|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:26:01 GMT
Zašto se novi soj koronavirusa tako lako širi među ljudima
Infekcija Covid-19, izazvana novim koronavirusom SARS-CoV-2 se brzo širi, mnogo brže nego što je to bio slučaj sa virusom SARS prije nekoliko godina (2003.). Dakle, zašto je SARS-CoV-2 tako infektivan?Pokazalo se kako novi virus ima izuzetan afinitet za ljudske stanice, a njegov "spike" protein, protein kojim se veže za određeni receptor na ljudskim stanicama, drugačiji je nego kod ostalih, nama od prije poznatih koronavirusa, navodi se na blogu Quantum of Science. Genomske analize SARS-CoV-2 i analize njegovog spike proteina sugerišu da ovaj protein ima mjesto koje aktivira jedan enzim ćelija domaćina. Radi se o enzimu furinu, kojeg kodira FURIN gen, a ovaj enzim pripada konvertazama. Njegova uloga je da aktivira neke druge proteine-enzime. Naime, neki proteini u našem tijelu se sintetiziraju tako da su sveže sintetizirani neaktivni, imaju određene sekcije koje ih čine neaktivnim. Furin je enzim koji isijeca ove dijelove i aktivira te proteine. Ima ga dosta u Golđijevom aparatu, organeli stanica u kojoj se proteini nastali u translaciji obrađuju. Furin postoji u mnogim ljudskim tkivima, uključujući pluća, jetru i tanko crijevo, što znači da virus može napasti više organa. Dakle, ne samo da može ošteti pluća izazivajući fibrozu, nego postoji potencijal da ova virus oštećuju i druge organe. Virus španske gripe iz 1918. nije imao ovaj mehanizam aktivacije furina, pa je bio opasan, a neki nama već poznati patogeni trebaju naš furin kako bi se aktivirali njihov vlastiti proteini. Proteini ovojnice HIV, marburg virusa i ebole trebaju ovu obradu. Toksin antraksa i egzotoksin pseudomonasa također moraju biti aktivirani furinom kako bi bili toksični. Također, još jedan mehanizam vezivanja spike proteina SARS-CoV-2 - na receptor angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE2, čiji se gen nalazi na X-hromosomu) omogućava ovom viruse da bude tako opasan i da se tako lako širi. Naime, novi SARS-CoV-2 se oko 10x jače veže za ACE2nego SARS virus. Serin-proteaza TMPRSS2 je također važna za infektivnost SARS-CoV-2. Međutim, ova otkrića znače i da bi inhibitori furina i lijekovi koji blokiraju ACE2 i TMPRSS2 mogli djelovati na COVID-19 - samo trebamo da ih nađemo, objavljeno je na blogu Quantum of Science. radiosarajevo.ba/magazin/tech/covid-19-zasto-se-novi-soj-koronavirusa-tako-lako-siri-medu-ljudima/369788
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:26:59 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:27:58 GMT
KORONAVIRUS JE MAJSTOR KAMUFLAŽE: Širi se uglavnom preko osoba bez simptopa, koje su još i zaraznije od onih vidljivo bolesnihNove studije u nekoliko zemalja, a i američka iskustva iz velike epidemije koronavirusa u Massachusettsu, dokazuju da se on dominantno širi asimptomatski, tj. preko osoba koje ne pokazuju znakove zaraze. Američki dužnosnici su sve donedavno u javnim istupima naglašavali kako virus uglavnom šire ljudi koji kašlju, imaju vrućicu ili otežano dišu, te da asimptomatski prijenos nije značajan faktor u širenju virusa. Isti stav imali su i svi američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti. Korona je krajnje konspirativan virus, u svojemu širenju kamufliran puno efektnije od svojih najbližih srodnika. U usporedbi s rođakom SARS-om koji djeluje kao metaforički mitraljezac iz dobro utvrđenog bunkera, koronavirus doima se kao vrhunski snajperist potpuno stopljen s (naizgled neopasnim) okolišem. Svijet ratuje ne samo protiv podmuklog, nego i maksimalno nevidljivog neprijatelja. Nove studije u nekoliko zemalja, a i američka iskustva iz velike epidemije koronavirusa u Massachusettsu, dokazuju da se