|
Post by kulinban on Mar 4, 2023 14:58:47 GMT
4. 3. 2022www.oryxspioenkop.com/2022/02/attack-on-europe-documenting-equipment.html?m=1individualcaptured or destroyed vehicle Russia - 9473, of which: destroyed: 6034, damaged: 270, abandoned: 380, captured: 2789 Tanks 1790, of which destroyed: 1056, damaged: 86, abandoned: 99, captured: 549Njemačka želi kupiti tenkove od Švicarske, planira ih poslati u Ukrajinu
NJEMAČKA je od Švicarske zatražila da joj proda neke od svojih tenkova Leopard II, kako bi mogla izdvojiti veću vojnu pomoć Ukrajini, izvijestio je švicarski list Blick. Kako piše Blick, Njemačka traži da Švicarska proda neke od svojih tenkova proizvođaču Rheinmetallu, kako bi se popunile praznine u naoružanju članica Europske unije i NATO-a.
Njemačka, Poljska, Portugal, Finska i Švedska su među zemljama koje šalju Leoparde Ukrajini, no time su prorijedile svoje vojne arsenale. Njemački ministar obrane Boris Pistorius i ministar gospodarstva Robert Habeck su izvijestili švicarsku ministricu obrane Violu Amherd o svojoj namjeri u pismu od 23. veljače, navodi Blick. Oni traže da Bern pristane na tu prodaju, uz obećanje da švicarski tenkovi neće završiti u Ukrajini.
Njemački zahtjev se razmatra
Zakoni o neutralnosti i embargo na oružje Švicarskoj brane direktno slanje oružja Ukrajini, a pristanak na zahtjev Njemačke bi zahtijevao da švicarski parlament službeno proglasi da su tenkovi izvan upotrebe, objašnjava list.
Švicarsko ministarstvo obrane je reklo da se njemački zahtjev razmatra. "S vojnog stajališta, u načelu bi se, uzimajući u obzir potrebe Švicarske, bilo moguće odreći manjeg broja tenkova", rekao je glasnogovornik ministarstva.
Bern je u ranijim slučajevima odbacio zahtjeve Njemačke, Španjolske i Danske da se prethodno kupljeno švicarsko streljivo izveze u Ukrajinu. Pitanje izvoza švicarskog oružja u ratne zone u Švicarskoj izaziva sve veće podjele jer sve veća javna i politička potpora Ukrajini stvara velik pritisak na Bern.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 4, 2023 18:59:26 GMT
Njemački Rheinmetall pregovara o gradnji fabrike tenkova u Ukrajini
Njemačka grupa za naoružanje Rheinmetall vodi "obećavajuće" pregovore s Kijevom o izgradnji fabrike tenkova u Ukrajini, koja je zemlji potrebna da odbije rusku invaziju, izjavio je predsjednik te grupe Armin Papperger.
"U Ukrajini može biti izgrađena fabrika Rheinmetalla za oko 200 miliona eura" s ciljem proizvodnje do 400 borbenih tenkova tipa Panter godišnje, rekao je Papperger i dodao da očekuje konačnu odluku o tome u naredna dva mjeseca.
Proizvodna jedinica bi mogla "bez poteškoća" biti zaštićena od ruskih napada preko sistema protivzračne odbrane, rekao je on.
Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev već je zaprijetio da će "proslaviti" eventualno otvaranje fabrike "salvom ruskih raketa Kalibr i drugim pirotehničkim sredstvima".
Prema riječima šefa Rheinmetalla, Ukrajini je potrebno 600 do 800 tenkova za pobjedu nad ruskim snagama, i otuda i potreba za brzom proizvodnjom novih tenkova.
"Čak i kada bi Njemačka stavila 300 tenkova Leopard 2 na raspolaganje (Ukrajini), to bi bilo očigledno nedovoljno", ocijenio je Papperger.
