Gubitci ruske vojske/naoružanje koje se koristi u Ukrajini

[kulinban]

24-6-2024
www.oryxspioenkop.com/2022/02/attack-on-europe-documenting-equipment.html?m=1
individual captured or destroyed vehicle
Russia - 16619, of which: destroyed: 12008, damaged: 752, abandoned: 946, captured: 2913
Tanks 3173, of which destroyed: 2144, damaged: 159, abandoned: 352,
captured: 518



www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kaos-na-nicijoj-zemlji-sef-spijuna-tvrdi-da-kijev-moze-odsjeci-krim-od-svih-ukrajinskih-muka-nema-vece-od-ove-15475462

Subota 22. lipnja bila je obilježena novim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu Ukrajine – 13 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz Primorsko-Ahtarska i s Krima (svi srušeni), 10 krstarećih raketa Kh-101/555 sa strateških bombardera Tu-95MS (7 srušeno), 4 krstareće rakete 3M54 Kalibr s Crnog mora (sve srušene), te 2 balističke rakete „Iskander-K“ s Krima (jedna srušena). Eksplozije su odzvanjale u Harkivu, Vinici, kod Lviva (navodno skladišta kod željezničke stanice te „objekt kritične energetske infrastrukture“, trafostanica kod mjesta Strij), u Ivano-Frankivsku (Nacionalno tehničko sveučilište za naftu i plin) i Lucku (vojni aerodrom i dvije trafostanice).

Kasnije popodne je opet na meti 4 ruske vođene zrakoplovne bombe UMPB D-30SN bio Harkiv, gdje se osim proizvodnog poduzeća u četvrti Holodnogirski na zapadu mjesta, u ruševinama stambenih zgrada nedaleko autobusnog kolodvora bilježilo 56 ranjenih i 3 mrtvih. 

Zauzvrat se čulo i o ukrajinskim napadima bespilotnim letjelicama na ruske regije Belgorod, Brijansk (6 komada) i Smolensk (barem 2 komada) – dok se čulo i o napadima na područje ruske regije Kursk (barem 35 dronova i 8 raketa), gdje se sustav upozoravanja navodno nije oglasio zbog istodobnog računalnog napada. Ujedno se čulo i o snažnom granatiranju okupiranog Donjecka i okolice, kao i o navodnim napadima na grad Azov u Rostovskoj oblasti.
Nedjelja 23. lipnja započela je ruskim lansiranjem 3 rakete 3M54 Kalibr iz Azovskog mora (2 oborene u Kijevskoj regiji) – navodno na „poligon za obuku letačkog i tehničkog osoblja ukrajinskog ratnog zrakoplovstva“. Osim toga se spominjalo i štete u koksari u Krivom Rihu (možda posljedica naglog nestanka struje), te udare ruskim vođenim zrakoplovnim bombama po civilnoj infrastrukturi u Kostjantinivki kod Bahmuta i Torecku. Nasuprot toga, čulo se o ukrajinskom lansiranju bespilotnih letjelica na ruske regije Brijansk (barem 30 letjelica), Smolensk (2 letjelice), Lipeck (2 letjelice) i Tula (jedna letjelica), dok su raznim sredstvima napadani i ciljevi u ruskoj pograničnoj oblasti Belgorod.

[kulinban]

[kulinban]

EKSPLOZIJE U KIJEVU, RUSI POSLALI KRSTAREĆE I HIPERSONIČNE RAKETE! 

Simultani udar Kalibrima s mora i Kinžalima iz borbenih aviona

U ukrajinskoj prestonici Kijevu rano jutros su odjeknule eksplozije, prenose lokalni mediji.

Ukrajinska pravda navodi da su detonacije zabeležene i u Hmeljnickoj oblasti.

Navodi se da su ruske snage izvele simultani napad sa mora krstarećim raketama Kalibr, kao i hipersoničnim raketama Kinžal koje se lansiraju iz borbenih aviona MiG-31K.

Navodi se da je izveden i napad dronovima Šahid.

Tokom uzbune na vazdušnu opasnost u Hmeljnickoj oblasti eksplozije su se prvo čule u četiri sata jutros, a poslednji treći udar bio je nešto posle pet časova.

Ukrinform prenosi objavu Mikole Oleščuka, komandanta Ratnog vazduhoplovstva, koji je na Telegramu izneo podatke o ruskom napadu.

On je naveo da je ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) oborila pet raketa i 23 drona.