on dominantno širi asimptomatski, tj. preko osoba koje ne pokazuju znakove zaraze. Američki dužnosnici su sve donedavno u javnim istupima naglašavali kako virus uglavnom šire ljudi koji kašlju, imaju vrućicu ili otežano dišu, te da asimptomatski prijenos nije značajan faktor u širenju virusa. Isti stav imali su i svi američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti. No, istraga nedavne ekspanzije koronavirusa u Massachusettsu pokazala je da su u najmanje 82 slučaja ljudi zaraženi od onih koji nisu pokazivali apsolutno nikakve simptome infekcije, dok se tek kod šest ljudi moglo locirati uočljivog nositelja bolesti. Mogućnost da je asimptomatski prijenos glavno „prijevozno“ sredstvo koronavirusa priznala je tijekom zadnjeg novinarskog briefinga u Bijeloj kući i američka koordinatorica obrane od korone dr. Deborah Birx. Rekla je da se intenzivno pokušava razumjeti uloga ljudi mlađih od 20 godina koji nemaju "značajne i vidljive simptome" u cijeloj ovoj priči. Njihov rizik od fatalnijih oblika bolesti iznimno je nizak, no mogli bi biti glavni prenositelji ove zaraze, kako zbog dinamičnosti i komunikativnosti svojega životnog stila, tako i radi pomno kamuflirane simptomatologije. Nekoliko stručnjaka s kojima je razgovarao CNN izjavilo je kako je prijenos virusa od ljudi koji su bez simptoma ili imaju krajnje blagi simptomatski odgovor na zarazu odgovoran za puno više prijenosa nego se prije mislilo. Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje zaraznih bolesti na Sveučilištu u Minnesoti je kazao kako je "apsolutno jasno" da je asimptomatska infekcija glavni pokretač aktualne pandemije i zato je vrlo teško kontrolirati. U članku u New England Journal of Medicine otprije par tjedana osnivač Microsofta Bill Gates među prvima je izrazio zabrinutost zbog širenja bolesti od strane ljudi koji još nisu razvili simptome. Iz toga je iščitao da je COVID-19 puno teža zaraza od Bliskoistočnog respiratornog sindroma ili Ozbiljnog akutnog respiratornog sindroma (SARS), koji su se širili dalje isključivo preko jasno simptomatskih ljudi. "Asimptomatski i blago simptomatski prijenos glavni su čimbenik širenja za Covid-19", rekao je medijima i dr. William Schaffner, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt. I u drugim zemljama svijeta sve češće se publiciraju znanstveni izvještaji o značajnoj ulozi asiptomatskih ili blago simptomatskih ljudi u prenošenju koronavirusa. Prošlog tjedna je dr. Sandra Ciesek, direktorica Instituta za medicinsku virologiju u Frankfurtu, testirala na koronavirus 24 putnika koji su netom doletjeli iz Izraela. Sedam njih pozitivno je reagiralo na test, od kojih četiri nisu imala nikakve vidljive simptome. Dr. Ciesek je bila iznenađena otkrivši da je virusno opterećenje uzetih uzoraka kod asimptomatskih bolesnika znatno veće od virusnog opterećenja uzoraka kod tri pacijenta koji su imali simptome. Virusno opterećenje je mjera koncentracije virusa u nečijim respiratornim izlučevinama. Drugim riječima, ljudi bez simptoma puno su veće i snažnije kliconoše od ljudi s vidnim znakovima bolesti. Dodatna istraživanja i matematično modeliranje širenja koronavirusa u Kini, Singapuru i Belgiji također sugerira značajne razmjere širenja od ljudi koji još nisu razvili pojavne oblike zaraze. Studija koju su u nedjelju objavili belgijski i nizozemski istraživači pokazuje da je između 50 i 66 posto od ukupno 91 osobe u jednoj grupi u Singapuru bilo zaraženo od ljudi bez simptoma. Kanadski, nizozemski i singapurski istraživači došli su do preliminarne računice po kojoj se infekcija prije pojave simptoma kod nositelja na svakoj lokaciji prenosila u prosjeku od 2,5 do 3 dana. (Jutarnji list) www.slobodna-bosna.ba/vijest/147458/koronavirus_je_majstor_kamuflaze_siri_se_uglavnom_preko_osoba_bez_simptopa_koje_su_jos_i_zaraznije_od_onih_vidljivo_bolesnih.html
