|
Post by kulinban on Jan 3, 2023 13:49:14 GMT
NAJBOGATIJI PODUZETNIK U REGIJI: Evo kako je Dubravko Grgić stekao svoj "prvi million"
Grgić je “prvi million” zaradio u Mostaru, na samom početku rata kada je s partnerima iz vrha paradržavne tvorevine Herceg-Bosne osnovao privatno osiguravajuće društvo s apsolutnim tržišnim monopolom tokom četiri godine rata.
Beogradski poslovni magazine Nedeljnik "izračunao" je da je najbogatiji poduzetnik u regiji Hrvat hercegovačkih korijena, Dubravko Grgić, kojega zovu i "Kraljem osiguranja". Grgić je najveći pojedinačni suvlasnik hrvatskog Koncerna Agram i na čelu je osiguravajućih kompanija vrijednih čak 2,84 milijarde eura: Euroherc osiguranja, Adriatic osiguranja, Agram Life osiguranja, kao i kompanije iz domene bankarstva, leasinga i drugih finansijskih usluga.
Dubravko Grgić je rođen 1957. u Mostaru, a školovao se u Ljubuškom i u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet. U njegovom portfelju je i advokatsko društvo "Grgić i partneri".
Grgić je “prvi million” zaradio u Mostaru, na samom početku rata kada je s partnerima iz vrha paradržavne tvorevine Herceg-Bosne osnovao privatno osiguravajuće društvo s apsolutnim tržišnim monopolom tokom četiri godine rata.
Kako je pisao Jutarnji list, Dubravko Grgić i bilo ko u Hercegovini ne bi mogao ni pomisliti da osnuje osiguravajuće društvo bez odobrenja tadašnjeg Tuđmanovog namjesnika za "Herceg-Bosnu", Gojka Šuška. To su bila mutna vremena u kojima je o svemu odlučivao Šušak i samo oni koji su mu bili po volji dobili su mogućnost za poslovni uzlet.
Potpuno je jasno da ni Grgić nije mogao djelovati bez političkog zaleđa, prisjetio se u razgovoru za Jutarnji list visokopozicionirani političar koji je u devedesetima svakodnevno surađivao s vodećim pripadnicima tadašnje hercegbosanske nomenklature.
Ovaj nekadašnji dužnosnik upoznao je Grgića dok je još bio najjači dioničar Euroherca u BiH i tek se probijao u finansijskim krugovima. Pritom je, doslovno, imao i sreće, kao kada je u aprilu 1999. preživio atentat. Napadač je dvaput ranio Grgića, u desnu ruku i u prsni koš, međutim, današnji vlasnik koncerna Agram uspio je prežvjeti. Slučajno ili ne, Dubravko Grgić je ubrzo napustio Ljubuški i preselio se u Zagreb.
Baš kao biografije niza probitačnih poduzetnika, tako i Grgićeva karijera predstavlja spoj koji se sastoji od finansijskog probitka, uživanja u statusu uspješnog celebrityja, ali i učesnika naslovnica crnih hronika. U njoj ima svega, brzog preuzimanja nekoliko osiguravajućih kuća, naglog bogaćenja i statusnog uspjeha, ali i sudskih procesa, optužbi da je ukrao dionice kako bi preuzeo Euroherc i preživljavanja atentata.
Danas je Dubravko Grgić vodeći dioničar koncerna Agram, koji okuplja 20-ak društava, i jedan od najbogatijih hrvatskih tajkuna.
Euroherc je u Bosni i Hercegovini formiran krajem 1992., u vrijeme kad su na snazi bili tzv. Markovićevi zakoni. Nije bilo privatnih banaka niti osiguranja, ali je trebalo okupiti najmanje deset dioničara. Poslovanje Euroherca u BiH krajem 1992. došlo je u pitanje jer nisu imali “zelenu kartu” za automobile, što znači da police koje su prodali u BiH nisu vrijedile za Hrvatsku.I
Zato je hitno osnovao kompaniju u Hrvatskoj i sredio osiguranje. Sljedećih deset godina Grgić je naglo napredovao - najprije je 1996. kupio Jadransko osiguranje, zatim je 2000. postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, 2004. je sklopio posao i s Hrvojem Petračem otkupivši od njega Atlas osiguranje. I tako je 2005. Dubravko Grgić postao jedan od najmoćnijih Hrvata i predsjednik koncerna Agram s prihodom od 2,7 milijardi kuna.
U svakom slučaju, dobre veze su pomogle uspjehu Dubravka Grgića. U najkraćem, Euroherc je glavna osiguravajuća kuća koncerna Agram, koji ima sedam osiguranja i devet društava, kontrolira 24 posto tržišta osiguranja u Hrvatskoj. Dubravko Grgić u Eurohercu ima 15 posto dionica, njegova supruga Mladenka 12, a ostalo drže menadžeri društava s udjelima od 2 do 4 posto.
Grgićevo vlasništvo već više od 20 godina osporava Milan Lučić, poznati partner Severine Vučkovići s “onog” snimka, koji je bio jedan od osnivača Euroherca, kao i još nekoliko osoba koje su sudjelovale u osnivanju kompanije. Lučić je tvrdio da je kupio dionice nekih malih dioničara koji tvrde da ih je Grgić s partnerima izigrao i bespravno im oduzeo dionice, ili smanjio udjel u Eurohercu. Lučić otad smatra da posjeduje dionice koje mu daju vlasničku većinu u Eurohercu.
Euroherc je osnovan 1992., a Milan Lučić se naknadno priključio osnivačima, ali je svoj udio prodao 1997. godine. Uslijedio je niz sudskih tužbi u kojima su Grgićevi protivnici tvrdili da su opljačkani, a koje od 2002. predstavlja Milan Lučić.Po njima, oni su stvarni vlasnici 55 posto Euroherca, pisao je Jutarnji list.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 3, 2023 19:19:32 GMT
Bosna i Hercegovina ima 5 milijardera i pokretači su razvoja naše privrede
U Bosni i Hercegovini trenutno je pet osoba čija se imovina procjenjuje na više od milijardu KM. Ipak, u međunarodnim razmjerama niko od njih ne bi bio milijarder jer niko nema milijardu eura ili dolara, izvještava BiznisInfo.ba.