Njemački kancelar Olaf Scholz je nakon dugog oklijevanja krajem januara dao zeleno svjetlo za slanje tenkova Leopard u Ukrajinu.
federalna.ba/Beta-AFP
|
|
|
Post by kulinban on Mar 5, 2023 16:31:49 GMT
Sprema li se invazija na Rusiju? Objavljeni zastrašujući snimci iz Poljsken1info.ba/svijet/sprema-li-se-invazija-na-rusiju-objavljeni-zastrasujuci-snimci-iz-poljske/Stotine teških tenkova, lakih oklopnih i drugih vojnih vozila svih vrsta zatrpali su kej u luci u poljskom gradu Gdinja koji se nalazi na Baltičkom moru. Vozila su prebačena u ovu zemlju u okviru misije “Atlantic Resolve”, kako bi se ojačao istočni bok NATO-a zbog invazije ruskih snaga na Ukrajinu. Dio sredstava, prema pisanju lokalnih medija, poslat će se u Ukrajinu.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 5, 2023 19:04:33 GMT
Kako su Rusi izgubili najveću tenkovsku bitku dosadPRIJE polaska u bitku u svom ratnom stroju poprskanom blatom, tenku T-64, tročlana ukrajinska posada izvodi svoj ritual. Zapovjednik Dmitro Hrebenok izgovara molitvu. Zatim posada hoda oko tenka, tapšući njegov zdepasti zeleni oklop. "Molimo ga da nas ne iznevjeri u borbi'", rekao je za New York Times narednik i mehaničar Artjom Knignicki: "Uvedi nas i izvedi nas iz borbe." Njihovo poštovanje prema tenku je razumljivo. Možda nijedno oružje ne simbolizira nasilje rata više od borbenog tenka. Tenkovi su obilježili sukob u Ukrajini posljednjih mjeseci - vojno i diplomatski - dok su se obje strane pripremale za ofenzive. Rusija je izvukla rezerve tenkova iz skladišta iz doba Hladnog rata, a Ukrajina je potaknula zapadne vlade da isporuče američke tenkove Abrams i njemačke Leopard 2. Sofisticirani zapadni tenkovi očekuju se na bojnom polju u sljedećih nekoliko mjeseci. Novi ruski oklop pojavio se ranije - i u svom prvom širem angažmanu bio je desetkovan. Najveća tenkovska bitka dosad Trotjedna bitka na ravnici u blizini rudarskog grada Vuhledara, u južnoj Ukrajini, prometnula se u ono što ukrajinski dužnosnici nazivaju najvećom tenkovskom bitkom dosad u ratu i teškim neuspjehom za Ruse.
Obje su strane poslale tenkove u okršaj, tutnjeći preko zemljanih cesta i manevrirajući oko drvoreda, pri čemu su se Rusi probijali naprijed u kolonama, a Ukrajinci manevrirali u obrani, pucajući iz daljine ili iz skrovišta dok su im ruske kolone dolazile ususret.
Kad je sve bilo gotovo, ne samo da Rusija nije uspjela zauzeti Vuhledar nego je također napravila istu pogrešku koja je Moskvu koštala stotine tenkova ranije u ratu - poslala je svoje kolone u zasjedu.
Rusija izgubila 130 tenkova?
Nakon što su raznesena minama, pogođena artiljerijom ili uništena protutenkovskim projektilima, pougljenjene olupine ruskih oklopnih vozila sada stoje na poljima oko Vuhledara, kako pokazuju snimke ukrajinskog vojnog drona. Ukrajinska vojska je objavila da je Rusija izgubila najmanje 130 tenkova i oklopnih transportera u ovoj bitci. Tu brojku nije bilo moguće neovisno provjeriti. Ukrajina ne otkriva vlastite gubitke.
"Proučavali smo ceste koje su koristili, zatim se sakrili i čekali kako bismo napali iz zasjede", rekao je narednik Knignicki.
Nedostatak umijeća također je mučio Ruse. Mnoge od njihovih najelitnijih jedinica ostale su u rasulu od ranijih borbi. Njihova su mjesta bila ispunjena tek regrutiranim vojnicima koji nisu bili obučeni za ukrajinsku taktiku postavljanja zasjeda. Kao jedan od pokazatelja da Rusiji nedostaje iskusnih zapovjednika tenkova, ukrajinski vojnici ističu da su zarobili medicinara koji je bio premješten da upravlja tenkom.
Razmjere ruskog poraza naglasili su ruski vojni blogeri, koji su se pojavili kao utjecajni proratni glas u zemlji. Često kritični prema vojsci, objavljivali su ljutite priče o višestrukim neuspjesima tenkovskih napada, okrivljujući generale za pogrešnu taktiku s čuvenim ruskim oružjem.
