|
Post by kulinban on Jul 14, 2022 19:04:41 GMT
120.000 radnika hrani 150.000 budžetlija
Socijalni partneri ponovo će za isti sto na temu najniže plate u Republici Srpskoj, ali još jednom sa suprotstavljenim stavovima.
Socijalni partneri ponovo će za isti sto na temu najniže plate u Republici Srpskoj, ali još jednom sa suprotstavljenim stavovima.
Dok poslovna zajednica smatra da je povećanje minimalca nerealno i neprihvatljivo, predstavnici Sindikata poručuju da je povećanje najniže plate sa 650 KM neophodno, prvenstveno zbog teške ekonomske i društvene situacije.
Međutim, zahtjevi i primjedbe socijalnih partnera sa sobom povlače brojna pitanja. Da li su urađene neophodne analize o povećanju minimalca, za koji sindikalci traže da bude utvrđen u narednih nekoliko sedmica, da li će i na koji način poslovanje privrede biti ugroženo i da li su nadležni utvrdili kako će to uticati na BDP i ostale stavke.
S tim u vezi, gruba računica kaže da je u ovom trenutku u Republici Srpskoj više radnika u javnom nego u privatnom sektoru, tako da praktično manje radnika koji privređuju zarađuje za sve ostale koji su na budžetima bilo države, lokalne zajednice, javnog ili lokalnog preduzeća itd.
Prema nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru u ovom trenutku u Republici Srpskoj radi 55.000 radnika, a u najvećim javnim preduzećima i bolnicama radi još oko 20.000. U "Šumama RS" radi 4.781 radnik, u banjalučkom Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) zaposleno je 3.416 ljudi, dok u "Poštama Srpske" ima zaposlenih 2.553 radnika, a u "Željeznicama Republike Srpske" 2.098 radnika. Ako se u ozbir uzmu ostala javna preduzeća kao i lokalna preduzeća, zdravstveni sektor, prosvjeta te nivo Bosne i Hercegovine u kojem trenutno radi oko 8.000 radnika iz Republike Srpske, gruba računica pokazuje da oko 120.000 radnika u realnom sektoru zaradi za oko 150.000 radnika koji plate primaju iz nekog od budžeta ili javnog ili lokalnog preduzeća. Takođe, iz tih zarada finansira se i isplata penzija za 273.000 penzionera.
|
|
|
Post by kulinban on Aug 18, 2022 19:31:17 GMT
Evo koliko je kompanija privatizirano i za koliko je prodan državni kapital tokom posljednjih 22 godine Iz Agencije za privatizaciju FBiH objašnjavaju kako je u razdoblju od 1999. do 2021. godine u potpunosti privatizirano 1088 kompanija, dok je broj djelomično privatiziranih kompanija 94.
Tokom protekle 22 godine u Federaciji BiH privatizirano je gotovo 1200 kompanija. Kako se navodi u izvještaju o realizaciji programa rada Agencije za privatizaciju u FBiH s planom privatizacije za 2021. godinu, kroz privatizaciju je u Federaciji BiH prodan državni kapital u iznosu od 5,814 milijardi KM, piše Večernji list BiH.
"Dakle, kroz sve oblike prodaje, uključivo i malu privatizaciju, prodano je oko 43 posto državnog kapitala nominiranog za prodaju. Ostvarena cijena za ovaj kapital je 9,168 milijardi KM, od čega je iznos naplaćen u certifikatima 8,485 milijardi KM, a iznos naplaćen u gotovini 0,683 milijarde KM", stoji u navedenom izvještaju.
Iz Agencije za privatizaciju FBiH objašnjavaju kako je u razdoblju od 1999. do 2021. godine u potpunosti privatizirano 1088 kompanija, dok je broj djelomično privatiziranih kompanija 94. Od tog broja, 278 kompanija privatizirano je kroz malu privatizaciju.
