Gubitci ruske vojske/naoružanje koje se koristi u Ukrajini

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

One su Vještice iz Buče, ruše ruske dronove. "Nema više muškaraca, svi su na frontu"

KAD MRAK padne nad Bučom, izlaze vještice jer tada se ruski dronovi počnu okupljati. Vještice iz Buče, kako same sebe nazivaju, dobrovoljna su postrojba protuzračne obrane koju čine gotovo isključivo žene, a sada pomažu u zaštiti ukrajinskog neba jer sve više muškaraca odlazi na bojišnicu.
Noćne smjene omogućuju ženama da kombiniraju obranu svoje domovine s dnevnim zanimanjima učiteljica, liječnica, pa čak i pedikerki. Mnoge kažu da je to način prevladavanja nemoći koju su osjećale kada su ruske snage na početku invazije okupirale Buču, piše BBC.

Stravične priče tih tjedana - ubojstva, mučenja i otmice - počele su se pojavljivati tek nakon što su ukrajinske snage oslobodile to područje krajem ožujka 2022.
"Imam 51 godinu, teška sam 100 kg, ne mogu trčati. Mislila sam da će me poslati kući, ali primili su me!" prisjeća se Valentina, veterinarka koja se prošlog ljeta prijavila u jedinicu lovkinja na bespilotne letjelice i sada nosi ratni nadimak Valkyrie.
"Mi žene to možemo"
Na prijavu u ukrajinsku vojsku motivirale su je prijateljice koje su raspoređene na front, među kojima je bilo i poginulih: "Mogu obaviti ovaj zadatak. Oprema je teška, ali mi žene to možemo."
Valentina je to pokazala nekoliko sati kasnije kada se u cijeloj regiji aktivirala zračna uzbuna. Njezina je jedinica istrčala iz svoje baze u šumi te kamionetom kroz mrak jurila prema sredini polja. Četveročlana ekipa je iskočila i počela postavljati svoje oružje.
Mitraljezi su iz nekih davnih vremena: dva Maxima proizvedena 1939. godine, kutije za streljivo s crvenim zvijezdama iz sovjetskih dana. Serhij je jedini muškarac u jedinici; mora ručno ulijevati flaširanu vodu kao rashladno sredstvo. Najbolja dostupna oprema šalje se na bojišnicu. Ali zastarjelo oružje se besprijekorno održava i Vještice kažu da su od ljeta oborile tri drona.
"Moja je uloga slušati ih. Treba imati dobre živce. Moram ostati usredotočena, osluškivati i najmanji zvuk", objašnjava Valentina.

"Strašno je, ali i porod je bio strašan pa sam rodila tri puta"

Njezina prijateljica Inna također je u ranim 50-im godinama i upravo je na jednom od svojih prvih zadataka: "Da, ovo je strašno. Ali isto je bilo i s porodom, a ipak sam to učinila tri puta."

Ova profesorica matematike povremeno se mora žuriti iz šume kako bi stigla na nastavu: "Odjeću držim u autu. I cipele s visokom petom. Kad nastava završi, vraćam se u auto, presvučem se na brzinu i krećem u akciju. Muškarci su otišli, ali mi smo tu. Što Ukrajinke ne mogu? Mi možemo sve."
Negdje na horizontu vidi se svjetlost druge grupe, koja pretražuje nebo u potrazi za opasnošću iznad vlastite patrolne zone.

Rusija šalje dronove svake noći

Nema javnih podataka o ukupnom broju dobrovoljačkih jedinica, niti o tome koliko je žena uključeno. Ali budući da Rusija gotovo svake noći šalje dronove pune eksploziva, one pomažu u stvaranju dodatnog štita oko većih naseljenih mjesta i gradova.
S položaja u polju, Julija na svom tabletu prati dva drona. Lete iznad susjedne regije, tako da nema neposredne opasnosti za Buču, ali mitraljezi će ostati na mjestu dok ne završi uzbuna.
Zapovjednik ove jedinice je korpulentni pukovnik Andrij Verlati, koji se upravo vratio iz Pokrovska, gdje se vode žestoke borbe. Pod njegovim je zapovjedništvom bilo oko 200 ljudi u mobilnim jedinicama protuzračne obrane u regiji Buča, koji patroliraju tijekom noćnog policijskog sata, mnogi od njih nesposobni za punu vojnu službu.