Ovo je jedan od zaključaka analize koju je ovih dana uradila grupa regionlalnih medija, a objavio beogradski Nedeljnik.
Napominjemo da je nije riječ o iznosu u kešu, već o procjeni ukupne vrijednosti imovine ovih pojedinaca, odnosno njihovih kompanija koje zapošljavaju desetine hiljada građana BiH.
Njihove kompanije su pokretač razvoja naše privrede, zapošljavaju najviše ljudi i među vodećim su platišama poreza.
U analizi najbogatijih ljudi regije ima Bosanaca i Hercegovaca koji su milijarder ali se vode “pod zastavom” susjednih država jer danas tamo žive, poput Dubravka Grgića, Mate Rimca i drugih.
Među onima na listi koji i dalje žive u BiH, našlo se pet njih čija vrijednost kompanija premašuje iznos od 500 miliona eura, odnosno milijardu KM.
Evo o kome je riječ:
1. Senad Džambić – Bingo grupa – 741.381.160 eura 2.Porodica Hastor – Prevent grupa – 651.469.523 3.Petar Ćorluka – Violeta – 565.711.460 eura 4.Svjetlan Stanić – Stanić grupa – 552.251.761 eura 5.Porodica Bogdan – FEAL – 519.114.820 eura
|
|
|
Post by kulinban on Jan 9, 2023 6:15:42 GMT
Aerodrom u Tuzli u decembru oborio rekord i sve je veća konkurencija sarajevskom
Decembarske poslovne prilike u kontekstu broja prevezenih putnika nisu išle na ruku Međunarodnom aerodromu u Sarajevu koji je zabilježio pad broja opsluženih osoba, dok je tuzlanska zračna luka u posljednjem mjesecu prošle godine oborila svoj rekord.
Međunarodni aerodrom u Sarajevu u decembru ove godine zabilježio je pad broja prevezenih putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je suprotno tome zračna luka u Tuzli oborila svoj rekord s rastom od čak 104 posto.
Naime, sa sarajevskog aerodroma u decembru ove godine opsluženo je okvirno 67 hiljada putnika, što je u odnosu na isti mjesec 2021. manje za blizu 4,5 posto, kada je ostvaren broj od njih 70.200.
Drastično povećanje broja putnika u Tuzli
Nasuprot tome, Međunarodni aerodrom u Tuzli u posljednjem mjesecu prošle godine, opslužio je 52.151 putnika, što predstavlja najveći broj u decembru od osnivanja ove zračne luke i povećanje od 104 posto u odnosu na isti mjesec 2021., kada su imali prevezene 25.473 osobe.
U kontekstu tuzlanskog aerodroma, odličnom poslovnom rezultatu doprinijela je promjena poslovne politike kompanije Wizz Air, koja je s 1. novembrom prošle godine zvanično zatvorila svoju bazu u Sarajevu, značajnije usmjerivši djelovanje u Tuzli, povećanjem broja letova na postojećim destinacijama. Također, u tom mjesecu svoje poslovanje iz Tuzle uspostavila je u aviokompanija Ryanair, koja je uvela letove na tri destinacije.
Povećanje broja prevezenih putnika iz Tuzle, osjetilo se već u prvim danima novembra, a i taj mjesec bio je na kraju rekordan za tamošnju zračnu luku. Naime, s tuzlanskog aerodroma u pretposljednjem mjesecu 2022. godine ukupno je prevezen 50.651 putnik.
Wizz air povećava broj linija iz Tuzle, u Sarajevu ostaje samo na jednoj
S druge strane, Wizz Air u Sarajevu će u 2023. ostati samo na jednoj liniji, s obzirom da će od marta prekinuti letove između glavnog grada Bosne i Hercegovine i Londona Lutona.
"Iako je Wizz Air prošli mjesec (novembar, op.a.), uprkos odličnom faktoru punjenja letova, zatvorio svoju bazu u Sarajevu i obustavio većinu linija, navodeći kao razlog inflaciju i rastuće troškove, odlazak ove aviokompanije nije mnogo utjecao na performanse aerodroma. Promet je u zadnjem kvartalu ove godine, u odnosu na isti period referentne 2019., porastao za devet posto i po broju putnika i po broju aviooperacija", kazali su krajem decembra za Klix.ba iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
U odnosu na Sarajevo, Wizz Air u ovoj godini, konkretnije u ljetnom redu letenja planira povećati broj postojećih sedmičnih operacija iz Tuzle, uz moguće uspostavljanje nekoliko ranije ukinutih linija.
Načelno i politika Ryanaira ide u smjeru povećanja obima poslovanja iz Tuzle, međutim, svi konkretniji detalji bi mogli biti poznati u narednom periodu.
Kada govorimo o cijeloj 2022. godini, Međunarodni aerodrom u Tuzli završio ju je sa 474.336 prevezenih putnika, što predstavlja povećanje od 59 posto ili 175.324 osoba u odnosu na godinu ranije. Također, u 2022. su premašili i svoj godišnji poslovni plan koji se odnosio na broj prevezenih putnika.
