|
Post by kulinban on Oct 24, 2021 16:28:36 GMT
Kakve sankcije bi mogli popušit čoban dodik i Čobanska
Kakvih se sankcija za "novčanike režima" u Republici Srpskoj pribojava Aleksandar Vučić Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je znatno ublažio svoju retoriku. Mnogi tumače ovaj sastanak kao Vučićev pokušaj da u zadnji čas spriječi sankcije Dodiku, tako što će ponuditi domaće političko rješenje za trenutnu krizu. Ako se nađe dogovor o šumama i zemljištu, institucije BiH će funkcionisati, kazao je Vučić, nudeći potencijalno rješenje i izlaznu strategiju za Dodika. Posve je indikativan način na koji je Vučić govorio o sankcijama. “Važno je da pokažem da RS nije izvor problema. I ono što želim da kažem je da će Srbija biti protiv bilo kakvih sankcija protiv bilo koga u RS-u. Naš stav je jasan i nedvosmislen. Molimo sve da dođemo do rješenja razgovorom. Sankcije nikome neće ništa dobro donijeti”, kazao je Vučić i dodao da je Dodiku prenio važne poruke međunarodnih zvaničnika. Iz navedene poruke može se iščitati da je RS u centrima odlučivanja prepoznata kao izvor problema, te da su sankcije stavljene na sto. Nove američko-evropske sankcije mogle bi pogoditi firme bliske SNSD-u Sankcije mogle obuhvatiti ne samo zvaničnike, već i firme bliske SNSD-u, kao i da bi se, pored SAD-a, Velike Britanije i Kanade, ovoj akciji mogao pridružiti značajan dio evropskih država, na čelu sa Njemačkom, što je potvrdio i sam Dodik u jednoj od svojih izjava.
U izvršnoj direktivi broj 14033, koju je 8. juna ove godine potpisao američki predsjednik Joe Biden, definisano je da će sankcijama biti pogođena lica koja budu osporavala Dejtonski mirovni sporazum, te odluke OHR-a i zaključke Upravnog odbora vijeća za implementaciju mira, u što se uklapa rukovodstvo SNSD-a, na čelu sa Dodikom. Međutim, u jednoj od tačaka direktive (sekcija 1, stav 6) kaže se da će sankcije obuhvatiti i osobe koje su “materijalno podržavale, sponzorirale, osiguravale finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku u dobrima i uslugama“ navedenim aktivnostima.
Ukazom američkog predsjednika samo su teorijski određena lica koja mogu postati predmetom sankcija. Konkretna imena utvrđuje Ministarstvo finansija SAD-a.
Da bismo razumjeli na koji način bi, ukoliko nastave podrivati Dejtonski sporazum i OHR, vlasti entiteta mogle biti sankcionisane, korisno je sagledati najnovije sankcije protiv vlasti Bjelorusije, koje su SAD nametnule prije nešto više od dva mjeseca, u saradnji sa Kanadom, Velikom Britanijom i EU.
Ove sankcije su uvedene 9. avgusta 2021, tačno godinu dana nakon velikih protesta u Bjelorusiji, kada je opozicija optužila Lukašenka da je lažirao rezultate izbora, a nakon čega je uslijedio talas represije, u kojem je uhapšeno više hiljada opozicionara.
U odluci od 9. avgusta, Ministarstvo finansija SAD-a je uvelo sankcije za 44 pojedinca i pravna subjekta bliska Lukašenku. Među njima se izdvaja nekolicina, koji su u saopćenju Ministarstva finansija SAD-a nazvani “novčanici režima”.
Nikolaj Varabej je bjeloruski oligarh koji je, zahvaljujući bliskim vezama sa Lukašenkom, izgradio čitavu poslovnu imperiju, koja obuhvata više različitih kompanija: BelKazTrans (prevoz uglja na području cijele zemlje), NovopolotskInterservice (jedna od najvećih naftnih kompanija), zatim banka Absolutbank, itd. Varabejova poslovna mreža se proteže i na Ukrajinu, gdje filijala njegove firme BelKazTrans isporučuje ugalj iz Rusije za područje Donbasa.