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:28:35 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:53:18 GMT
NOVO ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE
Otkriveno je koje su površine najpogodnije za zadržavanje koronavirusa, ispitano je i kako se virus širi zrakom Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom članku u časopisu New England Journal of Medicine otkrilo je da koronavirus SARS-CoV-2 ostaje stabilniji ako padne na površinu od plastike i čelika te mu se stabilnost naruši ako padne na površinu od kartona ili bakra, prenosi The Economist. Istraživanjem koje je provela je skupina istraživača među kojima su bili i znanstvenici Nacionalnog instituta za alergije u zarazne bolesti iz Sjedinjenih Američkih Država nastojalo se utvrditi na koje bi sve načine zaraženi pojedinac mogao nastaviti širiti virus. Da bi to doznali, znanstvenici su simulirali širenje virusa zrakom te preko plastičnih, čeličnih, bakrenih i kartonskih površina. Rezultati istraživanja pokazali su da se tragovi virusa na plastici i čeliku mogu zadržati i do tri dana nakon prvotne kontaminacije. Virus je na kartonskoj površini preživio jedan dan, dok je na bakrenoj površini preživio svega četiri sata. Što se zraka tiče, virus se u njemu može zadržati najmanje tri sata. Podsjetimo, bolest COVID-19 širi se putem koronavirusom bogatih kapljica koje čovjek stvara kašlje, kiše ili diše. Sposobnost virusa da nekoga zarazi na svim je površinama naglo je pala kako je vrijeme protjecalo. Na primjer, kada je riječ o zraku, srednji poluvijek eliminacije - vrijeme koje je potrebno da polovica čestica virusa postane neaktivna - iznosio je nešto više od sat vremena. Uz to, razine virusa koje ostanu u zraku nisu dovoljno visoke da bi predstavljale rizik zaraze za bilo koga osim za one koji se nalaze u neposrednoj blizini zaražene osobe. Ova će otkrića jamačno otkloniti neke strahove prisutne kod osoba. Oni koji se oslanjaju na dostavu potrepština sada će se možda manje brinuti. Istovremeno, ova će otkrića povećati zabrinutost oko mogućnosti širenja koronavirusa zračnim putem. Također, istraživanje će možda promijeniti način na koji djelatnici u zdravstvu ostvaruju kontakt s pacijentima. Zašto virus dulje opstaje na nekim površinama još je uvijek nepoznanica. The Economist piše da je životni vijek virusa možda povezan s gustoćom materijala koji mu služi kao domaćin. Karton je, naravno, daleko porozniji od čelika, plastike i bakra. Autori članka navode da je prilikom eksperimentiranja s kartonom bilo više varijacija nego kod eksperimentiranja s drugom površinama te da rezultate istraživanja zbog toga treba interpretirati s oprezom. www.jutarnji.hr/life/znanost/novo-znanstveno-istrazivanje-otkriveno-je-koje-su-povrsine-najpogodnije-za-zadrzavanje-koronavirusa-ispitano-je-i-kako-se-virus-siri-zrakom/10114246/
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:54:05 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:56:30 GMT
Vjerujte činjenicama a ne glasinama. ČINJENICA: Koronavirus NIJE u zraku.Virus koji uzrokuje COVID-19 se većinom prenosi preko kapljica koje se stvore kada inficirana osoba kašlje, kiše ili govori. Ove kapljice su preteške da lebde u zraku. Brzo padaju na pod ili druge površine. Možete se zaraziti ako udahnete virus jer ste manje od 1 metar od osobe koja ima COVID-19, ili ako dodirnete kontaminiranu površinu a zatim neopranim rukama dirate oči, nos ili usta. Da bi se zaštitili, održavajte distancu od barem 1 metar od ostalih i dezinficirajte površine koje se često dodiruju. Redovno i temeljito perite ruke i nemojte dirati oči, nos ili usta.