Zasjede - prepoznatljiva taktika Ukrajine
U detaljnom intervjuu prošlog tjedna u napuštenoj kući blizu fronte poručnik Vladislav Bajak, zamjenik zapovjednika 1. mehaniziranogu bataljona 72. brigade, opisao je kako su ukrajinski vojnici mogli nanijeti tako teške gubitke.
Djelujući iz bunkera u Vuhledaru, poručnik Bajak je na videosnimci iz drona uočio prvu kolonu od oko 15 tenkova i oklopnih transportera kako se približava. "Bili smo spremni. Znali smo da će se ovakvo nešto dogoditi", rekao je Bajak. Pripremili su zonu djelovanja dalje duž zemljane ceste kojom su tenkovi tutnjali. Zapovjednik je trebao samo preko radija reći: "U boj!"
Protutenkovske ekipe skrivale su se u drvoredima duž polja, naoružane američkim infracrveno navođenim Javelinima i ukrajinskim laserski navođenim projektilima Stugna-P. Dalje su bile spremne topničke baterije. Zemljani put nije miniran, ali su sva okolna polja bila puna mina kako bi se namamilo Ruse da napreduju, a potom spriječilo tenkove da se okrenu nakon što otkriju zamku.
"Kolona tenkova postaje najranjivija nakon što počne pucnjava i vozači u panici pokušavaju okrenuti vozila. Tada zalaze u minska polja uz cestu", ističe poručnik Bajak. Raznesena vozila tada djeluju kao prepreka, usporavajući ili zaustavljajući kolonu. U tom trenutku ukrajinsko topništvo otvara vatru, diže u zrak još oklopa i ubija vojnike koji su iskočili iz onesposobljenih vozila. Slijedi scena kaosa i eksplozija, rekao je ukrajinski poručnik.
Tijekom otprilike tri tjedna tenkovske bitke ruski tenkovski napadi neprestano su propadali. U jednom su slučaju ukrajinski zapovjednici upotrijebili vođene rakete HIMARS, koje se obično koriste na stacionarnim ciljevima poput skladišta streljiva ili vojarni, ali su se također pokazale učinkovitima protiv stacionarne kolone tenkova.
Ukrajinci su gađali i američkim haubicama M777 i francuskim haubicama Caesar, kao i drugim zapadnjačkim oružjem poput Javelina.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 6, 2023 7:26:14 GMT
Britanci: Rusi na bojište šalju tenk T-62 iz pedesetih godina
BRITANSKO ministarstvo obrane u jutrošnjem priopćenju o stanju na bojištu piše kako Rusi na bojište šalju tenkove iz pedesetih godina 20. stoljeća.
"Ruska vojska odgovorila je na teške gubitke oklopnih vozila raspoređivanjem 60 godina starih glavnih borbenih tenkova T-62", pišu Britanci.
Štoviše, nastavljaju Britanci, postoji realna mogućnost da će i 1. gardijska tenkovska armija, navodno ruska udarna tenkovska sila, dobiti ove tenkove kako bi prikrili gubitke. Naime, za 1. gardijsku tenkovsku armiju se govorilo da bi trebala biti pojačana tenkovima nove generacije iz 2021. godine T-14 Armata.
"Posljednjih dana identificirani su i ruski oklopni transporteri BTR-50, koji su prvi put isporučeni 1954. godine, a prvi put sad raspoređeni u Ukrajini", pišu Britanci. Od ljeta 2022. otprilike 800 T-62 uzeto je iz skladišta, a neki su dobili nadograđene nišanske sustave koji će vrlo vjerojatno poboljšati njihovu učinkovitost noću, dodaju Britanci. No, jasno, ovi tenkovi su iznimno ranjivi i zastarjeli te iznimno nesigurni jer njihov oklop nije prilagođen modernom naoružanju.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 6, 2023 9:29:04 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 7, 2023 6:57:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 7, 2023 6:58:43 GMT
7.03.2023 individual captured or destroyed vehicle Russia - 9547, of which: destroyed: 6095, damaged: 271, abandoned: 386, captured: 2795 Tanks 1810, of which destroyed: 1070, damaged: 86, abandoned: 104,
captured: 550
|
|
|
Post by kulinban on Mar 7, 2023 16:17:25 GMT
Poljska: Ovoga tjedna šaljemo Kijevu još 10 tenkova, spremni smo proizvoditi dijelove
POLJSKA će ovoga tjedna u Ukrajinu poslati deset dodatnih tenkova Leopard 2 njemačke proizvodnje, objavio je danas poljski ministar obrane. "Četiri tenka su već u Ukrajini, a dodatnih 10 ide u Ukrajinu ovoga tjedna", kazao je Mariusz Blaszczak na novinskoj konferenciji. Poljska je ukupno obećala Ukrajini 14 tenkova Leopard 2. Blasczak će danas u Stockholmu s ostalim ministrima obrane Europske unije raspravljati o sigurnosti Europe i podršci Ukrajini.