Drugi bjeloruskih oligarh pogođen sankcijama jeste Aleksej Aleksin. Zahvaljujući političkom utjecaju, Aleksinovekompanije Inter Tobacco i Energo-Oil drže monopol na proizvodnju i prodaju cigareta, što mu je osiguralo enormno bogatstvo. Također, Aleksin drži i veliku kompaniju za kamionski saobraćaj Belneftgaz. Među sankcionisanim je i kompanija Dana Holdings Limited,koja je registrovana na Kipru. Ključni čovjek kompanije je Nebojša Karić, koji je, kako ističu američke vlasti, dio porodice Karić koja je bila aktivna u Srbiji za vrijeme Miloševićevog režima. Ova građevinska kompanija je dobila brojne građevinske projekte u Minsku, a zauzvrat je pružala finansijsku podršku Lukašenku, te mobilisala svoje radnike na mitinzima podrške vlastima. Praveći paralelu, u kontekstu najavljenih sankcija prema vlastima u RS-u, nameću se imena sličnih kompanija bliskih SNSD-u.Već godinama opozicija u RS-u ističe da građevinska kompanija Integral Inžinjering, na čijem čelu je Slobodan Stanković, sklapa ugovore zahvaljujućim bliskosti vladajućoj strukturi. Podsjećanja radi, Integral Inžinjering je radio neke od najvećih projekata, kao što su izgradnja zgrade Vlade RS-a, zgrade RTRS-a, kao i dionica na autoputu Doboj - Gradiška, itd. Pored Stankovića, opozicionari u RS-u često ističu i Mileta Radišića, vlasnika građevinske firme Grand Trade, koji je i kum Milorada Dodika. Opozicija iz RS-a je nedavno problematizirala pokušaj da Uprava za indirektno oporezivanje kupi zgradu upravo od ove firme, po cijeni od skoro 100 miliona KM, iako je ova državna institucija za kupovinu zgrade prvobitno zacrtala samo 37 miliona, čime je razlika od 63 miliona dovedena pod znak sumnje. Integral Inžinjering i Grand Trade samo su dvije meeđu 60 firmi za koje je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković ustvrdio da su u direktnoj službi Dodika i SNSD-a. Na udaru sankcija u Bjelorusiji našla se i kompanija Belaruskali OAO, jedan od vodećih svjetskih proizvođača kalij-hlordia, tzv. “potaša“, koji se koristi u industriji umjetnih gnojiva. Sankcijama je naređeno svim američkim i evropskim firmama da, u roku od 120 dana, obustave sve transakcije sa ovom firmom.Prema uvedenim sankcijama EU, zabranjen je uvoz duhanskih i naftnih proizvoda, “potaša“ i drugih važnih proizvoda za bjelorusku ekonomiju. Paralela koja se nameće jeste ona sa zvorničkom Aluminom, koja proizvodi glinicu i hidrate, te ih plasira najviše na strana tržišta, uključujući SAD, Njemačku, Italiju i druge evropske države. U slučaju zabrane međunarodnih transakcija, došlo bi do krize proizvodnje i gubitka milionskih prihoda za Aluminu. Među sankcionisanim pojedincima u Bjelorusiji su bili i šef obavještajne službe Dzmitry Hara, ministar saobraćaja, Aleksej Auramenka, članovi parlamenta, te brojni drugi zvaničnici koji su uzeli učešće u progonu opozicije i nasilnom suzbijanju protesta. U tom kontekstu, moguća meta potencijalnih sankcija u RS-u svakako su zvaničnici koji gorljivo podržavaju Dodikove aktivnosti, od Željke Cvijanović, preko Radovana Viškovića i Nedjeljka Čubrilovića, pa sve do direktora SIPA-e Darka Ćuluma i drugih kadrova u sigurnosnim službama, koji su se nedavno odazvali na Dodikov poziv za sastanak, u kontekstu pokušaja NSRS-a da spriječi rad državnih institucija. Na koncu, najnovijim sankcijama u Bjelorusiji obuhvaćeni čak i sportisti i sportski savezi, koje će naročito teško pogoditi zabrane putovanja. Sankcijama je, recimo, obuhvaćen i Dimitri Šakuta, poznati bjeloruski kikbokser, ali i Olimpijski savez Bjelorusije, na čijem je čelu najstariji Lukašenkov sin - Viktor Lukašenko. U ovom pogledu, nameće se očita paralela sa sportskim kolektivima bliskim SNSD-u - npr. Košarkaškim klubom Igokea i Fudbalskim klubom Borac, ali i Fudbalskim savezom na entitetskom i državnom nivou. Podsjećamo, generalni