|
|
Post by kulinban on Apr 21, 2022 12:16:28 GMT
Italija uskoro više neće kupovati ruski plin:
‘Jasno je da tim novcem neizravno financiramo rat‘
Italija iz etičkih razloga mora "uskoro" prestati kupovati ruski plin čije prihode Rusija koristi za financiranje rata u Ukrajini, ocijenio je ministar za ekološku tranziciju Roberto Cingolani u razgovoru objavljenom u četvrtak.
"Po mom mišljenju, uskoro bismo iz etičkih razloga morali prestati kupovati ruski plin", rekao je za dnevnik La Stampa.
Ministar trenutačno boravi u dvodnevnom posjetu Angoli i Kongu zajedno s ministrom vanjskih poslova Luigiem Di Maiom kako bi zaključili nove ugovore o opskrbi i tako smanjili talijansku ovisnost o ruskom plinu koji pokriva 45 posto potreba za plinom u zemlji.
"Trenutačno velikom brzinom diversificiramo naše izvore opskrbe", istaknuo je. "Jasno je da je čitava Europa veoma ovisna o Rusiji u nabavci plina i to je bila ozbiljna geopolitička greška u zadnjih dvadeset godina".
"To se ne može riješiti u mjesec dana. No to je u stanovitom smislu puno novca, za energente dajemo Rusiji gotovo milijardu eura na dan i jasno vam je da neizravno financiramo rat", istaknuo je.
Ministar predviđa da će Italija za 18 mjeseci moći bez ruskog plina. Ranije je bio ocijenio da poluotoku za to treba "između 24 i 30 mjeseci".
"Do polovice iduće godine počinjemo biti potpuno neovisni", istaknuo je.
Italija je među najvećim potrošačima plina u Europi koji je s 42 posto zastupljen u njezinoj potrošnji energenata, a 95 posto količine uvozi.
Italija je pokrenula diplomatsku ofenzivu u Africi kako bi se riješila ovisnosti o ruskom plinu: u Alžiru i Egiptu prije Uskrsa, ovoga tjedna u Kongu i Angoli, a u svibnju u Mozambiku.
Vlada usto radi na pripremi "operacije termostat" u okviru koje će smanjiti grijanje u školama i uredima za jedan stupanj te donijeti sličnu mjeru na ljeto što se tiče klimatizacije.
To pravilo koje će vrijediti i za kućanstva i privatne tvrtke donijet će uštedu od 4 milijarde prostornih metara plina, ili oko 14 posto plina koji uvozi iz Rusije, piše La Stampa.
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2022 7:02:03 GMT
PREDLOG IZ LONDONA UZDRMAO EVROPU Uvedite sankcije Nemačkoj zbog Rusije
Pritisci na Nemačku da pristane na pooštravanje sankcija Rusiji sve su žešći i idu čak do toga da se pominju čak i sankcije Berlinu.
Međutim, sankcije Nemačkoj nisu realne ni u jednoj varijanti – radi se o najmoćnijoj evropskoj privredi od koje zavise sve ostale privrede na kontinentu. poster Poslednji je ideju o sankcijama Nemačkoj lansirao kolumnista britanskog „Telegrafa“ Metju Lin. On poziva na bojkot nemačkog izvoza jer je Nemačka, kako kaže, „neodlučna“ po pitanju embarga na ruske energente.
Britanski kolumnista nudi tri opcije za kažnjavanje Nemačke: privremene izvozne carine, koje će služiti za finansijsku pomoć Ukrajini; zabranu nemačkog izvoza sve do njenog pristanka na uvođenje potpunog embarga na ruske energente ili prestanka neprijateljstava u Ukrajini ili da sami potrošači bojkotuju nemačke proizvode jer, kako kaže, svaki kupljeni BMV indirektno sponzoriše Vladimira Putina. Sankcije Nemačkoj su nerealne
Međutim, prema rečima dugogodišnjeg dopisnika lista „Politika“ iz Nemačke, Miroslava Stojanovića, od takvih planova protiv Nemačke nema ništa. Od toga kako stoji nemačka privreda zavise privrede svih drugih evropskih zemalja, te bi eventualno kažnjavanje Nemačke značilo i kažnjavanje evropske privrede. Sa druge strane, postoji niz zemalja čija je snaga slaba, a zavise od ruskih energenata i više od nje, kojima Nemačka služi kao štit.
„Nerealno je računati da bi neko mogao da uvede sankcije Nemačkoj zato što bi svi u EU trebalo za to da glasaju. Ovo nisu sankcije UN, kao što su bile uvedene nama, kada su sve države bile u obavezi da ih se pridržavaju. Ovo su sankcije SAD i onih koji su se njima priključili“, ocenjuje Stojanović.
Ukoliko bi Nemačka pristala na potpunu zabranu kupovine ruskih energenata, nastao bi haos u njihovoj privredi, a posledice bi se osetile i u celoj Evropi, kaže Stojanović.