(Kurir.rs/Ukrainska pravda/Preveo i priredio: N. V./Foto: Ilustracija)

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

Zbog nove taktike Kremlja pogiba ogroman broj ruskih vojnika

Nakon 28 mjeseci iscrpljujućih borbi, ruska zaliha oklopnih vozila na kritično je niskim razinama, zbog čega se vojska sve više okreće posljednjoj u nizu loših ideja – trupe na fronti počeli su “opremati” jeftinim motociklima.
Sve više ruskih vojnika u bitke ide na ovim motorima, i sve više ih pogiba ili biva ranjeno.
Analitičar Andrew Perpetua potvrdio je uništavanje – uglavnom od strane ukrajinskih dronova – pet ruskih ratnih motocikala u veljači, jednog u ožujku, 13 u travnju, 56 u svibnju i devet u samo prvih tjedan dana lipnja. Oštećeno je još na desetke motocikala.

“Nevjerojatan je broj ruskih žrtava u ovakvim napadima,” napisao je analitičar.

Usprkos tim teškim gubicima, ruska vojska ne odustaje od ovog koncepta koji su razne vojske isprobavale i brzo napuštale još od Prvog svjetskog rata. Ruska 5. motorizirana brigada, koja se bori oko Krasnohorivke na istoku Ukrajine, osnovala je specijalni motoristički vod, kažu iz ukrajinskog Centra za obrambene strategije.
Ovaj vod je dodatak, naglašava ruski dopisnik Aleksandar Sladkov. “Ovo je dodatak motociklistima u odredima,” napisao je u službenom pismu kojeg je preveo estonski analitičar nadimka War Translated. Sladkov piše kako bi sve više brigada moglo početi osnivati i vlastite motorističke vodove koji bi trebali obavljati zadatke “dostave potrebnog tereta i evakuacije ranjenika.”
Ipak, vjerojatno je da će oni sudjelovati i u direktnim borbama. Ruski zapovjednici u nedostatku oklopnih vozila sve češće svoje trupe na Ukrajince šalju na motorima.


Tijekom jedne ruske operacije koja se nedavno odvila vjerojatno negdje na jugu Ukrajine, prvi val napadača na neprijatelja je krenuo u tenkovima i oklopnim borbenim vozilima. Kada se taj val raspao pod snagom ukrajinske artiljerije i dronova, Rusi su poslali drugi val vojnika, koji su u napad krenuli pješice ili na motociklima.

Rezultati su za Ruse bili katastrofalni. “U nekim trenucima je na njihove položaje pucano sa šest artiljerijskih lokacija odjednom,” prisjeća se ukrajinski pilot dronova kodnog imena Kriegsforscher.

Posljednjih su tjedana najmanje četiri ukrajinske brigade – 28., 30., 54. mehanizirana brigada i 79. zračno-jurišna brigada – napale ruske motociklističke trupe eksplozivnim FPV dronovima i dronovima-bombarderima koji izbacuju granate. Improvizirani oklop koje neke ruske jedinice zavaruju na svoje motocikle ne pomaže previše.

Ovog se proljeća govorkalo kako bi ova nova ruska taktika mogla zapravo pomoći Kremlju u ratu. Ideja je bila kako će individualni vojnici na motociklima biti brži i da će ih biti teže vidjeti iz zraka.

U praksi, ove trupe nevjerojatno su ranjive na artiljeriju i dronove, a pogibaju u velikim razmjerima. Ipak, zbog nedostatnog broja oklopnih vozila, Rusi nemaju mnogo izbora.

Jedinice koje nemaju sreće pa im nije dan pristup modernim borbenim vozilima BMP moraju se snalaziti s 50 godina starim oklopnim traktorima MT-LB, vozilima nalik na golf-kolica kineske izrade ili, sve češće, motociklima.

Jedina druga opcija je u bitku ići – pješice. To je još opasnije od opcije motocikla.

Autor originalnog članka: David Axe, Forbes
Link: Russian Dirt Bike Troops Are Dying By The Dozen As The Kremlin Doubles Down On Two-Wheeled Tactics
(Prevela: Nataša Belančić)

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

Ozbiljni problemi za Ruse u Vovčansku: Možda su izgubili čitavu jednu brigadu

Ruska ofenziva pokrenuta na Dan pobjede pretvara se u masakr za ruske trupe. Veliki broj ruskih trupa zapeo je u Vovčansku, gradu koji je udaljen nekoliko kilometara od granice
Sjevernom ofenzivom Rusi su planirali ući duboko u teritorij Ukrajine i dovesti tešku artiljeriju bliže Harkivu, gradu 40-ak kilometara od granice. Moguće je kako su ruski zapovjednici željeli okupirati i sam grad.