S druge strane, sarajevski aerodrom 2022. godinu okončao je sa rekordnim brojem putnika od 1.377.348, a oborio je i rekord u broju avio operacija koji je iznosio njih 15.453.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 24, 2023 20:49:55 GMT
DETALJI POSLOVANJA DOMAĆIH PIVARA: Ko je najveći, ko profitira a ko je gubitaš...Kompanije su prošle godine bile pogođene povećanim cijenama sirovina i energije, zbog čega im je zarada smanjena. U Federaciji BiH postoje tri velike pivare koje su u 2022. godini poslovale s različitim uspjehom, izvještava BiznisInfo.ba. Ove kompanije su prošle godine bile pogođene povećanim cijenama sirovina i energije, zbog čega im je zarada smanjena. Ipak, dvije su uspjele poslovati pozitivno (Sarajevska i Pivara Tuzla), dok je treća (Bihaćka pivovara) zabilježila gubitak. Osim toga, ove kompanije se godinama bore sa snažnom stranom konkurencijom. Najveća pivara u FBiH po prihodima i dobiti je Pivara Tuzla. Pivara Tuzla imala je lani ukupne prihode od 25.667.503 KM što je blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada su bili 25.576.207 KM. Dobit je iznosila 707.677 KM, u odnosu na 2.420.833 KM godinu ranije.Sarajevska pivara imala je ukupne prihode u visini od 25.337.783 KM, u poređenju s 23.739.108 KM iz 2021. godine. Ova kompanija je ostvarila dobit od 66.949 KM, a godinu ranije je bila 42.006 KM. Bihaćka pivovara je lani ostvarila ukupne prihode od oko 8,1 milion KM, za razliku od oko 8,9 miliona KM godinu ranije. Firma je poslovala s gubitkom od oko 1,6 miliona maraka. Godinu ranije firma je poslovala s “mršavom” dobiti od 11 hiljada KM. Prihodi: Pivara Tuzla: 25,6 miliona KM Sarajevska pivara: 25,3 miliona KM Bihaćka pivovara: 8,1 milion KM Dobit/gubitak: Pivara Tuzla: 707.677 KM Sarajevska pivara: 66.949 KM Bihaćka pivovara: -1,6 miliona maraka
|
|
|
Post by kulinban on Apr 23, 2023 17:03:15 GMT
BH Telecom i dalje vrijedi više od Mtela, ovo bi mogao biti razlog
Iako se zarada BH Telecoma smanjuje, vrijednost dionica ove kompanije i dalje je “uporno” visoka. Štaviše, današnja tržišna vrijednost BH Telecoma je za oko 50 posto veća nego prije dvije godine, izvještava BiznisInfo.ba. Iako Mtel Grupa ima veće prihode i dobit, mnogo veće investicije te snažniji rast, BH Telecom je ipak u ovom trenutku vrednija kompanija. Trenutna tržišna vrijednost BH Telecoma je 875,7 miliona KM, dok je vrijednost Mtela 830,4 miliona KM.
Zanimljivo je da je trenutna vrijednost dionice BH Telecoma 13,80 KM, dok je na isti dan prije dvije godine bila 9,1 KM.
Zbog čega je vrijednost dionica BH Telecom u posljednje dvije godine u porastu – nije lako objasniti, jer kompanija nije imala značajnije akvizicije poput onih Mtelovih, koji je preuzeo nekoliko konkurentskih kompanija.
Osim toga, kako smo rekli, zarada BH Telecoma je u opadanju. Ukupni prihodi Mtel Grupe (Mtel + akvizirane kompanije) u prošloj godini iznosili su oko 539 miliona maraka, u odnosu na oko 527,2 godinu ranije. Neto dobit je bila 85 miliona, što je godišnji rast za oko 12 miliona KM.
BH Telecom je prošle godine ostvario ukupne prihode od oko 510 miliona KM, što je za oko 40 miliona maraka više nego godinu ranije.
No, kada je riječ o zaradi, BH Telecom je prošle godine imao dobit od oko 55 miliona KM. To je znatno manje u odnosu na 2021. godinu kad je dobit bila 63,3 miliona KM, prema izvještaju koji je ranije ove godine objavljen na Sarajevskoj berzi, o čemu smo izvještavali.
Moguće je da su dionice BH Telecoma posljednjih godina postale takozvana “sigurna luka” za investitore. To je termin za vrijednosne papire koji investitoru neće donijeti veliku zaradu, ali su otporni na dešavanja na tržištu, pa se ulagači osiguravaju od gubitka novca i inflacije. Njihove vrijednost obično raste u nestabilnim vremenima.
Mtel je prethodnih godina agresivno povećao prisustvo na bh. tržištu. U njegovom sastavu danas su kompanije Logosoft, Telrad Net, Blicnet, Elta Kabel i Financ.
Kompanija je u vlasništvu Telekoma Srbija, koji je u većinskom vlasništvu držve Srbije.
|
|
|
Post by kulinban on Apr 25, 2023 11:49:50 GMT
Bosnalijek u 2022. ostvario istorijski poslovni rezultat
Unatoč ogromnim izazovima sa kojim se suočio u toku 2022. godine, najveći domaći proizvođač lijekova Bosnalijek d.d. ostvario je rekordne rezultate poslovanja. Ukupni prihodi su prvi put, u više od 70 godina postojanja kompanije, prešli iznos od 200 miliona KM i iznosili su čak 222,1 milion KM, što je rast za 67,2 miliona KM ili 43 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Neto prihod od prodaje ostvaren je u iznosu od 186,9 miliona KM, što je 32 posto više u odnosu na 141,4 miliona KM ostvarenog prihoda prethodne godine.uikupnog prihoda od prodaje, dok je prodajom na tržištu Bosne i Hercegovine ostvareno 50,3 miliona KM ili 27 posto ukupnog prihoda od prodaje.
“Ostvarenim poslovnim rezultatima u 2022. godini, Bosnalijek je pokazao da je jedna od najuspješnijih kompanija u BiH te jedan od regionalnih lidera u farmaceutskoj industriji. Posebno smo ponosni jer smo u zaista otežanim uslovima poslovanja, obilježenim narušenim lancima snabdijevanja, značajnim rastom svih proizvodnih troškova i globalnom inflacijom, uspjeli ne samo održati sve procese stabilnim, već smo razvili nove proizvode, otvorili nova tržišta te dodatno ojačali pozicije na tržištima na kojima poslujemo duže vrijeme. Ovo je zasluga svih uposlenika Bosnalijeka i ponovo se potvrdilo kako su radnici naše kompanije spremni odgovoriti svim izazovima bez obzira koliko bili teški”, poručio je Nedim Uzunović, generalni direktor kompanije Bosnalijek d.d.
Posebno je važno istaći da je najveći dio prihoda ostvaren od izvoza, uz kontinuiran rast prodaje i na domaćem tržištu. Ovi podaci pokazuju potpunu opredijeljenost Bosnalijeka ka jačanju domaće proizvodnje sa snažnim međunarodnim prisustvom, čime se Bosnalijek svrstao u lidere među domaćim industrijskim proizvođačima. Bosnalijek u ovom trenutku posluje na četiri kontinenta, a njegove proizvode koriste milioni ljudi u 28 država svijeta. Od ove godine, Bosnalijek će u saradnji sa najvećom turskom farmaceutskom kompanijom “Abdi Ibrahim” započeti i izvoz na tržište ove zemlje, što će osigurati dodatni rast i razvoj Bosnalijeka, poručeno je iz ove kompanije.
|
|
|
Post by kulinban on May 27, 2023 21:11:22 GMT
Nezapamćen pad: Mtel u dva dana izgubio četvrtinu tržišne vrijednosti
Danas je došlo do dramatičnog pada dionica ove kompanije na Banjalučkoj berzi
Kompanija Telekom Srpske (Mtel) izgubila je ove sedmice čak četvrtinu svoje tržišne vrijednosti. Preko 200 miliona KM kapitalizacije ove kompanije je izbrisano u samo dva dana, izvještava BiznisInfo.ba.