„Nemci zavise 55 odsto od uvoza gasa i blizu 40 odsto kada je reč o uglju i nafti, s tim što zavisnost nije ravnomerno raspoređena po celoj zemlji. U istočnoj Nemačkoj, koja je bila daleko vezanija za SSSR i Varšavski pakt ima tri rafinerije koje su od uvoza ruske nafte zavisne, ne četrdeset, nego sto posto. To znači da bi one morale da zatvore vrata“, objašnjava Stojanović situaciju u Nemačkoj.
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2022 17:57:07 GMT
Neke njemačke tvrtke i dalje posluju u Rusiji: "Odgovorni smo za svoje zaposlenike"MNOGE zapadne korporacije obustavile su svoje aktivnosti u Rusiji. No u nekim tvrtkama posao se nastavlja kao da se ništa nije dogodilo, a među njima su istaknuta njemačka imena, upozorava ARD. "Zapadne tvrtke koje su prestale poslovati u Rusiji nedavno su dominirale naslovnicama. No više od 200.000 zaposlenika u Rusiji i dalje je na platnoj listi zapadnih tvrtki, kako je objavio Financial Times. Mnogi od njih su na dopustu, ali neki od njih nastavljaju raditi 'sasvim normalno', kao prije izbijanja ukrajinskog rata", ističe ARD. Sveučilište Yale vodi listu zapadnih tvrtki koje i dalje posluju u Rusijisom.yale.edu/story/2022/over-750-companies-have-curtailed-operations-russia-some-remainU pregledu koji se svakodnevno ažurira stručnjak s američkog elitnog sveučilišta Yale pokazuje koje su tvrtke prestale s radom u Rusiji, a koje ga nastavljaju. "Otkako je počela invazija na Ukrajinu, pratili smo odgovore više od 1000 tvrtki. Više od 750 tvrtki javno je najavilo da dobrovoljno obustavljaju poslovanje u Rusiji u određenoj mjeri propisanoj međunarodnim sankcijama - ali neke tvrtke nastavile su s radom u Rusiji neometano", navodi se na Yale School of Management. Izvorno jednostavan popis s kriterijima "povlačenje" naspram "ostanak", Yaleov popis tvrtki sada se sastoji od pet kategorija - ocijenjenih prema američkoj školskoj ljestvici slovnih ocjena od A-F. Jeffrey Sonnenfeld i njegov tim stručnjaka, istraživača i studenata na Yale Chief Executive Leadership Instituteu kontinuirano ažuriraju popis kako bi odražavali nove najave tvrtki u što je moguće bliže stvarnom vremenu. Kategorija F je najgora kategorija. U njoj su brendirane sve one tvrtke koje "jednostavno nastavljaju 'business as usual' u Rusiji". Njemačke tvrtke poput veletrgovca Metroa i proizvođača dizalica Liebherra i dalje posluju u Rusiji
Taj popis uključuje i poznata njemačka imena. Među njima su MDAX, grupa GEA, veletrgovac Metro, proizvođač dizalica Liebherr, maloprodajna tvrtka Globus i proizvođač igračaka Simba Dickie Group.
Tvrtke koje završe na F-listi moraju se bojati ozbiljne štete za svoj imidž. Pokazuje to i istraživanje ARD-a prema kojem se najmanje dvije njemačke tvrtke aktivno pokušavaju skinuti s F-liste.
Jedna od tih tvrtki je Simba Dickie Group. Tvrtka sa sjedištem u Fürthu proizvodi i prodaje igračke širom svijeta i predstavlja poznate brendove kao što su Eichhorn, BIG (Bobby Car), Schuco i Märklin.
"Od 1. listopada 2018. više nismo aktivni u Rusiji. Imamo prodajnog partnera u Rusiji, ali ga nismo opskrbljivali od početka rata", poručila je glasnogovornica tvrtke na upit njemačkih novinara. Oni su već u kontaktu sa sveučilištem Yale tako da će unos na F-listi biti izbrisan.
Primjer ThyssenKruppa također pokazuje da je podjela na različite kategorije na Yaleu ponekad neprecizna. Ovaj njemački koncern također je dugo imao ocjenu F iako je rekao da je prekinuo svoje novo poslovanje i sva ulaganja u Rusiji. ThyssenKrupp je jučer odjednom bio u kategoriji C, tj. među tvrtkama koje smanjuju barem dio svog poslovanja u Rusiji.
Maloprodajni lanac Globus: Odgovorni smo za pružanje osnovnih zaliha hrane
U međuvremenu maloprodajni lanac Globus nastavlja poslovati sa svojim trgovinama u Rusiji bez ograničenja unatoč ratu u Ukrajini.
"Kao maloprodaja hrane odgovorni smo za pružanje osnovnih zaliha hrane", rekla je glasnogovornica Globusa Isabel del Alcazar.
