Tehnologije

[kulinban]

Siemens predstavio voz s pogonom na vodik

Voz s posebnim vagonom za pogonsko gorivo trebao bi zamijeniti dizel-vozove, tzv. šinobuse u regionalnom transportu, naveo je Deutsche Bahn.

Njemački konglomerat Siemens predstavio je motorni voz s pogonom na vodik koji je razvijen u saradnji sa željezničkim operaterom Deutsche Bahn, koji bi u saobraćaj trebao krenuti 2024. godine, javlja AFP.

Voz s posebnim vagonom za pogonsko gorivo trebao bi zamijeniti dizel-vozove, tzv. šinobuse u regionalnom transportu, naveo je Deutsche Bahn.

Korišćenje vodika, gasnog goriva bez zagađujućih čestica, dio je projekta njemačke vlade koja želi da elektrificira 75 posto željezničke mreže do 2030. godine, rekao je Michael Theurer, državni sekretar u Ministarstvu za digitalne tehnologije i transport.

Novi model voza nazvan “Mireo Plus H” radi na “zeleni vodik”, proizveden “čistom energijom”, a po sagorijevanju ispušta samo vodenu paru.

“Svaki isporučeni voz će uštedjeti do 45.000 tona ugljik-dioksida tokom 30-godišnjeg životnog vijeka u poređenju sa odgovarajućim putovanjima automobilom”, rekao je Michael Peter, izvršni direktor firme Siemens Mobility.
Maksimalna brzina do 160 kilometara na sat

Voz će, zavisno od konfiguracije, moći da pređe 800 do 1.000 kilometara, uz maksimalnu brzinu do 160 kilometara na sat, navedeno je na predstavljanju.

Deutsche Bahn je podržao razvoj stanica za snabdjevanje koje mogu da rezervoar voza napune podjednako brzo kao i rezervoar “šinobusa” dizelom.

“Mireo Plus H” će na probu prugama naredne godine, a u redovan saobraćaj kreće 2024. između gradova Tuebingen, Horb i Pforzheim.

Tim programom Siemens pokušava da uhvati korak sa svojim francuskim konkurentom Alstomom koji već prodaje putničke vozove na vodik: 41 voz su naručile dvije njemačke pokrajine, a probe su obavljene u Austriji, Nizozemskoj, Poljskoj , Švedskoj i Francuskoj.

[kulinban]

Prvi vlak na vodikov pogon počeo prevoziti putnike u Njemačkoj: ‘Ovo je prava alternativa dizelu‘

Prvi vlak s pogonom na vodik službeno je prošloga ponedjeljka počeo prevoziti putnike u Njemačkoj.

Koštao je 83 milijuna eura, prema izvješću portala Fuel Cell Works, a za početak će prevoziti putnike između dvije stanice u blizini Hamburga. Ističe se da je početni servis na vlaku ‘preliminarni‘ te da će stariji vlakovi na dizelsko gorivo biti rezerva u slučaju potrebe za dodatnom prilagodbom.

Tvrtka koja je proizvela vlakove Alstom tvrdi da vlakovi bez emisija predstavljaju ‘pravu alternativu dizelskoj energiji‘.

Puštanje u promet vlaka na vodikov pogon stiže u vrijeme kada se Njemačka i druge europske zemlje pokušavaju osloboditi ovisnosti od ruskim energentima, zbog europskih sankcija nametnih Rusiji.

Vlakovi Coradia iLint, koje pokreću vodikove gorive ćelije, prvi put su predstavljeni javnosti 2016. godine.

Mogu postići najveću brzinu od 140 kilometara na sat. Vozila na vodik generiraju vodu i toplinu kao nusproizvod, za razliku od emisije ispušnih plinova koji pridonose zagađenju.

Vlak također karakterizira niska razina buke.

[kulinban]

Kostarika prva u svijetu po "rudarenju" litija iz starih baterija

KOSTARIKA, zemlja u kojoj su površinski kopovi zabranjeni, postala je vodeća u svijetu u vađenju teških metala poput litija, ali ne iz Zemlje, već iz starih baterija.