Muškarci su na frontu

Zatim je Ukrajina revidirala svoj zakon o mobilizaciji, hitno joj je trebalo više vojnika i mnogi iz pukovnikove postrojbe iznenada su postali podobni za služenje na bojišnici. "Oko 90% mojih ljudi je završilo u vojsci, a još 10% se sakrilo, razbježali se kao štakori. Jedva da je itko ostao, samo ljudi bez nogu ili pola lubanje", otvoreno kaže Verlati.
Imao je izbor: popuniti postrojbu muškarcima ispod dobi za mobilizaciju ili regrutirati žene. "Prvo smo u šali odlučili okrenuti se ženama. Nije bilo puno povjerenja u njih unutar oružanih snaga. Ali to se promijenilo", kaže Verlati.
Vještice provode vikende na vojnoj obuci. Na dan posjeta BBC-jevih reportera uvježbavale su napad na zgradu. Neke uspijevaju izgledati uvjerljivije od drugih, ali predanost i fokus žena su očigledni jer su njihovi razlozi za to duboki i osobni.
"Sjećam se mrtvih tijela"
"Sjećam se okupacije. Sjećam se užasa. Sjećam se vriska vlastitog djeteta. Sjećam se mrtvih tijela dok smo bježali", govori Valentina kroz lagane uzdahe.
Njezina je obitelj pobjegla iz Buče prolazeći pokraj spaljenih tenkova, mrtvih vojnika i civila. Na jednoj ruskoj kontrolnoj točki vojnik je tražio da spuste prozor na autu, a zatim je uperio pištolj u glavu njezina sina.

Ispunjena je tihim bijesom.

To je i razlog zašto Valentina odbija prestati vjerovati u pobjedu Ukrajine unatoč mračnom raspoloženju nad većim dijelom njezine zemlje nakon gotovo 1000 dana rata: "Život se promijenio, svi naši planovi su srušeni. Ali ja sam ovdje da pomognem ubrzati kraj ovog rata. Kao što naše cure ovdje kažu, neće završiti bez nas."

Hodajući po razbijenom staklu i ruševinama u vojnim čizmama, s puškom u ruci, 52-godišnja Anja još je jedna vještica volonterka: "Pod okupacijom sam osjetila potpunu besmislenost svog postojanja. Nisam mogla pomoći drugima, niti sam se mogla obraniti. Htjela sam naučiti koristiti oružje kako bih mogla biti od neke koristi."
"Nikad neću oprostiti Rusima"

Kasnije te večeri u njihovoj bazi u šumi jedna žena se još više otvara i dijeli jezivu priču. Kada je Buča zauzeta, ruske su snage išle od kuće do kuće. Silovali su i ubijali. Onda se jednog dana pronio glas da okupatori dolaze pobiti djecu.

"Tog dana sam odlučila da nikad neću oprostiti Rusima", povjerava se ova žena.

BBC izostavlja detalje njene priče i pozadinu njene ekstremne odluke, no vojnici ipak nikada nisu došli i ona nije morala djelovati u skladu s odlukom. Ali ovu ženu od tada progoni taj trenutak i osjećaj krivnje. Prvi put je osjetila olakšanje kada je počela učiti kako braniti sebe, svoju obitelj i svoju zemlju. "Dolazak ovamo mi je stvarno pomogao. Zato što više nikada neću sjediti kao žrtva i biti uplašena."