Kažu da također imaju odgovornost prema svojim zaposlenicima: "U Rusiji zapošljavamo oko 10.000 ljudi, uglavnom prodavačice i blagajnice, dakle normalne ljude koji ne pripadaju državnoj eliti. (...) Kad bismo zatvorili, toliki broj ljudi bi u jednom naletu ostao bez posla i našao se u osobnoj izvanrednoj situaciji."
Strah od eksproprijacije
Osim toga, prema glasnogovornici Del Alcazar, postoji rizik od prisilne nacionalizacije. "Značajna imovina pripala bi ruskoj državi", brine se ova tvrtka.
Globus nije sam u strahu od eksproprijacije. Kremlj je nedavno svim zapadnim tvrtkama koje su obustavile poslovanje u Rusiji zbog ukrajinskog rata zaprijetio "teškim posljedicama".
Prema Wall Street Journalu, Coca-Cola, McDonald's, Procter & Gamble i IBM, između ostalih, upozoreni su na oduzimanje imovine i uhićenje odgovornih.
Privatnu tvornicu guma na jugozapadu Kaluge prošlog je tjedna ponovno pokrenula Moskva i pozvala se na "teške kaznene posljedice" koje su prijetile zaposlenicima i menadžerima na gradilištu.
Liebherr: Dali smo svojim ruskim kupcima obećanje
Razlog koji je proizvođač građevinskih strojeva Liebherr naveo za to što nije prekinuo poslovanje u Rusiji zvuči daleko manje dramatično.
"Dali smo svojim ruskim kupcima obećanje performansi i također smo predani našim zaposlenicima u zemlji", poručili su lakonski.
"I dalje se osjećamo predani objema skupinama dionika i stoga ćemo do daljnjega nastaviti poslovati u Rusiji u okviru sankcija", kažu.
Liebherr je jedna od najvećih njemačkih industrijskih tvrtki u obiteljskim rukama. S 50.000 zaposlenih, njemačka tvrtka proizvodi građevinske strojeve, dijelove za zrakoplove i kućanske aparate. U Rusiji, gdje je Liebherr aktivan od 1965. godine, tvrtka kaže da ima 2300 zaposlenih.
"Zaustavljanje naših poslovnih aktivnosti neće utjecati na odgovorne za rat"
Druge dvije njemačke tvrtke koje se nalaze u kategoriji F na Yaleu samo su se pozvale na svoje ranije izjave.
GEA je "uvjerena da zaustavljanje poslovnih aktivnosti neće utjecati na odgovorne za rat". Tvrtka proizvodi i servisira strojeve u Rusiji za domaću proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda, mliječnih proizvoda i farmaceutske primjene.
Upravni odbor Metro AG-a također namjerava nastaviti s radom u ruskoj podružnici. Veletrgovac sebe smatra odgovornim za 10.000 zaposlenih u Rusiji.
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2022 18:32:36 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2022 18:41:52 GMT
Njemačka i ruski gas - dug put do energetske nezavisnosti
Njemačka ove godine morati platiti Moskvi rekordnu sumu od oko 32 milijarde eura za kupovinu nafte i plina
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 22, 2022 19:07:48 GMT
Poljska razmatra otkazivanje ugovora o opskrbi naftom koje je ranije potpisala sa Rusijom. Smatraju da se naftom mogu opskrbljivati iz bilo koje države koja se bavi preradom i distribucijom naftnih proizvoda.
Ukoliko poljske rafinerije otkažu ugovore, nafta će se morati nabavljati iz drugih zemalja, rekao je ministar energetike Piotr Naimski.
"Oko 26 do 27 miliona tona nafte koje skladište rafinerije Gdansk i Plock, tačnije okon 60 posto ukupnog uvoza nafte u Poljsku dolazi iz Rusije", istakao je ministar Naimski.
Smatra kako će to biti veoma skup potez ali da je to cijena koju Poljska mora platiti zbog ruske invazije na Ukrajinu te da je sada povoljan trenutak da se svjetsko tržište nafte diverzificira kako niti jedna država ne bi imala monopol nad određenim regijama svijeta.
Poljska je nekoliko puta najavljivala ovakve poteze još od 2019. godine
|
|
|
|
Post by kulinban on Apr 25, 2022 5:58:50 GMT
EU razmatra “pametne sankcije” na uvoz ruske nafte Europska unija priprema “pametne sankcije” na uvoz ruske nafte, izvijestio je londonski medij The Times, pozivajući se na riječi potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa. “Radimo na šestom paketu sankcija, a među opcijama razmatramo i neki oblik naftnog embarga”, rekao je dužnosnik EK za The Times. “Kada uvodimo sankcije, moramo to napraviti tako da maksimalno pojačamo pritisak na Rusiju i svedemo na minimum kolateralnu štetu koju ćemo sami pretrpjeti”, naglasio je Dombrovskis. Detalji sankcija još nisu dogovoreni, ali mogle bi uključivati postupno ukidanje uvoza ruske nafte ili uvođenje carina na izvoz iznad određenog iznosa, tvrdi potpredsjednika EK. Rusija je najveći dobavljač nafte za Europu i u 2020. njezina nafta činila je četvrtinu europskog uvoza nafte. Otprilike trećina bruto raspoložive energije u Europi proizvodi se iz nafte i naftnih proizvoda i to u širokom rasponu sektora: od transporta do proizvodnje kemikalija. Ukrajina i pojedine članice EU, uključujući i Poljsku i Litvu, zalažu se za embargo na rusku naftu i plin, dok su Njemačka i Mađarska protiv te opcije u bliskoj budućnosti. Trećina ruskih izvoznih prihoda generirana je prošle godine prodajom nafte i naftnih proizvoda.