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:57:20 GMT
KAPLJICE PRILIKOM KIHANJA MOGU ODLETJETI I ŠEST METARA
Dio znanstvenika podržava nošenje maski Naputak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), baš kao i američkog CDC-a (Centri za prevenciju i kontrolu bolesti) te većine javnozdravstvenih institucija na Zapadu jest za to da zdravi ljudi ne trebaju nositi maske. Također, od početka krize s Covidom-19 stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je jasan: maske trebaju nositi oni koji imaju simptome nekih respiratornih bolesti te oni koje rade na prvoj liniji borbe s Covidom-19, prije svega medicinsko osoblje. Ipak, zapadnjački se pristup razlikuje od onoga u Kini, Japanu, Hong Kongu, Tajvanu i Južnoj Koreji, gdje većina zdravog stanovništva nosi maske. Vlade tih država potiču stanovništvo da nosi maske, a u nekim dijelovima Kine još uvijek možete biti uhićeni i kažnjeni zato što ih ne nosite. Za te zemlje nošenje maski bila je kulturološka norma čak i prije epidemije zato što ih mnogi ljudi nose kad su bolesni ili tijekom peludne groznice jer se smatra nepristojnim kašljati i kihati uokolo. Molekularni biolog dr. Sui Huang iz Instituta za sistemsku biologiju (ISB) u Seattleu smatra da postoje dobri znanstveni razlozi zašto bismo svi trebali nositi maske. Najnovija otkrića o ulasku virusa SARS-CoV-2 u ljudsko tkivo i balistikama kapljica kod kihanja i kašljanja sugeriraju da glavni mehanizam prenošenja zaraze nije putem finih aerosola, već velikih kapljica”, piše dr. Huang na američkom portalu Medium. Istraživanja tako pokazuju da kapljice veće od aerosola pri izdisaju (brzina manja od jednog metra u sekundi) ispare ili padnu na tlo udaljeno manje od 1,5 metara. “Kada te kapljice izbacujete velikom brzinom kašljem ili kihanjem, posebno veće kapljice (veće od 0,1 mikrometara) mogu odletjeti i više od dva metra, čak šest metara daleko”, ističe dr. Huang u svojoj analizi. Ako uskoro olabavimo stroge mjere zbog političkog pritiska kako bi se održala ekonomija, možda bi poticanje nošenja maski za lice u javnosti trebalo biti dobar kompromis između potpunog zatvaranja i potpune slobode koja riskira ponovni povratak i jačanje nevidljivog neprijatelja”, ističe Huang. I drugi znanstvenici tvrde da stalno nošenje maski, kao dobar podsjetnik na opasnost od virusa, može potaknuti promjene u ponašanju i bolju osobnu higijenu. Stavljanje maske prije nego što izađemo iz kuće je kao ritual, kao da odijevate uniformu, a u ritualima osjećate da se morate i ponašati na određeni način, npr. ne dodirivati lice,paziti na okolinu ili se držati podalje od drugih - rekao je za BBC Donald Low, bihevioralni ekonomist i profesor na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu. www.jutarnji.hr/life/znanost/kapljice-prilikom-kihanja-mogu-odletjeti-i-sest-metara-dio-znanstvenika-podrzava-nosenje-maski/10152298/
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:58:10 GMT
ZNANSTVENICI OBJAVILI NOVO ISTRAŽIVANJE
Evo koliko se koronavirus može zadržati u zraku, a koliko na nekim površinama: Opasnost traje danima! Koronavirus na nekim površinama može preživjeti danima, a u zraku se može zadržati satima, pokazali su rezultati novog istraživanja koje je financirala američka vlada. Znanstvenici su otkrili da virus koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19 ima sličnu razinu vijabilnosti (sposobnosti preživljavanja) izvan tijela kao i njegov prethodnik koji je uzrokovao SARS. No s obzirom na to da je SARS 2002. i 2003. ostao na razini epidemije, a aktualni koronavirus se brzo pretvorio u pandemiju, znanstvenici misle da neki drugi čimbenici objašnjavaju tu razliku, poput raširenijeg prijenosa aktualnog koronavirusa među asimptomatskim osobama. Nova je studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine (NEJM), a proveli su je znanstvenici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) te Sveučilišta UCLA i Princetona. Znanstvenici su ustanovili da se novi koronavirus na bakru zadržava i do četiri sata, na plastici i nehrđajućem čeliku dva do tri dana te na kartonu do 24 sata. Tim stručnjaka u istraživanju je koristio nebulizator, poseban uređaj koji osigurava disperziju lijekova u zraku te na taj način oponaša osobu koja kašlje ili kiše. Otkriveno je da se virus pretvorio u aerosol, što znači da su se njegove čestice zadržavale u zraku gotovo tri sata. No postoje i drugi dokazi