menadžer Igokee je Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a, a predsjednik Fudbalskog saveza BiH, kao i Fudbalskog saveza RS-a je Vico Zeljković, nećak Milorada Dodika. U slučaju sankcija prema članovima porodice Dodik i širem krugu oko SNSD-a, posljedice bi mogli trpiti sportski kolektivi i savezi. Valja istaknut da je ovdje naveden samo neki od direktnih efekata sankcija, dok su oni indirektni mnogo širi. Uvođenje čak i selektivnih sankcija obeshrabrilo bi zapadne firme, koje bi planirale poslovanje u RS-u, jer bi se taj ekonomski prostor pokazao kao nesiguran. Također, sve bi se kompanije iz RS-a našle pod dodatnom lupom, ionako rigoroznih finansijskih kontrola banaka i drugih institucija, pa čak i kada ne bi imale direktnu štetu od sankcija, samo usporavanje procesa bi dovelo do posrednih šteta. znači, sankcije bi mogle obuhvatiti ne samo zvaničnike, već i firme bliske SNSD-u, kao i da bi se, pored SAD-a, Velike Britanije i Kanade, ovoj akciji pridruži značajan dio evropskih država, na čelu sa Njemačkom, što je potvrdio i sam Dodik u jednoj od svojih izjava. www.klix.ba/vijesti/bih/kakvih-se-sankcija-za-novcanike-rezima-u-republici-srpskoj-pribojava-aleksandar-vucic/211024047Za početak sankcije bi mogle biti zabrane poslovanja sa gradevinskim firmama, npr. Integral inženjeringom, na čijem čelu je Slobodan Stanković, koji sklapa ugovore zahvaljujućim bliskosti vladajućoj strukturi. Podsjećanja radi, Integral Inžinjering je radio neke od najvećih projekata, kao što su izgradnja zgrade Vlade RS-a, zgrade RTRS-a, kao i dionica na autoputu Doboj - Gradiška, itd. Takođe i Grande Trade, čiji je vlasnik dodikov kum. Zatim sankcije košarkaškom klubu Igokea čiji je generalni menadžer Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a
|
|
|
Post by kulinban on Nov 28, 2021 17:19:40 GMT
Može li EU uvesti sankcije Dodiku?! Ko treba glasati, ko je za, a ko protiv?
Kako se donose sankcije u Evropskoj uniji i ima li šanse da ministri spoljnih poslova podrže zahtjeve grupe parlamentaraca za sankcionisanje Milorada Dodika?
Milovan Matić / 26. Novembar 2021
Grupa poslanika u Evropskom parlamentu uputila je pismo ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije u kojem pozivaju na uvođenje sankcija članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i drugim osobama koje su odgovorne za narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U pismu se navodi da se Bosna i Hercegovina suočava s najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno uzrokovanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD). “Protuustavni bojkot legitimnih državnih institucija od strane stranke koji je uveden prošlog jula zbog usvajanja zakona o negiranju genocida, proveden je kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku”, navodi se u pismu, uz pojašnjenje Dodikove inicijative o povlačenju entiteta iz brojnih institucija.
Europarlamentarci podsjećaju da se o situaciji u BiH razgovaralo na sastanku Savjeta za vanjsku politiku prošlog ponedjeljka, ali bez konkretnog i jakog rezultata te da zaključci nisu prikazali hitnost situacije i da oni koji su odgovorni za situaciju nisu jasno imenovani.
“Dodik je ohrabren takvim nedostatkom akcije od strane EU-a, koju dokazuje i činjenica da je prvog dana sastanka on potvrdio nastavak ranije navedenog glasanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, navodi se.
“Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se zaustavio u ostvarivanju svoje secesionističke etnonacionalističke agende”, stoji u pismu te se dodaje:
“Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama unutar ili bliskim rukovodstvu RS-a koji su odgovorni i/ili podržavaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga s ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH” navodi se.