Europa trenutno troši oko 450 milijuna dolara ruske nafte i derivata dnevno, oko 400 milijuna dolara plina i oko 25 milijuna dolara ugljena, prema podacima think-tanka Bruege.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 3, 2022 19:52:23 GMT
 Što bi značio prekid uvoza ruskog plina i nafte za Njemačku i ostatak EU? NJEMAČKA ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je najavila da će ta zemlja do kraja godine prestati uvoziti naftu iz Rusije. Nakon toga slijedi prestanak uvoza plina, a u njegovoj nabavi je Njemačka ovisnija o Rusiji. "Kažem jasno i nedvosmisleno – da, Njemačka će postepeno potpuno prekinuti uvoz ruske energije", rekla je Baerbock, dodajući kako će Njemačka prepoloviti uvoz nafte do ljeta. Prema njenim riječima, nakon prestanka uvoza nafte će uslijediti i prestanak uvoza plina iz Rusije, a prestanak uvoza će biti i cilj Europske unije. Njemačka trenutno uvozom iz Rusije pokriva četvrtinu svojih potreba za naftom, što je zamjetno smanjenje u odnosu na trećinu prije invazije na Ukrajinu. Ovisnost o ruskom plinu je smanjena s 55 posto na 40 posto pa će pronalazak alternativnih dobavnih pravaca za taj energent biti puno teži. Može li Njemačka uspjeti u tome, a i Europska unija? Desetljećima je Europa gradila svoju industriju na temelju jeftinih energenata iz Rusije, a u tu svrhu je izgrađena kompleksna mreža naftovoda i plinovoda između Rusije i zapadne Europe. Koliko će se povećati cijena ako Njemačka i EU ostvare cilj pronalaska alternativnih dobavljača? Njemačka je jako ovisna o plinu i nafti iz Rusije, kao i ostatak Europe
Europa je u nezavidnoj situaciji po pitanju energije. Prema podacima Eurostata, 2020. je EU pokrivala 58 posto svojih potreba za energijom, dok je samo 42% pokrivala iz vlastitih izvora. 35 posto energetskih potreba se zadovoljava iz nafte, 24 posto iz plina, 17 posto iz obnovljivih izvora (što uključuje hidroelektrane), 13 posto nuklearne energije i 11 posto iz ugljena.
46 posto prirodnog plina je te godine uvezeno iz Rusije. Ovisnost o Rusiji kao izvoru sirove nafte je manja nego kod plina pa je 2020. iz nje dolazilo 26% uvoza tog energenta, čime se zadovoljava 37% energetskih potreba u EU.
Plinovodi i naftovodi su razgranati po cijelom europskom kontinentu, zbog čega prelaze nekoliko država u transportu iz Rusije prema finalnom kupcu. To čini mjerenje ovisnosti članica EU o ruskoj nafti i plinu težim, a podaci se ponekad krivo prikazuju ili se uopće ne prijavljuju statističkom uredu EU.
Primjerice, Eurostat navodi da su u Austriji podaci o trgovini plinom povjerljivi. Ali prema nekim procjenama Austrija je jako ovisna o plinu iz Rusije, čak 80 posto. Zbog toga su i jedni od najvećih protivnika uvođenja sankcija na uvoz plina iz Rusije.
Zanimljiv je slučaj Hrvatske, koja nije prijavila nikakvu kupnju plina iz Rusije. Ali to je zavaravajuće, jer Hrvatska ruski plin uvozi preko Mađarske, stoga stvarna ovisnost Hrvatske nipošto nije 0 posto. Kao dokaz tome je iznimno visok udio Rusije u neto uvozu Mađarske, od 146 posto. To je zbog toga što Mađarska uvozi puno plina iz Rusije i izvozi kao svoj plin. To ipak ne mijenja podatke puno, a osim Mađarske umjetno je naglašena ovisnost Nizozemske o ruskom plinu, koja je daleko manja od 80 posto.
Njemačka je među najovisnijim zemljama o plinu i nafti iz Rusije. Veći ovisnici su Mađarska (čak i kada se korigiraju podaci za izvoz, ovisnost o ruskom plinu je 95 posto), Češka, Latvija, Slovačka, Bugarska i Finska.
