|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:09:37 GMT
Zbog čega je bitna dezinfekcija prostora za vrijeme epidemije koronavirusaTokom svake epidemije sprovodi se rutinsko čišćenje površina koje pomaže eliminirati viruse s površina i predmeta koji se frekventno dodiruju, poput igračaka, ručica frižidera, ručica kolica u tržnim centrima, stolova, bankomata, rukohvata, tastatura, telefona, kvaka na vratima itd. Koliko je ova mjera učinkovita, najbolje svjedoči primjer Turske koja je vodeća u borbi protiv koronairusa jer u svojoj državi nemaju nijedan slučaj zaraze. Naime, jedan od načina na koji su uspjeli suzbiti pojavu ovog virusa jeste masovna dezinfekcija javnih mjesta i gradskog prostora. Osim toga, Turci su postavili sredstva za dezinfekciju na stanicama metroa, autobuskih linija koje prolaze kroz više turskih gradova. Pozvali smo epidemiologa Enesa Šačića koji nam je kazao zbog čega je bitna dezinfekcija, koje površine treba najčešće dezinficirati i koliko često da bismo se na pravi način izborili s koronavirusom. Edukacija i stalno podsjećanje ljudi da održavaju praksu čestog čišćenja i dezinfekcije pomenutih površina važan su način kojim pojedinci mogu zaštititi sebe i druge, a dio su šire strategije za minimiziranje rizika prenošenja i širenja zaraze. Dezinfekcija je tretman kojim se reducira broj mikroorganizama do nivoa u kojem oni nisu u stanju izazvati bolest, a odnosi se na dezinfekciju ambijenta tj. prostora i površina. Postupak koji je identičan dezinfekciji prostora, a koji se provodi na ljudskoj koži je antisepsa. "Kada osoba koja je zaražena virusom COVID-19 kašlje ili kiše, u svoju okolinu ispušta kapljice u kojima se nalazi virus. Većina ovih kapljica se nađe na stolovima, stolicama, telefonima, predmetima za svakodnevnu upotrebu. Zdrava osoba se može zaraziti korištenjem kontaminiranih predmeta, nakon čega se dodiruje po nosu, ustima i/ili očima. Ukoliko zdrava osoba stoji unutar jedan metar udaljenosti od zaražene osobe, tada je moguće prenošenje virusa sa zaražene na zdravu osobu neposredno kašljanjem ili kihanjem. Može se zaključiti da je prenos COVID-19 sličan kao prenos virusa obične gripe", objašnjava epidemiolog Enes Šačić. Pravilna dezinfekcija Preventivne prakse dezinficiranja najčešće se fokusiraju na osoblje i institucije u zdravstvu (površine i inventar, čekaonice za bolesnike, operacioni stolovi, stolovi za prijevoz bolesnika, bolesnički kreveti, radne površine u laboratorijama, površine u sanitarnim prostorima i dnevnim boravcima, površine medicinskih aparata), ali se redovno preporučuju i u domaćinstvima, prehrambenoj industriji, ugostiteljstvu, turizmu, frizerskoj, kozmetičkoj, pedikerskoj djelatnosti, obdaništima, školama, radnim mjestima, u javnim ustanovama, prijevoznim sredstvima, trgovinama itd. "Prostor u kojem čovjek boravi, radi ili se kreće mora biti čist na način da se postupci čišćenja i higijenske mjere dezinfekcije u zavisnosti od vrste prostora ili površine provode na svakodnevnoj osnovi više puta dnevno ili npr. jednom mjesečno korištenjem sredstava na bazi alkohola", kazao je. Svjetska zdravstvena organizacija i institucije javnog zdravstva širom svijeta poduzimaju mjere za suzbijanje aktuelne situacije s COVID-19. "Kako bismo zaustavili širenje ove zaraze, potrebno je da sve sekcije našeg društva budu uključene, što podrazumijeva aktivni angažman ne samo građana, već i preduzeća, institucija, ustanova, javnih prostora i ostalih segmenata društva. Potrebna je dezinfekcija namještaja u privatnim i društvenim prostorima, klupa, čekaonica, šaltera, prostora javnog prevoza kao što su stajališta, unutrašnjih prostora u sredstvima javnog prevoza, radnih površina, površina u javnim sanitarnim prostorijama, predmeta koji su namijenjeni zajedničkom korištenju u supermarketima, ugostiteljskim objektima, sportskim terenima, fitnes dvoranama itd", rekao je Šačić. Proizvodi za dezinfekciju Šačić je kazao da je Bakticid alkoholni dezinficijens koji je dostupan u našoj zemlji. On sadrži kombinaciju alkohola etanola i izopropanola. Koristi se potpuno pripremljena otopina na način da površine ili predmete pomoću raspršivačke pumpice treba preprskati s odstojanja od 30 cm ili prebrisati mekom tkaninom natopljenom dezinficijensom te ih ostaviti da se osuše. Posebno je pogodan za dezinfekciju teško dostupnih površina. Jače kontaminirane površine treba preprskati, očistiti brisanjem mekom tkaninom, ponovo preprskati i ostaviti da se osuše. Pogodan je za dezinfekciju radnih površina i inventara, čekaonica za pacijente, kartoteka, radnih površina u laboratorijama, stolova, kreveta za pacijente, površina u sanitarnim prostorijama itd.", kazao je. Osim toga, možete koristiit i Benzal 5 koji je po sastavu benzalkonij-hlorid. On je pogodan za dezinfekciju podnih površina i sanitarnih čvorova u zdravstvenim ustanovama, dezinfekciju laboratorijskog posuđa, dezinfekciju nečiste radne odjeće i uniformi, dezinfekciju zraka itd. Pranje i dezinficiranje ruku Kada je riječ o antisepsi ruku, u borbi protiv COVID-19 Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje, pored obaveznog pranja sapunom, primjenu sredstava na bazi alkohola koja su namijenjena za primjenu na koži. Alkosol sadrži kombinaciju etanola i izopropanola koja predstavlja efikasno sredstvo za uništavanje raznih virusa, a koža ruku ga dobro podnosi jer ovo sredstvo štiti, njeguje i sprečava isušivanje kože. Osim toga, pogodan je za dezinfekciju rukavica. Za dezinfekciju ruku treba nanijeti oko četiri mililitra nerazrijeđene otopine Alkosola na dlanove čistih, suhih ruku i utrljavati najmanje 30 sekundi dok se koža ne osuši. Postupak se može ponoviti još jednom. Druga mogućnost je koristiti Aseptan, snažan dezinficijens novije generacije koji sadrži 0,5% rastvor hlorheksidin diglukonata u 70-postotnom etanolu, dvije supstance koje se međusobno dopunjuju i pojačavaju antimikrobno virocidno djelovanje. Koristi se prvenstveno za antisepsu ruku, ali i predmeta i čistih radnih površina, najčešće u domaćinstvu, kao i u radnom okruženju. U kombinaciji s alkoholom, kao što je kombinacija s alkoholom etanolom u sastavu Aseptana, vrlo efikasno ubija mikroorganizme. Aktivnost hlorheksidina je usmjerena na viruse koji imaju ovojnicu kakva je koronavirus. U zemljama gdje vlada koronavirus došlo je do velike nestašice dezinfekcijskih sredstava, a kako su nam potvrdili iz Bosnalijeka i u našoj zemlji je primjetan trend povećane potražnje dezinfekcijskih proizvoda. "Naša kompanija ima višedecenijsko iskustvo u proizvodnji dezinfekcionih sredstava koja su se pokazala kao izuzetno učinkovita, kako u primjeni u medicinskim ustanovama, tako i u školama, vrtićima, tržnim centrima, industrijskim halama, restoranima, fitness centrima, transportnim kompanijama, ali i u domaćinstvima za dezinfekciju ruku i prostora. U posljednje vrijeme primjetan je trend povećane potražnje za ovim proizvodima, prije svega za našim brendovima Alkosol, Aseptan, Bakticid i Benzal. S tim u vezi znatno smo povećali proizvodnju ovih proizvoda i sigurno je da kada je riječ o tržištu Bosne i Hercegovine, kompanija Bosnalijek može odgovoriti svim eventualno povećanim zahtjevima za ovom vrstom dezinfekcionih sredstava", kazali su iz Bosnalijeka. www.klix.ba/lifestyle/kucaiured/zbog-cega-je-bitna-dezinfekcija-prostora-za-vrijeme-epidemije-koronavirusa/200309126
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:13:21 GMT
Profesor hemije objašnjava zašto je sapun učinkovitiji u borbi protiv koronavirusa od raznih dezinficijensa
'Zašto je sapun tako učinkovit protiv SARS-CoV-2, koronvirusa i velike većine virusa? Zato što je virus samoizgrađena nanočestica u kojoj je najslabija karika lipidni (masni) sloj', kaže profesor kemije na australskom sveučilištu New South Wales Palli Thordarson i uvodi nas dublje u područje supramolekularne kemije kako bi činjenično pokazao zašto je sapun učinkovit i važan borac protiv virusa.