koji ukazuju na to da virus može postati aerosol, premda u rijetkim okolnostima. Usporedba sa SARS-om Studija kineskih znanstvenika čiji su rezultati objavljeni prošli tjedan i još čeka recenziju, upućuju na to da su aerosolizirane kapljice koje mogu sadržavati koronavirus pronađene u kupaonicama pacijenata bolnici u Wuhanu, jer se virus širio i putem stolice . Aerosolizirani oblik SARS-a bio je odgovoran za zarazu stotina ljudi u hongkonškome apartmanskom kompleksu 2003. godine, kada se sadržaj kanalizacijske cijevi 'probio' do stropnog ventilatora. Stručnjaci koji su proveli studiju za NEJM slične su testove provodili na virusu SARS-a utvrdivši da se dva virusa ponašaju slično. No njihova sličnost, kada je posrijedi zadržavanje u zraku i na površinama ne pojašnjava zašto je pandemija koronavirusa zarazila gotovo 200.000 ljudi i rezultirala smrću gotovo 8000 osoba, dok je epidemija SARS-a zarazila oko 8000 i ubila oko 800 ljudi. Ovi podaci ukazuju na to da razlike u epidemiološkim karakteristikama dvaju virusa vjerojatno proizlaze iz drugih čimbenika, uključujući veliko virusno opterećenje gornjih dišnih puteva i mogućnost da osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 šire i prenose virus dok je stanje još asimptomatsko", kažu znanstvenici. www.jutarnji.hr/life/zdravlje/znanstvenici-objavili-novo-istrazivanje-evo-koliko-se-koronavirus-moze-zadrzati-u-zraku-a-koliko-na-nekim-povrsinama-opasnost-traje-danima/10105057/
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 7:59:45 GMT
Koronavirus se možda širi i disanjem i razgovorom?Moguće je da se novi koronavirus širi zrakom običnim disanjem i govorom, rekao je u petak vodeći američki stručnjak u borbi protiv COVID-19, u vrijeme kad se američka vlada priprema svima preporučiti da nose maske. Anthony Fauci, čelni čovjek za zarazne bolesti Nacionalnog zdravstvenog instituta (NIH), najavio je da će se mijenjati uputa za nošenje maski "zbog nekih novih informacija da se virus može širiti čak i dok ljudi govore, a ne samo kašljem i kihanjem". Za sada dužnosnici savjetuju da maske nose samo bolesni i oni koji ih njeguju. Fauci je razgovarao s novinarima nakon što je američka Nacionalna akademija nauke (NAS) 1. aprila poslala pismo Bijeloj kući s informacijama o posljednjim istraživanjima o koronavirusu. U pismu se navodi da su, iako zaključci istraživanja još nisu potvrđeni, rezultati raspoloživih studija podudaraju se s aerosolizacijom normalnim disanjem. Postaje aerosol
Do sada su američke zdravstvene službe govorile da je primarni put širenja virusa respiratornim kapljicama veličine oko jednog milimetra u promjeru koje bolesni ljudi raspršuju kihanjem ili kašljanjem. Te kapljice brzo padnu na tlo na udaljenosti do jednog metra. No ako virus može biti u finoj maglici koju izdišemo, drugim riječima u aerosolima, kapljicama promjera manjeg od jednog mikrometra, postaje mnogo teže spriječiti širenje, a to je pak argument da svi trebaju pokrivati lica. Nedavna studija koju je naručio NIH, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, utvrdila je da virus SARS-CoV-2 može postati aerosol i ostati u zraku do tri sata. To je pokrenulo raspravu u kojoj su kritičari tvrdili da su nalazi pretjerani jer su istraživači u studiji koristili medicinski raspršivač kako bi namjerno stvorili virusnu maglicu koja se inače ne bi stvorila prirodnim putem Pismo NAS-a također ukazuje na preliminarnu studiju sa sveučilišta u Nebraski u kojoj je genetski kod virusa SARS-CoV-2, njegov RNK, nađen na teško dostupnim prostorima u izolacijskim sobama pacijenata. Naučnici NAS-a su ukazali i na druge dvije studije, koje još nisu recenzirane, iz Hong Konga i Kine. Istraživači iz Hong Konga prikupili su uzorke od pacijenata oboljelih od koronavirusa i drugih respiratornih bolesti i nekima od pacijenata dali maske. Maske su smanjile broj detektiranih kapljica i aerosola kod pacijenata oboljelih od koronavirusa. Studija iz Kine je, s druge strane, potaknula zabrinutosti da lična zaštitna oprema zdravstvenih radnika i sama može biti izvor virusa u zraku. Bolnice u Wuhanu