To se nije dogodilo. Par tjedana nakon početka ofenzive 9. svibnja – dan kada Rusija slavi pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu – 30.000 ruskih trupa zapelo je u gradu Vovčansku nekih par kilometara od granice.

Sada se čini kako su branitelji Vovčanska, među kojima se nalaze dijelovi nekoliko ukrajinskih mehaniziranih, pomorskih i zračnih brigada, porazili elitnu rusku 83. brigadu.

Prema uglednom ukrajinskom dopisniku koji piše pod pseudonimom Nikolaev Vanek, 83. ruska brigada povukla se iz Vovčanska nakon krvave trodjedne borbe.

“Čitava 83. brigada hitno se povukla iza linija kako bi povratila borbenu spremu,” napisao je Vanek. “Previše je žrtava, ne mogu se više boriti previše je 500-ica.”

U ruskom vojnom žargonu, “kôd 500” znak je za vojnika koji se odbija boriti.

Ako se ova vijest potvrdi kao točna, to će značiti bolan gubitak za ruske trupe na sjeveru, među kojima se nalazi oko sedam odreda i brigada. Ruski gubici u Vovčansku mogli bi postati još mnogo gori: preživjeli iz jednog čitavog bataljuna – to su stotine vojnika – odsječeni su u kemijskoj tvornici u središtu grada već dva tjedna.

Ti vojnici možda neće izdržati još dugo. Ukrajinske zračne snage iz zraka ih građaju preciznim kliznim bombama.

Ruska 83. brigada je – ili je barem bila – elitna sila. U Ukrajini se borila kao mehanizirana, u vozilima BMD i BTR. Prošle godine bili su na jugu, a ovog proljeća sudjelovali su u ruskoj opsadi Časiv Jara na istoku zemlje.

Kada je ofenziva na sjeveru zapela, ruski zapovjednici naredili su 83. brigadi da se uputi prema sjeveru i ponovno pokrene operaciju. Prvi vojnici brigade pojavili su se na fronti u Vovčansku prije 12. juna. Nekoliko dana kasnije, sjeverne snage u bitku su poslale “17 padobranaca iz 83. brigade,” prisjeća se ukrajinski pilot dronova kodnog imena Kriegsforscher.

Ukrajinska 82. zračno-jurišna brigada napala je ruske padobrance minobacačima. Kriegsforscher kaže kako je u napadu poginulo četvero, a ranjeno 10 Rusa.

Bio je to katastrofalan početak za rusku brigadu u Vovčansku. Nevjerojatno je da su nakon toga odlučili pojačati svoje napade. “Najprije su poslali jednu jurišnu bojnu,” prepričava Kriegsforscher. “Kada je ona pretrpjela velike gubitke, poslali su i ostatak brigade.”

Uvjeti su za ruske padobrance bili brutalni. “Ne možemo više,” žalio se jedan padobranac u videu snimljenom na mobitelu oko 12. lipnja. “Tri dana bez vode i hrane. Nemamo nikakvu podršku. Ne znam što da radim.” Iza njega se na snimci vide dva padobranca. Nije sigurno jesu li ranjeni ili poginuli.

Dva tjedna kasnije, brigada je pretprjela takve gubitke među svojim redovima da više nije bila sposobna za bitku, izvijestio je Vanek. Gomila vojnika odbila se nastaviti boriti.

Nisu imali drugog izbora, već su se morali povući iz borbe, a Vanek očekuje kako ni eventualne zamjenske ruske brigade neće postići veći uspjeh na ovoj fronti koja polako, ali sigurno postaje ogromna zamka za Ruse.

Autor originalnog članka: David Axe, Forbes
Link: The Russians May Have Lost An Entire Airborne Brigade In Vovchansk
(Prevela: Nataša Belančić)

[kulinban]

Najopasniji ruski avioni stoje nadomak Ukrajine, ali Kijev čeka odobrenje SAD-a da ih napadnu

Zračna baza Voronjež Malševo u južnoj Rusiji nalazi se 160 kilometara od granice s Ukrajinom i mogla bi biti najvažnija i najranjivija meta u Rusiji. No čini se da zasad nije na popisu ukrajinskih meta

Lovci-bombarderi Suhoj Su-34 koji pripadaju 47. gardijskoj bombarderskoj avijacijskoj pukovniji ruskih zračnih snaga svakodnevne polijeću iz baze bacajući snažne klizne bombe na ukrajinske trupe i civile s udaljenosti od 40 kilometara i više.