Sapun otapa masnu membranu zbog čega se virus raspada poput kuće od karata i 'umire', ili obzirom da virusi zapravo nisu živi ispravnije bi bilo reći da postaje neaktivan. Virusi izvan tijela mogu biti aktivni satima, čak i danima.
Dezinficijensi u obliku tekućina, maramica, gelova i krema koji sadrže alkohol (i sapun) imaju slične učinke, ali nisu toliko dobri kao običan sapun. Osim alkohola i sapuna, 'antibakterijska sredstva' iz tih proizvoda uopće ne utječu na strukturu virusa.
Prema tome, mnogi antibakterijski proizvodi, promatrano iz perspektive djelovanja na viruse, zapravo su samo skuplja verzija sapuna. Sapun je najdjelotvorniji, ali dobre su i alkoholne maramice kad vam sapun nije pri ruci ili u trenucima kad njegova upotreba ne bi bila praktična.
Ali zašto je sapun toliko dobar? Da bi to objasnio, profesor Thordarson kaže da je potrebno malo putovanje kroz supramolekularnu kemiju, nanoznanost i virologiju. Na ovom putovanju pokušat će objašnjavati što općenitije, izostavljajući pojedine kemijske izraze.
Thordarson naglašava i kako on nije virolog, nego stručnjak za supramolekularnu kemiju i sastavljanje nanočestica. Za bolje razumijevanje virologije prilaže sliku s vrlo dobrim informacijama o ovom području.Iako nije virolog, Thordarson kaže kako su ga virusi oduvijek fascinirali jer na njih gleda kao na jedan od najspektakularnijih primjera kako se supramolekularna kemija i nanoznanost mogu zbližiti. Za početak, objašnjava građu većine virusa, koji se sastoje od tri ključna građevinska bloka: RNA, proteina i lipida.
RNA je genetski materijal virusa, vrlo sličan DNK-u. Proteini imaju nekoliko uloga, uključujući probijanje u ciljanu stanicu, pomaganje u umnožavanju virusa i u osnovi su građevinski blok u cijeloj strukturi virusa, poput cigle u kući.
Lipidi formiraju omotač oko virusa, kako zbog zaštite tako i zbog pomaganja u njegovom širenju i staničnoj invaziji. RNA, proteini i lipidi se samostalno spajaju kako bi tvorili virus. Kritični moment je nepostojanje jakih 'kovalentnih' veza koje bi ove jedinice držale zajedno.
Umjesto toga, samostalno spajanje virusa temelji se na slabim 'nekovalentnim' intetrakcijama između proteina, RNA i lipida koji zajedno djeluju, slikovito rečeno, poput čičak trake. Tu samosklopljenu virusnu česticu vrlo je teško razbiti, ali to je ipak moguće učiniti, npr. sapunom.
Većina virusa, uključujući i koronaviruse, veličine je između 50 i 200 nanometara, što ih svrstava u kategoriju nanočestica. Nanočestice imaju složene interakcije s površinama na kojima se nalaze, a isto je i s virusima. Koža, čelik, drvo, tkanina, boja i porculan vrlo su različite površine.
Kad virus napadne stanicu, RNA poput računalnog virusa 'preotima' upravljanje staničnim mehanizmom i prisiljava ga da počne proizvoditi puno svježih kopija vlastite RNA i različitih proteina koji čine virus.
Ovo su preventivne mjere koje možete poduzeti za zaštitu od koronavirusa:
Te nove RNA i molekule proteina, samostalno se sklapaju s lipidima (obično lako dostupnim u stanici) i stvaraju nove kopije virusa. Odnosno, virus ne kopira sebe samog, nego pravi kopije građevnih blokova koji se zatim samostalno sklapaju u nove viruse.
Svi ti novi virusi prenapuče stanicu koja na kraju umire/eksplodira, oslobađajući viruse koji zatim inficiraju više stanica. Neki od ovih virusa koji su u plućima završe u dišnim putevima i sluznicama koje ih okružuju. Kad kašljete, a pogotovo kad kišete, sitne kapljice iz dišnih putova mogu letjeti i do 10 metara. Smatra se da su oni vodeći nosioci koronavirusa, koji mogu letjeti barem 2 metra. Dakle, izuzetno je važno prekriti usta kad kišete i kašljete.
Te sitne kapljice završavaju na raznim površinama i često se brzo osuše. Međutim, virusi i dalje ostaju aktivni! Daljnji slijed događaja na razini je supramolekularne kemije i govori o načinu na koji samosastavljene nanočestice (poput virusa) stupaju u interakciju s okolinom.
Suma sumarum
Virusi su gotovo poput malih nanočestica masti koji na površinama mogu ostati aktivni više sati pa ih lako možemo pokupiti dodirom. Većina nas se prilično često dodiruje po licu pa ih time prenesemo i omogućimo im da nas zaraze.
Voda sama po sebi nije dovoljno učinkovita u ispiranju virusa s naših ruku. Proizvodi na bazi alkohola djeluju bolje, ali ništa nije učinkovito kao sapun. Pod njegovim djelovanjem virus se odvaja od kože i vrlo brzo raspada u sapunici.
Moćan koncept supramolekularne kemije kaže kako slične molekule stupaju u snažnije međusobno djelovanje od različitih molekula. Drvo, tkanina i osobito koža prilično snažno interaktivno djeluju s virusima. Usporedite to sa čelikom, porculanom i barem malim dijelovima plastike poput teflona. Važna je i struktura površine, a što je ona glađa, manje će se virusa 'zalijepiti' za površinu. Grube površine mogu čak i razdvojiti virus.
Što površine čini različitim? Virus na okupu drži kombinacija vodikovih veza (poput onih u molekulama vode) i nečega što nazivamo hidrofilnim interakcijama nalik mastima. Na primjer, površina od vlakana ili drva može s virusom tvoriti puno vodikovih veza. Za razliku od čelika, porculan ili plastika telefona ne tvore puno vodikovih veza s virusom. Dakle, virus nije čvrsto vezan za ove površine, zbog čega je na njima prilično stabilan, dok na tkanini ili drvu ne ostaje dugo aktivan.
Koliko dugo virus ostaje aktivan? Ovisi o više čimbenika. Smatra se da koronavirus SARS-CoV-2 ostaje aktivan na povoljnim površinama satima, možda i danima. Vlaga (otapanje), sunčevo svjetlo (UV zrake) i toplina (molekularni pokreti) virus čine manje stabilnim.
Koža je idealna površina za viruse. Ona je 'organska', a proteini i masne kiseline u mrtvim stanicama na površini kože uzajamno djeluju s virusom kroz vodikove veze i hidrofilne interakcije nalik mastima.
Dakle, kada dodirnete recimo čeličnu površinu na kojoj su čestice virusa, ona će se lijepiti za vašu kožu i zbog toga prenijeti na vaše ruke. U tom trenutku niste još zaraženi, ali postat ćete ako dodirnete lice, jer se virus na njega može prenijeti s vaših ruku.
U tom ste trenutku virus opasno približili dišnim putovima i sluznim tipovima membrana u i oko vaših usta i očiju. Dakle, virus sad može ući pa ako vaš imunološki sustav ne deaktivira virus, zaraženi ste!
Virus koji se nalazi na vašim rukama možete prenijeti i tako da stisnete nekom ruku, a na isti način možete ga prenijeti i na svoju ruku. Očito, isto možete učiniti i poljupcem. Uspijevate li se suzdržavati od navedenog i možete izbjeći da vam netko kihne ravno u lice, donekle ste zaštićeni.
