|
|
Post by kulinban on Jul 2, 2020 5:31:51 GMT
Na zapadu 8 radnika u realnom sektoru hrani 2 u javnom, u BiH je suprotno Javni sektor na plate godišnje potroši više od 3,3 milijarde KM, ali iako "pojede" najviše, u ova krizna vremena jedino je plata u javnom sektoru sigurna i postojana. Sve najave političara o potrebi "stezanja kaiša" i smanjenju trošenja javnih sredstava na plate ostale su bez konkretne reakcije. Naravno da smatram da svima treba smanjiti plate, kazao je još u martu, kad je ekonomski kolaps zbog pandemije tek bio na obzorju, federalni premijer Fadil Novalić. "Ako treba početi od najviših zvaničnika, nemam problem s time. Neke odluke treba donijeti Parlament, neke Vlada FBiH. Plate treba smanjiti počev od mene", najavio je Fadil Novalić. Ipak, rebalans budžeta nije donio smanjenje plata, a precizne analize tog dokumenta utvrdile su da se rezanje troškova radne snage prvenstveno na planirana zapošljavanja, a ne na one silne kadrove koji popunjavaju platne spiskove naših nebrojenih javnih institucija. Dženan Kulović s Ekonomskog fakulteta u Zenici za naš portal kaže kako svaka stavka u strukturi javnih rashoda, koja se odnosi na finansiranje javne administracije, podliježe ozbiljnom preispitivanju razloga svog nastanka. "Nažalost, nikad nismo sačinili analizu potrebnog nivoa i kvalifikacione strukture zaposlenih koji upravljaju državnom administracijom, što dovodi do toga da javni sektor postaje nefer konkurencija privatnom sektoru. Mnogi, zapravo, smatraju da se tamo radi manje nego u privatnom sektoru, što im je dodatni motiv da tragaju za takvim zaposlenjem. To stvara pritisak na javni sektor za novim radnim mjestima što se zapravo i dešava, pa on postaje glomazniji, a što, ionako nedovoljno uređenom privatnom sektoru postaje dodatno opterećenje", kaže on. Sve to dovodi do toga da privatni poduzetnici nastoje što je moguće više izbjeći davanja državi, dodaje, a takvu poduzetničku akrobatiku najviše na kraju osjete zaposlenici koji primaju iznos minimalne plaće. Birokratija djeluje po principu nekih svojih zakonitosti i širi se beskonačno prema načelu 'administracija rađa administraciju'. Nažalost, nama je Dejtonski sporazum nametnuo ovakvu preglomaznu birokratsku kompleksnost kao datost koja stvara veliki pritisak budžetu. Međutim, za preglomazan bosanskohercegovački administrativni aparat ne možemo kriviti vlast koliko god je voljeli ili ne, ali ih možemo kriviti zbog neefikasnosti tog aparata koji dodatno komplicira ionako složene administrativne procedure", smatra Kulović. Možemo i obrnuti situaciju, nastavlja on, možda ovo nisu preveliki troškovi, nego je nizak nivo efikasnosti državne administracije. "Međutim, prije provođenja detaljne analize samo možemo nagađati. Uporedimo li naše podatke s prosjekom razvijenih zemalja, možemo dobiti poprilično jasnu dijagnozu trenutnog stanja. Ukoliko, primjera radi, želimo dosegnuti prosječni nivo razvijenih zemalja, potrebno je da osmorica koji rade u privatnom, izdržavaju dvojicu u javnom sektoru, a ne obrnuto kakav slučaj imamo kod nas", zaključio je za Klix.ba Dženan Kulović. www.klix.ba/biznis/kako-stegnuti-kais-na-zapadu-8-radnika-u-realnom-sektoru-hrani-2-u-javnom-u-bih-je-suprotno/200701058?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200701058&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status |
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:21:06 GMT
MMF: 550 javnih preduzeća sa 80.000 radnika proizvodi gubitke24.09.2019. 14:32 / Izvor: Akta.ba Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH objavila je radni dokument na temu " Preduzeća u državnom vlasništvu (dalje State-Owned Enterprise - SOE) u BiH: Procjena performansi i nadzora", kojeg su na temelju baze finansijskih izvještaja državnih preduzeća pripremili Bobana Čegar i Francisco Parodi. Na osnovu nove baze podataka finansijskih izvještaja preduzeća u državnom vlasništvu (State- Owned Enterprise - SOE), otkriva se su SOE u Bosni i Hercegovini uglavnom u slabom finansijskom stanju. Finansijska analiza ukazuje na to da SOE ne doprinose dovoljno ekonomiji. Preduzeća u državnom vlasništvu predstavljaju veliki dio privrede Bosne i Hercegovine sa uticajem na makroekonomski učinak, uključujući njenu fiskalnu održivost, tržište rada i konkurentnost. U dokumentu se navodi da ne postoje tačni, ažurirani i javno dostupni skupovi podataka o sektoru SOE. Navodi se da su preduzeća u državnom vlasništvu zaslužna za oko 11 procenata ukupne zaposlenosti, ali samo 10 procenata dodane vrijednosti, što ukazuje na to da zaposleni u SOE u BiH proizvode manje dodane vrijednosti nego u drugim zemljama regiona. “SOE ostavljaju značajan otisak na privredu, ali veliki broj SOE utiče negativno na makroekonomski učinak, time što unosi distorziju u tržište rada i nameće znatne fiskalne troškove. Također, sektor SOE ne doprinosi dovoljno privredi", navodi se . 550 državnih javnih preduzećaInače, u Bosni i Hercegovini ima preko 550 SOE ( 315 u FBiH i 235 u RS ). U njima je zaposleno oko 80 hiljada radnika širom svih sektora privrede (oko 11 posto ukupne zaposlenosti). "Javna preduzeća imaju u vlasništvu 40 posto svih stalnih sredstava u privredi, a zaslužna su za 10 posto zbirnog prometa. Međutim, 20 najvećih javnih preduzeća u pogledu stalnih sredstava i prometa čini oko 80, odnosno 70 posto ukupnih stalnih sredstava i prometa javnih preduzeća, respektivno", piše u MMF-om dokumentu. Prosječna plata u SOE je za oko 40 procenata viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Premija na plate u SOE u BiH je viša nego u većini zemalja regiona CESEE. Dok je većina SOE mala ili srednja i u obliku opštinskih komunalnih preduzeća, SOE koja su entitetskom vlasništvu imaju operacije najvećeg obima i zaslužna su za najveći dio zaposlenosti u sektoru. Opštine posjeduju 279 SOE, uglavnom u područjima vodosnabdijevanja, grijanja, te kanalizacije, ali neke i u oblastima komunikacija (radio) i rekreacije (bazeni, parkovi). Ukupna zaposlenost u opštinskim SOE je krajem 2017. godine iznosila 11 hiljada. Ipak, najveći dio ekonomske aktivnosti obavljaju SOE koja su u vlasništvu entitetskih centralnih vlada, koja su u 2017. godini generisala oko 85 procenata prihoda SOE (2,9 milijardi EUR), držala 85 procenata sredstava i obaveza SOE (13,3 milijardi EUR i 3,5 milijardi EUR, redom), te zapošljavala 58 hiljada od 76 hiljada ukupno zaposlenih u SOE u uzorku. Najveća SOE u vlasništvu centralnih vlada su u sektoru proizvodnje električne energije (FBiH i RS Elektroprivrede), rudarstva (rudnici uglja u FBiH), proizvodnje (proizvodnja naoružanja), poljoprivrede (Šume RS) i transporta (putevi, autoputevi, željeznice).Većina prihoda i sredstava su u sektorima električne energije, gasa, pare i klimatizacije. Ta SOE generišu 45,6 procenata ukupnih prihoda SOE, nakon čega sijede informacije i komunikacije (12,4 procenta) i transport i skladištenje (11,7 procenata). Tri SOE sa najvišim prosječnim prihodima u periodu koji je uzet za uzorak su Elektroprivreda BiH (535 miliona EUR), BH Telecom (274 miliona EUR) i Elektroprivreda RS (210 miliona EUR). Više od 70 procenata svih sredstava SOE koncentrisano je u sektoru električne energije, gasa, pare i klimatizacije (37 procenata), te transporta i skladištenja (36 procenata). Prvih pet poslodavaca među državnim preduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS-a, te rudnici uglja Banovići i Kreka – ističe se u analizi. Prosječna plaća u državnim preduzećima je veća u odnosu na većinu zemalja regije. U 2017. godini je prosječna bruto mjesečna plaća u državnim preduzećima bila 756 eura, a produktivnost je oko osam posto niža u odnosu na radnike u privatnom sektoru. Na plaće uposlenika otpada oko 30,5 posto ukupnih rashoda državnih preduzeća. U privatnom sektoru procentualno učešće plaća u rashodima iznosi 12 posto. Prosječna plata u SOE je za oko 40 procenata viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Iako je oko 85 posto državnih preduzeća bilo solventno na kraju 2017. godine, s pozitivnim kapitalom od oko milijardu eura, 66 firmi su akumulirale gubitke u iznosu od 1,6 milijardi eura. Te firme tehnički su nesolventne s negativnim vlasničkim kapitalom u iznosu od 290 milijuna eura (2 posto BDP-a). Većina gubitaka akumulirana je u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i energetike. Pregled učinka Bilans stanja sektora SOE ukazuje na značajne strukturalne slabosti, koje bi mogle da zahtijevaju mjere za politike u kratkoročnom periodu. Dok je oko 85 procenata SOE sa krajem 2017. godine bilo solventno, sa pozitivnim kapitalom od oko 1 milijarde EUR, postoji 66 preduzeća koja su nagomilala gubitke u iznosu od 1,6 milijarde EUR. U tom su kontekstu izdvojena preduzeća GRAS i Aluminij. GRAS, ističe se, ima neodrživ poslovni model. Na kraju 2017. ukupne obaveze ovog preduzeća iznosile su 110 miliona eura ili 1,1 posto BDP-a FBiH. Poreska dugovanja iznosila su 81,6 miliona eura ili 0,8 BDP-a FBiH. Generalno, sektor javnih preduzeća je u periodu od 2015. do 2017. godine u prosjeku proizvodio gubitke. Iako je sektor u cjelini u 2017. godini bio marginalno profitabilan, sa šest profitabilnih sektora, samo tri sektora su bila profitabilna u toku perioda od 2015. do 2017. godine. Gotovo jedna polovina SOE nije likvidna i zahtijeva i eksplicitnu i implicitnu budžetsku podršku. SOE su isplatila samo 0,3 procenta BDP-a u dividendama u 2017. godini, što ukazuje na negativne povrate za vlasnike, imajući u vidu neto budžetsku podršku. Osim toga, SOE ne doprinose dovoljno razvoju infrastrukture, čime ne ispunjavaju važno potencijalno opravdanje za javno vlasništvo. www.akta.ba/kapital/mmf-550-javnih-preduzeca-sa-80000-radnika-proizvodi-gubitke/106248
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:22:25 GMT
FRAPANTNI PODACIMMF objavio istraživanje: Javna preduzeća u BiH proizvode gubitke, u njima radi 80 hiljada ljudi