"Dogovoreni su razgovori s njemačkim ministrom obrane Borisom Pistoriusom. Temeljno pitanje o kojem ćemo razgovarati je slaba dostupnost rezervnih dijelova za tenkove Leopard", istaknuo je Blasczak. Problem primarno može riješiti njemačka vojna industrija, a Poljska je također spremna proizvoditi dijelove, dodao je. "Spremni smo pokrenuti servisni centar u Poljskoj koji će vršiti popravak i servisiranje tenkova Leopard isporučenih Ukrajini", zaključio je poljski ministar.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 8, 2023 6:16:00 GMT
www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruska-vojna-industrija-vratila-se-u-1991-a-kina-im-nece-pomoci-samo-pogledajte-ove-brojke-15312851‘Ruska vojna industrija vratila se u 1991., a Kina im neće pomoći.
Samo pogledajte ove brojke...‘ PRVA LINIJA
Kako u ratnim okolnostima funkcionira ruska vojna industrija, raspravili smo s vojnim entuzijastom Matijom Blaće Piše: Ivan Zrinjski Objavljeno: 07. ožujak 2023. 05:55
Rat u Ukrajini ušao je u drugu godinu. Umjesto trodnevne "specijalne vojne operacije", kako je naziva Kremlj, ovaj se sukob pretvorio u najveći rat na području Europe još od Drugog svjetskog rata. Od njegovog početka mnogo toga se promijenilo - ruske snage su razorile veliki dio Ukrajine (ali je nisu pokorili), zapadne zemlje pomažu Ukrajini na razini na kojoj je malo tko mogao očekivati, a sama Rusija se našla pod nezapamćenim udarom sankcija zbog kojeg je gurnuta u izolaciju. Koliko su rat u Ukrajini i zapadne sankcije utjecale na rusko gospodarstvo, je li se ono doista smanjilo "samo" za 2,2 posto BDP-a i kako u novim okolnostima funkcionira ruska vojna industrija, raspravili smo u novoj epizodi podcasta Prva linija u kojoj je naš gost bio vojni entuzijast Matija Blaće. - Kad su pitanju brojke o padu BDP-a, tu prozivam ruski blef. Službeni podaci ruskog statističkog biroa govore o padu BDP- od 2,2 posto, a te su brojke prenijeli i Svjetska banka, MMF i druge institucije. No, jedini izvor za te brojke su ruske službene statistike, a u njihovom statističkom birou su u zadnjih godinu dana promijenjena tri šefa. Nagađa se da je stvarna situacija znatno lošija, kaže Blaće na početku. Dodaje i kako se u ovoj godini očekuje i pad ruskih prihoda od prodaje energenata, o čemu državni budžet Ruske Federacije uveliko ovisi. - Rusima padaju prihodi od prodaje plina, ali i nafte - naime, oni proizvode barel nafte po cijeni od 45 dolara plus 10 do 12 dolara za prijevoz, što znači da bi po sankcijskom cjenovnom limitu od 60 dolara koji su uvele zapadne države zaradila samo do pet dolara po barelu. To bi vrlo brzo moglo otići u negativno pa bi mogli i gubiti novac izvozom nafte. Dijelom to kompenziraju prodajom nafte u druge države, poput Indije. No, za očekivati je da će se ti prihodi od energenata strmoglaviti. S druge strane, ruska civilna industrija gotovo je uništena. Na primjer, ono što proizvode trenutno u automobilskoj industriji se praktički vratilo na razinu iz sovjetskog doba - a to se proteže na gotovo čitavu rusku ekonomiju, kaže Blaće i ističe da je ruska ekonomija toliko isključena iz svjetskih tokova da je teško dati pravu prognozu njenog stanja. Kriza, zlatno doba pa opet kriza