Pa koliko često diramo lice? Ispada da većina ljudi lice dodiruje svakih 2 do 5 minuta. Stoga je rizik zaraze nakon što virus dospije na vaše ruke vrlo visok, osim ako ga pranjem niste učinili neaktivnim.
Pokušaj pranja ruku običnom vodom mogao bi i uspjeti, da se voda ne mora suprotstaviti snažnim interakcijama kože i virusa putem vodikovih veza koje djeluju poput ljepila. Virusi su prilično ljepljivi i voda nije dovoljna da bi ih se pomaknulo.
Voda sa sapunicom je potpuno druga priča. Sapun sadrži tvari nalik mastima koje nazivamo amfifili i koje su istovremeno hidrofilne (privlače vodu i polarne su) i lipofilne (otapaju se u mastima i nepolarne su). Njihova je struktura vrlo slična lipidima iz virusne membrane pa se molekule sapuna njima uspješno suprotstavljaju.
Molekule sapuna također se suprotstavljaju mnogim drugim nekovalentnim vezama koje pomažu samo-sklapanju proteina, RNA i lipida u virus. Sapun učinkovito 'otapa' ljepilo koje virus drži na okupu. Tome sad dodajte vodu.
Sapun također nadjačava interakcije između virusa i površine kože. Kombiniranim djelovanjem sapuna i vode virusi se ubrzo odvajaju od kože i propadaju kao kuća od karata, pa ne samo da ste ih isprali sa svojih ruku, nego ste ih razgradili na građevinske blokove i učinili neaktivnim.
Koža je prilično hrapava i naborana, pa je potrebno dosta trljanja i natapanja kako bi sapun mogao prodrijeti u svaki kutak na površini kože u koji se mogao sakriti aktivni virus.
Pravilno pranje ruku
Proizvodi na bazi alkohola, u koja ubrajamo sva dezinfekcijska i antibakterijska sredstva, sadrže otopinu s visokim udjelom alkohola. Čini ih obično između 60 i 80 posto etanola, ponekad i malo izopropanola, voda i nešto malo sapuna.
Etanol i drugi alkoholi ne formiraju samo vodikove veze s građevnim materijalom virusa, što ga odvaja od kože, nego su i kao otapalo lipofilniji od vode. Dakle, alkohol je sposobniji od vode u otapanju masti pa zbog toga otapa i lipidnu membranu i ometa druge supramolekularne interakcije u virusu.
Međutim, da biste brzo otopili membranu virusa, potrebna vam je prilično visoka koncentracija alkohola (više od 60 posto) pa vam pijenje ili trljanje ruku vodkom ili viskijem koji obično sadrže oko 40 posto etanola neće pomoći. Osim toga, alkohol općenito nije toliko uspješan u obavljanju ovog zadatka kao sapun.
Gotovo svi antibakterijski proizvodi sadrže alkohol i nešto sapuna, a to pomaže u ubijanju virusa. Neki sadrže i 'aktivna' sredstva za ubijanje bakterija, poput triklosana. Međutim, ta sredstva nikako ne djeluju na viruse.
T portal
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:27:01 GMT
Sastojke imate u kuhinji: Evo kako sami možete napraviti sredstvo za dezinfekcijuKoronavirus drma svijet, te su sredstva za dezinfekciju postala jedno od najtraženijih proizvoda u zaštiti od virusa. Održavanje higijene i čistih prostorija veoma su bitni u sprječavanju širenja virusa, te vam donosimo savjete kako da napravite prirodno sredstvo za dezinfekciju. Napominjemo vas i da provjetrite prostorije u kojima boravite zbog cirkulacije vazduha kojom se uklanja potencijalno infektivna prašina. Treba redovno čistiti i dezinficikovati radni sto i ostale površine, kao i predmete kojim svakodnevno rukujete, poput radnog stola, tastature i miša na računaru, kvaka ili mobilnog telefona. Ovaj sprej uništava viruse i bakterije, a potrebna su vam samo sirće, voda i limun. Poznato je da je sirće pomiješano s vodom univerzalno sredstvo za čišćenje u kuhinji i kupatilu. Ipak, neki ne preferiraju miris sirćeta, a tu u igru ulazi limun. Kako bi se razblažio jak miris kiseline dodajte u 50:50 razmjeri nekoliko komadića limuna isjeckanog na malene ploške. Idealno je ovu tečnost ostavite da odstoji dve sedmice dok se miris sirćeta ne smanji. Također, ako želite da ubrzate postupak možete umesto limuna koristiti eterično ulje. Aromaterapijsko dezinfekcijsko sredstvo lako možete napraviti sami u kućnoj varijanti na sljedeći način: U sprej-bočicu ulijete 1/3 alkoholnog sirćeta, te 2/3 destilovane vode. U tako pripremljenu mješavinu dodajte 10-15 kapi eteričnog ulja limuna. Osim za dezinfekciju prostora, ovaj sprej možete koristiti i za dezinfekciju ruku. radiosarajevo.ba/magazin/zanimljivosti/sastojke-imate-u-kuhinji-evo-kako-sami-mozete-napraviti-sredstvo-za-dezinfekciju/370375
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:39:06 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:39:55 GMT
Napravite sami jeftino i jednostavno, a efikasno sredstvo za dezinfekciju podovaTrebaju vam samo dva sastojka, a to su Domestos i voda U trenutku kad je alkohol sve skuplji, možete koristiti domestos kao efikasno sredstvo za dezinfekciju podova. Čep Domestosa, plastični, providni dio je 15 ml. U 5 litra vode rastvorite 180 ml Domestosa i dobijate 100 % efikasno sredstvo u dezinfekciji površina od Corona virusa. To je doza koju preporučuje proizvođač, a potvrđeno je kao dobro sredstvo za dezinfekciju podova od strane hemičara. U slučaju da nemate u kući, kao što ja nemam, višenamjenski raspršivač možete u ovoj prilici koristiti i jednokratni, ja sam uzela praznu bocu od sredstva za pranje prozora, u nju sam dodala oko 25 ml Domestosa. Ovo može koristiti za dezinfekciju obuće. U prodavnicama Domestos košta manje od 3 KM. 6yka.com/novosti/napravite-sami-jeftino-i-jednostavno-a-efikasno-sredstvo-za-dezinfekciju-podova-foto?fbclid=IwAR0vsdZYqdXgPLhMjVCZdNsDKcx7xnPDlguqyUpHGPVX-7yCFct_i0FESzw
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:49:14 GMT
Evo smjernica svjetskih zdravstvenih organizacija i stručnjaka...
Svjetski eksperti navode da, prema dosadašnjim analizama slučajeva infekcije COVID-19, ovaj koronavirus u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest (ili bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ih ima težu bolest, a šest posto ih ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim hroničnim bolestima.
Međutim, u posljednje vrijeme nizozemski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni.
Da ponovimo još jednom - kako se zaštititi od koronavirusa? Šta djeluje, a šta ne? Kako održavati higijenu? Kako se postavlja sumnja na bolest? Vjerojatno već danima slušate sve moguće službene i poluslužbene savjete.
No, evo smjernica svjetskih zdravstvenih organizacija i stručnjaka...
1. Ne idite prečesto u trgovine
Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je istraživanje iz "New England Journal of Medicine", koji se, kaže, smatra ozbiljnim izvorom informacija.
"Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući. Trgovci, pazite što radite. Ako je netko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša trgovina postati izvor zaraze. Zamislite samo da je blagajnica slučajno zaražena...", napisao je Lauc na svom Facebooku.
Dakle, čim izađete iz trgovine, prije nego sjednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku. Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutačno najveća okupljanja ljudi. A virus, kako su već upozorili naučnici, može dugo živjeti na plastici, metalu. To, naravno, uključuje ambalažu u trgovinama ili pak kolica i korpe koje su dirale stotine osoba. Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u trgovine ići svaki dan.
2. Skidajte cipele
Kad se vratite iz trgovine, ljekarne, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se prije ulaska u stan ili kuću izujte i presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu.
Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti prati ili zračiti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.
Đonove cipela očistite sredstvom na bazi hlora i ostavite na balkon, ispred vrata, odvojen hodnik...najbolje je koristiti jedne cipele dok sve ovo traje.
3. Treba li dezinficirati ambalažu?
Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga sve ono što ste kupili (ako nije kvarljivo) možete odložiti u neku drugu prostoriju, recimo ako imate šupu, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti.
"Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine", napisao je New York Times u svom vodiču.
Za brisanje ambalaže hrane navodno se može koristiti i ocat, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri. Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, uz napomenu da se ocat kao sredstvo za opću dezinfekciju primjenjivao kod raznih epidemija u povijesti.
Primjena vinskog octa kao lokalnog antiseptika za ruke spominje se za vrijeme Austro-Ugarske (1830. – 1864. godine). Zavod napominje da je prof. Emili sa svojim suradnicima istraživao petpostotni vinski ocat za primjenu u dezinfekciji voća i prijesnih salata. Utvrdili su da uništava vibrione kolere, shigele i salmonele u vremenu od 10 do 15 minuta (Liječnički vjesnik, 1972. i 1974.). Ilić sa svojim suradnicima utvrdio je da 4-postotni vinski ocat ima dobar učinak na vegetativne oblike bakterija (Pula, 1984.). Neka novija israživanja su pokazala kako 10-postotni ocat može uništiti viruse gripe.
"Ocat ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa", kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra "John Hopkins".
Međutim, ako nemate nešto bolje, možete probati i s octom, neće vam naškoditi, a može bar malo pomoći. A možete napraviti i otopinu sa sapunom, ali pazite da ta otopina ne dođe u dodir s hranom. Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.
4. Šta i kada čistiti u vlastitom domu?
Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, POS uređaje, tipkovnice, konzole, računala te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.
Dodirne površine koje koristi veći broj osoba, poput POS uređaja, prekrijte jednokratnom maramicom ili papirnatim ručnikom te preko njih dodirujte uređaj. Možete ih svako malo poprskati alkoholom.
Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom za kućanstva i vodom. Posebno često čistite dodirne točke u kućanstvu kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.
5. A ako se epidemija proširi?
Ako se u vašoj okolini zabilježi veća pojavnost zaraženih, trebali biste češće čistiti stubišta i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i vlastite domove, posebno zahodske prostorije koje koristi veći broj ukućana.
Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.
Očistite toalete, uključujući zahodsku školjku i sve dostupne površine u toaletu deterdžentom te nakon toga dezinficirajte. Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer može doći do prskanja koje može dalje širiti virus. Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite perilicu rublja (program na 90 °C) i deterdžent za pranje rublja.
Nakon čišćenja krpe operite na 90 °C. Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke sapunom i vodom. Sav otpad nastao tokom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad. Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja. Ostavite prozor otvorenim i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljito prozrači.
6. Koja sredstva koristiti?
Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputama proizvođača.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sljedećih aktivnih tvari: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev klorid, natrijev klorit. Strogo se valja držati uputa proizvođača o koncentraciji proizvoda tokom čišćenja!
7. Socijalni kontakt
Nemojte dijeliti čaše, šolje, drugo posuđe i pribor za jelo s drugim osobama, čak ni s ukućanima. Prije jela i pića uvijek, ali baš uvijek, operite ruke. Izbjegavajte rukovanje, grljenje i poljupce te održavajte razmak od barem jednog metra kod razgovora na otvorenom i dva metra u zatvorenom prostoru. Izbjegavajte veće grupe ljudi i javna okupljanja. Što više hodajte i koristite bicikl.
8. Pranje ruku
S ruku se virus najbolje "skida" toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za mnoge naučnike, puno prije različitih dezinficijensa.
Sally Bloomfield, londonska stručnjakinja za infekcije, piše Slobodna Dalmacija, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju. Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosječno 23 puta. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.
9. Voda nije dovoljna
Eksperti navode da je dokazano da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima. Ruke treba prati oko 30 sekundi. Najprije ih treba smočiti, onda nanijeti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju. Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke. Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.
10. Kako ruke prenose zarazu
Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima... Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njenim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama ostat će na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ako ta osoba, primjerice, reže krastavce za salatu, na njih će također prijeći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe.
Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.
11. Ako ste stariji od 60
Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao je sve starije od 60 godina da ostanu kući. Preporuča se najprije liječnika kontaktirati telefonom ako je osobi potreban recept ili savjet. Smatra se, na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, da osobe u životnoj dobi 60+ ili koje imaju neku kroničnu bolest poput bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema ili dijabetesa, imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19.
12. Kako se postavlja sumnja na bolest Trebaju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:
Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti; pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unatrag 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19; pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.
Opšte mjere zaštite •• Redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola. •• U automobilu ili džepu držite dezinficijens, najbolje na bazi alkohola (60 ili 70 posto). •• Kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije je odbacite u koš za otpatke te operite ruke. •• Ako drugi ljudi kašlju i kišu, a ne stavljaju ruku na usta, upozorite ih. •• Preskočite rukovanja, ljubljenja, bilo kakav bliski kontakt. •• Izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje jednog metra, a po mogućnosti dva metra) sa svim osobama, a posebno s onima koje imaju simptome infekcije dišnih puteva, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Mjesta i predmeti na kojima je moguća veća pojavnost virusa - Trgovine - Šalteri (policija, banke, uredi državne i lokalne samouprave) - Taxi - Apoteke - Domovi zdravlja - Domovi umirovljenika - Bolnice - Rukohvati u zgradama - Kvake - Upravljač vozila - Novčanici - Ključevi - Mobiteli - Odjeća i obuća (ako ste bili na nekom javnom mjestu) - Ambalaža iz trgovina
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:50:45 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:53:22 GMT
Evo kako da ne dobijemo upalu pluća tokom korona virusa: Savet doktora Evdokimenka! (RECEPT)Sada znamo kako da sprečimo da se zarazimo od korona virusa: nosimo masku, peremo ruke i ne napuštamo svoje domove Ali korona virus primarno pogađa pluća, stoga dr Evdokimeko savetuje povećanje imuniteta, jačanje pluća. Ovaj doktor smatra da je životinjska masnoća neophodna za potpuno funkcionisanje pluća. Ne biljne masnoće, nego životinjske, jer su pluća organ koji zavisi od masti, i ako nema dovoljno masti - pati. A naročito ako ste na dijeti koja podrazumeva uskraćivanje masti. Zbog toga lekar savetuje da jedete od 20 do 30 grama maslaca dnevno ili svinjsku mast. Napitak koji izbacuje sluz iz organizma: 7 dana čišćenja tela! (RECEPT) Doktor Evdokimenko savetuje i jačanje imuniteta sokom od aloje. Ako se pojavi kašalj, lekar kaže da uzmete: sok od aloje + med + maslac u jednakim delovima; sve izmešajte i dobijete smesu koju ćete jesti po 1 ili 2 kašike tri puta dnevno. Ovo koristite 3 do 5 dana. Ako iz nekog razloga ne možete da koristite sok od aloje, onda za prevenciju možete uzeti tinkturu ginsenga. Pijte više čiste vode, najbolje tople. Poznato je da strah i stres smanjuje imunitet. Zato lekar savetuje da unosite manje negativnosti u život, gledate manje vesti i opustite se koliko možete. San je neophodan. Zdrav san! Da biste se opustili i smirili, pred spavanje popijte ovo: Reguliše krvni pritisak, umiruje mozak i dušu! (RECEPT) Ovaj ruski doktor kaže da se jedino na ovaj način može razlikovati grip od koronavirusa: Grip počinje sa groznicom, bol u zglobovima, a zatim grloboljom i kašljom. Koronavirus počinje sa grloboljom 3 do 4 dana, zatim se pojavi suv kašalj, nedostatak daha, pa čak i nedostatak čula mirisa. Doktor Evdokimenko daje savet samo za prevenciju i ne preporučuje da se sami lečite ukoliko osetite prve simptome virusa - bolje je da odmah konsultujte lekara. (Stil.kurir.rs) stil.kurir.rs/lepi-zdravi/saveti-strucnjaka/121153/evo-kako-da-ne-dobijemo-upalu-pluca-tokom-korona-virusa-savet-doktora-evdokimenka-recept
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:57:34 GMT
dezinfekcija maski ppf 2/3 radi ponovne upotrebe
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 6:59:16 GMT
Kako nos i usta učiniti otpornijim na prolazak virusa?