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je istraživanje o temi "Preduzeća u državnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini: Ocjenjivanje učinka i nadzor". U ovom izvještaju navedeni su katastrofalni podaci o stanju preduzeća u državnom vlasništvu.Na osnovu nove baze podataka finansijskih izvještaja preduzeća u državnom vlasništvu, otkriveno je da su javna preduzeća u Bosni i Hercegovini uglavnom u slabom finansijskom stanju. Finansijska analiza ukazuje na to da javna preduzeća ne doprinose dovoljno ekonomiji, da vlade ne izvršavaju svoju funkciju vlasništva u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. MMF navodi da ne postoje tačni, ažurirani i javno dostupni skupovi podataka o sektoru javnih preduzeća te da su preduzeća u državnom vlasništvu zaslužna za oko 11 posto ukupne zaposlenosti, ali samo 10 posto dodane vrijednosti, što ukazuje na to da zaposleni u javnim preduzećima u BiH proizvode manje dodane vrijednosti nego u drugim zemljama regiona. Javna preduzeća ostavljaju značajan otisak na privredu, ali veliki broj javnih preduzeća utječe negativno na makroekonomski učinak, time što unosi distorziju u tržište rada i nameće znatne fiskalne troškove. " Oko 80 hiljada radnika zaposleno je u 550 javnih preduzeća širom svih sektora privrede (oko 11 posto ukupne zaposlenosti). Javna preduzeća imaju u vlasništvu 40 posto svih stalnih sredstava u privredi, a zaslužna su za 10 posto zbirnog prometa. Međutim, 20 najvećih javnih preduzeća u pogledu stalnih sredstava i prometa čini oko 80, odnosno 70 posto ukupnih stalnih sredstava i prometa javnih preduzeća, respektivno", piše u MMF-om dokumentu. Javna preduzeća dovode do distorzije tržišta rada zbog toga što su prosječne plate u njima 40 posto više nego u privatnim firmama, bez obzira na nižu produktivnost Zapravo, javna preduzeća u BiH imaju treću najveću premiju na plate u regionu. Zbirni dugovi javnih preduzeća iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu 4 posto BDP-a u zakasnjelim neizmirenim obavezama za poreze i socijalne doprinose, što smanjuje poreske prihode i ima negativan utjecaj na funkcionisanje sistema socijalnih davanja. "Sektor preduzeća u državnom vlasništvu ne doprinosi dovoljno privredi. U toku perioda od 2015. do 2017. godine, sektor javnih preduzeća je u prosjeku imao povrat na kapital (ROE) od -0,3 posto, što ukazuje na to da su vladine investicije u sektor donosile negativne povrate. S prosječnim povratom na sredstva (ROA) od - 0,2 posto, sektor javnih preduzeća ne izvlači vrijednost iz sredstava koja su mu na raspolaganju. Naprimjer, da je povrat na kapital 4 posto, što je nivo koji odgovara nivou javnih preduzeća koja rade s umjerenim rizikom profitabilnosti, BDP bi bio oko 3 posto viši. To se može protumačiti kao implicitni oportunitetni trošak održavanja neefikasnog sektora javnih preduzeća", navodi MMF. Ogroman broj zaposlenihU Bosni i Hercegovini ima više od 550 javnih preduzeća. Iako u FBiH i RS postoje centralizovani registri javnih preduzeća, ne postoji jedinstven registar na nivou BiH. Da bi se popunio taj jaz, MMF je stvorio bazu podataka finansijskih izvještaja koja uključuje entitetski, kantonalni i općinski nivo. "Naša kvantitativna analiza zasnovana je na uzorku od 414 preduzeća za period od 2014. do 2017. godine. Prema tome, imamo informacije za gotovo 80 posto javnih preduzeća, ali vjerovatno pokrivamo više od 90 posto javnih preduzeća prema prihodima, zaposlenosti ili sredstvima, pošto je vjerovatnije da su podaci dostupni za veća preduzeća", piše u izvještaju. Dok je većina javnih preduzeća mala ili srednja i u obliku općinskih komunalnih preduzeća, javna preduzeća koja su u entitetskom vlasništvu imaju operacije najvećeg obima i zaslužna su za najveći dio zaposlenosti u sektoru. "Općine posjeduju 279 javnih preduzeća, uglavnom u područjima vodosnabdijevanja, grijanja, te kanalizacije, ali neke i u oblasti komunikacija (radio) i rekreacije (bazeni, parkovi). Ukupna zaposlenost u općinskim javnim preduzećima je krajem 2017. godine iznosila 11 hiljada. Ipak, najveći dio ekonomske aktivnosti obavljaju javna preduzeća koja su u vlasništvu entitetskih centralnih vlada, koja su u 2017. godini generisala oko 85 posto prihoda javnih preduzeća (2,9 milijardi eura), držala 85 posto sredstava i obaveza javnih preduzeća (13,3 milijardi EUR i 3,5 milijardi EUR, redom), te zapošljavala 58 hiljada od 76 hiljada ukupno zaposlenih u javnim preduzećima u uzorku", piše u izvještaju. Najveća javna preduzeća u vlasništvu centralnih vlada su u sektoru proizvodnje električne energije (FBiH i RS Elektroprivrede), rudarstva (rudnici uglja u FBiH), proizvodnje (proizvodnja naoružanja), poljoprivrede (Šume RS) i transporta (putevi, autoputevi i željeznice)."Zaposlenost u javnim preduzećima predstavlja četvrtinu zaposlenosti u javnom sektoru i 11 posto ukupne zaposlenosti. Naša baza podataka o javnim preduzećima dozvoljava nam da bolje procijenimo otisak javnog sektora na nivou od više od 46 posto ukupne zaposlenosti. U 2017. godini izvještavano je o zaposlenosti u generalnoj vladi na nivou od 17 procenata ukupne zaposlenosti", navodi MMF. Najvećih pet poslodavaca koji su javna preduzeća su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS i rudnici uglja Banovići i Kreka. Zanimljivo je da izgleda da je BiH jedina zemlja u regionu u kojoj se broj zaposlenih u javnim preduzećima povećao od 2005. godine, a rangirana je na trećem mjestu u smislu broja zaposlenih u javnim preduzećima izraženog kao postotak ukupnog broja zaposlenih. GRAS i Aluminij imaju neodrživ poslovni model"Prosječna plata u javnim preduzećima je za oko 40 posto viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Premija na plate u javnim preduzećima u BiH je viša nego u većini zemalja regiona CESEE. Godine 2017. je prosječna mjesečna bruto plata u javnim preduzećima iznosila 756 EUR, u poređenju sa 540 EUR u sektoru generalne vlade i 535 EUR u privatnom sektoru", navodi MMF. Premija na plate ne može se objasniti višom produktivnošću u sektoru javnih preduzeća, pošto se za prosječne prihode po radniku (mjerilo produktivnosti) procjenjuje da su oko 8 posto niži nego u privatnom sektoru. "Štaviše, dok javna preduzeća imaju tendenciju da budu manje profitabilna od firmi iz privatnog sektora, plate se procjenjuju na 30,5 posto ukupnih operativnih troškova u javnim preduzećima, u poređenju s 12,0 posto u privatnom sektoru. Premija na plate u javnim preduzećima uvodi važnu distorziju u tržišta rada, pošto javna preduzeća ne samo da nude bolje pakete naknade, već i stabilnije zaposlenje, u poređenju s privatnim sektorom", navodi se u izvještaju. Kao primjer preduzeća s neodrživim poslovnim modelom navedeni su GRAS i Aluminij. Kako je navedeno, GRAS je "nesloventno preduzeće i ima neodrživ poslovni model". "S krajem 2017. godine ukupne obaveze iznosile su 110 miliona EUR, odnosno 1,1 posto BDP-a FBiH. Poreske obaveze (direktni i indirektni porezi) iznosile su 81,6 miliona EUR, odnosno 0,8 posto BDP-a FBiH – što je više od četiri puta veće od godišnjeg prihoda preduzeća. Preduzeće je također veoma nelikvidno i njegov tekući koeficijent likvidnosti iznosi 0,1, te prema tome ne može da pokrije operativne troškove bez nastavka budžetske podrške. Loši finansijski učinci uglavnom su izazvani neodrživim poslovnim modelom, koji karakterišu izdašne implicitne subvencije (niska cijena nije u skladu s nadoknadom troškova) koje se ne vraćaju kantonalnoj vladi, slabo naplaćivanje prihoda, te nedostatak adekvatnog izvršenja naplate. Vlada Kantona Sarajevo je nedavno najavila planove za pokretanje izuzetno neophodnog restrukturiranja", piše u izvještaju. U dokumentu se navodi da Aluminij nije održiv i zahtijeva veliku vladinu finansijsku podršku. Preduzeće radi s negativnom bruto maržom, što znači da prodajna cijena aluminija nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje. "Preduzeće s krajem 2017. godine nije solventno, s nagomilanim gubicima koji iznose više od 120 miliona EUR (1,3 procenta BDP-a FBiH). Obaveze su se od 2014. do 2017. godine povećale za više od 140 procenata, dosežući nivo od 188 miliona EUR (2,0 procenta BDP-a FBiH). Oko tri četvrtine duga duguje se Elektroprivredi u Mostaru, za neplaćene račune za električnu energiju, koja predstavlja primarni ulazni element za proizvodnju aluminija. Preduzeće je također veoma nelikvidno (CLR iznosi oko 0,5). To je navelo vladu FBiH da potraži strateškog partnera da bi se izbjegao stečaj i gubitak posla za 900 radnika u Aluminiju i oko deset hiljada radnika u njegovom lancu snabdijevanja", navodi MMF. Sektor javnih preduzeća je u periodu od 2015. do 2017. godine u prosjeku proizvodio gubitke. Iako je sektor u cjelini u 2017. godini bio marginalno profitabilan, sa šest profitabilnih sektora, samo tri sektora su bila profitabilna u periodu od 2015. do 2017. godine. "Najprofitabilniji komercijalni sektor bio je sektor informacija i komunikacija (38 miliona EUR, odnosno 0,4 posto BDP-a u FBiH), zbog visoke dobiti BH Telecoma koja je predstavljala više od tri četvrtine dobiti tog sektora. Ostali profitabilni sektori bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te transport i skladištenje. Za razliku od toga, sektor rudarstva je ostvario velike gubitke koji su ukupno iznosili 0,2 procenta BDP-a", navodi MMF. MMF ističe da gotovo jedna polovina javnih preduzeća nije likvidna i zahtijeva i eksplicitnu i implicitnu budžetsku podršku te da javna preduzeća ne doprinose dovoljno razvoju infrastrukture, čime ne ispunjavaju važno potencijalno opravdanje za javno vlasništvo. "Iako se BH Telecom i HT Mostar suočavaju s niskim nivoom finansijskih rizika, analiza bi trebalo da se proširi tako da uključuje operativnu analizu i poređenje s međunarodnim odrednicama. Dobit i prihodi u tim preduzećima su u toku perioda od 2014. do 2017. godine znatno opali. Vjerovatno je da je vrijednost tih preduzeća znatno opala u toku tog perioda i održivost njihovih tekućih poslovnih modela može biti pod znakom pitanja. Jedino solidno veliko SOE je Igman d.d. Konjic, snabdjevač municijom s održivim poslovnim modelom koji izvozi značajan dio svoje proizvodnje", piše u izvještaju. MMF navodi kako njihovi radni dokumenti opisuju istraživanje autora i objavljuju se s ciljem da dovedu do komentara i podstaknu debate. Gledišta izražena u radnim dokumentima MMF-a su gledišta autora i ne predstavljaju u svakom slučaju gledišta MMF-a, njegovog Izvršnog odbora ili uprave MMF-a. Kompletano istraživanje o temi "Preduzeća u državnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini: Ocjenjivanje učinka i nadzor" možete pročitati ovdje. www.imf.org/en/Publications/WP/Issues/2019/09/20/State-Owned-Enterprises-in-Bosnia-and-Herzegovina-Assessing-Performance-and-Oversight-48621?utm_source=Klix.ba&utm_medium=Clanakwww.klix.ba/biznis/privreda/mmf-objavio-istrazivanje-javna-preduzeca-u-bih-proizvode-gubitke-u-njima-radi-80-hiljada-ljudi/190
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:24:04 GMT
Zaposleni u institucijama BiH državu koštali 666 miliona KM
U institucijama Bosne i Hercegovine, zaključno s prošlom 2019. godinom, ukupno je bilo zaposleno 22.227 radnika, na čije plate i naknade je potrošeno 666.955.252 KM.