Danas je došlo do dramatičnog pada dionica ove kompanije na Banjalučkoj berzi od čak 21,79 posto, nakon jučerašnjeg pada od 4,28 posto. Dionice Telekoma Srpske u utorak su vrijedile 1,63 KM po dionici, u srijedu su pale na 1,56 KM, a danas na 1,22 KM, što je najniža vrijednost u posljednjih nekoliko godina.
Danas tržišna vrijednost, odnosno kapitalizacija ove kompanije (koja ima 491.383.755 dionica) – iznosi oko 600 miliona maraka. U utorak je iznosila preko 800 miliona KM.
Pretpostavlja se da je razlog za ovakav pad dionica odluka kompanije koja se odnosi na isplatu dividende, odnosno dobiti. Naime, kompanija je najavila da ove godine neće isplatiti drugi dio zarade dioničarima.
Pojasnimo, kompanija isplaćuje dividendu iz dva dijela, odnosno dva puta godišnje. Prvi dio je isplaćen već na početku godine – 39.685.381 KM.
No, ove sedmice je firma najavila da drugi dio zarade, u iznosu od 42.583.655 KM, neće biti isplaćen dioničarima već će biti prenesen na neraspoređenu dobiti.
Riječ je o odluci koja je pripremljena za narednu Skupštinu dioničara.
Kompanija je prošle godine ostvarila dobit od 82.269.037 KM. Telekom Srpske je najveća telekomunikacijska komapanija u BiH po prihodima.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 3, 2023 16:26:15 GMT
BOSNA I HERCEGOVINA OD GORIVA ZARADILA VIŠE OD 15 MILIJARDI: Krpili rupe u budžetima...
Naime, po litru goriva koje se proda na tržištu BiH se trenutno plaća akciza koja zavisi od vrste naftnog derivata, i iznosi od 0,30 do 0,45 KM, te dvije putarine.
Bosna i Hercegovina je od akciza i putarina na gorivo do sada zaradila 15.271.410.000 KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja prikuplja ovaj novac, pišu Nezavisne novine.
Naime, po litru goriva koje se proda na tržištu BiH se trenutno plaća akciza koja zavisi od vrste naftnog derivata, i iznosi od 0,30 do 0,45 KM, te dvije putarine.
Prva putarina je za održavanje puteva koja iznosi 0,15 KM po litru goriva, dok je druga putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva koja iznosi 0,25 KM po litru derivata.
“Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), u periodu od 2006. do 30. septembra 2023. godine je iznosio 3 milijarde i 624 miliona KM. Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM po litri derivata), od 2009. do 31. avgusta 2023. godine je 3 milijarde i 355 miliona KM. Pored putarina, po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i akciza, koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litru (zavisno od vrste derivata). Po ovom osnovu od 2006. do 30. septembra 2023. godine je ukupno prikupljeno 8 milijardi i 290 miliona KM”, piše u podacima UIO BiH.
Tako je tokom ove godine prikupljeno od putarina 507 miliona KM, od čega je od putarine za izgradnju puteva zarađeno 190 miliona KM.
Od putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva zarađeno je 316.907.992 KM ove godine.
UIO BiH je u 2023. godine prikupio i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 394,8 miliona KM.
Sav ovaj novac je raspoređen Federaciji BiH, Republici Srpskoj, te Brčko distriktu prema koeficijentima koje usvaja Upravni odbor UIO BiH.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je da se ovaj prikupljeni novac mogao bolje iskoristiti, a ne za popunjavanje rupa u budžetima entiteta.
“Ovaj novac se mogao iskoristiti za izuzetne infrastrukturne potrebe, a sa druge strane, mi sada imamo problem sa obezbjeđivanjem finansijskih sredstava po osnovu zaduživanja za te infrastrukturne projekte. Tako da, ne samo da su se tim novcem mogli graditi putevi, već bi se smanjila ovisnost o međunarodnim kreditima ili nekim drugim finansijskim sredstvima koja se sada aktiviraju. Trenutno imamo izuzetan problem u privlačenju tih sredstava, razumijevajući da infrastrukturni procesi generalno kaskaju i vrlo su upitni po pitanju principa efikasnosti i efektivnosti. Šta to konkretno znači? Mi dobijemo ta sredstava, ali ne znamo ih na pravi način i u pravom trenutku utrošiti kako bismo iskoristili taj momentum vrijednosti novca. Istina je ta, da smo ovaj novac koji je zarađen od akciza i putarina namjenski iskoristili, što se uvijek preporučuje, vrlo vjerovatno bismo imali riješeno pitanje brojnih dionica i povezane ključne gradove, odnosno ekonomske centre u BiH”, objasnio je Čavalić
|
|
|
Post by kulinban on Jan 4, 2024 6:48:25 GMT
Zlatna groznica trese Vareš: Proizvodnja kreće za 20 dana, u BiH će ostati stotine miliona KM
Iskopavanje rude počinje krajem mjeseca, a zbog visoke stope povratka ljudi i dolazaka stranih radnika naglo su skočile i cijene nekretnina.
Projekat Vareš kompanije Adriatic Metals BiH jedan je od najznačajnijih razvojnih i ekonomskih projekata u Bosni i Hercegovini. Kada zvanično počne s radom, rudnik će doprinositi više od dva posto bruto domaćeg proizvoda naše zemlje. Iskopavat će se zlato, srebro, olovo, cink, barit i bakar, no najveći fokus će biti na srebru i cinku. Benefiti za Evropu
“Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. januara krećemo sa proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se desiti u julu ove godine”, priča nam Paul Cronin, direktor kompanije Adriatic Metals.
Ukupna investicija teška je 450 miliona maraka, a do 2050. godine ova firma će iz BiH, odnosno Vareša, prema proračunima, izvesti 10 milijardi KM cinka i olova. Od toga u našoj zemlji ostaje 520 miliona KM poreza na prihod, 307 miliona KM za plate i doprinose, te oko 60 miliona KM koncesijskih troškova Zeničko-dobojskom kantonu.