"Dakle, u potpunosti je privatizirano 75 posto poduzeća predviđenih za prodaju prema registru iz 1999. godine", navedeno je u izvještaju o realizaciji programa rada Agencije za privatizaciju u FBiH s planom privatizacije za 2021. godinu. U njemu se navodi i kako je ukupan postotak poduzeća kod kojih je ostvarena potpuna ili parcijalna privatizacija oko 81,5 posto. Iz Agencije u svom izvještaju navode i kako je broj prodanih predmeta imovine preduzeća 2612 te da novac od ove prodaje pripada poduzeću.
"Neprivatizirani državni kapital predviđen za prodaju, prema registru iz 1999. godine, iznosi oko 7,686 milijardi KM. Taj iznos u prethodnom je razdoblju značajno smanjen uglavnom kroz tekuće gubitke kompanija, procjene vrijednosti imovine kod formiranja JV kompanija, knjigovodstvenih usklađivanja i slično", stoji u izvještaju Agencije za privatizaciju FBiH koje je nedavno razmatrala Vlada FBiH.
Prema njihovim podacima, iznos izdanih certifikata po osnovi općih potraživanja, plaća pripadnika Oružanih snaga BiH i potraživanja penzionera je 16,04 milijarde konvertibilnih maraka. Iznos neutrošenih certifikata na kraju 2021. godine je oko 5,13 milijardi KM i oni se sada mogu koristiti samo za otkup stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Kada je riječ o prošloj godini, knjigovodstvena vrijednost prodane imovine iznosi 6,832.980 KM, dok je ukupno ostvarena kupoprodajna cijena 6,118.000 KM, a odnosi se na prodaju tri predmeta imovine poduzeća u postupku male privatizacije.
Riječ je o kupoprodajnom ugovoru za poslovnu zgradu i ostalo neplodno zemljište u vlasništvu kompanija Tehnički remontni zavod Hadžići d.d. Hadžići. Kupoprodajna cijena iznosila je 845.000 KM. Također uz suglasnost Agencije za privatizaciju u FBiH, kompanija Energopetrol d.d. Sarajevo samostalno je izvršila prodaju upravne zgrade Energopetrola za koju je kupoprodajna cijena iznosila 4,525.000 KM. Treći predmet odnosi se na kupoprodajni ugovor za Farmu purana “Johovac” u vlasništvu tvrtke Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. Početna cijena za predmet kupoprodaje iznosila je 747.980 KM, a kupoprodajna cijena iznosila je 748.000 KM.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 13, 2022 13:17:48 GMT
Direktori BH Telecoma nagrađeni sa po dvije plate zbog “izuzetnih rezultata”
Članovi Uprave BH Telecoma nagrađeni su sa po dvije prosječne plate u Federaciji BiH, saznaje BiznisInfo.ba.
Naime, na posljednjoj Skupštini dioničara ove kompanije koja je održana 7. oktobra 2022., usvojena je odluka da se članovi Uprave nagrade “za izuzetne rezultate poslovanja u 2021. godini”.
Nagrada iznosi po dvije prosječne neto plate u Federaciji BiH isplaćene u protekloj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Odluka se bazira na ranijim odlukama Nadzornog odbora BH Telecoma i Vlade FBiH.
Također se pozivaju na Zakon o plaćama I drugim materijalnim pravim članova organa upravljanja institucija FBiH I javnih preduzeća u većinskom vlasništvu FBiH, kao i na Statut BH Telecoma.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 12, 2023 8:15:17 GMT
Za plaće i naknade 8.441 zaposlenog u institucijama FBiH predviđeno 268,8 miliona KM, za 31,4 miliona više nego lani
|
|
|
Post by kulinban on Jul 7, 2024 18:20:53 GMT
Da li BiH može izdržati ovakav pritisak? Od ukupnog broja zaposlenih, polovina radi u javnom sektoru
Nedavno je Svjetska banka objavila podatak da je od ukupnog broja zaposlenih u BiH njih skoro polovina u javnom sektoru. Koliko je to kontraproduktivno, koliko nanosi štetu ekonomiji zemlje i privredi, penzionom fondu, te da li će ovaj trend rasti ili će privatni sektor imati dominaciju, pitali smo zastupnika u federalnom parlametu i ekonomskog analitičara Admira Čavalića.