“S obzirom da postupanje rukovodstva RS i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterije, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih i pravnih lica koja su povezana sa njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, stoji u pismu.
Države članice EU-a će 15. decembra održati sjednicu na kojoj će odrediti eventualne sankcije.
Sankcije EU
Evropska unija je do sad koristila niz sankcija kao odgovor na razna dešavanja u njenom okruženju i svijetu. Sve te sankcije su donošene zbog zbog destabilizacije neke države, aneksije, zbog terorizma, zbog kršenja ljudskih prava ili zbog širenja atomskog oružja.
EU najčešće poseže za sankcijama kada su u pitanju kršenja ljudskih prava i shodno tome ona može uvesti vlastite sankcije ili provoditi sankcije koje su uvele Ujedinejne nacije.
U ovom trenutku na snazi je više od 40 različitih sankcija protiv država, organizacija, firmi ili fizičkih lica. Popis osoba koje su pod sankcijama trenutno ima skoro 500 stranica i može se javno vidjeti na web-stranici Europske unije.
Evo šta je potrebno da se uvedu sankcije Dodiku
Savjet Evropske unije, u kojem se nalaze predstavnici 27 zemalja članica, odlučuju o uvođenju sankcija. Da bi do toga i došlo oni moraju ovu odluku donijeti jednoglasno. A, kako sada stvari stoje to je nemoguća misija. Inače u Savjetu EU-a postoji stalni odbor koji priprema odluke o uvođenju novih sankcija, o produženju već postojećih ili o ukidanju sankcija. Formalne odluke donose ministri spoljnih poslova, a sankcije stupaju na snagu čim budu objavljene u Službenom listu EU. Sankcije koje uvodi EU obično su političke ili finansijske. Tako je do sad na desetine takvih sankcija uvedeno. Npr. političke sankcije su izglasane Sjevernoj Koreji, Siriji i Rusiji, dok su finansijske uvođene mnogim firmama, pojedincima, organizacijama, a posebno su naglašene one protiv Rusije, odnosno sankcije privrednim granama te zemlje zbog aneksije Krima. Sam proces izbora osobe kojoj se uvode sankcije se vrši na temelju informacija koje su dostupne u javnosti ili koje se prikupljaju diplomatskim ili obavještajnim putem.
Nakon toga EU vrši obradu tih podataka i donosi sankcije koje imaju za cilj da pogode osobe koje su izravno povezane s nekim kršenjem ljudskih prava ili drugim razlozima za uvođenje sankcija. Obično su to predstavnici vlasti nekih država, njihovi bliski saradnici, predstavnici firmi koje ih finansiraju i sl.
Tim osobama se onda zabranjuje ulazak u Evropsku uniju, a njihovi bankovni računi i imovina u EU bivaju zamrznuti. I to je upravo ono što bi EU mogla da učini u slučaju Dodika, plus zaustavljanje finansijeske pomoći Unije prema Republici Srpskoj.
Sve sankcije koje donese EU mogu biti i ukinute, opet od Savjeta EU ukoliko dođe do željenih promjena, odnosne nestanu uslovi koju su doveli do toga da se sankcije uvedu. Često oni koji su sankcionisani mogu da traže od Brisela pisanim putem da im se sankcije ukinu, a dešavalo se da osobe pogođene sankcijama podnesu tužbu protiv sankcija pred Sudom Evropske unije u Luksemburgu, koju si bivale i uspješne.
Mađarska uz Dodika
Da je priča o sankcijama Dodiku iz EU na kojima se insistira u posljednje vrijeme teško provodiva u djelo već je jasno iz stava ministra spoljnih poslova Mađarske, čija država najvjerovatnije neće podržati bilo kakva sankcionisanja. Umjesto toga on je pozvao na razgovore sa Dodikom. “Evropski političari koji kritikuju člana Predsedništva BiH Milorada Dodika nikada do sada se nisu sreli s njim, niti sa njim razgovarali da bi mogli da razumiju njegove stavove”, poručio je šef mađarske diplomatije Peter Szijjarto.