Prekid povijesnih veza
Stručnjak za energetiku Igor Grozdanić je skeptičan prema najavama iz Njemačke. "Nemoguće je prognozirati koliko će plin i nafta poskupjeti ako se sasvim prekine uvoz iz Rusije, ali osobno smatram da je rok do kraja ljeta nerealan", tvrdi.
"Treba imati na umu da se energetska povezanost između Rusije i Njemačke gradila desetljećima, još od sedamdesetih. Nije to novi fenomen, iako je Njemačka od 2013. dosta povećala uvoz plina, sa 93 milijarde m3 na 133.8 milijarde m3, međuostalom i iz Rusije. ", objašnjava.
Prekid uvoza plina iz Rusije bi po tome bio povijesni trenutak, ali i veliki trošak za obje strane. "Naravno, takav razvoj situacije bi najmanje odgovarao Rusiji, koja se već bori s velikom inflacijom i padom gospodarstva. Time bi infrastruktura, plinovodi i naftovodi, postala beskorisna. A to su milijarde dolara investicija u zadnjih nekoliko desetljeća. Čisti gubitak", kaže nam Grozdanić.
Hrvatska bi mogla relativno lako postati neovisna o Rusiji
Podaci za Hrvatsku nisu dostavljeni Eurostatu, ali Hrvatska nije pretjerano ovisna o ruskom plinu, koji uvozi preko Mađarske. Posebno ne otkako je izgrađen LNG terminal na Krku početkom 2021., od kada je znatno diversificirana nabava. Dapače, krčki LNG terminal ima kapacitete i da se preko njega opskrbljuje susjedne zemlje.
Hrvatska trenutno vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko 35 posto svojih potreba, što bi se nakon skoro planiranog otvaranja novih bušotina moglo povećati na 40 posto. Ali dugoročno je Hrvatska osuđena na uvoz tog energenta, kao i nafte.
Ali u konačnici je Hrvatska među zemljama koje najmanje ovise o plinu iz Rusije, unatoč lošem izvještavanju statističke agencije EU, tj. prikrivenom uvozu iz Rusije preko Mađarske. Zbog male izloženosti, a i LNG terminala na Krku, lako bi mogla sasvim prestati koristiti ruski plin.
Prva zemlja koja je najavila potpuni prekid kupnje iz Rusije je Litva. "Prije mnogo godina moja je zemlja donijela odluku koja nam danas omogućuje da bez muke prekinemo energetske veze s agresorom. Ako mi to možemo, to može učiniti i ostatak Europe!" objavio je na Twitteru predsjednik Litve Gitanas Nausėda.
Radi se o plutajućem terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) Independence (Nezavisnost), koji je s radom počeo 2014. Projekt izgradnje LNG terminala je počeo upravo s ciljem da Litvi u slučaju pogoršanja odnosa s Rusijom omogući energetsku nezavisnost, u kojoj je Rusija neće moći ucjenjivati. Litva je bila dio SSSR-a, a i graniči s ruskom eksklavom u Europi, Kalinjingradom. Zbog toga je jako oprezna u svom pristupu prema toj državi.
Litva i Hrvatska su male države i relativno lako mogu zamijeniti ruski plin i naftu. Dovoljan im je jedan LNG terminal da bi osigurale alternativu. Puno je teže velikim državama, poput Njemačke, kojima treba puno više alternativnih pravaca od jednog LNG terminala.
Postoje alternativni izbori, ali će biti puno skuplji
Pod pretpostavkom da Njemačka i ostatak EU stvarno prestanu nabavljati plin i naftu iz Rusije, nove cijene bi bile znatno veće. Šteta za Rusiju bi bila golema. Više od pola izvoza nafte iz Rusije završi u nekoj od europskih zemalja. Situacija s plinom je još dramatičnija, jer Europa kupuje 85 posto ruskog plina koji se izvozi putem plinovoda, te pola LNG izvoza. A alternativnih izvora je nekoliko. Rusija nije ni najveći proizvođač nafte niti ima najviše dokazanih rezervi, koje bi se u doglednoj budućnosti mogle eksploatirati. Prema izvješću British Petroleum za 2021., najveći proizvođači nafte su SAD i Saudijska Arabija, a više dokazanih rezervi od Rusije imaju Kanada, Venezuela, Iran, Irak i Saudijska Arabija. Situacija s plinom je teža. SAD je glavni proizvođač, ali manje izvozi od Rusije, jer ga sam koristi za svoje gospodarstvo. Golemi izvoznik je Katar, s kojim zadnjih mjeseci EU intenzivno pregovara o načinima zamjene ruskog plina s katarskim. Australija i Kanada su također veliki potencijalni opskrbljivači. Moguće je da Njemačka, pa čak i EU, ostvare cilj o potpunoj neovisnosti o ruskoj nafti i plinu u sljedećih par godina. Ali pitanje je po kojoj cijeni i kako će viša cijena energije, a više od pola energetskih potreba EU dobiva iz plina i nafte, utjecati na gospodarski rast te standard njenih građana.  |
|
|
|
Post by kulinban on May 5, 2022 5:51:04 GMT
Indija traži da joj Rusija prodaje naftu za manje od 70 dolara po barelu
Kako prenosi Bloomberg iz povjerljivih izvora Indija pokušava osigurati da cijena ruske nafte za nju bude manja od 70 dolara po barelu kako bi izbalansirala probleme vezane za osiguravanje finansiranja. Prema izvorima pregovori se vode na visokom nivou.