Svi uzročnici virusnih infekcija, pa tako i koronavirus, u organizam najčešće ulaze na nos i usta. Zbog toga se u okviru preventivnih mjera, među kojima je naročito važno izbjegavanje dodirivanja usta i nosa i higijena ruku, preporučuje i očuvanje sluznice usne i nosne šupljine. Kada je sluznica očuvana tada predstavlja najvažniju odbrambenu branu prodoru virusa kroz nos ili usta u grlo. Ukoliko je cjelovitost sluznice usne i nosne šupljine narušena ili nedovoljno otporna, tada je olakšan prolazak virusa u područje grla gdje uzrokuje grlobolju koja je jedan od simptoma infekcije koronavirusom. Očuvane barijere vlastitog tijela glavna su odbrana ulasku virusa u organizam i prepreka daljnjem prodoru virusa preko grla dublje u disajni sistem, tj. u pluća. Zbog toga je izuzetno bitno jačati otpornost sluznice usta i nosa i jačati ove barijere tijela od prodora virusa. U tome nam pomaže lizozim koji je jedna od najvažnijih komponenti našeg imunog sistema i sastavni dio sluznice usta i nosa s kojima virusi prvo dolaze u dodir. Lizozim ulazi u sastav spreja za nos Lynase® i Lysobact® lozengi. Kako Lynase® štiti sluznicu nosa? Uzimajući u obzir da su dosadašnja saznanja o infekciji COVID-19 pokazala da se koronavirus zadržava u nosu, neophodno je djelovati preventivno, u cilju zaštite nosne sluznice. Lizozim koji je fiziološki prisutan u nosu faktor je prirodnog imuniteta i zaštita sluznice nosa od infekcije. Međutim, često se dešava da osobe sklone infekcijama imaju snižene nivoe lizozima, te se zbog toga preporučuje primjena sprejeva koji sadrže lizozim i slanu otopinu natrijevog hlorida u koncentraciji od 0,9%, koja nosu vraća vlagu i zaustavlja upalu sluznice, te doprinosti uklanjanju sekreta i sluzi iz nosa čineći sluznicu nosa dovoljno vlažnom i čistom. Kako pomaže Lysobact u sprečavanju prodora virusa? Primjenom lijeka Lysobact® lozenge u organizam unosimo lizozim koji svoje korisne efekte ispoljava na sluznicu cijele usne šupljine, čineći je slabije prohodnom za prodor virusa. Također, otapanjem lozengi u usnoj šupljini pojačava se lučenje vlastitog lizozima u sastavu pljuvačke, što doprinosi zaštiti sluznice od prodora virusa, te rezultira prevencijom nastanka infekcije. Kod virusnih infekcija, ključno je zadržati sposobnost organizma da samostalno sprečava infekciju i bori se protiv virusa. Prirodna zaštitna svojstva organizma se mogu nadopuniti i pojačati upotrebom lijekova koji sadrže lizozim. Lizozim sprečava i doprinosi smanjenju rizika za nastanak grlobolje na način da djeluje protivupalno. Osim lizozima, Lysobact® lozenge sadrže vitamin B6 ili piridoksin koji ima sposobnost da obnavlja sluznicu. Na taj način brže zacjeljuju oštećenja sluznice usne šupljine koja, ukoliko postoje, narušavaju njenu cjelovitost i olakšavaju prodor virusa u grlo i dublje dijelove disajnog sistema. Stomatidin® – dodatna preporučena zaštita U cilju preventinog djelovanja i dodatne zaštite područja grla, preporučuje se primjena rastvora na bazi heksetidina koji su odobreni za primjenu na sluznicu usne šupljine. Heksetidin u sastavu Stomatidin®-a pouzdan je antiseptik sa širokim spektrom djelovanja protiv mikroba, uzročnika infekcije. Heksetidin djeluje protiv upale, te pomaže u saniranju oštećenja ili oboljenja sluznice usne šupljine doprinoseći očuvanju prirodne barijere. Ispiranjem usne šupljine i kontaktom sa sluznicom eliminiše ostatke mikroba i njihove raspadne produkte. Nakon primjene Stomatidin®-a, aktivna komponenta se dugo zadržava u ustima, a prodire u sve dijelove usne šupljine pri čemu ne dospijeva u krv i svoje djelovanje ostvaruje lokalno na sluznicu. U poređenju sa ostalim sličnim rastvorima koji se mogu primjenjivati u usnu šupljinu kao što su rastvori koji sadrže povidon jod, Stomatidin® ne ostavlja smeđe tragove u ustima i može se primjenjivati kod svih osoba uključujući osobe sa bolestima štitne žlijezde kod kojih primjena rastvora koji sadrže povidon jod nije dozvoljena. Poštujte preporučene preventivne mjere i dodatno se zaštitite u cilju očuvanja Vašeg zdravlja i zdravlja drugih osoba. radiosarajevo.ba/biznis/kompanije/kako-nos-i-usta-uciniti-otpornijim-na-prolazak-virusa/372152
|
|
|
Post by kulinban on Mar 31, 2020 9:12:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 1, 2020 17:40:14 GMT
Nemojte da šijete maske: Obične maske za lice od tekstila ne štite, čak povećavaju opasnost od infekcije
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ocenio je da obične maske za lice od tekstila nisu dovoljna zaštita od korona virusa i da je u ovakvoj vanrednoj situaciji bolje razmotriti mogućnost sterilizacije već upotrebljenih specijalizovanih
U internoj informaciji objavljenoj krajem marta za zdravstvene radnike i bolnice, Agencija je razmotrila različite opcije koje stoje na raspolaganju u slučaju ozbiljnije nestašice specijalizovanih hirurških maski i maski za lice (FFP2 i FFP3).
I dok je nekoliko gradova u Evropi pozvalo svoje stanovnike da šiju zaštitne maske protiv korona virusa, ECDC je u informaciji ocenila da „obične maske od tkanine ne mogu biti smatrane zaštitom protiv respiratornih virusa i da ne bi trebalo ohrabrivati njihovu upotrebu“, preneli su briselski mediji.
Agencija je upozorila da takve maske „čak mogu i da povećaju opasnost od infenkcije zbog vlage, širenja tečnosti i zadržavanja virusa“, ukazujući i na visok stepen prodiranja čestica kroz platno, koji, kako se procenjuje, iznosi od 40 do 90 odsto.
U dokumentu se navodi i da je američki pandan agencije EU, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) korišćenje maski od tkanine preporučio samo kao prelazno, ili krajnje rešenje.
U dokumentu ECDC preporučuje i da se hirurške maske koje su namenjene za jednokratnu upotrebu ne upotrebljavaju više puta. Takva praksa možda je i dopuštena u slučaju obolenja poput tuberkuloze, ali daleko manje u slučaj SARS-CoV-2, pošto taj virus opstaje na površini materijala, navela je Agencija EU.
Agencija je, međutim, podsetila da se kontaminacija površine maski respiratora može sprečiti tako što se preko nje postave medicinska maska, ili štitnik za lice koji se može očistiti“. U informaciji se ukazuje da se u slučaju ozbiljnih nestašica mogu razmotriti i određeni metodi sterilizacije, kao što su starilizacija parom, gama iradijacija, ozonska dekontaminacija, etilen oksid i drugi metodi.
ECDC je izrazila žaljenje što „proizvođači do sada nisu imali razloga niti podstrek da razviju metode dekontaminacije ili maske za višekratnu upotrebu“, iako postoji „hitna potreba da se razviju maske za višekratnu upotrebu koje se mogu dekontaminirati“.