“Sam rudnik zapošljava oko 300 radnika, no na svakog uposlenog u Adriatic Metalsu zaposli se još osam ljudi u našem gradu kroz prateće poslove”, tvrdi Elma Likić, PR Adriatic Metalsa.
Geopolitički, odnosno u uslovima lošeg odnosa EU i Rusije, rudnik u našoj zemlji odgovara naporima Unije da obezbijedi strateške sirovine.
“Smanjit će se u mjeri ovisnosti Evrope o stranom uvozu, ali najveća beneficija neće biti za Evropu, najveće beneficije će, zapravo, osjetiti BiH. Ovo pokazuje da je moguće privući velike investicije i visoke tehnologije u ovu zemlju. Ono na što smo najviše ponosni u smislu ove konkretne investicije jeste uticaj koji stvaramo ovdje u Varešu. Imali smo jedan gradić koji nije imao baš perspektivnu budućnost, a sada taj gradić ponovno živi”, govori Cronin.
U toku prošlog mjeseca ponovo je krenuo saobraćati voz na dionici Podlugovi - Vareš, čija je rekonstrukcija povjerena upravo kompaniji Adriatic Metals.
“Kad imaš takve investicije, to se automatski odražava na život građana. Pritom sve rade najsavremenijom tehnologijom, potpunom zaštitom okoliša i svega ostalog, prate najmanju sitnicu. U ovih nekoliko godina dobili su hiljade raznih dozvola od naših, ali i međunarodnih institucija”, priča nam načelnik Vareša Zdravko Marošević, koji tvrdi da se cijena kvadrata stana u Varešu lagano približava cijenama u glavnom gradu naše zemlje.
“Nekada su se u Varešu nekretnine kupovale po najjeftinijim cijenama u BiH, a danas je cijena iznajmljivanja stana jednaka kao u Sarajevu. Imamo manjak nekretnina, tako da dosta pojedinaca spava u okolnim gradovima”, ističe Marošević.
Vareš je prošle godine imao samo jedan vrtić s 18 mališana i jedva je opstao finansijski. Prije nekoliko mjeseci već su imali četiri odjeljenja i 60 djece, ali broj upisa mogao bi se povećati čak i na 100 iduće godine. Prosječna životna dob zaposlenika u Adriatic Metalsu u našoj zemlji iznosi 28 godina.
Iz zemlje se planira izvlačiti 800.000 tona minerala godišnje, što će BDP naše zemlje podići za više od dva posto
|
|
|
Post by kulinban on Feb 7, 2024 9:28:23 GMT
U Sarajevu prespava više od polovine turista koji posjete FBiH: Olovo bilježi više noćenja od Tuzle, Zenice i Bihaća
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Kanton Sarajevo nosilac je turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 1.432.133 noćenja turista u prošloj godini, što je više od polovine od ukupnog broja noćenja u većem bh. entitetu, tačnije 56,94 posto.
Zatim slijede Hercegovačko-neretvanski sa 537.885, Zeničko-dobojski sa 162.774, Srednjobosanski sa 114.435, Unsko-sanski sa 105.497 i Tuzlanski sa 102.514 noćenja u 2023. godini. Na začelju su Kanton 10 sa 23.965, Zapadnohercegovački sa 17.611, Posavski sa 10.385 i Bosansko-podrinjski sa 7.740 noćenja.
Posebnu zanimljivost, kada su u pitanju podaci za gradove, predstavlja činjenica da Olovo sa 99.684, ima veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice 34.361, Tuzle 71.022, ali i Bihaća 79.581. Apsolutni rekorder kada su u pitanju gradovi i općine je Ilidža sa 605.544 noćenja.
- Podaci govore o registriranim noćenjima turista, koji mogu biti domaći ili inostrani. Svaki objekat koji prima turiste prijavljuje noćenje turističkoj zajednici, a ono što često kod nas izaziva nedoumice jeste dolazak dijaspore. Građani iz dijaspore kada dođu u BiH i noće u svom vlastitom smještaju ili kod porodice to se ne evidentira kao dolazak turista - kaže Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH koji je putem zastupničke incijative došao do podataka.
Ona noćenja koja se ne evidentiraju, dodaje Čavalić, dio su neformalnog turizma, odnosno sive zone, ali taj trend je prisutan širom FBiH, ali je moguće da je manje izražen u manjim mjestima.
Gradske vlasti u Tuzli i Turistička zajednica Grada Tuzla konstantno ističu turistički bum u gradu soli, ali on se realno ne može iščitati iz podataka o noćenjima, jer 71.022 u Tuzli, u odnosu na 99.684 u Olovu, ne djeluje impresivno, a kamoli u odnosu na 130.670 noćenja u Mostaru, 291.717 u sarajevskoj općini Centar, 268.800 u Starom Gradu Sarajevo, a Ilidžu sa 605.544 da ne spominjemo.
- Vjerovatno da se u Tuzli manje prijavljuju turisti u komparaciji s Olovom, međutim u poređenju s drugim većim gradovima poput Ilidže, razlika je ogromna. Evidentno je da, kada govorimo o turizmu, prednjače Kanton Sarajevo i Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje također imamo značaj udio neprijavljenih gostiju, ali opet na ta dva kantona otpada gotovo 80 posto noćenja - kaže Čavalić, koji je i ekonomski analitičar.
Ne morate biti turistički grad da biste bili prosperitetni, ističe Čavalić, i navodi primjer Hrvatske gdje nisu najbogatiji dijelovi zemlje oni gdje je razvijen turizam, nego industrijski dijelovi, odnosno Zagreb i sjeverni dio Hrvatske.
- Tuzlanski kanton i Tuzla se ponose industrijskom bazom, činjenicom da su neto najviše izvozni kanton. Treba se fokusirati na pametne industrije, unapređenje postojeće industrije, putne infrastrukture, a turizam obično dođe kao šlag na tortu. To je sporedna djelatnost na kojoj se ne može bazirati ekonomija - pojašnjava Čavalić.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 9, 2024 19:04:05 GMT
Privredno čudo: U Živinicama ima preko 150 milionera
U Živinicama postoji preko 150 milionera, dok je Kakanj grad sa više od 40 milionera. Ovaj podatak u razgovoru za BiznisInfo.ba je iznio dr. Samir Vildić, predsjednik UO Fondacije poduzetnika u BiH. Prema njegovim riječima, statistički (odnosno procentualno prema broju stanovnika) Živinice imaju mnogo više milionera nego jedan Berlin, odnosno imaju isto milionera kao jedan Keln.