Upitan da objasni u kakvom je stanju ruska vojna industrija, Blaće tu stvari postavlja u širi kontekst. - Ruska vojna industrija proizlazi iz sovjetske industrije. Tijekom Hladnog rata Sovjetski savez uspijevao je parirati Americi u vojnom izvozu, čak je i malo nadmašiti. No, raspadom SSSR-a situacija se drastično mijenja i već 1991. to pada na jako niske grane, na manje od 20 posto prethodnog iznosa. Devedesetih je bilo godina kad su Rusi proizvodili svega nekoliko zrakoplova. Navodno su Suhojevi inženjeri sami financirali struju da se tvrtka ne ugasi. Oni su se provukli kroz iglene uši, ali mnoge druge tvrtke nisu. Ipak, 2000-ih dolazi do rasta i zlatnog razdoblja ruske vojne industrije, kad vrijednost izvoza oružja doseže i do više od 30 milijardi dolara godišnje. To lagano dolazi kraju 2010., a već 2014. izvoz je pao na 15-ak milijardi dolara. Nakon toga slijedi golema promjena te 2021. ruski izvoz oružja iznosi samo 3 milijarde dolara. To je golema promjena, usporediva onoj iz 1991. godine kad se raspada SSSR, kaže Blaće i objašnjava. - Jedan od razloga za to su sankcije uvedene Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine. Drugi razlog je gubitak veze s Ukrajinom, jer je Ukrajina bila nevjerojatno važan kotačić prvo u sovjetskom vojnom stroju, a potom i u ruskom. Ona je vukla i do 25 posto proračuna za istraživanje i razvoj SSSR-a, a tamo je bilo i 15 posto proizvodnih kapaciteta. Konačno, neke stvari koje su Ukrajinci proizvodili Rusi ne proizvode - na primjer nosače zrakoplova i velike krstarice. Ukratko, nakon 2014. Rusi više nisu imali pristupa brojnim komponentama o kojima je njihova vojna industrija ovisila. K tome, tko god je imao izbora nije kupovao oružje od Rusije nakon 2014. Sve to je imalo katastrofalne posljedice na ruske brojke proizvedenih oružja, objašnjava Blaće. Ne mogu pratiti želje Kremlja Također smatra kako će ruska industrija izuzetno teško pratiti ciljeve koje si je Kremlj postavio u Ukrajini.
- I prije rata Rusi su proizvodili 20 do 30 vojnih aviona godišnje od 2014. do 2021. Sada, sa sankcijama, ta brojka mora biti i niža. Litvanski obavještajci navode da Rusija proizvodi i do 1,7 milijuna granata godišnje. Spomenuli smo da su ispucali već 6 do 7 milijuna granata, možda i više, a njihove predratne zalihe bile su 17 milijuna, što znači da su već dobar dio potrošili. Procjena litvanskih obavještajaca je da Rusija u uvjetima ratne proizvodnje, što je pokrenuto u kolovozu prošle godine, može proizvesti 3,4 milijuna granata. Ukratko, ratna proizvodnja može udvostručiti ratnu proizvodnju (čak i tenkova, oklopnjaka...). Nakon toga će biti vrlo teško povećati proizvodnju - prvo, Rusiji nedostaje zapadnih komponenti za izradu oružja, ali nema ni pristupa zapadnim strojevima kojima su njihove tvornice opremljene. Oni nemaju izbora nego se vratiti na sovjetske uređaje i njihovu tehnologiju da bi održali razinu brojki, što će istovremeno izazvati pad kvalitete.
Upitan hoće li Rusija ikad ostati bez streljiva u ovom ratu, Blaće odrješito kaže:
- Neće nikad, to je nemoguće. Mogu pasti u kvaliteti i volumenu, ali neće nikad nestati. Tu govorimo o granatama i mecima, ne o naprednom oružju. Rusi paljbe koji su imali kod Sjeverodonjecka i Lisičanska prošle godine, kad se pričalo i do 80.000 ispucanih granata dnevno, vjerojatno više nikad neće moći postići. No, njihov kapacitet proizvodnje granata i dalje je već nego što Zapad može proizvesti u ovom trenutku, a kamoli dostaviti Ukrajini.