Navedeno je ovo u odgovoru Vijeća ministara BiH na jedno od poslaničkih pitanja poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH, a ono što je zanimljivo jeste da je u institucijama BiH u odnosu na kraj 2018. godine manje 430 radnika. Ipak u većini institucija smatraju da imaju manje radnika nego što im treba, pa tako u Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje je ispred Savjeta ministara i odgovorilo na postavljeno poslaničko pitanje, kažu da “postoji potreba za povećanjem broja zaposlenih u određenim sektorima zbog povećanog obima posla”. U ovom ministarstvu, zaključno s prošlom godinom, bilo je 160 radnika.
Ubjedljivo, najviše zaposlenih je u Ministarstvu odbrane BiH, tačnije Oružanim snagama BiH, gdje je 9.710 radnika, a zatim slijede Uprava za indirektno oporezivanje BiH gdje radi 2.429 radnika i Granična policija BiH gdje je, zaključno s prošlom godinom, bilo 2.234 radnika.
“U BiH ništa nije razumno. Imamo osnovanih institucija na koje niko ne obraća pažnju, a zna se da je bio promašaj njihovo osnivanje i nema spremnosti da se taj problem otvori. BiH još nije u fazi da razmišlja kako da uštedi novac na nepotrebnim institucijama i iskoristi ga za one koje su potrebne. Radije će se odlučiti, recimo, za zaduživanje da se namire potrebe Granične policije kako bi nas spasila od migranata, nego što će racionalizacijom osloboditi dio sredstava”, rekla je za “Nezavisne” Dušanka Majkić, delegat u Domu naroda BiH.
Ona ističe da na nivou institucija BiH nikome ne pada na pamet da razmišlja u smjeru recionalizacije pa ni u vrijeme kada pada BDP, te da nema smisla po treći put pokretati tu priču o racionalizaciji kada nema sagovornika jer Bošnjaci neće ni da čuju o tome kada je riječ o institucijama BiH.
“U Ministarstvu odbrane, recimo, imate resor kompletan za Graničnu policiju. Koja je potreba za tim kad imamo Graničnu policiju. To je besmisleno, ali je tako i Bošnjaci neće ni da čuju o racionalizaciji”, rekla je Majkićeva.
S druge strane, Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, kaže da od ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH ima oko 4.000 državnih službenika te da su priče o potrebama drastičnog smanjenja radnika u administraciji – čista glupost.
“O tome se ne može pričati bez ozbiljne analize, koju mi nemamo. Ako uzmemo sve javne službe u BiH, nema nekog velikog odstupanja, osim kada je riječ o Federaciji BiH i kantonima, gdje se dosta stvari preklapa. Možemo pričati o smanjenju broja zaposlenih u administraciji, ali ovo što imamo je otprilike optimalan broj koji nam treba. Nama fali određenih profila ljudi kao što su informatičari, a do kojih će biti sve teže doći na tržištu”, rekao je Akšamija za “Nezavisne”.
Od institucija BiH koje zapošljavaju veliki broj radnika su i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH koja broji 845 zaposlenih, zatim Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) u kojoj je 756 radnika, te Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH koja broji 704 zaposlena.
Ono što je zanimljivo jeste da u Instituciji ombudsmana za zaštitu ljudskih prava BiH rade čak 63 osobe, dok kod ombudsmana koji se bavi zaštitom potrošača radi još osam ljudi, dok, recimo, u Pravobranilaštvu BiH ima svega 16 zaposlenih.
Kada je riječ o platama zaposlenih u institucijama BiH, prošle godine ukupno su potrošene 666.955.252 KM, od čega je samo na naknade otišlo 116.325.412 KM. Što se tiče naknada, najviše je potrošeno na prevoz s posla i na posao i to 29,8 miliona KM, dok su naknade na ime toplog obroka zaposlenih iznosile 27,2 miliona KM. Samo po osnovu naknada za smještaj zvaničnika Bosne i Hercegovine prošle godine potrošeno je 9,5 miliona KM, dok je po osnovu jubilarnih naknada za stabilnost u radu, darove djeci i slično otišlo 1.813.587 KM.
Top 3 institucije po broju zaposlenih
9.710 Ministarstvo odbrane BiH
2.429 Uprava za indirektno oporezivanje BiH
2.234 Granična policija BiH
Naknade u prošloj godini
116,3 miliona ukupno
29,8 miliona prevoz
27,2 miliona topli obrok
9,5 miliona smještaj zvaničnika BiH
1,8 miliona jubilarne naknade
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:29:26 GMT
Poznati iznosi plaća direktora 432 institucije i ustanove u Bosni i Hercegovini
U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i drugih javnih ustanova širom Bosne i Hercegovine zaposleno je 18.435 osoba, raspolažu sa 1,7 milijardi KM godišnje, a najveći iznosi troše se upravo na plate zaposlenih.
Preliminarni podaci koje je Transparency International u BiH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BIH pokazuju da plate direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, a neke ustanove su kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima.
Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile da dostave neke od traženih podataka koji uključuju broj zaposlenih, iznos budžeta, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora.
Ustanove su najviše odbijale da dostave plate direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovodioci ustanova čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, koja je čak zakonom ograničila ove plate na tri prosječne plate u FBiH u posljednja tri mjeseca.
Po zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku te plate ne bi smjele biti veće od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove dale kolektivnim ugovorima i veća prava svojim direktorima.
Tako plate dekana Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije (4.504 KM), Stomatološkog fakulteta (4.173 KM), direktora Orijentalnog instituta u Sarajevu (4.149 KM) Akademije likovnih umjetnosti (3.923 KM), direktora Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK (3.708 KM), Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS (3.473 KM) značajno premašuju iznose od tri prosječne plate u FBiH. Kada je u pitanju Republika Srpska, po podacima koji su do sada pristigli, ubjedljivo najveću platu ima direktor Nacionalnog parka Kozara koja iznosi 3.053 KM koji rukovodi sa 54 radnika.
Treba istaći da se radi o preliminarnim podacima i da su brojne ustanove odbile da objave plate direktora, pozivajući se Zakon o zaštiti ličnih podataka, iako bi ovi podaci trebali biti javni prema stavu nadležne Agencije za zaštitu ličnih podataka BIH. Brojni apsurdni odgovori i proizvoljna tumačenja zakona stigla su u proteklom periodu na adresu TI BIH, u kojima su javne ustanove odbile pristup ovim informacijama.
Tako u odgovoru Bosanskog kulturnog Centra iz Kalesije stoji da ne mogu dostaviti podatke o plati direktora jer je ona tajna, ali mogu reći da je manja od 2.000 KM, dok u JU Centar za rehabilitaciju slušanja i govora RS saopštili su da bez odobrenja resornog ministarstva ne mogu dostaviti tražene podatke.
Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori podaci koji su do sada pristigli na adresu TI BIH pokazuju da u cijeloj Bosni i Hercegovini najveća primanja imaju članovi Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić, koji je zbog katastrofalnih uslova u kojima borave djeca nedavno dospio u žižu javnosti.
Nije poznato koliko puta mjesečno zasjedaju upravni i nadzorni odbor, ali predsjednici primaju naknadu po 745 KM. Pored predsjednika, Upravni odbor ima još četiri člana, a Nadzorni odbor dva člana sa naknadom od po 559,20 KM mjesečno, tako da ove dvije kategorije Zavod koštaju preko 58 hiljada KM godišnje u neto iznosu.
Pored ovog, izuzetak je još slučaj Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK gdje predsjednik UO prima naknadu od 600 KM mjesečno dok u ostatku BIH ove naknade uglavom ne prelaze iznos od 500 KM. Toliki je i maksimalni iznos naknade koji je svim javnim ustanovama u Republici Srpskoj dozvoljen zaključkom Vlade RS iz 2014. godine. Iako postoje rijetke ustanove koje članove upravnih odbora ne plaćaju ili plaćaju po sjednici ili mjesečno 20-30 KM, većina ih je propisala maksimalne iznose od po 500 KM ili 400KM, bez obzira na veličinu i značaj ustanove.
Bilo da se radi o Vodama Srpske, Institutu za javno zdravstvo RS koji imaju preko 200 zaposlenih ili Agenciji za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS koja ima 12 zaposlenih, primanja članova UO idu do maksimalnih 500 KM mjesečno. Zanimljiv je primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske koja je članovima UO dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u budžetu i nije dobila saglasnost resornog ministarstva što je dovelo do sudskog spora.
Treba imati u vidu da se upravni odbori rijetko sastaju i da je naknada u većini ustanova ista bez obzira na broj sjednica.