(Beta/Nedeljnik)
|
|
|
Post by kulinban on Apr 2, 2020 12:28:39 GMT
Zašto su baš sapun i voda najdjelotvorniji protiv korona virusa
Bez obzira na to što ste vjerovatno umorni od pranja ruku, ne odustajte. Svijet se oslanja na svakog od nas da će nastaviti to da radi u borbi protiv korona virusa, štiteći sebe i druge. Dok perete ruke, ubijate i druge bakterije i potencijalne viruse, uključujući i virus gripe i brojne druge korona viruse. "Postoje četiri korona virusa koji cirkulišu regularno, gotovo svake godine. Oni uglavnom pruzrokuju prehladu, zapravo, oni prouzrokuju trećinu prehlada, ali ne ubijaju ljude", kaže doktor John Williams sa Odjeljenja za pedijatrijske infektivne bolesti na Univerzitetu u Pitsburgu. Korona virusi nisu jedini paraziti koji se uništavaju vodom i sapunom. Gripa, koja svake godine ubija milione ljudi širom svijeta i ljudski metapneumovirus, koji izaziva respiratornu infekciju koja dovodi do upale pluća, također nisu otporni na ovu kombinaciju. A kako tako jednostavne stvari kao što su sapun i topla voda i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola ubijaju ove parazite? Šta rade sapun i topla voda? Pod mikroskopom korona virusi su prekriveni šiljastim izraslinama, pa izgledaju kao kruna (corona). Ispod krune je spoljašnji sloj virusa, koji se sastoji od lipida, koje mi često nazivamo mastima. Sjetite se kako izgleda kada perete masno suđe samo vodom. Kada to probate, mast ostaje i potreban vam je deterdžent kako bi se masnoća rastopila, u čemu su sapun i alkohol veoma efekasni. Tako pranjem ruku uništavamo spoljašnji sloj virusa, čime ga deaktiviramo, pa više ne može da uđe u ljudske ćelije. Molekuli sapuna izgledaju kao sitni spermatozoidi, sa glavom i repom. Glava se prilikom pranja povezuje s vodom, ali je rep odbija, jer mu više odgovaraju ulje i mast. Pokušavajući da pobjegne od vode, rep djeluje na spoljašnji sloj virusa i pokušava da ga probije, a kada u tome uspije, njegova unutrašnjost se izliva u sapunastu vodu i umire. Voda i trljanje ruku važni su u ovom procesu, jer ova kombinacija stvara više pjene koja ne dopušta bakterijama, virusima i drugim mikrobima da se zadržavaju na površini ruku. Zato je neophodno pranje ruku, nasapunjati ih i trljati dobro sve dijelove, uključujući i prostor ispod noktiju, a sve to treba da traje najmanje 20 sekundi. Kada ispirate ruke, svi ti mikrobi koji su bili povrijeđeni, zarobljeni i ubijeni odlaze s vodom. "Svi ti mjehurići i pjena doslovno kupe mikrobe i odnose ih sa sobom u slivnik", kaže William Schaffner, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti. I hladna voda je djelotvorna, ali samo ako dobro trljate ruke prilikom pranja i napravite dovoljno sapunice, dok je topla voda ipak efikasnija. Šta rade dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola?Dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola mogu biti efikasna koliko i sapuni ako se koriste pravilno. "Ona moraju imati bar 60 posto alkohola u sebi, jer je on taj koji ubija viruse. Osim toga, potrebno je koristiti dovoljnu količinu ovog sredstva tako da prekrijete svaki dio ruku, uključujući i prostor između prstiju. Alkohol ima drugačiju hemijsku sposobnost, on pomaže u razbijanju membrana mikroba, ali da bi to postigao, mora biti u direktnom kontaktu s virusom", kaže profesor Schaffner. Ipak, voda i sapun su i dalje malo bolje rješenje, jer alkohol ubija mikrobe, ali se oni ne ispiraju, već ostaju na koži. "Ako neko koristi sredstvo za dezinfekciju, pa kihne u svoju ruku, sluz ostaje na njoj, pa je potrebno mnogo više alkohola da bi se deaktivirali virusi i bakterije", kaže profesor, dodajući da su zbog toga sapun i voda ipak bolje rješenje. ba.n1info.com/Zdravlje/a419571/Zasto-su-sapun-i-voda-najdjelotvorniji-protiv-koronavirusa.html
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2020 15:13:52 GMT
Što moramo znati o dezinfekciji?
Što moramo znati o dezinfekciji? Kod dezinfekcije razmišljajte o tome kako nije cilj zaštititi samo sebe. Ako ne pripadate ugroženijim skupinama, vi ste nositelji virusa te higijenom i dezinfekcijom sebe štitite druge, ugroženije ljude. Sve što o dezinficijensima niste znali, piše dr. sc. Stribor Marković
Dezinficijensi su tvari koje služe za smanjenje broja mikroorganizama s površina. Te površine mogu biti predmeti, radne površine, ali i površine ljudskog tijela. Oni mogu smanjiti rizik infekcije doticanjem površina ili dijelova tijela kojim prenosimo infekciju, najčešće rukama. Na tim površinama oni mogu završiti tjelesnim izlučevinama (urin, feces) te kapljicama iz dišnog sustava koje padnu na tu površinu. Naučimo, ili ponovimo, neke važnije dezinficijense. U svjetlu SARS-CoV-2 virusa ponovimo činjenicu kako on pripada grupi virusa s ovojnicom. Takvi virusi mogu biti osjetljiviji na dezinficijense, što je dobra vijest. Loša je vijest što on preživljava na površinama nekoliko dana, što unosi potrebu za njihovim čišćenjem. Ponovimo nešto bitno - korištenje dezinficijensa smanjujemo rizik prijenosa, ali ne može onemogućiti kapljični prijenos. Stoga ostaju preporuke nadležnih službi koje redovno čujete preko medija, uključujući i striktne mjere samoizolacije ako su propisane.
Najbitnije poruke za vas koji ne volite čitati veće tekstove:
Deterdženti (gelovi za pranje ruku tijela, šamponi, sindeti i sapuni) su obavezni. Pročitajte ispod kako se peru ruke. Taj dio higijene smanjuje rizike. Postoji niz dezinficijensa. Već je i običan 70% etanol (alkohol iz ljekarni) sasvim dobar. Postoje i druge varijante koje uz alkohol etanol ili umjesto njega sadrže druge dezinficijense. Pročitajte u tekstu kakvi sve postoje.
Dezinficirati dijelove odjeće i obuće koji dolaze u kontakt – đonovi cipela, rukavi jakne, kao i površine (poput hodnika) za što na raspolaganju imamo razna sredstva koja možete pročitati dalje i tekstu.
Deterdženti Krenimo najprije s nečim banalnim. Sredstva za čišćenje koja se pjene. Namjerno izbjegavam naziv „sapun“. Sapuni su kalijeva ili natrijeva sol masnih kiselina koji se dobiju kemijskom reakcijom natrijeve ili kalijeve lužine s mastima i uljima. No, većina sredstava za higijenu nisu sapuni, pogotovo tekuća sredstva i šamponi. Većina njih sadrži natrij lauret sulfat te u manjoj mjeri natrij lauril sulfat i to nisu sapuni po kemijskoj definiciji. Svi ulaze u skupinu tenzida, tvari koje smanjuju površinsku napetost vode. One emulgiraju masne čestice i tako čiste. Zato ih i koristimo za osobnu higijenu. Virusi s ovojnicom su prilično osjetljivi na takva sredstva, primjerice, natrij lauret sulfat može ubiti virus gripe. To radi jer je ovojnica takvih virusa osjetljiva na deterdžent - doslovce ih takva sredstva razore. Dio virusa jednostavno ode samim efektom čišćenja. Imamo sreće jer, za razliku od virusa, mnoge bakterije mogu biti otporne na deterdžente. Nedavno se dijelila lažna vijest o tome kako samo pravi sapuni to rade, no to nije jednostavno istina. Dapače, više su ispitani sulfatni tenzidi (deterdženti) poput već spomenutog natrij lauret sulfata. Stoga, koristite njih. Važna napomena: ako koristite „organske“ šampone ili tekuće sapune koji nemaju sulfatne deterdžente (tenzide) sada nije vrijeme za njihovo korištenje. To vrijedi i za šampone. Organski deterdženti su najčešće tzv. lipoamidni i oni su mnogo blaži. Ovog puta - to im je mana. Vratite se u ovom slučaju starim varijantama (koje su, usput, i jeftinije). Deterdženti za suđe ih sadrže čak i u višem postotku pa su takvi deterdženti sasvim dobri za pranje i ruku, ako je potrebno. Što bolje pjeni, to bolje. Nađite na relevantnim stranicama upute o tome kako pravilno prati ruke - ovo je bitnije od samog odabira Pranje ruku štiti vas od prijenosa virusa rukama na lice i dišni sustav. Perete li ruke u javnim prostorima, najbolji način brisanja su tip ručnika koji izlaze beskontaktno (senzorom). Takvih je malo. Izbjegavajte one koji suše. Nosite svoj rupčić za brisanje ili sušite ruke na zraku pazeći pritom da ne dotaknete kvake i vrata koje dotiču drugi. Sugeriram dobro razgibavanje laktova i razne akrobatske improvizacije. Vrijedi spomenuti, čišćenje ovakvim sredstvima pojačava efikasnost drugih dezinficijensa pa će primjena standardnih dezinficijensa za ruke biti djelotvornija. Na primjer, oprali ste u WC-u na benzinskoj stanici ruke, morali otvoriti rukama kvaku, dezinficirajte ruke (vidite dalje u tekstu) i to je to. To je uobičajen postupak u medicinskim institucijama i farmaceutskoj proizvodnji. Pranje robe deterdžentima za pranje veša i suđa također ubijaju ovakve viruse. To je bitno jer se ljudi često pitaju kako ubiti virus na robi ako je ne iskuhavamo. Na internetu je kolala informacija kako drugi dezinficijensi neće djelovati ako ne operete prije ruke. To nije istina. Dezinficijensi i jesu kreirani da, kada ne možete oprati ruke, pomognu smanjenju broja mikroorganizama na rukama i za to su i ispitani (ovdje ne govorimo o ozbiljnosti pranja ruku u kirurgiji). Naravno, kada imate priliku oprati ruke, učinite to.