Sofisticiranija oružja
Blaće također navodi kako Rusi nemaju proizvodnju vlastite moderne tehnologije nužne za sofisticiranija oružja koja se koriste u modernom ratovanju.
- Rusi, na primjer, imaju vrlo rudimentarne kapacitete za proizvodnju nekih komponenti i nedostaje im čipova. To ne znači da će ruska proizvodnja sofisticiranog oružja nestati, ali će se vjerojatno vratiti na tehnologiju iz 90-ih godina. No, način na koji Rusija može tu "preživjeti" još neko vrijeme je preko šverca - što se navodno događa i gdje know how vuku od Irana koji je jako dobar u tome. Čipovi su dostupni na slobodnom tržištu i vrlo rijetko su specifično vojne namjene - oni su vrlo često opće namjere, ali se mogu lako prenamijeniti - zato ih je vrlo lako prokrijumčariti, kaže Blaće.
Na pitanje da li bi Kina mogla pomoći ruskoj vojnoj industriji, Blaće kaže da Kina može u potpunosti zamijeniti strane partnere:
- Oni daju veliki dio civilne industrije. Ali kad gledate kineski izvoz, samo 2 posto ide u Rusiju. S druge strane, 70 posto izvoza im je u zapadne zemlje, zato smatram da Pekingu nije u interesu da otvoreno stane uz Rusiju i krši sankcije. Još nismo vidjeli kinesko oružje ili kineski čip u ruskim rukama. Kini se naprosto ne isplati okrenuti leđa Zapadu jer bi time više izgubila nego bi dobila u partnerstvu s Rusijom, zaključuje Blaće.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 9:45:59 GMT
Prizor kao iz Drugog svjetskog rata: Ruski vojnici naoružani puškama iz 19. stoljeća
Čini se da su se neke stvari malo promijenile u Rusiji od sovjetskih vremena, sudeći prema opremi koju nose mnogi njeni vojnici. Ali situacija se posljednjih sedmica dodatno pogoršala, te se sada sve češće viđa oprema stara više od 70 godina. Na snimku, panciri i uniforme u flora kamuflaži donekle prikrivaju drugu, mnogo stariju opremu a to su čelični šljemovi SSh-60 iz sovjetskih vremena. No kako je razlika gotovo neprimjetna moguće je i da se radi o modelu SSh-40 iz Drugog svjetskog rata. Tokom Drugog svjetskog rata SSSR je bio poznat po tome što je svoje trupe koristio samo kao topovsko meso, šaljući ih na front čak i bez oružja. Nošenje čeličnih šljemova starih više od pola stoljeća u doba kaciga od kevlara manje je upadljivo u tom videu. Najupečatljiviji detalj je oružje. A to je da ovi regrut nosi staru pušku Mosin-Nagant model 1891. Ova puška sa konca 19. stoljeća korištena je u svim sukobima u kojima je učestvovala Rusija počevši od Rusko-japanskog rata 1904. godine. No već 1945. godine smatrana je zastarjelom te je SSSR počeo sa korištenjem modela SKS a koji je u konačnici zamijenjen sa AK-47.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 9:53:39 GMT
8.3.2023 individual captured or destroyed vehicle Russia - 9567, of which: destroyed: 6114, damaged: 273, abandoned: 381, captured: 2799 Tanks 1820, of which destroyed: 1079, damaged: 87, abandoned: 103,
captured: 550
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 18:20:47 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 18:21:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 9, 2023 21:19:38 GMT