Ovim podatkom, kako navodi, žele skrenuti pažnju javnosti, posebno mladih ljudi, na činjenicu prisustva ogromnog kapitala u našem okruženju koje je spremno za investiranje.
– Komentari privrednika iz Živinica bili su da je u Živinicama mnogo više od ove cifre i mi znamo da je to tako. Bilo bi jako zanimljivo ovo istraživanje uraditi za Srebrenik, Gradačac, Tuzlu, Sarajevo, Banju Luku, Zenicu, Bijeljinu ili Tešanj – ističe Vildić.
Najbitnije je, dodaje, da na tržištu postoji kapitala, tako da mladi poduzetnici trebaju prije svega da razmišljaju na koji način da nađu investitore među našim privrednicima.
– Tvrdimo da se za svaki dobar biznis prijedlog i projekat može pronaći investitor na našem lokalnom tržištu. Moramo proizvoditi biznis ideje, te stvarati prilike i ambijent spajanja ovih ideja sa potencijalnim investitorima. S druge strane, dostupnost čovjeka čovjeku je jedan veliki potencijal u Bosni i Hercegovini – govori naš sagovornik.
Pojašnjava da u BiH “možete sa lahkoćom da dođete i do najbogatijih ljudi i vlasnika velikih kompanija, da predstavite svoju ideju ili projekat”.
– A svi koji se bave biznisom znaju da je prilika za prezentaciju 50 posto odrađenog posla. Poslujem u 15 država i slobodno mogu reći da ni u jednoj drugoj državi nemamo baš uvijek priliku da se direktno predstavimo ljudima koji odlučuju u kompaniji. U BiH to imaju svi – kaže Vildić u razgovoru za BiznisInfo.ba.
Koje su sredine, prema Vašim zapažanjima, najaktivnije u BiH?
– Mnogo je sredina u BiH koje su manje razvijene ili su u brzom procesu ekonomskog razvoja. Mnoge potencijale koje nudi naše tržište prepoznaju kako lokalni, tako i strani investitore, a sve više je ljudi iz dijaspore koji investiraju u BiH. Investicije dijaspore su posebno bitne jer se dešavaju u malim sredinama, odakle i sami vode porijeklo.
Često se govori da su mladi u BiH pasivni, ali vidimo i primjere da mladi pokreću uspješne biznise. Kakva su Vaša iskustva na tom planu? – Puno se družim sa omladinom, većina kako ličnih tako i aktivnosti Fondacije je usmjerena ka mladima, i ja imam drugačije mišljenje, jer sve više smo svjedoci da se mladi odlučuju na pokretanje vlastitog biznisa. Nepostojanje dovoljno poduzetničkog duha pokušavamo da riješimo kroz razne aktivnosti. Mladi su sve više motivisani, a sve je više domaćih i stranih fondova koji podržavaju poduzetničke ideje mladih u BiH.
Koje su ključne aktivnosti Fondacije poduzetnika u BiH? – Fondacija ima za cilj stvaranja boljeg ekonomskog i društvenog okruženja, s fokusom na promociju poduzetništva za razvoj privatnih kompanija i unapređenja rada javnih kompanija, ali i mladih poduzetnika. Pored toga radimo i na jačanju međusobne saradnje sa partnerima Fondacije i na saradnji među kompanijama iz inostranstva s našim poduzetnicima.
Izrazito smo ponosni na događaj ”U susret domovini” koji smo realizovali u julu 2023. godine i na kojem se okupilo preko 100 poduzetnika iz 22 države a koji imaju bh. korijene, a sve u svrhu međusobnog umrežavanja, ali i prezentacije razvoja tržišta BiH i potencijala koji nas okružuju. Ove godine očekujemo oko 300 poduzetnika spremnih za investiranje i pokretanje biznisa na tržištu BiH.
Na koji način pomažete mladim ljudima u njihovim poslovnim poduhvatima? – Jedan od naša četiri sektora jeste i Odbor za razvoj poduzetništva. Fokus stavljamo i na edukaciju mladih, te ih kroz događaje i seminare pokušavamo educirati o ključnim stvarima u svijetu poduzetništva, potrebnim vještinama, ali i prilikama koje mogu iskoristiti. Bivamo im mentori, a uvijek smo spremni za njihovu poduzetničku ideju pronaći i potencijalne investitore.
Preuzimanje dijela ili cijelog teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
|
|
|
Post by kulinban on Feb 11, 2024 19:19:17 GMT
Istražili smo da li je tačno da u Živinicama ima preko 150 milionera - Biznis Info
Informacija koju je u petak objavio BiznisInfo.ba, da u Živinicama ima više od 150 milionera, izazvala je pravu buru reakcija u javnosti. Ovaj podatak, podsjetimo, u razgovoru za naš portal je iznio dr. Samir Vildić, predsjednik UO Fondacije poduzetnika u BiH. Prema njegovim riječima, statistički (odnosno procentualno prema broju stanovnika) Živinice imaju mnogo više milionera nego jedan Berlin, odnosno imaju isto milionera kao jedan Keln.
– Komentari privrednika iz Živinica bili su da je u Živinicama mnogo više od ove cifre i mi znamo da je to tako – rekao nam je Vildić.
Ovi podaci su naročito mnogo komentara izazvali na društvenim mrežama, kako na profilu našeg portala tako i drugih medija koji su prenijeli tekst. Dok neki građani smatraju da je ovaj podatak realan, drugi misle da je broj pretjeran za grad veličine Živinica.
BiznisInfo.ba je pokušao istražiti koliko je ovaj podatak tačan.
Na početku recimo da – dok veliki broj mjesta u BiH ostaje pust – Općina Živinice bilježi pozitivan trend porasta stanovništva u posljednjih pet decenija. Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine na prostoru Općine Živinice registrovano je ukupno 57.765 stanovnika, što je za 5,4 posto više u odnosu na broj stanovnika iz 1991. godine.