Glavna pravila i podaci Pravi dezinficijensi su kao lijekovi ili medicinski proizvodi. Moraju se ispitati. Primjerice, znamo da je dezinficijens klorheksidin vrlo djelotvoran, no svaka tvrtka koja kreira proizvod s njim mora ispitati proizvod koji stavlja na tržište prema striktnim pravilima. Ne može se oslanjati na literaturu. Protiv virusa ispituje se prema normi EN 14476. Takvi proizvodi su registrirani i navode vam se na uputama na koji su način ispitani. Na žalost, dio dezinficijensa koje znamo susretati na tržištu oslanjaju se na literaturne podatke, a ne na vlastita ispitivanja. Obično ih prepoznajemo po odsutnosti uputa i detalja primjene te se ne navode prema kojoj su normi ispitani. U manjku registriranih mogu poslužiti i takvi dezinficijensi. Registracija se odnosi i na tzv. dezinfekcijske maramice, samo ih je mali broj registriran za tu namjenu.
Svaki proizvođač navodi svoje podatke o tome koliko dugo trebaju djelovati. Za dezinficijense za ruke koji se nanose na ruke, to može biti 30 sekundi, a navodi se i najmanja količina koja se primjenjuje (npr. 3 mililitra za obje šake). Iznimno je bitno ne raditi to površno - svaki dio šake, prostor između prstiju i iza palca (koji se često zapostave) moraju se dobro dezinficirati.
Za dezinficijense kojima se ruke peru, to može biti, primjerice, jedna minuta pranja s točno navedenim najmanjim volumenom. Kada perete, i dalje se pridržavate uputa o pranja ruku koje su vam već dani kod deterdžentima.
Dezinficirati možete i obuću, a djelomice i odjeću.
U ovom malom tekstu navest ćemo nazive dezinfekcijskih sredstava po kemikalijama i uz neke komercijalne primjere. To nikako ne znači da ih reklamiram ili da su jedini efikasni, već vam može pomoći u pretraživanju na internetu kao primjeri registriranih dezinficijensa. Pitajte stručnu osobu za druge mogućnosti sličnog sastava. Pročitajte na uputama svakog proizvoda od čega se sastoje ili pitajte stručnu osobu - najčešće ćete pitati farmaceute i farmaceutske tehničare.
Bolnice i farmaceutska proizvodnja poznaje pojam rotacije dezinficijensa odnosno izmjene kako ne bi došlo do rezistencije. U vašoj svakodnevnoj kućnoj praksi ignorirat ćemo rotaciju, samo budite svjesni da o tome u zdravstvu i proizvodnji razmišljamo.
Alkoholi 70 volumno postotni etanol (alkohol, 70%-tni alkohol) je svima najpoznatiji i sasvim djelotvoran dezinficijens za uobičajenu upotrebu. On se već kupuje gotov u ljekarnama. Što znači da je volumno postotni? To znači da se litra tog alkohola sastoji od 700 mililitara alkohola etanola i 300 mililitara vode. Ovo nemojte spravljati sami kod kuće jer se on zbog tzv. kontrakcije volumena ne spravlja miješanjem 700 mL etanola i 300 mL vode. Račun je kompleksniji. Često ljudi znaju pitati zašto 70vol% etanol? Nije li efikasniji 96% ili čak 100%. Ne. Ovo je opaženo još davno i pravilo nije nastalo slučajno. Postoje tri razloga. Koncentrirani alkohol denaturira (hajdemo reći jednostavo „uništi“) proteine, a takvi denaturirani proteini na površini bakterije mogu stvoriti barijeru prodora alkohola u, primjerice, bakterijsku stanicu i time je, paradoksalno, može zaštititi. Voda uspori ovaj proces i omogućuje bolji prodor u bakteriju. Drugi je razlog što 70% etanol nešto sporije hlapi i time dulje djeluje. Treći i bitni razlog je tzv. osmotski pritisak. Osmotski pritisak može ubiti mikroorganizme, a za njega je potrebno više - vode. Prednost etanola je što hlapi i ne ostavlja tragove (rezidue), ne izaziva alergije i uvijek je dostupan i nije skup. Ne izaziva oštećenje predmeta. Može isušiti ruke, ali to je u kontekstu epidemija manje bitno. Etanol je zapaljiv, no u domaćinstvu to ne bi trebao biti problem. Ako ništa drugo nemate, 70% etanol je sasvim u redu. Ubija viruse poput virusa gripe i uobičajene viruse koji napadaju dišni sustav.
Rakija i votka nisu dobri dezinficijensi jer ne sadrže dovoljno etanola.
Neki dezinficijensi na bazi alkohola etanola sadrže i alkohol izopropanol npr. Plivasept lucid. Ima niz komercijalnih dezinficijensa koji su smjesa etanola, vode i izopropanola i koji imaju karakterističan miris ovog alkohola. Treba naglasiti kako čisti alkohol izopropanol nije efikasniji od etanola, već sinergijski koristi u smjesi s etanolom i vodom. Neki komercijalni dezinficijensi takvog tipa sadrže katkad miris ili manje količine alkohola glicerola kako bi se smanjilo isušivanje kože. Alkohol glicerol nije dobar dezinficijens pa imajte to na umu jer je on dostupan na tržištu, a njegove koncentrirane otopine su nezgodne za primjenu - vrlo je ljepljiv i neugodan.
Postoje i vrlo efikasne kombinacije alkohol izopropanola i butandiola, npr. Manorapid. Njihova je prednost odlična efikasnost i protiv virusa bez ovojnice. Šteta što nisu više dostupni, no u kontekstu SARS-CoV-2 nisu nužni.
Dezinfekcija tkanina je kompliciranija no što ljudi misle. Kako neku robu ne možete stalno prati (npr. jakne), alkoholni dezinficijensi koji se špricaju po tkanini mogu biti mjera s određenom efikasnosti za kućnu improvizaciju.
Dodatkom raznih sintetskih gelova u 70% etanol ili smjese etanola, vode i izopropanola dobiju se viskozniji („gušći“ je fizikalno krivi izraz, ali se mahom koristi u govoru) koji se lakše apliciraju na ruke. Ne sugeriram da ih sami spravljate jer vam uobičajene gelirajuće tvari nisu dostupne. Gelovi, osim spretnosti primjene, nemaju neke posebne prednosti u odnosu na obične otopine poput 70% etanola, odnosno ništa bolje ne ubijaju viruse.
Fenolski dezinficijensi su nekoć bili vrlo popularni, no oslonite se radije na drugačije tipove koji su sigurniji.
Napomena za ovu klasu: vrlo spretna i vjerojatno jedan od prvih odabira. Sasvim djelotvorna i sigurna.
Kvarterni dušikovi spojevi
Iza ovog kompliciranog kemijskog naziva skrivaju se organski spojevi s dušikom koji ima naboj. Oni su vrlo djelotvorni dezinficijensi i naveliko se koriste. U kombinaciji s etanolom mogu djelovati protiv tvrdokornijih virusa koji nemaju ovojnicu, poput rotavirusa. U kontekstu SARS-COV-2 nisu neophodni ili preferirani jer taj virus, kako već rekosmo, sadrži ovojnicu. No, svakako su odlični. Tu pripadaju najčešći cetilpiridin klorida, benzalkonij klorid, cetalkonij klorid, cetrimonij bromid, didecil-dimetil amonij klorid, tetraetil-amonij klorid, benzetonij klorid.