“Nije dobro imati omjer takvog učešća u ukupnom broju zaposlenih, odnosno, takav odnos između privatnog i javnog sektora. Uvijek je bolje da bude više zaposlenih u privatnom nego u javnom sektoru. Ne zovemo taj sektor bez razloga realnim sektorom; sektor koji prije svega kreira vrijednost i doprinosi značajno ekonomiji. S druge srtrane, javni sektor, iako djelimično kreira vrijednost kroz neke javne i socijalne usluge, uglavnom doprinosi većoj javnoj potrošnji kada je riječ o jednoj ekonomiji. S jedne strane imate sektor koji dominantno kreira nove vrijednosti, novo bogatsvo, s druge strane imate sektor koji dominantno troši navedeno. Istina je da isporučuje neke bazne usluge koje ne treba zanemariti, ali one ne trebaju ulaziti u okvir ovih analiza.”
Banke konzervativne prema privatnom sektoru
Ono što je bitno naglasiti, kaže Čavalić, je jaz između radnih uslova i visina nadnica između dva sektora koje se smanjuju, što je pozitivno i dobro.
“Ipak se dešava ta promjena u ekonomiji i sve više su atraktivniji poslovi u privatnim sektorima i to ima veze s promjenom radnih navika novih generacija koji hoće malo fleksibilnije poslove, hoće da mijenjaju poslove i neće da se vežu za jedan posao. Ono u čemu dominira po pitanju radnih uslova, javni sektor omogućava kreditnu sposobnost radnika u komparaciji s radnikom u privatnom sektoru. To ostaje značajna prednost javnog sektora u BiH pri uzimanju radnika ili talenata na tržištu rada.”
Ističe kako nije dobro da talenti na tržištu rada idu primarno u javni sektor ida je bolje da idu u privatni sektor gdje više mogu doprinijeti ekonomiji.
“Tu djelimično treba tražiti odgovornost kod banaka. Većina banaka je u BiH još uvijek konzervativna prema privatnom sektoru i nije spremna podržati radnike u privatnom sektoru kao što je to slučaj s radnicima u javnom sektoru. Iako isti možda imaju manja primanja i slično, banke se i dalje ponašaju konzervativno prema toj kategoriji građana.”
Neophodna je reforma koja bi podrazumijevala, pored restruktuiranja javnog sektora, u smislu da se smanji glomaznost i neefikasnost istoga, vjerovatno i reformisanje konkurencije, odnosno unapređenje konkurencije u bankarskom sektoru, da više bude orjentisan ka privatnom u komparaciji sa javnim sektorom.
Posljedice? Veći javni dug i povećanje
“Povećanje javnih obaveza, javnog duga, je najveća posljedica navedenog. Činjenica da nekada imamo preglomaznu administraciju doprinosi kreiranju odredjenih administrativnih i birokratskih barijera u svim segmentima društva”, kaže Čavalić.
“Dalje, moramo spomenuti da je taj sektor, pored veličine, i dalje jako neefikasan što pokazuju izvještaji MMF-a (Međunarodni monetarni fond) i niz nekih drugih izvještaja. Neefikasnost javnog sektora podrazumijeva velike torškove za privredu, za građane, i uopšte za jednu ekonomiju.”
Dodaje kako je bitno navesti da nije dobro da se energija talenata i visokoobrazovanog kadra troši ili ne troši u javnom sektoru.
“Bolje je da se produktivno iskoristi u privatnom sektoru. To doprinosi padu ekonomije i niskoj stopi ekonomskog rada, a to znači manje stope ekonomskog rasta, manje plaće građanima, manje prilika za rast plata, manje prilika za zaposlenost i penzije.”
“Skeptik sam da će se ići u tom smjeru” Na pitanje da li postoji mogućnost negativnog rasta i disbalansa privatnog i javnog sektora, odnosno da javni sektor u budućnosti ima veći broj zaposlenih od privatnog sektora, Čavalić kaže:
“Skeptik sam da će ići u tom pravcu, jer uslovi rada u javnom sektoru postaju manje konkurentni u komparaciji s privatnm sektorim, tako da sam ubijeđen da taj rast neće ići negativno i to je dobro u kontekstu političke moći, jer većina političkih subjekata koristi javni sektor kako bi kreirala izvjesnu političku moć kroz zapošljavanje. Dobro je da u tom smislu radnici postaju manje zainteresovani za poslove u javnom sektoru jer to smanjuje političku moć političkih subjekata”, rekao je Forbes BiH Admir Čavalić.