Takođe primjetno je da pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani zvaničnici i narodni poslanici upravljaju javnim ustanovama i praktično „sami sebi“ podnose izvještaje o radu. Podaci koje je TI BIH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos budžeta a u narednom periodu u registar će biti uključeni brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su do sada odbile dostaviti ove podatke.
TI BiH je u sklopu istraživanja do sad uputio oko 200 urgencija na adrese ustanova koje nisu dostavile tražene informacije, te 25 žalbi i dvije tužbe prema javnim ustanovama koje su djelimično ili u cjelosti odbile pristup ovim informacijama.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:33:04 GMT
Stranke posmatraju javna preduzeća kao nešto što je njihovo
Centar civilnih inicijativa u Bosni Hercegovini sproveo je istraživanje o poslovanju javnih preduzeća u ali i stranačkom uticaja na ta preduzeća u BiH. Rezultati istraživanja pokazuju da je veliki broj informacija izuzet od javnosti, da postoji jako malo odgovornosti i da nedostaje kontrole nad radom javnih preduzeća. Zbog svega otvoren je prostor za politizaciju javnog sektora.
Bosna i Hercegovina ima 551 javno preduzeće. Više od 400 pripada općinama i kantonima, a ostatak enititetima, Brčko distriktu i državi, pokazao je to izvještaj CCI-a. Rezultati iz 40% javnih preduzeća pokazuju da 67.000 osoba radi u javnom sektoru. Godišnje na javna preduzeća u državi ode 6,7 milijradi maraka i sva preduzeća trenutno duguju 9,3 milijardi KM.
“Mi smo zapravo poslali 494 dopisa javnim preduzećima u BiH gdje smo tražili podatke o broju zaposlenih, finansijama i rukovodećim kadrovima. I otprilike 40% od svih tih javnih preduzeća je nama dostavilo podatke”, rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose sa javnostima i medijima CCI.
Što se tiče transparetnosti, polovina javnih preduzeća u BiH nema aktivnu web stranicu. CCI je uputio skoro 500 zahtjeva za slobodu pristupa informacijama o poslovanju javnih preduzeća. Više od 300 njih nije dostavilo tražene podatke, dok je 129 dostavilo sve podatke. Skoro stotinu preduzeća nije dostavilo niti jedan izvještaj o poslovanju CCI-u u periodu od deset godina. Na uzorku od 137 JP u čak 91% nije rađena revizija, razlog tome je što četiri državne institucije revizije nisu dužne raditi revidirati poslovanja preduzeća. U većini enitetskih i kantonalnih preduzeća nisu javno dostupni izvještaji o radu za period od 10 godina.
“Ono što je činjenjica jeste da stranke zaista posmatraju javna preduzeća kao nešto što je njihovo, kao da je to izborni plijen. Međutim Zakon o javnim preduzećima jasno kaže, da u upravu JP ne mogu biti imenovana lica koja vrše funkciju u političkim strankama”, naveo je Hasan Kamenjaković.
Međutim stranačka povezanost sa rukovodećim funkcijama preduzeća itekako je vidljiva u oba bh. eniteta. Analiza uzorka od 68 direktorskih pozicija u javnim preduzećima RS, pokazuje povezanost sa vladajućim strankama u 68% slučajeva. Vodeću ulogu za period 10 godina ima SNSD sa 49 imenovanja, slijede DNS, SP, US, DEMOS i SDS.
U Federaciji za period 2010.- 2019. analizirajući 46 direktorskih pozicija, stranačka povezanost sa tom funkcijom utvrđena je 78% slučajeva. Najviše stranačkih imenovanja za ovaj peirod ima SDA 31, slijedi SDP, SBB, HDZ BiH, NS RZB i DF.
“Pa prirodna stvar da najjača stranka ima najveći broj imenovanja i postavljenja. Ne bi se smjelo dešavati da direktori tih javnih preduzeća nešto posebno rade, jednostavno oni bi trebali raditi za državu i narod”, rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
CCI je incirao formiranje tri parlamentarne radne grupe na nivou FBiH, RS i KS. Gdje će raditi na unapređenju transparetnosti, depolitizacije i poslovanja javnih preduzeća.
U najviše slučajeva javna preduzeća u BiH su politički plijen, nakon što političke stranke dobiju izbore. Prema podacima CCI-a u BiH ima 551 JP. Od tog broja 75% preduzeća je aktivno, 8% je u stečaju, 8% je likvidirano, 3% javnih preduzeća u BiH je privatizovano i za 6% JP ne postoje podaci.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:33:53 GMT
"Željeznice FBiH" na čelu kompozicije najvećih dužnika 30.08.2021. 07:33 / Izvor: Nezavisne novine Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH,
1. mjesto na ime dugovanja, zauzimaju "Željeznice" Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM.
2. mjesto zauzima Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru "Elektroprivrede BiH" sa dugom od 157.213.743 KM,
3. mjesto pripada sarajevskom "Grasu", koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna "Elektroprivrede" BiH - 4. Kreka, koja duguje 126.236.422 KM,
5. Breza sa dugom 106.709.692 KM i
6. Kakanj sa 78.893.828 KM.
7. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a
8. "Autoceste FBiH" 61.234.283 KM. Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za "Nezavisne novine" ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali. "Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili", kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države. Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu. "Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima. Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije", rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac. Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za "Nezavisne novine" da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće "čizmom na vrat" da joj naplati porez. "A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje poreza i drugo", rekao je Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu. "To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci - 'Binas', 'Zrak', 'Vrapčići'... ", ističe Žuljević. Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet... "A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno", kazao je Žuljević. Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH. Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:34:28 GMT
Kako posluju javna preduzeća u BiH: Drastičan pad prihoda, gubici dvostruko veći Tokom prošle godine prihodi 50 najvećih i najznačajnijih javnih preduzeća u BiH pali su za oko 430 miliona KM, a više od polovine njih nastavilo je da povećava troškove plata i gomila gubitke, koji su u prosjeku veći za 55%. To pokazuju podaci o poslovanju koje je Transprency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) objavio na online platformi transparentno.ba gdje su prikupljeni finansijski i revizorski izvještaji, podaci o platama i naknadama direktora i članova uprave, troškovi reprezentacije i drugi podaci iz poslovanja preko 300 javnih preduzeća. Iz podataka je vidljivo da je u prošloj godini nastavljen trend lošeg poslovanja, na šta su pored pandemije uticala prekomjerna zapošljavanja, sporne javne nabavke, i sistemsko uništavanje pojedinih preduzeća. Tako su zbog gašenja mostarskog Aluminija i drugih razloga prihodi Elektroprivrede HZHB pali za čak 162 miliona prošle godine, preduzeće je povećalo troškove na plate (1,4 miliona KM), primanja članova nadzornog odbora su među najvećima u BIH i iznose 1582 KM a preduzeće se zadužilo 65 miliona KM kako bi moglo plaćati obaveze prema dobavljačima. Na pad prihoda javnih preduzeća u BIH djelimično je uticala i pandemija COVID 19, što se posebno odrazilo na poslovanje najvećih aerodroma, a pad prihoda bilježe i dva telekoma u Federaciji BiH, kao i putarska preduzeća zbog pada prihoda od akciza. Najbolje posluju preduzeća koja se finansiraju iz akciza na gorivo
Podaci koje je objavio TI BiH pokazuju da su trend lošeg poslovanja nastavila i preduzeća koja godinama gomilaju gubitke, a 25 najvećih gubitaša napravilo je minus od 175 miliona KM i on je veći za oko 98 miliona nego prošle godine.
Rudnici Kreka Tuzla smanjili su prihode za čak 19 miliona i iskazali 30 miliona gubitka. Željeznice RS i Željeznice Federacije BIH ponovo bilježe ogromne gubitke, a iznosi koje troše na plate su u porastu. Od prošle godine u probleme su došla i nekad uspješna javna preduzeća koja su imala dobit.
Tako je Binas Bugojno prepolovio prihode i umjesto dobiti sada ima gubitak od 3,6 miliona, a sudbina zaposlenih koji ovih dana izlaze na ulice i protestuju protiv političkog postavljanja kadrova je neizvjesna. Gubici svih javnih preduzeća koja su poslovala negativno prošle godine u prosjeku su bili veći za oko 55%.
Sa druge strane, među preduzećima koja posluju pozitivno dobit je u prosjeku pala za oko 22%, a među najuspješnijima i dalje dominiraju putarska preduzeća koja se najvećim dijelom finansiraju iz akciza na gorivo. Tako je 35 najuspješnijih preduzeća iskazalo dobit od ukupno 303 miliona KM, ali čak 187 miliona iznosi profit putarskih preduzeća. Ured za reviziju institucija FBIH u izvještaju za Autoceste FBIH koje prikazuju dobit od 131 milion KM, navodi da uprava neosnovano vrši prikazivanja prihoda od akciza u poslovnim prihodima što ne oslikava realno stanje.
–Ukoliko bi prihodi po osnovu akciza na gorivo bili isključeni iz poslovnih prihoda dobila bi se realnija slika uspješnosti poslovanja Društva jer bi ukupni poslovni prihodi iznosili 31.753.887 KM, a poslovni rashodi 61.999.640 KM (od čega je trošak amortizacije 31.922.952 KM, a troškovi plaća i ostalih ličnih primanja iznose 17.670.840 KM), navodi se u revizorskom izvještaju.
Ne računajući putare, sva ostala javna preduzeća u BIH među koja spadaju tri elektroprivrede, rudnici, preduzeća koja gazduju šumama u cijeloj BIH i druga koja eksploatišu zanačajne prirodne resurse, godišnje zarade oko 130 miliona KM, od čega BH Telekom 47 miliona. Značajan rast troškova na plate
Većina javnih preduzeća u prošloj godini imala je pad prihoda, ali je od 50 najvećih 33 povećalo troškove na plate, na šta je potrošeno 29,5 miliona KM više nego 2019. godine. Najveći rast troškova na plate imali su RMU Banovići i RMU Abid Lolić, Pošte Srpske, Elektroprivreda HZHB i Šume Republike Srpske i svi navedeni posluju lošije nego godinu dana ranije.
Posebno se to ističe u slučaju Pošta Srpske koje su povećale broj zaposlenih za 66, troškove na plate za 2,9 miliona, gubitak na 2,5 miliona KM, uprkos subvencijama iz budžeta. Ovo preduzeće je po broju zaposlenih preteklo BH Pošte koje su prošle godine imale oko 29 miliona KM veće prihode.
Sa druge strane od 50 najvećih preduzeća, njih 17 smanjilo je potrošnju na plate, što se najviše vidi u onima koja su ušla u proces restrukturiranja i rješavanja viška zaposlenih. To se prije svega odnosi na preduzeća iz sastava Elektroprivrede RS i pojedine rudnike iz sastava EP BIH koji su smanjili potrošnju na plate za čak 43 miliona KM.