Iako ne postoje noviji zvanični podaci, vjeruje se da je broj stanovnika značajno porastao od 2013. godine (po nekim procjenama sada ima oko 70 hiljada stanovnika).
Grad je poznat po svom ambijentu koji je “prijateljski” nastro jen prema biznisu. Naprimjer, prema podacima iz 2021., u Živinicama obrt možete otvoriti za dva sata, a dobiti građevinsku i urbanističku saglasnost za tri dana. Stoga nije slučajno što u industrijskoj zoni Ciljuge 2 posluje veći broj domaćih i stranih kompanija, među kojima su ozbiljni investitori iz Austrije i Njemačke.
Osim toga, stanovnici ovog grada poznati su kao poduzetni i mnogo od njih bave se privatnim biznisom. Također, već sama vožnja kroz Živinice pokazuje da se radi o gradu sa dobrom kupovnom moći, s obzirom na ogroman broj prodajnih objekata u kojem se nude sve vrste robe.
U našem istraživanju svakako je najvažniji podatak do kojeg smo došli, da u Živinicama postoji čak 110 kompanija koje imaju godišnji prihod novca u iznosu od milion ili više maraka (prema podacima za 2022. godinu). Otprilike je isti broj firmi koje imaju sredstva u spomenutom iznosu.
Naravno, kada se govori o “milionerima”, tu se ne misli na ljude koji imaju milion KM u kešu, već one koji imaju ukupnu imovinu u toj vrijednosti.
Firma koja ima godišnji promet od milion KM ne mora nužno vrijediti toliko na tržištu. Vrijednost firme zavisi i od drugih faktora, poput imovine, dugova, profitabilnosti itd. Isto tako, firma koja ima manji godišnji promet može vrijediti preko milion maraka, ako je zdrava i visokoprofitabilna. Pritom treba naglasiti da neke firme imaju više vlasnika, odnosno da iza nekih od njih stoji više milionera.
Ova podatak je svakako ključni indikator koji ukazuje da ovdje ima više od sto osoba koje se sa sigurnošću mogu nazvati milionerima, samo po vrijednosti njihovih kompanija.
Dalje, nisu svi milioneri zahvljujući firmama. Neki svoje bogatstvo baziraju na drugoj vrsti imovina, najčešće na nekretninama. U Živinicama ima veliki broj luksuznih nekretnina, od kojih su mnoge izgrađene posljednjih godina.
Kada se sve to uzme u obzir, zaključak je da se bez ikakvog pretjerivanja može kazati da u ovom gradu živi najmanje 150 milionera, ali da je taj broj veoma vjerovatno i znatno veći.
Za kraj donosimo spisak 10 najvećih kompanija u Živinicama po ukupnim prihodima u 2022. godini:
Alfe-Mi – 85.814.290 KM Profine BH – 79.017.885 KM Omega – 78.461.015 KM Disk – 61.885.827 KM AFT Bosnia – 47.977.042 KM Elsta Mosdorfer Bosnia – 43.701.116 KM Sonra – 34.437.119 KM Star-centar – 22.503.075 KM Aden – 20.833.349 KM Deceuninck – 16.781.559 KM
|
|
|
Post by kulinban on Feb 14, 2024 8:22:27 GMT
Tešanj ili Živinice: Ko ima više milionera - Biznis InfoVeliko zanimanje javnosti izazvala je informacija koju smo nedavno objavili da u Živinicama ima preko 150 milionera. Ovu informaciju potvrdio je kasnije i gradonačelnik ovog grada Began Muhić. Biznisinfo.ba je u vlastitoj analizi također došao do zaključka da je informacija tačna. Podsjetimo, došli smo do podatka da u Živinicama postoji 110 kompanija koje imaju godišnji prihod novca u iznosu od po milion ili više maraka (prema podacima za 2022. godinu). Otprilike je isti broj firmi koje imaju sredstva u spomenutom iznosu. Kada se govori o “milionerima”, tu se ne misli na ljude koji imaju milion KM u kešu, već one koji imaju ukupnu imovinu u toj vrijednosti. Firma koja ima godišnji promet od milion KM ne mora nužno vrijediti toliko na tržištu. No, ovaj podatak je svakako ključni indikator koji ukazuje da ovdje ima više od sto “milionskih kompanija”, odnosno najmanje toliko osoba koje se sa sigurnošću mogu nazvati milionerima, samo po vrijednosti njihovih kompanija. Dalje, nisu svi milioneri zahvaljujući firmama. Neki svoje bogatstvo baziraju na drugoj vrsti imovina, najčešće na nekretninama, ušteđevini itd. Tako da broj od 150 milionera u Živinicama djeluje realno. Kakvo je stanje u Tešnju
BiznisInfo.ba je stoga odlučio uporediti ovo s jednim drugim gradom, a izabrali smo Tešanj. Tešanj važi za jedan od industrijski najrazvijenijih gradova u BiH, a ova dva grada su otprilike slične veličine. Po popisu iz 2013. Tešanj je imao 43 hiljade stanovnika, a Živinice skoro 58 hiljada. Uzeli smo u obzir isti podatak kao i kod Živinica kao ključni indikator. Naime, prema našim podacima, u Tešnju ima čak 138 kompanija koje imaju godišnji prihod od preko milion KM, i 147 firmi koje imaju sredstva preko tog iznosa (također podaci za 2022). Podsjetimo, u Živinicama je 110 kompanija s milionskim prihodima. Osim toga, vodeće kompanije u Tešnju su mnogo veće od onih u Živinicama. Najveća kompanija u Živinicama je Alfe-Mi koja je u 2022. imala prihode od oko 86 miliona KM. S druge strane, najveća kompanija u Tešnju je Hifa oil koja je u istoj godini imala skoro deset puta veće prihode – od oko 820 miliona KM. Slijedi mesni gigant
Madi s prihodima od 234 miliona KM, AS sa 137 miliona, te Mann+Hummel i Hifa d.o.o sa po oko 102 miliona KM. Dakle, u Tešnju ima pet kompanija s godišnjim prihodima od preko 100 miliona maraka, a u Živinicama nijedna. Još neke velike kompanije registrovane su u drugim gradovima, a vlasnici su im Tešnjaci, poput Hifa petrola čije je sjedište u Sarajevu. Zaključak je da, iako su Živinice jedna od najrazvijenijih i najbogatijih sredina, Tešanjska privreda je ipak znatno veća i razvijenija. Ako smo rekli da je u Živinicama najmanje 150 milionera, onda se može zaključiti da ih u Tešnju zasigurno ima preko 200. U oba slučaja riječ je o aktivnim sredinama koje su prijateljski nastrojene prema biznisu, koje imaju dugu tradiciju poduzetništva i od kojih bi mnogi drugi mogli mnogo toga naučiti.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 23, 2024 13:14:46 GMT
Financial Times rangirao Tešanj na četvrto mjesto evropskih gradova i regija budućnosti
Općina Tešanj ponovo se našla na listi evropskih mikrogradova gradova i regija budućnosti, koju objavljuje američki časopis Financial Times.