Tvornica za recikliranje Fortech osnovana je prije gotovo tri desetljeća u gradu Cartagu, 27 kilometara udaljenom od glavnoga grada San Josea, a zaposlenici je nazivaju ''urbanim rudnikom''.

Posljednjih šest godina u glavnom im je fokusu ekstrakcija litija iz punjivih baterija koje se svakodnevno koriste u brojnim elektroničkim uređajima poput mobitela, prijenosnih računala, električnih automobila i solarnih panela.
"To nije otpad, znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti"

Godišnje se u svijetu bacaju milijuni baterija. Iako se kućište baterije razgradi u razdoblju od 100 godina, tešlo otrovni metali koji se nalaze u njoj ne razgrade se nikad. Fortech je pronašao "zlatni rudnik" u ekstrakciji teških metala iz baterija, a našem planetu istodobno pružio pojas za spašavanje.

''Sada znamo da to nije otpad. Znamo da je to resurs koji se može ponovno koristiti'', rekao je AFP-u Guillermo Pereia, izvršni direktor Fortecha. ''Važno je razbiti paradigme", dodao je 54-godišnji Pereia, koji je sa svojim sinom Franciscom (25) osmislio novu metodu ekstrakcije metala iz potrošenih baterija.

''Svijetu je potrebno kružno gospodarstvo koje radije reciklira dragocjene primarne materijale nego što uzima potpuno nove'', rekao je.

Litij nazivaju bijelim zlatom i naftom 21. stoljeća

Rudarenje litija često se provodi u uvjetima koji su štetni za okoliš, radnike i lokalno stanovništvo. No u Fortechu sav litij dolazi iz 1500 tona potrošenih baterija koje se svake godine bace u Kostariki, pojasnio je projektni menadžer Francisco Pereia.

Rabljene baterije skupljaju se u trgovačkim centrima, trgovinama s elektroničkom opremom ili na prodajnim mjestima električnih automobila.

Litij je prozvan ''bijelim zlatom'' ili ''naftom 21. stoljeća'', a posljednjih godina cijena mu je eksplodirala na globalnom tržištu. U studenome 2020. godine vrijednost litija iznosila je 5700 dolara po toni, a u rujnu 2022. vrijednost mu je porasla na 60.500 dolara po toni zbog sve veće proizvodnje električnih automobila.

Ipak postrojenja za proizvodnju litija troše milijune litara vode i mogu biti štetna za okoliš. No kada se litij vadi iz recikliranih baterija izbacuje se samo četvrtina ugljičnog dioksida koji zagrijava planet u odnosu na izravno rudarenje litija, tvrdi Henry Prado, kemičar u Fortechu.

U svijetu se reciklira samo pet posto litij-ionskih baterija

Recikliranje spašava planet od onečišćenja okoliša uzrokovanog "uobičajenom metodom zbrinjavanja" litijevih baterija, koje se najčešće jednostavno odbace, dodao je Henry Prado.

Po podacima Američkoga kemijskog društva samo pet posto svih litij-ionskih baterija u svijetu se reciklira, tvrdi Američko kemijsko društvo.

Pioniri Latinske Amerike

U Fortechu rabljene baterije odlažu na pokretnu traku koja ih odvozi do drobilice. Na taj način se otpad pretvara u mješavinu kobalta, nikla, mangana i litija, poznate kao ''crna masa". Ovi metali čine oko 57 posto svake baterije, a ostatak su bakar, aluminij, plastika i željezo, koji se također mogu reciklirati.

Fortech nema tehnologiju kojom bi mogli razdvojiti pojedinačne metale iz ''crne mase'', pa je zatim prodaju tvornicama u Europi kako bi dovršile proces i proizvele baterije.

Njemačka agencija za razvoj (GIZ) tvrdi da je Fortech Kostariku pretvorio u ''pionira Latinske Amerike za novu procjenu rabljenih baterija od litija''.