Da bi imali jasniji uvid u disbalans između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u BiH taj prosjek je u zemljama EU oko 15% (zaposleni u javnom sektoru). U Srbiji je taj procenat nešto veći i on iznosi 25%.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 9, 2024 6:09:49 GMT
"MALE TAJNE" VELIKIH MAJSTORA ZA UNIŠTAVANJE JAVNIH PREDUZEĆA: Troškovi plata i ostalih ličnih primanja u Elektroprivredi BiH u posljednjih 5 godina premašili MILIJARDU KM! Šokirani građani se nisu stigli oporaviti od poskupljenja hrane i pića, a federalna vlast im je servirala novo neugodno iznenađenje koje će posebno teško pasti penzionerima u FBiH nakon “spektakularnog” povećanja penzija od 1,55 posto.
Piše: Darko Omeragić
“Ovo je samo jedan korak, naše prodajne cijene nisu u skladu s proizvodnim i to traje već više godina”, bila je jedna od prvih izjava medijima generalnog direktora Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Sanela Buljubašića nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) na prijedlog EP BiH odobrila poskupljenje električne energije za 10,04 posto koje će biti obračunato na računima za august, “taman na vrijeme” kada se mnogi vrate s odmora praznih džepova.
Šokirani građani se nisu stigli oporaviti od poskupljenja hrane i pića, a federalna vlast im je servirala novo neugodno iznenađenje koje će posebno teško pasti penzionerima u FBiH nakon “spektakularnog” povećanja penzija od 1,55 posto.
Uz povećanje cijene električne energije građanima je serviran “jak” razlog zbog kojeg bi svi trebali da istrpimo njihov katastrofalan rad, a to je vijest da je EP BiH 2023. godinu završila s gubitkom od 331 milion KM. Sve informacije koje su njima odgovarale su otišle prema FERK-u i građanima, ali na jednu su zaboravili, a to je trošak za plate zaposlenih u Elektroprivredi BiH.
KO TO MOŽE PLATITI
Novinar Eldar Dizdarević je, koristeći podatke Finansijsko-informatičke agencije FBiH, došao do jednostavne računice da EP BiH trebaju ogromne pare samo za isplatu očito odličnih plata:
“Prema podacima Finansijsko - informatičke agencije (FIA) troškovi plata i ostalih ličnih primanja uposlenika Elektroprivrede BiH u posljednjih pet godina premašili su, vjerovali ili ne, iznos od milijardu KM. Troškovi (bruto) plata po godinama izgleda ovako:
2018. godine iznosili su 179.317.193 KM, 2019. godine 174.240.997 KM, 2020. godine 375.924.159 KM, 2021. godine 185.800.630 KM, 2022. godine 185.800.630 KM i 2023. godine 193.039.069 KM”, kazao je Dizdarević, a onda Elektroprivredi BiH preporučio da se ugleda na primjere iz svijeta i kako se ponaša u trenucima kada kompanija ne stoji dobro:
“Kada su čuvenog američkog menadžera Lee Iacoccu 1978. godine doveli u Chrysler da riješi problem nagomilanih gubitaka, prvo što je uradio jeste smanjenje plata uposlenicima, dok je sebi, kao generalnom menadžeru, odredio platu od samo jednog dolara godišnje. I to nije ništa neobično. I drugi su američki menadžeri radili za godišnju platu od samo jednog dolara kada su im se kompanije našle u gubicima - Larry Ellison iz Oraclea, Edward Lampert iz Searsa, Steve Jobs iz Applea, Larry Page iz Googlea, Meg Whitman iz Hewlett-Packarda, Elon Musk iz Tesle, Mark Zuckerberg iz Facebooka i tako dalje, svi su oni bili članovi The $1 CEO Club.