Državne i privatne rafinerije u Indiji su od Rusije kupile više od 40 miliona barela sirove nafte od početka invazije na Ukrajinu. To je za čak 20 posto više od ukupne količine koju je Indija kupila od Rusije u 2021. godini.
Indija koja uvozi više od 85 posto svojih potreba za naftom je jedna od nekoliko preostalih zemalja koje kupuju rusku sirovu naftu. Odustajanje evropskih kupaca je stavilo rusku naftnu industriju pod veliki pritisak. Oficijalne državne procjene su da će u ovoj godini proizvodnja nafte u Rusiji pasti za 17 posto.
Indija i Rusija razmatraju opcije za isporuku nafte. Jedna od opcija je da se jedna količina šalje preko Vladivostoka na ruskom dalekom istoku. Dok bi to pomorsku rutu učinilo bržom, cijenu bi povećalo logistički problemi kopnenog transporta do Vladivostoka. |
|
|
|
Post by kulinban on May 6, 2022 11:10:48 GMT
Ruska proizvodnja nafte oštro pada, možda se neće nikada oporaviti
PROIZVODNJA nafte u Rusiji oštro pada. U ožujku je proizvodnja smanjena za pola milijuna barela dnevno (bpd), a do kraja travnja je ukupno smanjenje naraslo na milijuna barela dnevno, prenosi OilPrice.com, glavni portal na svijetu specijaliziran za energetiku. Izvor informacije je direktor British Petroleuma (BP) Bernard Looney.
"Danas je milijun barela ruske nafte izvan sustava... Mislimo da će se to vjerojatno udvostručiti ovog mjeseca, kada postojeće sankcije stupe na snagu", izjavio je Looney za Reuters. "Mislim da ne treba očekivati da će uskoro biti sniženja ovih cijena", dodao je.
Trenutno se cijena barela nafte kreće oko 110 dolara, a mogla bi narasti još više ako Kina odustane od "zero covid" politike i ukine trenutni lockdown. Do sada je nafta bila uglavnom izuzeta od sankcije koje je EU uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini, ali najave o prekidu uvoza ruske nafte i plina u Europu guraju cijene na više.
Sama Rusija prognozira pad proizvodnje
"Potencijalno bismo mogli vidjeti gubitak više od 7 milijuna barela dnevno (bpd) izvoza ruske nafte i drugih ugljikovodika, kao rezultat sadašnjih i budućih sankcija ili drugih dobrovoljnih radnji", rekao je glavni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo.
To pak nije pokolebalo čelnike EU da objave planove o postupnom prekidu uvoza nafte iz Rusije, već do kraja godine. Teško će alternativni izvori biti dovoljni da nadomjeste naftu iz Rusije, jer je Europa desetljećima gradila infrastrukturu prema toj zemlji i stvorila ovisnost o njenim energentima.
Prema dokumentu ruskog ministarstva za ekonomiju u koji je Reuters dobio uvid, Rusija očekuje pad proizvodnje nafte za 17 posto do kraja godine u odnosu na razinu proizvodnje prije rata u Ukrajini. To bi bio najveći pad proizvodnje od 1990-ih.
Prema dokumentu, ruska proizvodnja nafte mogla bi se smanjiti za 433.8 milijuna do 475.3 milijuna tona (8.68 milijuna do 9.5 milijuna barela dnevno) u 2022. s 524 milijuna tona u 2021. godini. To bi bila najmanja razina proizvodnje još od 2003.
To je blizu 2 milijuna barela dnevno (bpd), što je slično predviđanju direktora British Petroleum (BP) Bernarda Looneya, ali i predviđanju norveške energetske konzultantske kompanije Rystad Energy.
Kada su kupci iz Europe počeli odbijati ruske isporuke nafte tankerima, ti tankeri su se morali vratiti u Rusiju i pohraniti naftu. Prema izvorima medija u Rusiji, skladišni prostor je ograničen i to je vjerojatno prisililo proizvođače da zaustave neke bušotine. Jednom ugašeni, prilikom ponovnog pokretanja slabije proizvode u odnosu na situaciju da nije bilo gašenja, tvrdi OilPrice.com.