Grupa kineskih stručnjaka proučavala je bolnice u Wuhanu i utvrdila da postoje dva glavna područja gdje je virus u aerosolima - zahodi i kupaonice pacijenata i sobe gdje je medicinsko osoblje uklanjalo svoju zaštitnu opremu. To se možda dogodilo jer su zbog skidanja zaštitne opreme čestice ponovno završile u zraku. Iako se čestice te veličine ne udišu, one mogu završiti na rukama i tijelima ljudi, rekli su stručnjaci NAS-a. Do sada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bila opreznija o tome da se virus možda širi zrakom. U analizi objavljenoj 29. marta napisala je da se zna da se transmisija aerosolima dogodila samo prilikom posebnih medicinskih postupaka koji su zahtijevali pomoć pri disanju. Glede nedavnih preliminarnih istraživanja, poput onog sa Univerziteta u Nebraski, WHO je upozorio da genetski kod virusa detektiran u sobama pacijenata nije nužno količina patogena koja se može dalje prenositi. radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/korona-virus-se-mozda-siri-i-disanjem-i-razgovorom/372696
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 8:03:14 GMT
Epidemiologinja iz Rijeke: Koliko se virus zadržava u zraku, šta je bliski kontaktDanijela Lakošeljac, epidemiologinja iz Rijeke, odgovarala je na pitanja gledaoca gostujući u emisiji N1. Između ostalog, pojasnila je koliko se novi soj koronavirusa zadržava u zraku, mogu li maske odmoći, ali i šta je bliski kontat i kako se liječe oni s blažim simptomima bolesti. 1. Kako se od koronavirusa liječe pacijenti s blažim simptomima? Liječe se asimptomatski kao kod gripe. Daju se antipiretici ako je povišena temperatura i to je to. 2. Objavljeno je koliko se virus zadržava na površinama. Vrijedi li za plastiku mjera isto kao i za ruke, pranje sapunom? Virus se zadržava od tri sata u zraku pa do par dana na drugim površinama i osjetljiv je na klorne preparate, glutaraldehid, alkoholne preparate, pa to vrijedi i za plastiku. Učinkovito je pranje deterdžentom ako sumnjamo na posebnu zagađenost ili običnim Domestosom, to će već djelovati. 3. U kojim slučajevima maska može pomoći, a budući da ima dosta polemika, može li imati i suprotan učinak? Može ako se ista maska danima nosi. One su za jednokratnu upotrebu, više dana se ne treba nositi jer nema svrhu, osim ako se peru, kao i rukavice. Važna je higijena ruku, a rukavice su za jednokratnu upotrebu. Što se tiče asimptomatskih prijenosnika, oni koliko se sad zna, imaju manju količinu virusa pa je i zaraznost daleko manja. 4. Jesu li osobe s preboljelom upalom pluća u većem riziku za zarazu? Svakako. Preboljenjem bilo koje bolesti osoba ima oslabjeli imunitet i otvoreniji su za bilo koji drugi infekt, tako i za ovaj. O oporavku imuniteta je teško govoriti jer sve ovisi o obliku bolesti i težini stanja, o prethodnom imunološkom stanju, o dobi... 5. U situaciji kada su predložene mjere udaljenosti od dva metra, kako epidemiolozi gledaju na rizik vožnje liftom i koje su preporuke za zaštitu? Lift je vrlo rizično mjesto po mom mišljenju, bolje ih je izbjegavati. Dr. sc. Lakošeljac je govorila i o ulasku virusa u staračke domove, kazavši da to zabrinjava jer se radi o vrlo rizičnoj populaciji, gdje koronavirus može izazvati teške posljedice, kao i gripa. Kada je riječ o samom oboljenju, ukazala je da se dosta toga zna, ali da je razvoj bolesti i pritup svemu tome individualan. "Znamo ono osnovno o oboljenju kod pojedinih skupina, znamo koje su osobe osjetljive, a to su stariji i kroničari, ali i mlađe osobe mogu imati teške simptome. Nikad se ne zna u kakvom je stanju njihov imunološki sustav, a ovisi i o količini infektivnih čestica koje je osoba udahnula. Ako je osoba bila u izrazito bliskom i dugotrajnom kontaktu s oboljelim, za očekivati je težu kliničku sliku", istakla je. Pojasnila je da je za prenos virusa važan bliski kontakt tokom ljubljenja, zagrljaja, udaljenosti manje od dva metra duže od 15 minuta. "Ali to je sigurno isto individualno, ne može se decidirano reći, ali u svim je bliskim kontaktima važno nošenje zaštitnih maski. Kirurške maske nose samo oboljeli, kako se otpočetka preporučalo, jer tako štite da se čestice ne šire u prostor, ali ipak one štite i zdrave osobe, ako ništa drugo, mehanički da kontaminiranim rukama ne dotičemo usta ili nos i ne prenesemo zarazu", kazala je Lakošeljac. radiosarajevo.ba/vijesti/regija/epidemiologinja-iz-rijeke-koliko-se-virus-zadrzava-u-zraku-sta-je-bliski-kontakt/373261
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 8:04:27 GMT
KINESKI NAUČNICI OTKRILI: Koronavirus zrakom može putovati do 4 metra, EVO I GDJE SE NAJVIŠE ZADRŽAVA Istraživači s Akademije vojnih medicinskih znanosti u Pekingu testirali su uzorke s odjela u bolnici Huoshenshan u Wuhanu.