 TI BiH je godinama upozoravao da prekomjerna zapošljavanja i ogromna potrošnja na plate može dovesti u finansijske probleme brojna javna preduzeća od strateškog značaja a cijena toga tek sada se plaća kroz proces restrukturiranja i povećanje cijena električne energije.
Sa druge strane, ostala javna preduzeća nastavljaju se ponašati kao i do sada, što se posebno vidi iz objavljenih podataka koji pokazuju troškove reprezentacije i primanja članova uprave i nadzornog odbora. Iako se troškovi reprezentacije mogu pravdati samo ako su nastali u svrhu poboljšanja poslovanja, primijetno je da najveće troškove iskazuju ona preduzeća koja posluju sve lošije.
Takođe, plate direktora i članova uprave nisu vezana za uspjeh preduzeća jer najveće troškove iskazuju Elektroprivreda HZHB, Lutrija BiH, Hrvatska Pošta. Veliki dio preduzeća odbio je dostaviti podatke o platama direktora i članova, zbog čega će TI BiH u narednom periodu pokrenuti sudske sporove.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:35:08 GMT
Dugogodišnji problemi stigli na naplatu – Rudnici Elektroprivrede BiH napravili rekordni gubitak od 77 miliona KM Šest od sedam rudnika iz sastava Elektroprivrede BiH prošle godine napravilo je gubitak od 77 miliona KM i on je najveći u posljednjih pet godina. Od 2017. prihodi ovih rudnika konstantno padaju i danas su manji za preko 53 miliona KM, plate i doprinosi se ne isplaćuju redovno, državi se duguje za poreze i koncesione naknade pa su kratkoročne obaveze na kraju prošle godine iznosile skoro 800 milion KM što je znatno više nego ranije. Analiza koju je uradio Transparency International u BiH (TI BiH) pokazuje je su rudnici u većini slučajeva prezaduženi i da imaju ograničene mogućnosti da kroz zaduženje unaprijede poslovanje. Uprkos teškoj finansijskoj situaciji brojni su primjeri nesavjesnog poslovanja, sumnjivih javnih nabavki, neracionalnih poslovnih odluka i izvlačenja novca iz kase ovih preduzeća što ukazuje na mogućnost pojave korupcije. Revizori primjećuju da je to posebno vidljivo kod iznajmljivanja mehanizacije i opreme gdje se kroz netransparentno postupke milionski ugovori često dodjeljuju istim firmama a na štetu ovih javnih preduzeća. Rudnici “Kreka” Tuzla danas imaju preko 23 miliona KM manje prihode nego prije pet godina a akumulirani gubitak je odavno premašio vrijednost kapitala te samo prošle godini iznosio je preko 30 miliona KM. Preduzeće ima ogromna dugovanja pa je na kraju prošle godine iskazalo 270 miliona kratkoročnih obaveza što je znatno više nego u ranijim izvještajima.  Bez obzira na tešku finansijsku situaciju i višak zaposlenih uprava nalazi milione za privatne firme od kojih iznajmljuje mašine i radnike. TI BiH je još ranije podnio krivičnu prijavu protiv uprave rudnika koja je bez tendera podijelila skoro milion maraka firmama Junuzović Kopex, Titanic d.o.o., MHI Company i Cayenne Company koje konstantno dobijaju ove poslove ali je ista praksa nastavljena do danas.
Samo ove godine prve dvije navedene firme su zbog krajnje hitnosti, putem jednog pregovaračkog postupka dobile 1,3 miliona KM za iznajmljivanje mašina a Junuzović Kopex je prošle i ove godine dobio ugovore vrijedne 6,5 miliona KM. Ovdje je potrebno napomenuti da ovi dobavljači godinama dobijaju tendere a onda pokreću sudske sporove zbog neplaćanja koji se rješavaju u njihovu korist čime se stvaraju dodatni troškovi po osnovu zateznih kamata.
Federalni revizor je u posljednjem izvještaju postavio pitanje svrhe ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju i navodi da se za preko 6 miliona koliko su isplatili firmi Junuzović Kopex mogao kupiti značajan dio opreme koja se iznajmljuje.
RMU Breza ima istu praksu a samo prošle godine platili su firmi Junuzović Kopex 2,3 miliona KM za izvođenje radova eksploatacije uglja na lokalitetu površinskog kopa “Koritnik II”. Na tom poslu 2019. angažovali su firmu TRGOŠPED i platili preko 2 miliona KM zbog krajnje hitnosti jer im je jedan od ponuđača uložio žalbu na tender što po zakonu nikako nije moglo biti opravdanje. Rudnik u posljednje četiri godina povećava broj zaposlenih uprkos činjenici da se prihodi ovog preduzeća značajno smanjuju danas su manji za preko 15 miliona KM nego 2017. godine.
U ovom periodu, došlo je do značajnog povećanja kratkoročnih obaveza za preko 21 milion KM najviše zbog dugovanja za plate a prošle godine rudnik je imao najveći gubitak u posljednjih 5 godina.
RMU Kakanj od 2017. godine kada je poslovao pozitivno konstantno bilježi gubitke i pad prihoda a samo prošle godine iskazali su gubitak od 9,5 miliona KM. Ovaj rudnik kao i ostali izdvaja značajna sredstva svake godine za angažovanje privatnih mašina a samo prošle godine pomenutoj firmi Trgošped (koja iznajmljuje mašine RMU Zenica i RMU Breza) platili su oko 960 000 KM. Revizori su primjetili da se gorivo ove privatne firme skladišti u istom rezervoaru u kojem se nalazi dizel gorivo Rudnika Kakanj koje je oslobođeno plaćanja putarina. Zato se nisu mogli uvjeriti da se ovo dizel gorivo vrijedno nekoliko miliona KM na koje se ne plaća putarina zaista i potrošilo u svrhu proizvodnje.
Skladištenje u istom rezervoaru vlastitog dizel goriva na koje se ne plaća putarina i tuđeg dizel goriva koje nije nabavljeno pod istim uslovima, nije u skladu sa zakonskim propisima i nije dobra poslovna praksa, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.  RMU Abid Lolić Travnik prošle godine napravio je gubitak od milion KM a znatno je povećao kratkoročne obaveze prvenstveno zbog dugovanja za plate. Uprkos gubicima i teškoj finansijskoj situaciji menadžment je sebi prethodnih godina povećavao plate a u posljednjem izvještaju federalni revizor nije mogao potvrditi opravdanost uvećanja plaća menadžmentu i neproizvodnim radnicima.
–Predviđena povećanja plaća za zaposlene u neproizvodnim organizacionim jedinicama nisu osnovana niti opravdana, jer nisu direktno vezana za ostvarenje proizvodnje. S obzirom na to da je ugovorima sa direktorom i izvršnim direktorima utvrđeno da nemaju pravo na stimulaciju, plaćeni prekovremeni rad i rad u komisijama, obračun i isplata ovih naknada na plaću nisu opravdane, navodi federalni revizor i dodaje da je direktoru na ime ovih naknada u jednom mjesecu plata uvećana za 255 KM, a da nije umanjen topli obrok.
Ovo preduzeće svake godine sa firmom Kakanj-Promet zaključi ugovor za prevoz uglja prema termoelektranama čija se vrijednost kretala između 275-476 hiljada KM. Zatim se cijena ovih usluga dodatno povećavala kroz pregovaračke postupke a samo u jednoj godini zbog krajnje hitnosti i nepredviđene situacije, firmi Kakanj-Promet je dodijeljeno 813.500 KM za prevoz 50.000 tona uglja. Ugovor je zaključen na 12 mjeseci, zbog čega revizor nije mogao potvrditi da je stvar hitna i da se nije mogao raspisati tender, posebno zbog toga što je ista stvar napravljena i 2017. godine kada je istoj firmi na isti način, za prevoz iste količine uglja plaćeno 738.000 KM.
RMU Zenica je za pet godina nagomilao preko 96 miliona KM gubitaka a prihodi ovog rudnika smanjuju se već tri godine i mogu pokriti samo plate zaposlenih. Na kraju prošle godine akumulirani gubici iznosili su preko 220 miliona KM i dostigli su 92,24% visine osnovnog kapitala.
Da je finansijsko stanje u ovom preduzeću gore nego što se prikazuje potvrdio je nezavisni revizor budući da nisu realno procijenjene obaveze koje su nastale po osnovu primanja zaposlenih kao ni ostali dugovi. Ovo preduzeće koje eksploatiše značajne prirodne resurse nije potpisalo ugovore o koncesijama sa nadležnim državnim institucijama tako da će i ove obaveze doći na naplatu a rudnik ima zakonsku obavezu da obnovi zemljište korišteno za vađenje minerala. U negativnom revizorskom izvještaju navodi se da rudnik nije izvršio procjene u vezi sa budućim troškovima koji će nastati po ovom osnovu.  RMU Đurđevik od 2017. godine takođe posluje negativno i za četiri godine napravio je preko 25 miliona KM gubitaka.
I pored teške finansijske situacije i činjenice da je bivše rukovodstvo nedavno osuđeno zbog nezakonitih nabavki goriva od firme Junizović Kopex, favorizovanje ove kompanije nastavljeno je i dalje. Samo prošle godine od ove privatne firme nabavili su gorivo vrijedno preko 1,4 miliona KM putem tri pregovaračka postupaka za koje je opravdanje bilo krajnja hitnost uzrokovana nepredvidivim događajima. U jednom postupku navode da je razlog hitnosti taj što je HIFA Oil uložila žalbu na tender, što po zakonu ne može biti opravdanje jer je preduzeće samo sebe dovelo u tu situaciju.
Od svih rudnika iz sastava Elektroprivrede BIH samo je Rudnik Gračanica svih prethodnih godina posluje pozitivno a preduzeće je u istom periodu smanjilo troškove na plate i broj zaposlenih.
Analiza koju je uradio TI BiH jasno pokazuje da je finansijska situacija u rudnicima Elektroprivrede BiH jako loša i da bez reformi koje se godinama odlažu stanje može biti samo teže. TI BiH godinama upozorava na problem prekomjernog zapošljavanja i zloupotrebe resursa ovih javnih preduzeća ali uprkos tome ovakva praksa je nastavljena. Bez obzira na sudske presude i upozorenja revizora, privilegovana privatna preduzeća godinama u rudnicima dobijaju unosne poslove od kojih ostvaruju milionsku dobit dok rudnici gomilaju dugove.