[kulinban]

Australija planirala penzionisati desetke tenkova pa ih ipak odlučila poslati Kijevu

AUSTRALIJA će okviru paketa vojne potpore vrijednog 245 milijuna američkih dolara Ukrajincima poslati desetke tenkova Abrams koji su uskoro trebali umirovljeni.
Više od godinu dana nakon što je Kijev prvi put izrazio interes za zastarjelu flotu tenkova Abrams M1A1, australska vlada potvrdila je kako će pokloniti Ukrajincima 49 tenkova američke proizvodnje. Ministar Pat Conroy, koji ovaj tjedan sudjeluje na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a u Bruxellesu, tamo će izravno izvijestiti svog ukrajinskog kolegu o najnovijem paketu potpore.
Inače, Australija je prije nekoliko mjeseci odbila Kijevu poslati helikoptere Taipan koje više ne koristi, piše australski ABC. "Stojimo rame uz rame s Ukrajinom u njihovoj borbi protiv ruske ilegalne invazije", rekao je sada Conroy iz Londona, gdje se sastaje s članovima britanske vlade uoči putovanja u Bruxelles.

Bilo potrebno dobiti odobrenje Amerikanaca

"Ovi tenkovi pružit će više vatrene moći i mobilnosti ukrajinskim oružanim snagama te nadopuniti potporu koju naši partneri pružaju ukrajinskim brigadama. Australija je nepokolebljiva u podršci Ukrajini. Dok se suočavamo s izazovnim geostrateškim okruženjem, važno je da nastavimo raditi zajedno s našim partnerima širom svijeta kako bismo odvratili agresiju i zaštitili globalni poredak temeljen na pravilima", dodao je.
Proteklih tjedana Australija je dobila prvi od 75 tenkova M1A2, koji će s vremenom zamijeniti vojnu flotu od 59 starijih tenkova M1A1 koja nikada nisu korištena u borbi.

Za prijenos zastarjelih Abramsa u "treću zemlju" od strane Australije bilo je potrebno dopuštenje Sjedinjenih Država u skladu s propisima o međunarodnoj trgovini oružjem, unatoč tome što je Washington prošle godine poslao 31 vlastiti tenk M1A1 u Ukrajinu.
Budući da su australski Abramsi M1A1 pri kraju svog vijeka trajanja, dio će ih morati proći popravak prije nego što budu isporučeni u Ukrajinu. Ukrajinski veleposlanik u Australiji Vasil Mirošničenko pozdravio je donaciju opisujući taj potez kao "značajan doprinos" koji će spasiti živote u njegovoj zemlji.
"Ovi tenkovi će biti bitan dio naše kopnene obrane, a mi već koristimo neke od tih tenkova, koje su nam u prošlosti dali Amerikanci, tako da već imamo timove ljudi koji ih znaju koristiti", naglasio je. 

Australija će Ukrajini donirati 49 tenkova Abrams

AUSTRALIJA će donirati Ukrajini 49 starih američkih borbenih tenkova M1A1 Abrams, objavila je danas prije sastanka NATO-a u Bruxellesu.
"Stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske ilegalne invazije," poručio je australski ministar obrane Pat Conroy.
Opremljeni topom od 120 mm, ovi tenkovi od 60 tona izgrađeni su između 1985. i 1993. i bili su renovirani prije nego što ih je sredinom 2000-ih kupila Canberra.
Za prijenos zastarjelih Abramsa u "treću zemlju" od strane Australije bilo je potrebno dopuštenje Sjedinjenih Država u skladu s propisima o međunarodnoj trgovini oružjem (ITAR).
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je ovu inicijativu na mreži X i izrazio "zahvalnost" Australiji.