Novo istraživanje koje je ispitivalo uzroke zraka iz bolničkih odjela s pacijentima pozitivnima na Covid-19, otkrilo je kako virus može prijeći i do četiri metra – dvostruko više od udaljenosti koju bi se prema trenutnim smjernicama trebalo održavati.
Ovi preliminarni rezultati tima kineskih istraživača objavljeni u časopisu Emerging Infective Diseases. Istraživači s Akademije vojnih medicinskih znanosti u Pekingu testirali su uzorke s odjela u bolnici Huoshenshan u Wuhanu.
Virus se najviše zadržava na podu Između 19. februara i 2. aprila smjestili su ukupno 24 pacijenta.
Otkrili su kako je virusa najviše na podovima odjela, a to pripisuju gravitaciji i strujanju zraka zbog čega većina kapljica virusa padne na tlo.
Visoka razina pronađena je i na često dodirivanim površinama poput računalnih miševa, koševa za smeće i kvaka.
Također, polovica uzoraka s potplata cipela medicinskog osoblja na sebi je nosila virus te se može zaključiti da potplati obuće medicinskog osoblja mogu funkcionirati kao nosači.
Ohrabrujuća je činjenica da nijedan član bolničkog osoblja nije zaražen što ukazuje na to da odgovarajuće mjere opreza mogu učinkovito spriječiti infekciju, prenosi Index.hr.
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 8:05:39 GMT
Zabrinjavajuća vijest: Poznati virolog zaražen koronavirusom iako je sve vrijeme nosio masku i rukaviceIako je poduzimao sve mjere predostrožnosti protiv bolesti, on je istakao kako smatra da se koronom zarazio preko očiju za vrijeme leta u kojem je bilo previše ljudi. Iako je dobrog zdravlja, ovaj 42-godišnji virolog i epidemiolog koji je reagirao na više epidemija širom svijeta, razbolio se oko tri dana nakon što je doputovao kući u New Orleans. "Imao sam masku, rukavice, radio sam uobičajenu rutinu brisanja, ali očito je da koronavirus i dalje možete dobiti kroz oči", rekao je Fair u emisiji 'Today' iz svog bolničkog kreveta. "Naravno da tokom leta nisam nosio naočale, a to je jedan od poznatih načina zaraze ovom infekcijom na koju jednostavno ne obraćamo previše pažnje. Skloni smo obratiti pažnju na nos i usta jer je to najčešći put, ali kapljice koje slijeću na oči jednako su zarazne", dodao je Fair Piše: OSLOBOĐENJE PORTAL www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/zabrinjavajuca-vijest-poznati-virolog-zarazen-koronavirusom-iako-je-sve-vrijeme-nosio-masku-i-rukavice-556793?fbclid=IwAR1afz5Bjqxr3SLIjVLzi0fMBjhIcyErNV03r-ogvSHvZgKkW-eWCOGcduE
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 8:07:17 GMT
Treba li brisati namirnice iz trgovina? Američki znanstvenici dali konačni odgovorJE LI brisanje pakiranja iz prodavaonica ili dostavljenih paketa postala vaša rutina u eri koronavirusa? Možda je vrijeme da to preispitate, kažu stručnjaci, posebice ako vam to donosi dodatni svakodnevni stres. Američka državna agencija za hranu i lijekove (FDA) ističe da nema stvarnog rizika zaraze koronavirusom koji izaziva bolest covid-19 tim putem, piše CNN. "Želimo vas uvjeriti da nema dokaza da su ljudska ili životinjska hrana i pakiranja hrane povezana s prijenosom covida-19", napisala je agencija na Twitteru. Jamie Lloyd-Smith jedan je od znanstvenika koji su sudjelovali u analizi koliko virus SARS-CoV-2, koji izaziva covid-19, ostaje na raznim površinama. Unatoč tome što je istraživanjem utvrđeno da se virus zadržava na kartonskim površinama do 24 sata te na metalu i plastici do dva do tri dana, Lloyd-Smith ne pere pakiranja namirnica iz prodavaonica ili dostave. "Osobno to ne činim", kaže Lloyd-Wright. "Prema svojim rukama ponašam se kao da su potencijalno kontaminirane dok baratam namirnicama i vadim ih iz ambalaže i uvijek ih operem kad završim s tim poslom." Virolog dr. John Williams, koji je proučavao koronaviruse desetljećima, također nije zabrinut. "Mi malo kuhamo