Dodatan rizik je odlazak velikih stranih naftnih kompanija iz Rusije, što će smanjiti ulaganje u traženje novih izvora u Sibiru, posebno ako se tome dodaju financijske sankcije ruskim bankama. Investiranje u traženje novih izvora nafte je skupo, a mogućnosti ruskog financijskog sektora ozbiljno narušene zbog sankcija.
Europa je dugo razvijala ovisnost o nafti iz Rusije, sada je malo alternativa
U međuvremenu članice OPEC-a, udruženja država proizvođača nafte i plina, smanjuju proizvodnju umjesto da je povećavaju. Proizvodnja u SAD-u će narasti za 800.000 barela dnevno ove godine, prema predviđanjima američke Uprave za energetske informacije, što nije dovoljno da nadoknadi pad proizvodnje u Rusiji i dovede do stabilizacije cijena.
I Brazil širi svoje proizvodnje kapacitete, ali ni to neće biti dovoljno. Srednjoazijske države su partneri OPEC-a i u ruskoj interesnoj sferi, pa je malo vjerojatno da će biti volje podići proizvodnju. Cijena nafte će još neko vrijeme ostati visoka, a jedino će Kina i Indija imati koristi od situacije zbog toga što će moći kupovati rusku naftu po diskontnoj cijeni, tvrdi OilPrice.com
"Ovisnost Europe o ruskoj energiji je bio namjeran, desetljećima dug i obostrano koristan odnos. U ovoj ranoj fazi sankcija i embarga Rusija će imati koristi jer više cijene znače da su porezni prihodi znatno veći nego posljednjih godina", rekla je Daria Melnik, viša analitičarka u norveškoj konzultantskoj tvrtki za energetiku Rystad Energy.
"Za usmjeravanje izvoza u Aziju je potrebno vremena i velika ulaganja u infrastrukturu, zbog kojih će u srednjem roku ruska proizvodnja i prihodi naglo pasti", dodala je.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 7, 2022 9:34:03 GMT
Pušten u rad poljsko-litvanski gasovod
Poljsko-litvanski gasovod za transport prirodnog gasa, vrijedan 500 mil eura, pušten je u rad, čime je završena još jedna faza obezbjeđenja regionalne nezavisnosti.
Poljsko-litvanski gasovod za transport prirodnog gasa, vrijedan 500 miliona eura, pušten je u rad, čime je završena još jedna faza obezbjeđenja regionalne nezavisnosti od ruskih izvora energije.
Predsjednik Poljske Andžej Duda rekao je da je gasovod duži od 500 kilometara.
Litvanska premijerka Ingridas Simonite kazala je o ruskoj prodaji gasa da bi "svako smanjenje ili nestanak tog izvora finansiranja veoma značajno uticao na rusku ekonomiju".
Dionica koja prolazi kroz Litvaniju i Poljsku integrisana je sa gasovodima u Estoniji, Letoniji i Finskoj, i u sistem EU za prenos gasa.
Prije izgradnje poljsko-litvanskog gasovoda te zemlje su na taj način mogle da dobijaju gas jedino iz Rusije
|
|
|
|
Post by kulinban on May 9, 2022 6:13:15 GMT
G7 se obvezao da više neće kupovati rusku naftu
G7 se danas u cijelosti obvezao da će zabraniti ili postupno obustaviti uvoz ruske nafte, priopćila je u nedjelju Bijela kuća.
Ova odluka će "zadati težak udarac glavnoj žili kucavici koja hrani gospodarstvo (Vladimira) Putina i oduzeti mu prihode koji mu trebaju za financiranje rata" protiv Ukrajine, ističe se u priopćenju američke administracije.
U priopćenju se ipak ne navodi kakve je točno obveze preuzeo svaki pojedini član skupine G7, koju čine
Njemačka (ovogodišnji predsjedatelj), Kanada, Sjedinjene Države, Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija.
G7 se sastao sa Zelenskim
G7 je u nedjelju održao sastanak putem video veze, treći ove godine, uz sudjelovanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
Izbor nadnevka je veoma znakovit: Europljani 8. svibnja obilježavaju završetak Drugog svjetskog rata u Europi.
Nedjeljni sastanak se ujedno održava dan uoči vojne smotre 9. svibnja u Rusiji koja toga dana slavi pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom.
Zapad je dosad čvrsto surađivao u donošenju sankcija Rusiji, ali ne napreduje istim ritmom kada je riječ o ruskoj nafti i plinu.
SAD koji nije njihov velik potrošač, već je zabranio uvoz ruskih ugljikovodika.
|
|
|
|
Post by kulinban on May 9, 2022 6:49:07 GMT
Velika Britanija proširila sankcije Rusiji i Bjelorusiji
VELIKA BRITANIJA je proširila sankcije protiv Rusije i Bjelorusije, što uključuje veće carine na uvoz plemenitih metala iz Rusije te zabranu izvoza određenih britanskih proizvoda, piše Guardian. Cilj je povećati ekonomski pritisak na Moskvu zbog rata u Ukrajini.