Rusi su noćas napali Ukrajinu Kindžalima. Kakvi su to projektili?NOĆAS je ruska vojska ponovno izvela masovni napad na ukrajinske civilne ciljeve. Po sadašnjim informacijama, napad je izvršen 81 projektilom. Ukrajinska proturaketna obrana ovog je puta uspjela oboriti samo 34 projektila. Razlog je što su ovog puta Rusi napali vrlo modernim i vrlo brzim projektilima s kojima se ukrajinski PZO vrlo teško nosi. Uz to, dobro branjene ciljeve (kao što je Kijev) napadali su raketnim sustavima koje je vrlo teško oboriti, a slabije branjene ciljeve "običnim" krstarećim projektilima. Kako bi se ukrajinski PZO sustavi zbunili, Rusi su uporabili radarske ometače i lažne ciljeve. Uz krstareće projektile Kh-101/Kh-555 (Rusi su lansirali 28 projektila), krstareće projektile Kalibr, koji se lansiraju s brodova (20), Rusi su u napadima iskoristili i rakete inače PZO sustava S-300 te krstareće projektile Kh-22 (vjerojatnije Kh-32) i hipersonične projektile H-47M2 Kindžal. U projektile ugradili satelitski sustav PZO raketni sustav S-300 (NATO oznake SA-10 Grumble) razvijen je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća u SSSR-u. Masovno se proizvodio za potrebe sovjetske i ruske vojske, ali i za izvoz, pa je tako jedna nekompletna baterija tokom Domovinskog rata dospjela i u Hrvatsku, ali nikad nije bila operativna. Ruska vojska je od sredine prošle godine započela koristiti projektile sustava S-300 za napade na ciljeve na zemlji. Da bi im omogućila barem osnovnu preciznost umjesto poluaktivnog radarskog sustava navođenja, ugrađen je satelitski sustav GLONASS, koji je sovjetski/ruski pandan američkom GPS-u. S obzirom na to da im je promjer tijela između 450 i 500 mm te da lete brzinama većim od 6800 km/h, sadašnji proturaketni sustavi ukrajinske vojske ne mogu ih zaustaviti. S druge strane, preciznost im je vrlo mala, a bojna glava mase tek 150 kg te je projektirana za uništavanje ciljeva u zraku, a ne za razaranje ciljeva na zemlji. Zbog toga im je učinak kao projektila zemlja-zemlja vrlo ograničen, ponajviše psihološki. S bombardera u ovom su napadu Rusi lansirali i šest krstarećih projektila koje su Ukrajinci označili kao X-22/Kh-22, iako se vrlo vjerojatno radi o poboljšanoj izvedenici X-32/Kh-32. Kh-22 je izvorno razvijen kao protubrodski projektil, pa je izvedenica Kh-32 zadržala ista obilježja, uključujući i aktivni radarski sustav samonavođenja. Radarski sustav je od vrlo male koristi pri napadu na ciljeve na zemlji pa se projektili navode inercijalnim sustavom. Ako se lansiraju na manju udaljenost (600 km), brzina im može biti veća od 5600 km/h, pa proturaketni sustavi imaju vrlo malo vremena da ih otkriju i pokušaju oboriti, naročito ako lete na malim visinama. Bojna glava ima masu jedne tone te može izazvati ogromnu štetu. Najubojitije oružje u noćašnjem napadu je Kindžal Najubojitije oružje koje su Rusi noćas upotrijebili u Ukrajini je hipersonični projektil H-47M2 Kindžal. Razvoj mu je službeno dovršen 2017. godine te je tako postao prvi hipersonični projektil u operativnoj uporabi, iako striktno tehnički gledano on nije pravi hipersonični projektil, već je riječ o balističkom projektilu 9K720 Iskander prilagođenom za lansiranje iz zraka.
Namijenjen je razaranju ciljeva na zemlji pa ima bojnu glavu mase 500 kilograma prilagođenu izazivanju što većeg razaranja. Ruski izvori tvrde da Kindžal postiže brzine između 10 i 12 Macha, tj. 15 tisuća kilometara na sat, što znači da svake sekunde preleti 4.2 kilometra. Ako su projektili lansirani kao u ranijim slučajevima s MiG-ova 31K iz bjeloruskog zračnog prostora (najveći domet je 2000 km), do ciljeva u Ukrajini trebalo im je tek nekoliko minuta. Rusi su i prije (naročito u prvim tjednima rata) koristili Kindžale, ali pojedinačno. No ovog su ih puta lansirali čak šest.
Ukrajinska proturaketna obrana trenutno nema mogućnost obrane od Kindžala i S-300, a za obaranje Kh-22/32 treba joj, uz umijeće, i podosta sreće. Tek će praksa pokazati hoće li se američki sustav MIM-104 Patriot i francusko-talijanski SAMP/T Aster 30 moći bolje nositi s njima.
|
|