Da li bi Elektroprivreda BIH trebala pokušati na sličan način riješiti problem duga od 331 milion KM kojeg su napravili? Ako su američki menadžeri mogli sebi smanjiti plate, nema nikakvog razloga zašto ne bi mogli i direktor i Uprava Elektroprivrede BiH. Oni stalno vole pričati kako je njihov ključni problem visok trošak proizvodnje električne energije, baš kao da nema drugih troškova, poput naprimjer troškova plata. A ni ti troškovi nisu baš mali”, poentirao je Dizdarević.
Naravno, BiH nije Amerika niti će ikada biti, mi se ne volimo porediti i ponašati kao razvijene zemlje. Mi volimo da tonemo. I sivilo.
Oštre kritike u načinu vođenja Elektroprivrede BiH uglavnom su došle iz opozicije u FBiH. Pretežno iz Stranke za BiH i SDA. Iz SBiH-a su Buljubašića pozvali da podnese ostavku, a nadležne organe da istraže kako je nastao gubitak.
Stručnjak energetiku i predsjednik KV SBiH Sarajevo Almir Bečarević za “SB” je komentarisao “istorijski gubitak EP BiH” i Buljubašićevu izjavu da su problemi počeli 2009. godine:
“Kako ti ‘problemi’ izgledaju kroz ukupni ostvareni finansijski rezultat JPEPBIH od 2009. godine.
JPEPBIH je od 2009. godine do 2022. godine ostvarila ukupnu dobit od oko 230 miliona KM. Od 2009. godine JPEPBIH je samo jednu godinu poslovala negativno, a sve ostale godine pozitivno.
Ono što je još posebno interesantno je to da kada govori o rudnicima gospodin Buljubašić napominje da su isti generirali gubitke. Da li će onda pozvati aktuelnog premijera FBIH da podnese ostavku jer je isti bio na toj funkciji 4 godine gledajući od 2009. godine, a i sada je? Da li će gospodin Buljubašić napraviti analizu da li je koncern ikada zaživio u onom obliku kako je zamišljen i imali tu odgovornosti i vlade koju je predvodio aktuelni premijer.
HOĆE LI IKO ODGOVARATI?
Čija je odgovornost za ulaganje u Blok 7 više 250 miliona KM i odluka da se odustane od projekta? Gdje će se sada voditi ovo ulaganje, a gledajući kroz mogući arbitražni postupak sa Kinezima? Koliki će gubitak JPEPBIH biti ove godine jer na press- konferenciji nije bilo odgovora na ovo pitanje, iako nema dileme da li se isti može procijeniti? Koliki je gubitak za prvih 6 mjeseci 2024. Godine, jer ovdje ne treba procjena, imamo već rezultat?
Kada govori o zapošljavanju 450 novih radnika kaže se da treba u proizvodnji, a proizvodnja pala za 2,000 GWh. Istovremeno, ide se u zatvaranje rudnika i gradnja objekata na obnovljive izvore energije. Hajmo svi zamisliti gdje treba više radnika u proizvodnji, da li u termoelektranama na ugalj ili vjetroparkovima ili solarnim elektranama. Da imate samo osnovno obrazovanje zaključili bi gdje vam treba više radnika. Ovo zapošljavanje nema veze sa proizvodnjom jer BIH je potpisala i obećala da će zatvoriti sve termoelektrana na ugalj”, konstatuje Bečarević.
Prema njegovim riječima, sudbina građana sada je riješena tako što im je uvećana cijena električne energije, a daljnju sudbinu građana će opet rješavati FERK narednim povećanjem, odnosno, usklađivanjem cijene električne energije.
“FERK je poklonjen HDZ-u i sada HDZ odlučuje o gasu, električnoj energiji, nafti, toplotnoj energiji itd. Kanton Sarajevo je u svim segmentima najveći konzument energije, a cijene i odnose na tržištu energije će rješavati HDZ. Zašto HDZ, a ne na primjer, SDP to znaju oni koji su izabrali kadrove u FERK, a koji nisu ništa dalje od ‘ledomata’ koji bi trebao da piše zakon o Južnoj interkonekciji odnosno usklađuje "dva teksta zakona", BiH – HR,” zaključuje Bečarević.
|
|