Rukovodstvo Elektroprivrede BIH je nedavno priznalo da ima preko 2.200 radnika viška i da se ovaj broj isključivo odnosi na administrativno osoblje, dok je naglašen nedostatak proizvodnih radnika na šta je TI BiH godinama ranije ukazivao. Skupština JP Elektroprivrede BiH je donijela odluku o davanju dugoročnih pozajmica rudnicima uglja radi rješavanja viška zaposlenih i drugih dugovanja. |
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:35:56 GMT
Elektroprivreda BiH kupuje ugalj od drugih rudnikaEPBiH za 9,9 miliona KM bez PDV-a nabavlja za TE Tuzla i TE Kakanj 100.000 tona uglja, dok iz Kreke poručuju da bi sa pet miliona KM ulaganja udvostručili proizvodnju Nakon što je u augustu i septembru 2021. Elektroprivreda BiH od RiTE Stanari nabavila ugalj i ove godine se nastavlja kupovina uglja izvan sastava Koncerna EPBiH. Prema informacijama potvrđenim iz EPBiH, u planu je nabavka još 100.000 tona uglja za potrebe termoelektrana Tuzla i Kakanj. EPBiH će po cijeni od 9,9 miliona KM bez PDV-a ugalj kupiti od privatnog Rudnika mrkog uglja Kamengrad iz Sanskog Mosta, koji je u vlasništvu kompanije Lager iz Posušja. EPBiH sa ovom kompanijom posluje posljednjih nekoliko godina i ona je jedan od redovnih isporučilaca različite opreme za rudnike u okviru koncerna. Iz EPBiH ovu nabavku pravdaju činjenicom da nema dovoljnih količina uglja na depoima dvije termoelektrane. Rudari najavljuju vanrednu sjednicu sindikata do kraja sedmice, na kojoj će razmatrati sljedeće korake - Zbog izuzetno lošeg stanja zaliha uglja na depoima termoelektrana, te upute federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije kojom se nalaže da se na tržištu osiguraju dovoljne količine uglja za potrebe termoelektrana i na osnovu zaključka uprave društva, pokrenuta je realizacija nabavke 100.000 tona uglja za potrebe TE Tuzla i TE Kakanj iz RMU Kamengrad, odgovorili su iz EPBiH na upit Oslobođenja. Prema informacijama iz EPBiH, zalihe lignita na depoima TE Tuzla iznose oko 25.000 tona, dok su zalihe mrkog uglja oko 17.000 tona. Na depoima TE Kakanj zalihe uglja iznose oko 25,5 hiljada tona, što znači da količine na depoima trenutno iznose oko 44 posto planiranih zaliha. EPBiH je ranije za potrebe TE Tuzla (period 2021 - 2022. godina) sa RiTE Stanari potpisao ugovor o isporuci lignita u vrijednosti 40 miliona KM bez PDV-a. Rudari Kreke su ogorčeni ovim odlukama jer, kako kažu, potvrđuju njihove strahove da EPBiH ne planira ulagati u ovaj rudnik. Iz EPBiH kažu da su bili prinuđeni ugalj na tržištu plaćati i po nižoj cijeni od one koja se plaća Rudnicima Kreka, kako bi nadomjestili nedostajuće količine- Neka direktor EPBiH kaže je li u ovaj rudnik kupljena jedna lopata za njegovog mandata. Mi smo mislili da će nakon novembarskog protesta EPBiH krenuti u nabavku opreme za rudnike. Kad bi pet miliona KM samo uložili, proizvodnja iz Kreke bi bila minimalno 5.000 tona dnevno. Ali, svjesno se radi na neulaganju u Kreku da bi se mogli opravdati milionski ugovori sa poznatim saradnicima, kaže nam Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika Kreka. Sabotaža Kreke Poručuje i to da EPBiH jednom odlukom može promijeniti stanje u rudnicima, jer oni su jedini vlasnik rudnika i donose sve odluke. Ono što je poražavajuće, dodaje, jeste da je jedina odluka trenutno svjesno sabotiranje Kreke. - Sve je u rukama vladajućeg društva, oni su vlasnici svega i ustvari ljaga svog kapitala. Neće u svoje rudnike da ulažu da bi mogli davati novac Stanarima ili ovim iz Posušja, tvrdi Tokić.
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:37:19 GMT
prosječna plata Uporedno poređenje ( Broj zaposlenih )
4931 - JPŠ Šume RS a.d. Sokolac
4469 - Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
3261 - BH TELECOM D.D. SARAJEVO
3012 - ,,Željeznice FBiH'' d.o.o. Sarajevo
2786 - Rudnici mrkog uglja Banovići d.d.
2421 - JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo
2379 - RU Kreka d.o.o. - Tuzla
2331 - ,,Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske'' a.d. Banja Luka
2252 - Željeznice Republike Srpske a.d. Doboj
2212 - JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
2034 - ERS'-MP a.d. Trebinje-ZP'RiTE Ugljevik' a.d
1949 - Elektrokrajina a.d. Banja Luka
1935 - MH ERS - MP a.d. Trebinje - ZP RITE Gacko a.d. Gacko
1675 - RMU Kakanj d.o.o.-Kakanj
1357 - JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, ZD RMU Zenica d.o.o. - Zenica
1348 - JP HT d.d. Mostar
1344 - IGMAN d.d. Konjic
1295 - Gras Sarajevo
1272 - Rudnik mrkog uglja Breza d.o.o Breza
1199 - Elektroprenos – Elektroprijenos BiH
1136 - RAD d.o.o. Sarajevo
938 - Vodovod i kanalizacija Sarajevo
890 - BHRT
874 - Šumsko – privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići,
872 - RMU Đurđevik
852 - ŠGD HERCEGBOSANSKE ŠUME d.o.o. KUPRES
838 - Šumskoprivredno društvo ˝Srednjobosanske šume
775 - ,,Hidroelektrane na Trebišnjici'' a.d. Trebinje
703 - Hrvatska pošta d.o.o. Mostar
697 - HP d.o.o. Mostar
658 - Unis Ginex Goražde
642 - ,,Unsko-sanske šume'' d.o.o. Bosanska Krupa
628 - Radio Televizija Republike Srpske
608 - MH Elektroprivreda RS a.d. Trebinje ZEDP ELEKTRO-BIJELJINA a.d. Bijeljina
511 - Šume Tuzlanskog Kantona
487 - Aerodrom Sarajevo
476 - Komunalno Brčko
466 - MH ERS - MP a.d. Trebinje - ZP Elektrodistribucija a.d. Pale
446 - JP Autoceste F BIH, d.o.o. Mostar
438 - Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo
400 - RMU Abid Lolić d.o.o. Travnik-Bila
393 - Lutrija BIH
389 - MH ERS - MP a.d. Trebinje - Elektro Doboj a.d. Doboj
389 - A.D. ORAO
378 - Energoinvest,d.d. Sarajevo
343 - Vodovod Banja Luka
335 - Toplane Sarajevo
328 - Binas Bugojno
324 - Radio-televizija Federeacije Bosne i Hercegovine
316 - Elektro Hercegovina a.d. Trebinje
309 - Komunalac Tuzla
309 - MH ERS - MP a.d. Trebinje - Hidroelektrane na Drini a.d. Višegrad
307 - Sarajevogas d.o.o. Sarajevo
270 - MH ERS - MP a.d. Trebinje
254 - Ceste d.d. Mostar
249 - Park Sarajevo
239 - ,,Vodovod'' d.o.o. Mostar
224 - Vodovod i kanalizacija Bijeljina
216 - Tuzla Vodovod i kanalizacija
199 - Agrokomerc
199 - Pokop d.o.o. Sarajevo
196 - union banka
185 - Međunarodni aerodrom Tuzla
185 - JKUP KOMUNALIJE d.o.o. Velika Kladuša
182 - Gradska toplana Doboj a.d.
179 - ,,Komunalne usluge'' a.d. Prijedor
176 - HPK Hemijska prerada kukuruza a.d. Draksenić, Kozarska Dubica
176 - Zenicatrans-prevoz putnika d.d. Zenica
176 - Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, ZD RU GRAČANICA d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje
174 - Komunalac a.d. Bijeljina
171 - ,,Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Zenica
165 - Autoputevi Republike Srpske
163 - ,,Vodovod i komunalije'' a.d. Zvornik
163 - Rad Lukavac
161 - JP Zavod za udžbenike i nastavna sredstva a.d.
158 - Krajinapetrol a.d. Banja Luka
149 - MP a.d. Trebinje - Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad
145 - Šumarstvo PRENJ d.d. KONJIC
137 - KP Vik a.d. Istočno Sarajevo - Pale
136 - ,,Toplana'' a.d. Banja Luka
131 - Zrak d.d. Sarajevo
130 - Vodokom d.o.o. Kakanj
130 - Vodovod a.d. Trebinje
124 - Jahorina OC Pale a.d.
123 - Lokom d.o.o. Sarajevo
123 - Sarajevoputevi d.d. Sarajevo
123 - Vodovod Bihać
121 - JKP KOMRAD d.o.o. Bihać
119 - Rudnik soli Tuzla d.d.
118 - Panonica d.o.o. Tuzla
115 - Putevi Republike Srpske d.o.o. Banja Luka
115 - Televizija kantona Sarajevo
108 - Komunalac a.d. Derventa
107 - Vodovod a.d. Doboj
106 - Grijanje Zenica
105 - Centar Skenderija Sarajevo
105 - Gradska čistoća a.d. Gradiška
102 - Vodovod a.d. Prijedor
101 - JP Vodovod i kanalizacija a.d. Pale
101 - JP KOMUNALNO d.o.o. LIVNO
99 - ,,Lutrija Republike Srpske'' a.d. Banja Luka
99 - Centralno grijanje d.d. za distribuciju toplotne energije Tuzla
99 - Terminali Federacije
96 - ,,Visoko'' d.o.o. Visoko
95 - Rad Tešanj
93 - Komunalac Hadžići
92 - Radio-televizija Tuzlanskog kantona
90 - Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo
90 - Gradsko groblje Banja Luka JK a.d.
89 - KJKP Tržnice-pijace d.o.o. Sarajevo
87 - Komvod ad Brod
86 - Komunalno a.d. Trebinje
85 - Butmir d.o.o. Sarajevo-Ilidža
84 - JP Parkovi p.o Mostar
84 - JKP ČAPLJINA d.o.o. Čapljina
83 - KP Vodovod a.d. Gradiška
80 - Radnik d.o.o. Zavidovići
79 - Vodovod Cazin
78 - JP Direkcija za izgradnju i razvoj grada Doboj
77 - Komunalno d.o.o. Breza
76 - ,,Industrijske plantaže'' a.d. Banja Luka
75 - Standard d.o.o. Konjic
74 - JKP 10 JULI d.o.o. Bosanska Krupa
74 - Mostar Bus d.o.o. Mostar
74 - RTV USK Bihać
73 - Park a.d. Prnjavor
73 - Autotransport a.d. Prijedor
73 - JKP VITKOM d.o.o. Vitez
73 - JKP 6. mart Goražde
72 - ,,Komunalac'' a.d. Teslić
71 - ,,Putevi Brčko'' d.o.o. Brčko
71 - ,,Aquana'' d.o.o. Banja Luka
70 - Čistoća Cazin
69 - Aerodromi Republike Srpske a.d. Banja Luka
66 - JP Komunalac d.d. Gradačac
66 - JP Parkovi d.o.o. Ljubuški
64 - Budućnost a.d. Laktaši
63 - Toplana a.d. Prijedor
63 - Komunalno Žepče
61 - JP Komus a.d. Gacko
61 - Spreča d.d. Tuzla
60 - ,,Luka Brčko'' d.o.o. Brčko
59 - ,,Komunalac'' a.d. Laktaši
58 - Olimpijski bazen Otoka
58 - KJD d.o.o. Maglaj
57 - 9. SEPTEMBAR d.d. Srebrenik
56 - Rudnici željezne rude Ljubija
56 - Prostorno planiranje i uređenje Grada Zenica JP
56 - Vodovod a.d. Prnjavor
55 - Komunalno a.d. Pale
55 - JP Međunarodna zračna luka-aerodrom Mostar d.o.o. Mostar
55 - Centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida a.d.