Razaranja su zapanjujuća. “Potrebno je samo nekoliko minuta da Suhoj stigne do područja za napad u blizini granice i zatim se vrati u bazu. Veliki broj mlažnjaka stacioniranih u zračnoj luci omogućuje istovremeno postavljanje bombi i gađanje više ciljeva odjednom na ukrajinskom teritoriju”, objasnila je ukrajinska analitička grupa Frontelligence Insight.

Deseci pukovnijskih Suhoja Su-34, koji vjerojatno čine polovicu ruske aktivne flote nadzvučnih dvomotornih lovaca-bombardera, rutinski se parkiraju na otvorenom na pisti nedavno obnovljene baze.

U dometu su najboljeg ukrajinskog oružja za dubinski udar – raketa Taktičkog raketnog sustava američke vojske. “Ukrajina bi potencijalno mogla onesposobiti cijelu operativnu flotu koja se tamo nalazi dopusti li joj se izvođenje takvog napada”, navode iz Frontelligence Insighta.

No, vlada američkog predsjednika Joea Bidena još nije dala dopuštenje ukrajinskoj vladi da usmjeri ATACMS na Voronjež Malševo. I tako, za sada, Su-34 iz Voronjež Malševa svakodnevno bombardiraju gotovo nekažnjeno bacajući otprilike sto kliznih bombi na ukrajinske položaje i gradove, ubijajući i vojnike i civile.

Da budemo jasni, ukrajinske snage imaju i druge načine da zaustave klizne bombardere. Zasad, međutim, ne ciljaju na avione iz Voronjež Malševa.

Jedna od opcija je oboriti bombardere prije nego ispale streljivo. Problem je što ukrajinske zračne snage nemaju dovoljno američkih protuzračnih obrambenih baterija Patriot kako bi zaštitile veće gradove, a kamoli da bi ih mogla postaviti dovoljno blizu granice kako bi presretali Suhoje 47. gardijske bombarderske pukovnije.

Ukrajina ima samo pet baterija Patriot. Jedan štiti Kijev. Čini se da drugi štite Odesu i Harkiv. Dvije dodatne baterije koje su Njemačka i Sjedinjene Države obećale, ali još nisu isporučile, mogle bi zaštititi Dnjepar i Krivij Rih.

Dok ukrajinski saveznici ne pošalju puno više Patriot baterija, nije za očekivati ​​kako će Ukrajinci riskirati jednu duž sjeverne granice između Voronjež Malševa i Harkova.

Posljednji put kada su ukrajinske zračne snage izašle na cestu s mobilnom baterijom Patriot, ruski dron ju je primijetio i ruska raketa raznijela je dva lansera postavljena na kamion. “Pokušaj presretanja Suhoja s baterijom Patriot u okruženju punom bespilotnih letjelica znatan je rizik”, istaknuo je Frontelligence Insight.

Isto tako, bilo bi rizično za ukrajinske zračne snage rasporediti buduću flotu bivših europskih lovaca F-16 protiv gliserskih bombardera. “Redovno presretanje klizećih bombi bit će vrlo izazovno”, napisao je analitičar Justin Bronk u novoj studiji za Royal United Services Institute u Londonu.

Glavni problem je ruska kopnena protuzračna obrana zbog koje je izuzetno opasno za ukrajinske ratne zrakoplove da lete na velikim visinama praktički bilo gdje u Ukrajini, a posebno unutar stotinjak kilometara od linije bojišnice, što je u dometu ruske S-400 raketne baterije zemlja-zrak.

“Kada su blizu prve linije, ukrajinski piloti morat će upravljati njima na vrlo malim visinama kako bi izbjegli da budu otkriveni i oboreni”, napisao je Bronk. “Na tako malim visinama, [F-16s] projektili kreću u gustom zraku s velikim aerodinamičkim otporom i moraju se penjati protiv gravitacije kako bi dosegli visinu na kojoj su njihovi ciljevi.” To ograničava njihov domet.