“Svi koji interpretiraju Dodikove riječi treba da razgovaraju s njim da bi nakon toga formirali svoja mišljenja. Posebno bi bilo dobro kada evropska vanjska politika ne bi bila svedena na tri riječi - sankcije, sankcije, sankcije, što se u proteklom periodu pokazalo neefikasnim”, poručio je Szijjarto. Podsjetivši da je premijer Mađarske Viktor Orban otišao u Banjaluku, kaže da bi to trebalo da učine i evropski lideri prije nego što prijete sankcijama. “Da odu i razgovaraju i da razumiju kakvu poziciju zauzima Dodik i da na osnovu toga stvore svoje stavove”, dodao je Szijjarto. On je istakao da Dejtonski sporazum svakako treba poštovati, što je i stav Mađarske, navodeći da prilikom posjete Banjoj Luci, među Dodikovim stavovima nije bilo ničega što bi imao efekat destabilizacije, već su oni bili u skladu sa poštovanjem međunarodnih obaveza.
Očekuje se da bi pored Mađarske još nekoliko zemalja EU moglo statin a stranu Milorada Dodika, a tu su prije svega Slovenija, Hrvatska, pa čak i Poljska.
|
|
|
Post by kulinban on Dec 13, 2021 19:29:40 GMT
Njemačka traži uvođenje sankcija za Dodika / Ministrica u novoj vladi: Priča o otcjepljenju je neprihvatljiva, lično sam lobirala u EU
Ja sam ovdje lobirala za to - da se postojeći režim sankcija sada koristi i protiv gospodina Dodika, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock Nova Vlada Njemačke danas je pozvala Europsku uniju da uvede sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradu Dodiku.
Ističu kako Dodik za cilj ima izvlačenje Republike Srpske iz Oružanih snaga, pravosudnog i poreskog sistema Bosne i Hercegovine.
- Napori za otcjepljenje su neprihvatljivi, a to također znači - a ja sam ovdje lobirala za to - da se postojeći režim sankcija sada koristi i protiv gospodina Dodika, izjavila je njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock.
Baerbock je na taj način ponovila stavove svog prethodnika, Heika Maasa, koji je također tražio od predstavnika EU da sagledaju aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji, te poduzmu određene korake koji bi doveli do rješenja.
|
|
|
Post by kulinban on Jan 9, 2022 19:01:32 GMT
samo Čobanima i Republici Čobanskoj uvest sankcije ko krmku Miloševiću koje su ga slomile Čobani u redovima za hljeb i mlijeko
|
|
|
Post by kulinban on Feb 16, 2022 17:52:18 GMT
To je pravo !!!
Američki Microsoft je skinuo s liste svojih partnera firmu Proiter ITSS iz Banjaluke, javljaju mediji.
TV BN prvi je objavio da je američka tehološka firma Microsoft sa svoje liste partnera skinula ovu firmu.
„To je posljedica američkih sankcija koje su uvedene članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, čiji sin Igor, kako je on (Dodik) sam priznao sarađuje sa komapnijom Prointer”, napisao je RTV BN.
Sjedinjene Američke Države su početkom januara ove godine uvele nove, šire sankcije Dodiku, optužujući ga i za korupciju.
Informacija je za Politički.ba potvrđena iz Microsofta.
“Zvanično, ne mogu ništa reći. No, tačno je. Firma Prointer ITSS nije više partner”, rečeno je za Politički.ba iz Microsofta.
Brisanje sa liste Microsofta znači da Prointer nema više licencu te kompanije i da ne može koristiti i prodavati programe (proizvode) te firme.