54 - Dirg Bijeljina
54 - Komunalno preduzeće Bobas ad
53 - Komemorativni centar d.o.o. Tuzla
53 - Komunalno d.o.o. Banovići
52 - Vodovod d.o.o. Posušje
52 - JKP VIK d.o.o. Velika Kladuša
52 - Javno poduzeće Broćanac d.o.o. Čitluk
52 - Komunalac a.d. Kozarska Dubica
52 - Rad a.d. Teslić
51 - K.P. Komunalac a.d. Višegrad
50 - KP Park a.d. Mrkonjić Grad
50 - Vodovod i kanalizacija Srebrenik
50 - J.P. Sarajevo d.o.o
50 - Vodovod a.d. Bileća
50 - Javno preduzeće za upravljanje, zaštitu i održavanje objekata Grada Sarajeva i obavljanje komunalnih
49 - Kompred a.d. Ugljevik
48 - KP Vodovod AD Srbac
48 - JP Komunalno Neum d.o.o Neum
47 - Komus d.o.o. Gračanica
47 - KP Komus ad Novi Grad
47 - Saobraćaj i Komunikacije-Tuzla d.o.o. Tuzla
46 - ,,Izvor'' a.d. Foča
46 - JKP d.o.o. Tomislavgrad
45 - Čistoća i zelenilo Jajce
45 - Bosansko podrinjske šume
45 - DEP-OT Banja Luka
45 - Rad a.d. Istočno Sarajevo
45 - HE Dabar d.o.o. Trebinje
45 - Čistoća Bugojno
45 - Vodovod a.d. Gacko
44 - JKP VODOVOD I KANALIZACIJA d.d. Konjic
44 - Službeni list BIH
44 - Komunalno Vareš
44 - CENTAR ZA GAZDOVANJE KRŠOM TREBINJE
44 - Zvornik stan a.d.
43 - Vodovod i kanalizacija Bugojno
43 - Vodovod i kanalizacija a.d. Novi Grad
43 - Tehnički remontni zavod Hadžići d.d.
43 - BH-GAS D.O.O. SARAJEVO
42 - Ilidža d.o.o.
42 - JP Grijanje d.o.o. Kakanj
41 - JP „TRŽNICA“ Zenica
41 - Vodovod a.d. Kozarska Dubica
40 - ,,Vodostan'' d.o.o. Ilijaš
40 - Komunalno preduzeće ad Foča
40 - RTV ZENICA d.o.o. Zenica
40 - Regionalna Deponija Mošćanica
40 - JKP VIK d.o.o. Sanski Most
39 - Parking Servis Zenica
39 - Gradina d.o.o. Donji Vakuf
38 - JKP Ekosfera d.o.o. Stanari
38 - Čistoća d.o.o. Čelić
38 - JP KOMUNALNO d.o.o. Grude
38 - J.P. Gradsko groblje Zenica d.o.o.
38 - Komil Istočna Ilidža
37 - Komus Bileća
37 - Deponija Mostar
36 - JP 15 APRIL A.D. Višegrad
36 - Vodovod i kanalizacija Višegrad
35 - Poslovna Zona a.d. Banja Luka
35 - Bioštica Olovo
35 - Veterinarska stanica d.o.o. Bihać
34 - ,,Lisina'' a.d. Šipovo
34 - Vilenica-Čistoća d.o.o. Novi Travnik
34 - Vodovod i kanalizacija a.d. Modriča
33 - ,,Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Jajce
33 - Komunalac Kalesija
33 - JP RTV 7 d.o.o. Tuzla
32 - Vodovod i kanalizacija Banovići
32 - JP Gradska toplana doo Bijeljina
32 - JP ''Slobodna zona'' d.o.o. Šamac
32 - Šćona d.o.o. Fojnica
31 - Upravljanje i održavanje sportskih objekata d.o.o. Zenica
31 - JP Komrad a.d. Rogatica
31 - Komb d.o.o. Bužim
30 - Tržnice-Pijace d.o.o. Tuzla
30 - Gradsko groblje Bijeljina
30 - ,,Komunalno'' a.d. Milići
30 - KOMUNALNO za komunalne i uslužne djelatnosti Bos. Petrovac d.o.o.
30 - JP Komunalno d.o.o. Stolac
30 - Sportsko-kulturno-privredni centar Mejdan d.o.o. Tuzla
30 - Regionalna deponija d.o.o. Doboj
29 - ,,Komus'' a.d. Nevesinje
29 - Protivgradna preventiva RS
29 - Radio televizija BPK Goražde
29 - VIK Kalesija
29 - Komunalac a.d. Srbac
29 - KP Polet a.d. Srebrenica
29 - Registar vrijednosnih papira d.d Sarajevo
29 - Vilenica Vodovod
28 - JP Komunalno d.o.o. Mostar
28 - JP Horizontala Živinice
27 - Čistoća Vlasenica
27 - Toplana d.o.o. Banovići
27 - JKP RAD d.o.o. Ključ
27 - Vodovod Nevesinje
27 - Komunalac d.o.o. Busovača
27 - JP ''Komunalac'' Kladanj
27 - RMK promet Zenica
27 - BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća
26 - ,,Vodovod i odvodnja'' d.o.o. Orašje
26 - VIK Kiseljak
26 - Nacionalni park Una Bihać
26 - Zavod za izgradnju grada Prijedor
25 - Vodovod i kanalizacija Široki Brijeg
25 - JKP RADOVINA
25 - Gradska groblja d.o.o. Visoko
25 - Komunalac D.o.o. Orašje
24 - Centar za informisanje i kulturu Kozarska Dubica
24 - Bosanskohercegovačke šume
24 - JKP Čistoća d.o.o. Široki Brijeg
23 - Gradska čistoća Bratunac
23 - KP Gradske Toplane a.d. Pale
23 - Rad Bratunac
23 - JP KOMUNALAC DRVAR DOO DRVAR
23 - Kraljeva Gora d.o.o. Han Pijesak
23 - RUDING DOO UGLJEVIK
22 - Radio Brčko doo Brčko distrikt
22 - JP „TOPLANA” D.D. TEŠANJ
22 - RTV Vogošća
21 - Komunalno a.d. Kostajnica
21 - Broting Čitluk
21 - Čisto d.o.o. Doboj Istok
20 - JP RTV Sana d.o.o. Sanski Most
20 - J.P. EKO-DEP d.o.o. Bijeljina
20 - JKP RIBNIK a.d. Ribnik
20 - Regionalna deponija d.o.o. Zvornik
19 - MH ERS - MP a.d. Trebinje - ZD IRCE A.D. Istočno Sarajevo
19 - Vik Gračanica
19 - JKP Čistoća doo Lopare
19 - JP Prečistač otpadnih voda d.o.o. Bileća
18 - RTV Bugojno
18 - Vis d.o.o. Doboj jug
18 - JKP Sapna
18 - RTV Bihać
18 - JKP Trnovo d.o.o.
18 - RTV Cazin
17 - Stambeno-komunalne djelatnosti i lokalni putevi ,d.o.o. Bugojno
17 - Komunalac d.o.o. Odžak
16 - ,,ViK'' d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje
16 - ,,Čistoća i zelenilo'' a.d. Čelinac
16 - KP Usluga a.d. Rudo
16 - Park prirode Hutovo blato
16 - “Šume Hercegovačko-neretvanske“ d.o.o. Mostar
15 - Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija Sarajevo
15 - Unsko-sanske novine Krajina d.o.o. Bihać
15 - Parkinzi d.o.o. Gradačac
15 - Informativno i izdavačko preduzeće SEMBERIJA I MAJEVICA sa p.o. Bijeljina
15 - NTP a.d. Rogatica
15 - J.P. STAN d.o.o. Travnik
15 - JKP Trebišnjica d.o.o. Nova Bila Travnik
15 - "UNIS-GROUP" d.o.o. Ilidža
15 - Toplane-INS a.d.
15 - Komunalno Kupres
15 - Zelenilo i čistoća a.d. Šekovići
15 - JKP Vodovod d.o.o. Kneževo
14 - Vrelo Čajniče
14 - Tržnice - Pijace d.o.o. Mostar
14 - Radio Novi Grad
14 - Voda Petrovo
14 - Parking servis Trebinje
14 - Veterinarska stanica Tuzla
13 - Ekoenergija Visoko d.o.o.
13 - RPC Tuzla-Inkubator Lipnica d.o.o.
13 - CVRCKA a.d. Kneževo
13 - RTV Doboj d.o.o.
13 - Rad d.o.o. Kalinovik
12 - JKP Kostajnica d.o.o. Kreševo
12 - ,,SKC'' Modriča
12 - JP MARECO d.o.o. Neum
12 - Vodovod a.d. Čelinac
12 - Vode Bijeljina
11 - Vareš Stan
11 - Gas promet a.d. Istočno Sarajevo - Pale
11 - Gradsko grijanje Čelinac
11 - Radio Gradiška
11 - JP RADIO BOSANSKA KRUPA doo Bosanska Krupa
11 - JP KOMUNALAC d.o.o. Glamoč
11 - JKP Prača d.o.o. Prača
10 - Novi elastik a.d. Vlasenica
10 - Pale-stan
10 - JP RTV Višegrad d.o.o. Višegrad
10 - JP RADIO-RAMA d.o.o. Prozor-Rama
10 - JP Radnik doo Trebinje
9 - Veterinarska stanica Visoko d.o.o. Visoko
9 - ,,Info centar'' Sokolac
9 - Radio Tomislavgrad
9 - Gradska tržnica a.d. Prijedor
9 - JP
9 - JP RTV JABLANICA d.o.o. Jablanica
9 - JP RTV D.O.O. VELIKA KLADUŠA
9 - Veterinarska stanica Gračanica
8 - ,,Vodovod'' d.o.o. Ljubinje
8 - Derventski list
8 - AGENCIJA ZA LOKALNI RAZVOJ d.o.o. Prozor-Rama
8 - Glog Istočni Stari Grad
8 - JP Radio Ljubuški
8 - Radio Brod
8 - RAD-SPREČA Osmaci
8 - RTV LIVNO d.o.o. LIVNO
8 - Mostar parking d.o.o. Mostar
8 - Usora d.o.o.