Donirali 1.3 milijarde australskih dolara vojne pomoći

Ukrajina je primila prvu seriju rabljenih tenkova M1A1 Abrams u rujnu 2023., koje su isporučile Sjedinjene Države. Dio australske flote namijenjen je i za skladištenje rezervnih dijelova, navedeno je.
Početkom godine Canberra je objavila da neće odgovoriti na zahtjev iz Kijeva za isporuku starih helikoptera MRH90 Taipan, tvrdeći da oni više nisu sposobni za let.
Najnoviji australski paket vrijedan je 245 milijuna australskih dolara. Time je ukupna australska vojna pomoć Ukrajini od ruske invazije 2022. godine porasla na 1.3 milijarde australskih dolara, a ukupna australska potpora na 1.5 milijardi australskih dolara.

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

Rat dronova na nebu iznad Ukrajine prerastao je u utrku u naoružanju

Nad Ukrajinom ne prelijeće mnogo letjelica s pilotima, ali to ne znači da rat u zraku ne bjesni i da posljedice na tlu nisu ogromne, naglašava u analizi David Hambling, Forbesov stručnjak za naoružanje i tehnologiju

Ukrajinski presretači redovito osljepljuju ruske izvidničke kapacitete i sprječavaju izvođenje napada dugog dometa. Rusija pronalazi načine da uzvrati udarac, ali presretači postaju sve moćniji u ovoj tehnološkoj utrci u naoružanju. Ovo nadmetanje od ključne je važnosti ne samo za ovaj rat, već i za sukobe budućnosti.

Ukrajinska protuzračna obrana, od projektila Patriot do novih aviona F-16, sprječava Rusiju da prelijeće zemlju, ali zato Rusi koriste precizne klizne bombe dugog dometa. Ponekad ispale do stotinu tih bombi dnevno, a najveća od njih teži preko tri tone.

Istovremeno, Rusija koristi svoju ogromnu prednost u teškoj artiljeriji i udara ukrajinske položaje, izvodeći napade daleko iza linija fronte svojim bespilotnim letjelicama Lancet. Te malene dronove vrlo je teško srušiti. Oni lete na velikim visinama, praktički su nevidljivi i slabije se vide na radarima od aviona. Uz to, previše ih je da bi ih Ukrajinci mogli srušiti sve svojim ograničenim zalihama protuzrakoplovnih projektila. Ipak, ponekad je taktički nužno srušiti dron Orlan-10, koji košta 100 tisuća dolara, projektilom Stinger, čija je cijena gotovo pola milijuna dolara.

Presretači koji lete vrlo visoko

Ipak, posljednjih je mjeseci Ukrajina prilagodila svoje FPV dronove – koje uglavnom koriste za uništavanje tenkova, artiljerije i drugih meta na tlu – u presretače koji lete vrlo visoko od tla. Kvadkopteri (cijene 700 dolara) sada mogu pogoditi izviđačke dronove na visini od 3,5 kilometra, a sve češće pogađaju svoje mete.

Ova nova sposobnost mogla bi u potpunosti promijeniti situaciju na tlu. Na primjer, postoje dokazi da su Ukrajinci tijekom ofenzive u Kursku uspjeli zauzeti toliko teritorija tolikom brzinom upravo zato jer su najprije uništili ruske izviđačke dronove, zbog čega Rusi više nisu mogli pratiti niti napadati njihove snage.

Porast presretanja

U kolovozu je organizacija Wild Hornets objavila video u kojemu je prikazano više od stotinu presretanja dronovima. U nedavnoj objavi kažu kako su sada premašili brojku od 300 presretanja, a stopa uspjeha im je preko 50 posto.
Prošlog tjedna je skupljač sredstava za proizvodnju dronova, Serhij Sternenko, naglasio kako je 1129. odred za protuzračne projektile srušio 145 ruskih izvidničkih dronova “u kratkom periodu”, a The Times je razgovarao s ukrajinskom jedinicom marinaca koja je također presrela više od 50 dronova.
Presretanje je jednostavno jer su izvidnički dronovi praktički glineni golubovi. Nakon što ih primijeti na radaru, pilot FPV drona može podići svoju letjelicu i približiti im se odozgo ili iz pozadine. Pilot izvidničkog drona potpuno je koncentriran na tlo i uopće nije svjestan da je meta napada dok se u njegov dron ne zaleti ukrajinska letjelica.
Ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje Serhij Flash zamijetio je uspaničene rasprave na ruskim kanalima na Telegramu o tome kako se nositi s ovom prijetnjom. Tamo je predložen i niz tehničkih rješenja koja su i uvedena u posljednjih nekoliko tjedana.