hranu u kući, malo naručujemo izvana za naš dom prepun studenata koji su se vratili iz koledža", kaže Williams. "I ne brišemo pakiranja iz restorana." Rizici vrlo mali "Izgledi da netko ostavi dovoljno virusa na nekoj namirnici ili pakiranju vrlo su mali, i na to gledam kao na hipotetski rizik", kaže Lloyd-Smith. "Prema tome, pažljiv sam, uvijek ću oprati ruke, ali ne promatram to kao da zrači virusima." Njegov savjet za postupanje promijenio bi se, kaže Lloyd-Smith, kad bi se radilo o starijoj osobi ili onoj narušena imuniteta. Tekst se nastavlja ispod oglasa "Jednostavna i razumna mjera predostrožnosti za namirnice koje ne moraju u hladnjak je tada ostaviti ih da stoje jedan ili više dana netaknute prije nego ih se raspakira", dodaje on. "Takav postupak značajno bi smanjio količinu eventualne kontaminacije." Zabrinutost zbog mogućeg prijenosa virusa preko raznih površina pojavila se u ožujku kad je objavljena studija u časopisu New England Journal of Medicine. "Studija je pokazala da se pod određenim uvjetima u laboratoriju, koji su na neki način umjetni, SARS-CoV-2 zadržava do tri sata u aerosolima, do četiri sata na bakru i do 24 sata na kartonu te do dva do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku", kaže Lloyd-Smith. Eksperiment nije uzeo u obzir druge faktore koji mogu umrtviti virus poput sunca ili dezinficijensa niti je određivao promjenu količine virusa s vremenom, kaže Lloyd-Smith. Stručnjak za sigurnost hrane sa sveučilišta Sjeverna Karolina Benjamin Chapman upozorava da ulogu igraju i temperatura, vlaga, te koliko je bilo virusa na početku. Količina virusa SARS-CoV-2 relativno brzo se smanjuje u usporedbi s primjerice norovirusom koji opstaje danima u dovoljnoj koncentraciji da zarazi drugu osobu, kaže virolog Williams iz sveučilišne bolnice u Pittsburghu. "Studija je pokazala da se broj koronavirusa smanjio stotinu puta na kartonu tijekom osam sati", dodaje Williams. "To znači da je 99,9 posto virusa nestalo nakon osam sati, a isto se odnosi i na čelik ili plastiku." Ako se želite usmjeriti na nešto što će stvoriti presudnu razliku, stručnjaci savjetuju da je važnije fanatično prati ili dezinficirati ruke nakon svakog mogućeg kontakta s koronavirusom. Ako ipak strahujete zbog rizika kontaminacije namirnica - tada dezinficirajte pakiranja izvana, dodaje Williams. "Izgledi da dobijete virus na taj način ipak su vrlo, vrlo mali", ponavlja Williams. "Neki ljudi žele nositi i hozentregere i remen za hlače kako im ne bi pale, zar ne?" dodaje Williams. www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2177665
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 8:08:59 GMT
OPASNO: Pogledajte kako se koronavirus brzo širi u restoranu!Belgijski virolog Marc Van Ranst na svom profilu na Twitteru podijelio je video zanimljivog japanskog eksperimenta. Eksperimentom su znanstvenici htjeli pokazati koliko se koronavirus brzo širi u restoranu. Na primjer, koliko brzo se koronavirus prenosi između ljudi koji objeduju za istim stolom ili u restoranu. U eksperimentu je sudjelovalo deset osoba, a jedan sudionik eksperimenta predstavljao je zaraženu osobu. Na ruke mu je nanesena flourescentna boja koja nije vidljiva na dnevnom ili umjetnom svjetlu. Sudionici su potom otišli u prostoriju u kojoj su zajedno objedovali. Nakon pola sata svjetla su se ugasila, a pod ultraljubičastim svjetlom bilo je vidljivo kako su se čestice boje proširile na sve prisutne, na pribor za jelo i stol, a čak su stigle i do nekih lica sudionika. Een experiment om te zien hoe ziektekiemen zich verspreiden bij n buffet: fluorescerende verf werd op d handen v 1 persoon aangebracht &ze lieten toen een groep v 10 mensen dineren. www.oslobodjenje.ba/o2/zivot/video-opasno-pogledajte-kako-se-koronavirus-brzo-siri-u-restoranu-555972
|
|