Financial Times je objavio fDi Intelligence listu evropskih gradova i regija budućnosti 2024. godine, na kojoj je Tešanj rangiran kao najbolja sredina iz Bosne i Hercegovine, a na listi su još među prvih deset i Kakanj, koji je rangiran kao sedmoplasirani te Bosanska Gradiška, koja je na 9. mjestu.
Bolje rangirani od Tešnja samo su Limerick iz Irske, Ventspils iz Latvije te Panevezys iz Litvanije.
"Mi smo već jednom bili na toj listi zajedno s općinama Žepče i Teslić, kao regija. Bilo je to 2014. i 2015. godine, kada je to bilo iznenađenje, ali smo nakon toga imali stalni ekonomski rast te sve druge parametre. Ove je godine bilo više od 500 prijava, tačnije 509 prijava iz gradova i regija", kazao je načelnik općine Suad Huskić, napominjući da je na listi bilo i gradova sa više od 100.000 stanovnika.
Ocjenjivan je ekonomski potencijal, ljudski kapital i stil života, ekonomičnost, povezanost, povoljnost za poslovanje te strategija direktnih stranih ulaganja.
"Naša općina ima oko 13.800 zaposlenih, a prošle je godine registrovano novih 236 poslovnih subjekata. Na početku ove, 2024. godine imamo ukupno 3.056 poslovnih subjekata. Usporedbe radi, 2020. godine imali smo 2.630 poslovnih subjekata, odnosno imamo rast za 425 novih privrednih subjekata. Promet svih poslovnih subjekata u 2023. godini porastao je preko 20 posto te je iznosio 2,43 milijarde KM, dok je u 2022. godini bio 1.9 milijardi KM. Promet je rastao mnogo više nego u ostatku Federacije BiH i BiH. Broj zaposlenih je od 2020. godine povećan za 411 radnika te je na kraju 2023. godine iznosio 13.795", dodao je Huskić.
Posebno raduje, dodaje on, što su prošle godine imali 200 više rođene djece nego što je bilo umrlih.
Broj evidentiranih nezaposlenih u Službi za zapošljavanje općine Tešanj na početku 2024. godine iznosio je 5.140 te se konstantno smanjuje.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 19, 2024 7:09:05 GMT
Еlektroprivreda RS-a u 2023. godini zaradila 144.857.000 KM, Elektroprivreda BiH bila u minusu 140.000.000 KM
Najbolja godina u istoriji Еlektroprivrede Republike Srpske, bila je prošla 2023. Niz pozitivnih okolnosti uticalo je na rekord, hidrologija je bila odlična, a termoelektrane stabilne. Dobit je istorijska.
– Dobit Еlektroprivrede Republike Srpske za 2023. godinu iznosi 144.857.000 KM, to je rekordna dobit. Prošle godine se navršilo 30 godina od poslovanja ЕRS-a i tada smo ostvarili rekordnu dobit – kaže Luka Petrović, generalni direktor ЕRS-a.
– Proizvedeno je tačno 5.688,85 gigavat časova električne energije, dok je plan bio 5.607 gigavat časova električne energije – kaže Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove. ЕRS-ovu dobit osjete mnogi. Na prvom mjestu su građani, kaže Uprava i obećava istu cijenu struje. Na današnjoj konferenciji iznijeli su i podatak o subvenciji struje za građane. – ЕRS odnosno matično preduzeće je subvencionisalo potrošače na javnom snabdijevanju sa 43,3 miliona maraka – rekao je Zoran Vuković, izvršni direktor za javno snabdijevanje u ЕRS-u. Na redovnoj godišnjoj konferenciji ЕRS-a najviše se govorilo o investicijama i obnovljivim izvorima energije. Čelnici kažu da je u toku oko 15 investicija samo u obnovljive izvore energije. – Nepune tri milijarde maraka se planira investirati u obnovljive izvore električne energije – poručio je Jovica Vlatković, izvršni direktor za investicije i razvoj u ЕRS-u. Trenutno najveća investicija koja se realizuje jeste HЕ Dabar. Radovi na ovom značajnom energetskom projektu u punom su jeku. Izvođač radova je kompanija iz Kine, a nam ovom prostoru je trenutno više stotina radnika.
Elektroprivreda BiH prošlu godinu završila je s gubitkom od 140 miliona KM.
Potvrđeno je iz ove kompanije, uz najavu da će, s ciljem postizanja energetske stabilnosti, biti pokrenut postupak izmjene cijene električne energije i za domaćinstva.
Pogrešne procjene
Pogrešne procjene da će gubitak na kraju 2023., nakon 67,9 miliona KM minusa u prvih devet mjeseci, iznositi više od 80 miliona KM, u EPBiH obrazlažu nizom okolnosti i troškovima proizvodnje, nabavke električne energije zbog smanjene proizvodnje iz termoelektrana, finansijskim troškovima i rashodima u vezi s nerealizovanim investicijama, otpisima iz ranijih godina, a što se nije moglo predvidjeti. – Revidiranjem plana poslovanja gubitak je veći od procijenjenog i iznosi 140 miliona KM. Prema planskim pokazateljima za trogodišnji Plan poslovanja 2024.-2026., EPBiH bi trebala pozitivno poslovati. Osnovna pretpostavka za pozitivno poslovanje i održavanje elektroenergetske stabilnosti jesu povećanje proizvodnje i isporuke uglja iz rudnika Koncerna EPBiH, smanjenje troškova koji ne utiču na sistem proizvodnje i održavanja te pokretanje tarifnog postupka za javno snabdijevanje – navode iz “Elektroprivrede BiH”.
|
|