Obrambene mjere

Većina dronova bijele je boje. To znači da ih je teško vidjeti s tla jer se stapaju sa svijetlim nebom ili oblacima, ali iznimno dobro ih se vidi odozgo. Maskiranje dronova bojama sada je postalo standardno.

Prve obrambene mjere koje su se pojavile u ruskim izvidničkim dronovima su malene kamere na stražnjem dijelu drona. One barem do neke mjere mogu upozoriti pilota da su meta napada i dati mu priliku da se makne.

Neki ruski dronovi sada također imaju i ometače, baš kako je Serhij Flash predvidio. Jedan primjer, kojeg je opisao analitičar Roy na X-u/Twitteru, skenira okolinu u potrazi za videosignalima. Velika je vjerojatnost da snažan videosignal dolazi od FPV presretača u blizini, a sustav nakon detekcije emitira signal za ometanje na istoj frekvenciji.
Sve instalacije ometača više djeluju kao improvizirana rješenja s terena, a ne nešto što je dodano u tvornici, što je još jedan dokaz koliko je u ratovanju dronovima važno reagirati brzo.
Flash spominje još neke ruske ideje za obranu, ali te ideje još nisu uvedene. Moguće je da su prekomplicirane ili nisu prošle testove. Darvinistička priroda ratovanja dronovima znači da će se svaka obrambena “mutacija” koja djeluje uspješno proširiti poput požara jer će dronovi koji ju nemaju biti uništeni.

Budućnost borbe dronova

Nije iznenađujući da Rusi sada usvajaju iste taktike. Ne znamo jesu li uspješno integrirali FPV operacije s protuzračnim radarima kao što je to učinila Ukrajina, ali postoje snimke ruskih FPV dronova koji ruše ukrajinske izvidnike.
Istovremeno, Wild Hornets prikuplja sredstva za FPV dronove sljedeće generacije koji su brži i još sposobniji, a istovremeno rade i na presretačima za napade na ruske dronove Shahed.
Samo je pitanje vremena kada ćemo početi viđati FPV borce koji ne samo da ruše neprijateljske letjelice, već se mogu boriti i s FPV dronovima na drugoj strani. Rat dronovima postat će nova grana ratovanja.
Ovakav scenarij ima barem tri moguća ishoda.
Prvi: Obrana ostvari prednost i izvidničke operacije se nastavljaju, ali s mnogo više gubitaka. Bojište je pod konstantnim nadzorom obje strane.
Drugi: Napad će trijumfirati i nijedna strana neće svoje izvidničke dronovi moći zadržati u zraku. Sveprisutne oči na nebu nestat će i operacije će se vratiti u doba prije dronova.
Treći (i najvjerojatniji): jedna strana će ostvariti superiornost na ovom polju nad drugom. Pobjednik će moći vidjeti i napadati neprijatelja, ostati nevidljiv i napadi iz velikih udaljenosti projektilima, kliznim bombama i dronovima dugog dometa neće mu moći nanijeti štetu. Možda je još gore to što će se gubitnici morati nositi i s teškim i konstantnim napadima na svoje kopnene snage, a neće moći uzvratiti napad.
Zračne snage uvijek su bile važne, a sada jedna druga vrsta snaga iz zraka može utjecati na ishode bitki na tlu.
Nova nebeska bojišnica možda izgleda kao bitka igračkama. Ali pobjednik će vrlo vjerojatno dobiti cijeli rat, a ulozi teško da mogu biti veći.

Autor originalnog članka: David Hambling, viši suradnik Forbesa
(Prevela: Nataša Belančić)

[kulinban]

[kulinban]