|
|
|
Post by kulinban on Feb 27, 2022 20:13:03 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2022 9:53:15 GMT
hoće srbadija opet sankcije ko miloševiću nekad
|
|
|
Post by kulinban on Feb 28, 2022 15:49:52 GMT
Kolumna Vildane Selimbegović: Rusija prijeti BiH 28.02.2022 www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolumne/rusija-prijeti-bih-737838Sve do četvrtka ujutro, uprkos sili informacija o ruskom kidisanju na Ukrajinu, vjerovala sam u dogovor u posljednji čas, bolje rečeno nadala sam se da će Evropa izbjeći novi rat na svome teritoriju. Zašto i to ne reći, uzdala sam se u silu onih važnih državničkih imena, koji su svoje evropske karijere krunisali angažmanima za Rusiju – od nekadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji od 2005. radi za Gazprom, preko bivše austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissel angažirane u Rosneftu (na čijem je vjenčanju Vladimir Putin s mladom plesao valcer, kako je podsjetila prošli vikend naša suradnica Nada Zdravič), do Françoisa Fillona, francuskog premijera u tri mandata koji je odustao od predsjedničke kandidature na izborima što ih je dobio Emmanuel Macron, zbog afere nazvane Penelopa Gate. Sličice mozaika Mediji su se pozabavili Fillonovom imovinskom karticom pa se ispostavilo da nedostaje pokrića, naročito na imovini supruge, zbog kojih su i bračni par i najbliži suradnici 2020. godine u Parizu osuđeni na (različite) kazne zatvora i vraćanje milion eura, no u junu 2021. Fillon je postao član Uprave Zaroubejnefta u Moskvi. Naravno, ovo su samo najzvučnija imena (javnosti poznata) elitne zapadne družine na platnom spisku ruske države. Schrödera novinari zovu i kumom Sjevernog toka II, evropsko-ruskog projekta zaustavljenog s početkom agresije na Ukrajinu, no analitičari su godinama upozoravali na to da je upravo ovaj projekat Putinovo ulaganje u zatvaranje oba oka Angele Merkel na njegov nimalo europski odnos kako prema ljudskim pravima vlastitog stanovništva, tako i prema svim onim ruskim uplitanjima u tuđe poslove, istovremeno podsjećajući na to kako Evropa nema ništa protiv kapitala ruske oligarhije. Upravo su tako, uostalom, ruske državne kompanije – dakle, Rusija – osvajale Evropu, ali i naše prostore – sjećamo se afere Agrokor koja je potresla Hrvatsku i cijeli Balkan, a nakon koje su dvije ruske državne banke postale gotovo stopostotni vlasnici nekadašnjeg Todorićevog carstva. Ovdje zaista vrijedi napraviti digresiju: od početka invazije na Ukrajinu, Bosanci i Hercegovci su se (neopravdano) uspaničili zbog Sberbank BH, koja je u procesu transformacije vlasništva, ali i bez toga je bila pod evropskom kapom matične firme u Beču, a zapravo mnogo više razloga za brigu ima zbog Raiffeisen banke, koja je na brdovitom Balkanu u vlasništvu RB International. Problem je zapravo u podatku da 40 posto prihoda RBI nastaje na prostoru Rusije i Ukrajine, što se – i bez najnovijih sankcija – mora odraziti na poslovanje. No, to su tek sličice mozaika koji potvrđuje onu staru narodnu da para vrti gdje burgija neće, ali i ilustrira uzroke već poslovične inertnosti Evrope i njezina ignoriranja problema čak i kada su do bola razgolićeni. Što nije slučaj samo Ukrajine već i Balkana. Mjesecima, da ne kažem godinama Ukrajinci sanjaju evropsku budućnost i to su pokazivali i impozantnim okupljanjima, dok se Rusija tome vrlo konkretno suprotstavlja: krenulo je okupacijom Krima 2014, a ovih dana se nastavlja invazijom na teritorijalno najveću evropsku zemlju. Kijev je oslobođen, objavili su ruski mediji u petak ujutro, no Kijev odolijeva, a kako se da čuti, čak je počela stizati i pomoć borcima protiv agresije. Mi, koji ovih dana obilježavamo 30 godina nezavisnosti i međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, jako dobro razumijemo jezik laži agresora jednako kao i silne apele da se rat zaustavi te najave pregovora i očekivanja da će civilizirani slobodarski svijet ustati u zaštitu svojih i naših ljudskih vrijednosti. I iz iskustva možemo posvjedočiti da su to