Ministarstvo za međunarodnu trgovinu je objavilo treći paket sankcija tek nekoliko sati prije proslave Dana pobjede u Rusiji. Posljednje sankcije Rusiji i Bjelorusiji, koja se pridružila invaziji i bila baza ruskih vojnika, imale su za cilj onemogućiti Putinu financiranje rata.
Najava sankcija uslijedila je nakon što su čelnici G7, uključujući britanskog premijera Borisa Johnsona i američkog predsjednika Joea Bidena, imali videopoziv s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Sankcije su znak potpore Ukrajini uoči parade za Dan pobjede u Kremlju.
Novi paket sankcija
Novi paket sankcija uključuje 1,4 milijarde funti britanskih uvoznih carina, što znači granični porez koji plaćaju kupci na robu isporučenu iz Rusije. To će utjecati na uvoz platine, paladija, kao i kemikalija iz Rusije. Odjel međunarodne trgovine priopćio je kako Rusija uvelike ovisi o Velikoj Britaniji po pitanju plemenitih metala i da će carinska tarifa biti veća za 35 posto.
Vlada će također zabraniti izvoz robe u vrijednosti većoj od 250 milijuna funti u sektorima u kojima rusko gospodarstvo najviše ovisi o proizvodima iz Velike Britanije. To se odnosi na kemikalije, plastiku, gume i strojeve. Najnovije mjere povećavaju ukupnu vrijednost proizvoda koji su pod potpunim ili djelomičnim sankcijama na iznos veći od četiri milijarde funti. Posljednje sankcije bile su usmjerene na energetski sektor, ali su i uključivale zamrzavanje imovine najveće ruske banke i sankcije protiv ljudi i organizacija koje su uglavnom povezane s ruskim medijima. "Ovaj dalekosežni paket sankcija nanijet će daljnju štetu ruskom ratnom stroju", rekla je Anne-Marie Trevelyan, britanska tajnica za međunarodnu trgovinu. |
|
|
|
Post by kulinban on May 12, 2022 10:04:54 GMT
|
|
|
|
Post by kulinban on May 12, 2022 12:24:35 GMT
Siemens se potpuno povlači iz RusijeKoncern Siemens je objavio da u potpunosti završava svoje poslovanje u Rusiji. Odluka je tvrtku već koštala mnogo novca, a očekuju se i dodatni troškovi u budućnosti.
„Osuđujemo rat u Ukrajini i odlučili smo prekinuti naše poslovne aktivnosti u Rusiji", izjavio je u četvrtak (12.5.) prije podne izvršni direktor Siemensa Roland Busch.
Kompanija je već pokrenula odgovarajuće postupke za zaustavljanje proizvodnje te za okončanje svih industrijskih poslova. „Ova nam odluka nije lako pala", naglasio je Busch. Siemens trenutačno provjerava koje će to posljedice imati za zaposlene u Rusiji te je najavio da će ih „nastavit podržavati koliko je to god moguće".
Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Siemens je već bio zaustavio pokretanje novih poslova i međunarodne isporuke u Rusiju i Bjelorusiju. U te dvije zemlje je koncern ostvarivao oko jedan posto ukupnog prometa.
Mjere se već osjećaju
Već dosada uvedene mjere imaju posljedice po poslovanje koncerna u drugom kvartalu poslovne godine 2021./2022. koji je okončan krajem ožujka. Između ostalog, Siemens je objavio otpise zarade u iznosu od 0,6 milijardi eura. To se uglavnom odnosi na posao s vlakovima. Kompanija računa da će se taj gubitak u dogledno vrijeme povećati za još nekoliko stotina milijuna eura. Dobit nakon poreza je gotovo prepolovljena na 1,2 milijarde eura.
U prethodnoj godini Siemens je ostvario veliki prihod prodajom proizvođača mjenjača za aute Flender. Time je ukupan promet porastao za 16 posto na 17 milijardi eura.
Busch naglašava da trenutno postoje ozbiljni problemi u poslovanju širom svijeta. Uz rat u Ukrajini osjećaju se i posljedice pandemije korone. Koncern pokušava spriječiti veće poremećaje, mada su povećani rizici u vezi s proizvodnjom elektroničkih komponenti, s nabavkom sirovina i s logistikom. Usprkos tim naporima je bilo problema s isporukom komponenti i sustava u sklopu tehnologije automatizacije.
Povećan broj narudžbi
Unatoč obustavljenom poslovanju u Rusiji, ukupna vrijednost pristiglih narudžbi je porasla za gotovo trećinu na oko 21 milijardu eura. To je omogućilo da koncern potvrdi svoju raniju prognozu zarade. Kada se radi o ukupnom prometu, Siemens je optimističniji nego ranije s očekivanim povećanjem od šest do osam posto.
|
|