Ukrajina uvijek može usmjeriti bespilotne letjelice dugog dometa na Voronjež Malševo. Nedavni napadi bespilotnih letjelica na druge dvije baze Su-34 – Kuschevka i Morozovsk, obje u Rusiji oko 160 kilometara od istočne crte fronte, očito su oštetili ili uništili nekoliko Suhoja.

Iz nekog razloga, dronovi nisu snažnije bombardirali Voronjež Malševo. Moguće je da ista gusta ruska protuzračna obrana koja ugrožava F-16 sprječava i bespilotne letjelice da dođu do baze Suhoja.

To nas vraća na ATACMS, koji još uvijek vjerojatno najbolje oružje za gađanje Voronjež Malševa i otupljivanje ruske brutalne kampanje kliznog bombardiranja. No, Ukrajina vjerojatno neće ugroziti buduće isporuke raketa njihovim korištenjem protiv ciljeva koje Sjedinjene Države nisu odobrile.

Tako Ukrajinci čekaju dozvolu za koju se nadaju da će uskoro stići. “Bolno je gledati te projektile kako lete iznad naših glava prema Harkivu i razmišljati hoće li ovaj put vaš dom biti uništen”, rekao je zapovjednik ukrajinske bespilotne letjelice za The Washington Post.

Autor originalnog teksta: David Axe, Forbes
Link: Russia’s Most Dangerous Jets Are Parked In The Open A Hundred Miles From Ukraine. But Kyiv Needs Washington’s Permission To Strike Them.
(Prevela: Nikolina Oršulić)

[kulinban]

[kulinban]

[kulinban]

"JOŠ JEDNA GRUPA SRBA KOJA JE DOŠLA I ODMAH POGINULA" Srpski plaćenik na ukrajinskom frontu Dejan Berić iznosi JEZIVE PRIČE: "Kada potpišete ugovor, TU JE KRAJ"

“Ljudi su došli, potpisali ugovor i odmah su ih poslali na front, a da nikad nisu služili vojsku, ne znaju ni pušku da drže. To će verovatno biti još jedna grupa Srba koju su oni doveli i koja je odmah poginula. Tu ništa ne može da se uradi”.

“Kada potpišete ugovor, to je onda kraj”

- Njih su pozvala dva čoveka, Saša Muzikant i onaj drugi Pigmejac, sad sam zaboravio kako se zove... Oni su krenuli da zovu ljude i da im pričaju kako im je put plaćen. I put je stvarno bio plaćen od ljudi iz Hanti-Mancijska. Na aerodromu ih je dočekao Saša Muzikant, ko zna šta im je obećao, preuzeo ih je i posle sedam dana našli su se na frontu. I oni sad mene zovu da ih izvadim, da im obezbedim obuku. Ljudi, kad potpišete ugovor ostajete tamo gde ste bili. To što vas je neko prevario sami ste krivi. Ugovor ste potpisali i to je to - rekao je Berić u svom najnovijem “obraćanju” na društvenim mrežama.

Berić je objasnio i kako se potpisani ugovori ne poštuju, i kako plaćenici bivaju prevareni.

- Kad potpišete ugovor tu je kraj. Neki naši ljudi bi da skrate ugovor, ali ne može. Kada ga potpišete, veoma verovatno ćete morati da ostanete do kraja rata, bez obzira na koje vreme ga potpišete!

Jedan od prvih srpskih plaćenika u Rusiji priznaje da ima problema i sa plaćanjem.

- Dešava se da plate kasne, da se ljudima koji su na frontu vodi kao da su u kasarni, pa onda moraju da se pišu žalbe i da se čeka novac.

“Mnogo je naših ranjenih, ima i ubijenih”

Berić je i pre dve nedelje govorio o srpskim plaćenicima koji se bore u Ukrajini.

- Bio sam na nekim delovima fronta gde momci govore da oni (Ukrajinci) puštaju po 10 dronova na jednog čoveka. Toliko ih imaju da im nije žao da 10 komada puste na jednog čoveka. Oni su smanjili artiljeriju, međutim efikasnost su povećali dronovima. Mnogo je naših ranjenih, ima i ubijenih. Naravno, to je rat. Kad smo kod rata, kod ubijenih, juče me je zvao jedan od novih boraca koji je došao, pre jedno možda četiri meseca, tražio je da mu sredim da izađe iz armije. Treba da shvate, kad potpišete ugovor sa (ruskom) armijom, jako je teško taj ugovor raskinuti, skoro nemoguće - naveo je tada Berić.

On je naglasio u snimku da su srpski državljani “kao i svi drugi vojnici”.

