomira, nekropola sa 122
stećka, jedan sa natpisom da tu leži knez Zot, sin kneza Petra, te da je
pokojnik sahranjen ZP, što znači 7080.po stvaranju svijeta, odnosno 1572.g.U
srednjovjekovnoj župi Ljubomir živjeli su VLASI Zotovići, nazvani po rodonačelniku
i starješini katuna nekom Zotu. Najstariji spomen katuna je 1313.g. Krajem 16.vijeka
se spominju knezovi Zotovići, naročito Tomaš Zotović. Iz porodice Zotovića je vladika
Nektarije koji se spominje 1705.g. i kapetan Jovan Zotović, učesnik Hercegovačkog
ustanka 1875., i danas ima Zotovića. Uglavnom vidljivo je da vuku VLAŠKO
porijeklo.
Županović Pavle – selo Gradina, okolina Gackog, osamljeni stećak sa natpisom
u kome se kaže “a si KAMI Pavla Županovića”. O sahranjenom Pavlu nema
podataka u historisjkim izvorima.
----------------------------------------------------------------------------------------------
Uobičajena fraza koja se upotrebljava u tekstu je ona koja upozorava rođake i prijatelje koji posjete grob i spomenik da je pokojnik bio kao i oni i da će oni biti kao i pokojnik: JA SAM BIO KAKO VI A VI ĆETE BITI KAKO I JA (stranica 117)
Termini koji se nalaze u samom natpisu za nadgrobni spomenik-moderno stećak su:
BILIG po čemu se vidi da je pisar koristi ikavski govor / KAMI
Neki natpisi su pisani IKAVSKIM izgovorm, gdje je jat prešlo u i, na primjer
BILIG, VIRA..a neki ijekavskim, npr. SJEN,SJEČE itd. (strana 127)
-zasigurno se zna za jedan stećak Hrabrena da je isklesan 1505.godine, ili u okolini Trebinja 1572.g. porodice Zotovići, što govori da VLASI nastavljaju tradiciju klesanja stećaka čak i poslije turskog osvajanja i Bosne i Hercegovine. S tim u vezi nemaće se ključno pitanje zašto nema nijednog jedinog stećka u području Smedervske despotovine u koju su srbi pobjegli odmah poslije kosovske bitke ? jer prosto bi nevjerovatno bilo da za više od 100 godina, i prije i poslije pada despotovine pod Turke 1458. godine ne isklešu nijedan jedini stećak na tom području, dok eto Vlasi koje velikosrpski nacionalisti posrbljuju, i podrazumjevaju srbima, tu tradiciju nastavljaju ZASIGURNO i 1505.godine. ili čak 1572.g duboko u tursko doba
Ako uzmemo za tačnu glupost da su Vlasi srbi (što je naravno netačno jer su to slavenizirani Romani, odnosno slavenskim terminom Vlasi) onda se pojavljuje notorni apsurd da jedni srbi u Hercegovini klešu stećke, a drugi na području Smedervske despotovine NE klešu, pogotovo što su i oni u to područje doselili tek poslije kosovske bitke, upravo iz oblasti u kojem je takođe bio običaj klesanja stećaka, i bilo bi sasvim za očekivati da su sa sobom prenijeli i nastavili i tradiciju klesanja stećaka, ako su je već imali, ali se iz ovog logički zaključuje da NISU!!, jer bi na novom području smedervske despotovine logično nastavili sa tom tradicijom, ali mi ne nalazimo nijedan jedini stećak na tom prostoru.