7 - Radio Orašje
7 - JP ONSA d.o.o. Sarajevo
7 - K.P. Uzor a.d. Drinić
7 - RTV Srebrenica
7 - JP GRADSKA DVORANA doo Sanski Most
7 - Komunalno preduzeće Novo Goražde
6 - JAVNO PREDUZEĆE ZENICAGAS DOO ZENICA
6 - ,,Eko čistoća'' d.o.o Vukosavlje
6 - Javno preduzeće Radio-Srbac
6 - JP RADIO POSUŠJE d.o.o.
6 - Radio Prnjavor
6 - J.P. Filmski Centar Sarajevo d.o.o. Sarajevo
6 - Javno poduzeće Radiopostaja Čapljina d.o.o. Čapljina
6 - Popovo d.o.o. Ravno
5 - JP RADIO TELEVIZIJA JAJCE
5 - JP KIC Prača doo Prača
5 - Veterinarska stanica Goražde
5 - Vodovod d.o.o. Berkovići
5 - JKP UŠĆE d.o.o. Foča-Ustikolina
4 - Veterinarska stanica Maglaj
4 - Agencija za razvoj općine Tešanj
4 - JP Sportski centar Jablanica d.o.o. Jablanica
4 - Karaula Kladanj
4 - Radio Kostajnica
4 - Radio postaja Odžak d.o.o.
4 - JP Informativni centar Rudo
4 - Plava Voda d.o.o .Travnik
4 - Veterinarska stanica Bosanska Krupa
3 - JP SERVITIUM Gradiška
3 - JP Radio Ključ d.o.o. Ključ
3 - BIT Centar d.o.o. Tuzla
3 - Veterinarska stanica Livno
3 - Veterinarska stanica Lukavac
2 - Vitez stan d.o.o.
2 - Radio Usora
2 - Radio Busovača d.o.o. Busovača
2 - Bilećastan Bileća
2 - Stambeno Preduzeće Gradačac d.o.o.
2 - JP RADIO STANICA DRVAR d.o.o. DRVAR
2 - J.P.Park prirode Blidinje
2 - Kupreško polje d.o.o.
2 - JP AERODROM BIHAĆ d.o.o. Bihać
2 - Veterinarska stanica Vareš
1 - Banijapromet Kostajnica
1 - K.P. TOPLANA a.d. Gradiška
1 - Komunalac doo Kupres RS
1 - Javno preduzeće ELEKTRO - TRNOVO
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:37:51 GMT
Prosječna plata u Elektroprivredi BiH je 1.817 KM12.10.2021. Troškovi plata i ostalih primanja u Elektroprivredi BiH u prošloj godini iznosili su 174.240.997 KM. Veći dio novca odnosi se na plate i naknade plata zaposlenima - 149.547.003 KM. Slijede troškovi za primanja i naknade kao što su topli obrok, prijevoz, regres… (23.980.056 KM), službena putovanja (122.229 KM) te naknade ostalim fizičkim osobama (591.709 KM). Podaci su to iz izvještaja o finansijskoj reviziji ovog javnog preduzeća za 2020. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH, a dolazi u jeku strahovanja da bi električna energija u BiH mogla poskupjeti. U njemu se navodi da je na dan 31. 12. 2020. godine bilo 4.223 zaposlenih. Najviša neto plata isplaćena u kompaniji lani je bila 4.785 KM, najniža prosječna plaća 830 KM, dok je prosječna neto plata na nivou kompanije 1.817 maraka. Poskupljenje struje moglo bi biti različito za velika i mala privredna društva Troškovi službenih putovanja i putni troškovi zaposlenih iskazani su u iznosu od 122.229 KM. "Najveći dio se odnosi na naknadu za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe u iznosu od 34.443 KM, troškove smještaja za službena putovanja u zemlji u iznosu od 27.937 KM i dnevnice za službena putovanja u zemlji 25.844 KM", utvrdili su revizori. Troškovi ostalih primanja i naknada zaposlenih iskazani su u iznosu od 23.980.056 KM, a čine ih: naknade za topli obrok 16.791.872 KM (visina toplog obroka u 2020. godini kretala se u bruto rasponu od 15,01 KM do 15,46 KM po danu). naknade za prijevoz na posao i s posla 2.641.966 KM regres od 2.045.293 KM (u pojedinačnom iznosu od 50% prosječne neto plate isplaćene u FBiH) troškovi naknada članovima odbora i komisija 172.832 KM naknada članovima Nadzornog odbora od 140.742 KM i članovima Odbora za reviziju 32.089 KM Revizori su izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja ocijenili negativno, a kao osnov za to naveli su da na datum bilansa nije izvršena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna društva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u toku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine. Od toga je najznačajnija investicija u HE Vranduk (21.952.783 KM). "To za posljedicu može imati da je nadoknadivi iznos sredstava manji od njihove knjigovodstvene vrijednosti, odnosno da su sredstva i finansijski rezultat za 2020. godinu", navode revizori. Također, Elektroprivreda BiH nije izvršila procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana. To, kako ocjenjuju revizori, može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i finansijski rezultat precijenjeni. www.klix.ba/biznis/privreda/prosjecna-plata-u-elektroprivredi-bih-je-1-817-km/211012065?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=211012065&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status
|
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:38:23 GMT
Polovina direktora javnih ustanova sebi povećala plate, veliki broj obavlja dvostruke funkcije
Najveće plate imaju direktori zdravstvenih ustanova, a nakon njih među najplaćenijima su rukovodioci visokoškolskih ustanova i fondova socijalne sigurnosti.
19.02.2022.
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) objavio je nove podatke o 1.700 javnih ustanova u Bosni i Hercegovini koji, pored ostalog, sadrže i informacije o sastavu upravljačkih tijela, platama direktora i članova uprave i nadzornih odbora.
"Podaci se odnose na prošlu godinu, a u poređenju sa 2020. primjetno je da 50,67 posto ustanova iz uzorka bilježi povećanje broja zaposlenih. Također više od polovine direktora javnih ustanova (50,21 posto) je povećalo sebi plate u odnosu na 2020. godinu", objavljeno je na portalu Transparentno.ba.
Na plate direktora i članova uprave i nadzornih odbora u oko 1.500 ustanova za koje je TIBiH objavio podatke, troši se skoro 25 miliona KM godišnje, a u njima je zaposleno više od 85.000 radnika, dok sredstva kojima raspolažu zbirno iznose 2,9 milijardi KM.
Najveće plate imaju direktori zdravstvenih ustanova, a nakon njih među najplaćenijima su rukovodioci visokoškolskih ustanova i fondova socijalne sigurnosti.
U BiH ne postoji registar javnih ustanova, a objavljivanjem podataka o njihovom poslovanju i sastavu članova uprave, TI BiH je identifikovao brojne rukovodioce na dvostrukim funkcijama, od kojih su neki po važećim propisima u direktnom sukobu interesa.
Rukovodioci javnih ustanova često obnašaju javne funkcije u parlamentima, imaju pozicije u javnim preduzećima ili udruženjima koje se finansiraju iz budžeta.
TIBiH je na osnovu ovih podataka i nedavno objavljenog registra dodijeljenih grantova udruženjima i fondacijama, identifikovao 74 osobe koje se istovremeno nalaze u rukovodstvu javnih ustanova i udruženja koja su primala budžetska sredstva.
Od tog broja 32 su direktora javnih ustanova iz FBiH koji su istovremeno ovlaštene osobe u udruženjima finansiranim iz budžeta što zabranjuje Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, ali se on ne primjenjuje od 2013. godine pa ove slučajeve nije ni moguće prijaviti.
Isti zakon u RS ne zabranjuje ovu situaciju, iako broj funkcionera koji se nalazi na čelu udruženja i fondacija jasno pokazuje da se veliki dio novca dijeli po političkoj liniji.
Pored toga, TIBiH je poređenjem ovih podataka sa registrom javnih preduzeća identifikovao 91 osobu koja se istovremeno nalazi u rukovodstvu javnih ustanova i upravi ili nadzornom odboru javnih preduzeća.
Od tog broja šest osoba su istovremeno direktori javnih ustanova u FBiH i članovi uprave javnih preduzeća, što opet zabranjuje Zakon o sukobu interesa u ovom entitetu.
Ista situacija nije zabranjena u RS, a s obzirom na to da se radi o rasprostranjenoj pojavi TIBiH već dugo predlaže unapređenje ovog zakona.
Pored toga što rukovodioci javnih ustanova obavljaju dodatne funkcije u javnim preduzećima i udruženjima koja se finansiraju iz budžeta, identifikovano je još 247 izabranih ili imenovanih funkcionera koji su istovremeno direktori, članovi upravnog ili nadzornog odbora u ovim javnim ustanovama.
Entitetski zakoni o sukobu interesa ne zabranjuju javnim funkcionerima obavljanje funkcija u javnim ustanovama, iako TIBiH godinama insistira na tome.
Ipak, zanimljivo je da u Brčko Distriktu BiH, koji je prošle godine usvojio Zakon o sprečavanju sukoba interesa usklađen sa međunarodnim standardima, za sada nije identifikovan ni jedan funkcioner koji obavlja dodatne funkcije u javnim ustanovama.
U Distriktu je predviđeno da funkcioner obavlja samo jednu javnu funkciju koja je nespojiva sa funkcijom u bilo kojem pravnom licu osnovanom od bilo kojeg nivoa vlasti u BiH.
TIBiH se već dugo zalaže da se ovakvi zakoni usvoje i na državnom i na entitetskom nivou, navodi portal Transparentno.ba.
PODIJELI:
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 4, 2022 20:58:12 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Jun 15, 2022 11:23:13 GMT
Ministri i sindikalci potpisali sporazum o povećanju plata, evo šta on predviđa
Ministri u Vladi Republike Srpske sa granskim sindikatima potpisali su sporazum o povećanju plata za 54.118 zaposlenih u javnom sektoru.
Ugovorene strane su se saglasile da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske plata povećava za 100 maraka počev od avgusta i to kroz izmjene koeficijenata.
Sporazum je potpisan sa
Republičkim Sindikatom uprave,
Sindikatom radnika unutrašnjih poslova,
Strukovnim sindikatom doktora medicine,
Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara,
Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti,
Sindikatom obrazovanja, nauke i kulture i
Sindikatom pravosuđa.
inače u Republici Čobanskoj ukupno ima 280.000 zaposlenih, što znači da ovih 54.000 budžetskih parazita čini 19,2 %
|
|