Kvarterni dušikovi spojevi su istovremeno i tenzidi (deterdženti) i jaki antiseptici i to ih čini dobrim za čišćenje. Njih ćete rjeđe susretati od alkohola i bigvanida u uobičajenim dostupnim sredstvima (vidi dalje).
Bigvanidi
Bigvanidi su vrlo česti dezinficijensi. U tu grupu pripadaju poliheksametilen-bigvanid, ali je svakako najpoznatiji klorheksidin i oligomerni bigvanidi (poliheksanid). Klorheksidin nalazite u sredstvima za higijenu usne šupljine, ali se nalazi i u komercijalnim dezinficijensima (npr. Plivasept blue i Plivasept pjenušavi). Neki od njih služe za pranje ruku, a neki su tzv. leave on, odnosno koriste se za direktnu aplikaciju na ruke poput već spomenutih alkohola i bez ispiranja. Poliheksanid je djelotvoran u nižoj koncentraciji (npr. 0,2%) i ima prednost da ga koža bolje podnosi i nalazi se u dezinficijensima kao što su Dermoguard i Skindes. Poliheksanid je dobar dezinficijens i za površine.
Ovo je jedna od najčešće korištenih klasa antiseptika koju ste masovno i kupovali ovih dana, djelotvorniji su od alkohola pa, ako ih imate dostupne, mogu vam biti preferirani dezinficijensi.
Oksidativna sredstva
Natrij hipoklorit (varikina, bleach) je zanimljiv ali katkad i nespretan dezinficijens. U praksu ga je uveo francuski kemičar Marcellin Berthelot. Natrij hipoklorit je svima poznat kao izbjeljivač tkanina, a na isti mehanizam izbjeljivanja djeluje i protiv virusa i bakterija i gljivica. Prodaje se uglavnom kao 5% otopina. Natrij hipoklorit su u vodenoj otopini raspada na kloridnu kiselinu i jedan kisikov atom (HOCl iz kojeg nastaje HCl i O). Taj jedan kisikov atom je vrlo reaktivan i spaja se s brojnim organskim molekulama. Zato izbjeljuje boje, ali i ubija mikroorganizme koji ne mogu preživjeti takav „kemijski napad“. Čista varikina ne koristi se nerazrijeđena. Ona se razrjeđuje na 0,05% odnosno na litru vode stavi se 10 mL koncentriranog 5% natrij hipoklorita koji ste kupili (na 10 litara vode stavi se 1 dcl). To je dovoljno za antiseptički učinak. No, potrebno ju je ostaviti barem 10 minuta na površini. Ako potapate predmete u ovakvu otopinu, moraju ostati u njoj pola sata. Razrijeđena varikina ima nedostataka. Ne smije doći u dodir s kiselinama (kloridna primjerice, limunska - koje se često koriste za uklanjanje kamenaca) inače nastaje opasan klor. To svakako pripazite jer često kod kuće imate ovakva sredstva za pranje. Drugi je problem što smeće smanjuje njenu antiseptičku moć. Tekućine poput krvi, gnoja, sputuma (iskašljaja, šlajma) i fecesa isto smanjuje njenu moć. Ona i oštećuje osjetljive materijale (npr. tkanine koje mijenjaju boju). Komercijalno, osim varikine postoje i druga sredstva poput svima poznatog Domestosa. Ipak, pazite, postoje dva tipa takvih proizvoda. Jedan je namijenjen skidanju kamenca i on sadrži kloridnu kiselinu. Drugi je namijenjen dezinfekciji i takvi sadrže hipoklorit. Njih možete koristiti za dezinfekciju, najčešće površina poput sanitarija. To može biti korisno jer, primjerice, postoje indicije kako se SARS-CoV-2 može širiti i fekalnim putem, no potvrdu ili negaciju toga još čekamo. Hipoklorit se ne preporučuje koristiti za dezinfekciju tijela, doista imamo spretnijih dezinficijensa. Potrebno je provjetriti prostoriju tijekom ili nakon primjene.
U ovu klasu pripada i dikloroizocijanurat dihidrat (Izosan) koji se koristi i za dezinfekciju pitke vode.
Drugi oksidativni dezinficijens je vodikov peroksid koji se koristi kao 3% otopina. Vodikov peroksid isto stvara čisti kisikov atom koji ubija nepoželjne mikroskopske goste. No, nespretan je i relativno nestabilan. Koristi se u industriji zbog djelovanja na spore bakterija no nama u ovom trenu nema veće značenje. Kalij permanganat (hipermangan) je mnogima poznat za dezinfekciju manjih ozljeda i površina kože, no ostavlja tragove (rezidue) i vrlo je neprikladan za rutinsku primjenu. Ozon je vrlo popularan u proizvodnji vode za injekcije, no za tako nešto morate imati uređaje koji ga stvaraju (neki od njih na tržištu su prevara), nemaju veze s ionizatorima i svakako ne s bosanskim piramidama koje su se neobično našle u borbi protiv koronavirusa. Ozon je i toksičan u većim (dezinficirajućim) količinama, teško ga je usmjeriti na površine i uz sve potrebno ga je i inaktivirati ako ga je više. Ima daleko spretnijih načina za vas, ali ga spominjem jer se vrti po internetu ovih dana i čak reklamira kao tretman. Peroksikiseline (primjerice, peroksioctena i kloroperbenzojeva kiselina) se nalaze u nekim sredstvima za dezinfekciju površina.
Napomena za ovu klasu: za površine koje izdrže ovakav tretman poput kupaonice i podova hodnika i, primjerice, potencijalno đonove cipela. Ne za površine ljudskog tijela bez nadzora i potrebe (naprosto postoje sigurnija sredstva).
Aldehidi
Glavna dva aldehida koja se koriste u dezinfekciji su formaldehid (formalin) i glutaraldehid. Antimikrobni učinak se temelji na kemijskoj reakciji između aldehida i slobodnih amino skupina proteina, drugim riječima, oni kemijski modificiraju proteine koji time gube funkciju. Formaldehid se koristi samo kontrolirano od strane profesionalaca i nije za kućnu primjenu. Glutaraldehid se nalazi u nekim dezinficijensima za površinu i ruke, no mahom su ih naslijedile druge klase. Glutaraldehid i češće izaziva alergijske reakcije. Ne bih htio detaljnije objašnjavati ovu klasu koja nije prikladna za prosječno kućanstvo.
Jake kiseline, lužine i elementi Virusi ne mogu preživjeti ekstreme kiselina i lužina, kao što su kloridna kiselina i natrijeva lužina. No, takva se sredstva ne mogu koristiti olako jer su štetna i ne mogu se koristiti za ljudsko tijelo. Jod u obliku otopine joda i kalij jodida te povidon-jodid (Betadin) je dezinficijens, no on nije prikladan za primjenu i rezerviran je za postupke i namjene koje će propisati medicinski djelatnici.
UV-lampe Ultraljubičasto (UV) zračenje ubija viruse uništavanjem njihove DNK ili RNK. Ovo može biti efikasno, ali ima i nekoliko mana. Trebate imati dovoljno snažan intenzitet i adekvatnu lampu koja ih stvara. Drugo, to košta. Treće, nepažnjom možete vrlo ozbiljno oštetiti kožu i oči. Četvrto, UV-lampe mogu smanjiti opterećenje zraka mikroorganizmima, ali ih lako zaustavlja nečistoća i ne mogu djelovati na dijelove koji ostaju u sjeni. Stoga UV-zračenje i lampe trenutno zaboravite kao praktičnu mogućnost.
Za kraj Kod dezinfekcije razmišljajte o tome kako nije pitanje zaštititi samo sebe. Ako ne pripadate ugroženijim skupinama, vi ste nositelji virusa i higijenom i dezinfekcijom sebe štitite druge, ugroženije ljude. U bolničkoj praksi i farmaceutskoj proizvodnji to jasno znamo pa ovim apeliramo na vas kao društveno odgovorne ljude. Ponavljam, drugi put, čišćenje i dezinfekcija ne znače da se ne trebate pridržavati uputa koje dobivate od stručnjaka. Uzalud dezinficirate ako se naguravate oko WC papira.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 4, 2020 15:33:46 GMT
zeleni domestos
|
|