- To što ste došli iz Srbije, Makedonije, Hrvatske, Bosne, sad ima mnogo i Amerikanaca koji dolaze da služe na našoj strani, niko vas neće gledati drugačije, vi ste vojnik kao i svaki drugi. Ima tih jedinica gde ruski oficiri gledaju malo drugačije na strance, ne u pozitivnom nego negativnom smislu. Zato što za njega je problem ako ti ne znaš ruski, ti si došao tu, mora da se mlati neko s tobom - rekao je on.

Berić je govorio i o poginulim i ranjenim srpskim državljanima na ukrajinskom frontu.

- Što se tiče naših ljudi, još jedan momak je poginuo, to je treći već koji je poginuo. Mislim da su svi naši borci već ranjeni zato što su borbe stvarno teške. Stvarno je jako, jako teško na frontu, posebno zbog tih dronova. Dobro razmislite ako želite da dođete. Znači nikako “ja više neću, ja ne mogu, ovde je rat”.

“Srbi su loše tretirani, zvali ih ciganima”

Berić je bio u centru pažnje početkom godine kada je uputio oštre kritike na račun ruskih komandanata zbog lošeg tretmana srpskih državljana koji se bore na okupiranim teritorijama Ukrajine.
- Srbi su loše tretirani, nazivali su ih ciganima, pitali “zašto ste došli ovde”. Pričam o komandi 119. puka. Nisu ih tretirali kao ljude koji su došli dobrovoljno da se bore, već da kradu ili ko zna šta. Bilo je naređenje da se ide u napad. Komanda 119. puka dala im je dva -tri magazina municije i rekla: “Idite sada u napad!”. Jutros je došla vojna policija, nejasno da li iz 119. puka ili odakle. Došli su, zapucali u vazduh – opasno je pucati u rovu, ali su oni to ipak uradili. Bukvalno su tukli naše nenaoružane borce kundacima. Bukvalno su smrskali nekoliko glava, udarali ih u usta – rekao je na video snimku Berić.

Beriću misteriozno spalili porodičnu kuću

Slučajno ili ne, Beriću je nakon ovoga potpuno izgorela porodična kuća. On i njegova supruga u trenutku izbijanja vatre nisu bili u svom domu. Očevici su ispričali da je kuća verovatno zasuta Molotovljevim koktelima.
Prema njegovim rečima, “do požara je došlo usled delovanja uljeza, jer su mu više puta pretili”.

Dejan Berić - Od zanatlije i snajperiste do ratnog “menadžera”

Dejan Berić je prošao put od, navodno, prezaduženog zanatlije iz malog sremskog sela Putinci preko snajperiste na ratištu u Ukrajini do “ratnog reportera”. “Radio Slobodna Evropa” (RSE) je 2017. objavila da su u Srbiji bile registrovane dve zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice. Obe su sada ugašene.
Berić je tokom 2018. osnovao firmu i u Rusiji, pokazuju podaci ruskog registra. Društvo sa ograničenom odgovornošću “Deki orka” registrovano je u Moskvi, a delatnost društva je trgovina na malo poštom ili internetom. Podaci iz finansijskih izveštaja pokazuju da firma posluje sa gubicima.

On se priključio ruskim separatistima u istočnoj Ukrajini (Donbas) 2014. godine i do 2017. u javnim nastupima predstavljao se kao snajperista. Kasnije je tvrdio da je napustio prvu liniju fronta zbog više ranjavanja i kontuzija, a sada, kako je sam rekao, posreduje u dolasku srpskih dobrovoljaca na ratište.
Berić se danas predstavlja kao ratni reporter i preko Jutjub kanala donosi vesti sa fronta u Ukrajini. Najčešće je to proruska propaganda - slabo proverljive informacije o navodnim uspesima ruske vojske.
Preti mu do pet godina zatvora
U Srbiji se protiv Berića pred Višim javnim tužilaštvom u Beogradu vodi postupak za učešće u ratu u stranoj državi. Kako se navodi u pisanom odgovoru tog tužilaštva za RSE, Berić se tereti zbog učestvovanja u ratu u stranoj državi, ali on nije dostupan nadležnim organima u Srbiji.
Za krivično delo učestvovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi preti mu kazna zatvora od šest meseci do pet godina, a kazna je stroža ukoliko je to krivično delo učinjeno u sastavu grupe, kao i za organizovanje učestvovanja u ratu u stranoj državi.