teške tlapnje (SAD i NATO neće braniti Ukrajinu, jasni su bili i američki predsjednik Joseph Biden i generalni sekretar NATO-saveza Jens Stoltenberg). Kao i uvijek, čeka se Evropa, da makar sankcijama poput američkih da do znanja ruskom predsjedniku da ne može baš sve što je naumio: za sada, na širokoj listi sankcionisanih je i Putinov kuhar, a posljednji su na listu dodani sam Vladimir Vladimirovič i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov (od koga je, vjerovali ili ne, odustala i naša čuvena Bisera Turković, koja mu se ničice bacala pod noge onomad u Sočiju). Za sada, bliski savjetnik ruskog predsjednika, onaj isti Dmitrij Medvedev koji mu je čuvao stolice dok nije potpuno preinačio državni ustav po vlastitoj mjeri, cijelom svijetu prijeti “recipročnim sankcijama”, a po ruskim društvenim mrežama agilno objašnjava kako Rusiji više nisu ni potrebni diplomatski odnosi sa Zapadom. “Vrijeme je da zaključamo ambasade i nastavimo kontakte gledajući jedni druge kroz dvoglede i preko nišana”, poručio je Medvedev u subotu. Svaki komentar je suvišan, no poslije ovog ona izjava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake međunarodno priznate države (što tako često govori i o BiH), uz zaključak da Srbija neće stati uz ostatak svijeta i uvesti sankcije Rusiji, zahtijeva budnu pažnju ne samo u našoj zemlji i u ostatku regiona već i u evropskim i svjetskim institucijama moći. Otplata političkih političkih kredita Zapravo, baš takav stav je, po svemu sudeći, i očekivao hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je i prije Vučićevog jasnog zauzimanja za rusku agresiju, u Bruxellesu upozorio na to da ni na Balkanu nije sjajno jer bi regionalni hegemoni mogli po istom ruskom modelu napasti neku zemlju bez ikakvog razloga. Predsjednik Hrvatske je promptno reagirao u već prepoznatljivom jalijaškom stilu (čime će napasti, pištoljima na vodu, koga će napasti – Kosovo, Srbija i Dodik su slabi), pa se tek onda zaputio na vanredni NATO-samit. Zoran Milanović i tako otplaćuje svoje političke kredite, no koliko god se Hrvatska sve više zgražavala njegovom odanošću savezu SNSD-a i HDZ-a u BiH, jasno je da je i ovakvim istupom pokazao koliko mu je stalo do onoga čega se sav razuman svijet plaši: ako se, naime, u ovom vremenu rata za Ukrajinu zanemare balkanski problemi, oni zagovornici strategija iz devedesetih, u koje se zaklinje Dragan Čović, dobit će šansu za konačan obračun. Crna Gora ima razloga za strah, Kosovo i Makedonija također, no nema nikakvih dilema – Bosna i Hercegovina bi mogla biti nova Ukrajina. To bi, uostalom, ubrzalo stupanje na snagu već donesenih secesionističkih odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izvadilo iz ladice ostale pripremljene, kako to ima običaj reći Milorad Dodik. Uostalom, ruski ambasador u našoj zemlji već otvoreno prijeti: nakon što je onako dodikovski izvrijeđao zamjenicu američkog ambasadora u BiH, okrenuo se medijima pa nam još i poslao saopćenje s uputama kako da izvještavamo?! Niko, baš niko iz državnih organa BiH nije se udostojio braniti slobodu govora u ovoj zemlji i nedopustivi atak na medije. Ni to nije neočekivano. No, najmanji su problem mediji: mi znamo, pamtimo i ne zaboravljamo koliko su strani izvještači u danima naših ratova doprinijeli tome da istina dođe na svjetske ekrane, uprkos svim onim važnim političarima koji jednako nisu znali ko to puca po Sarajevu i BiH. To je i obaveza više da danas, koliko se to god ne sviđalo ruskom ambasadoru, otvorenih očiju i ušiju izvještavamo o žrtvama ruskog napada. Znam, ima ih koji će reći da su tokom opsade Sarajeva i ukrajinski dobrovoljci, skupa s ruskim dobijali odlikovanja za učinkovitost granatiranja, ali to i jeste razlog više da mi budemo na strani istine i pravde. Dok se Evropa i ostatak svijeta ne probude.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 17, 2022 19:30:02 GMT
Nova prijava protiv Dodika: Firme bliskih srodnika ne bi smjele poslovati sa državom17/03/2022 Rad institucija BiH bio često blokiran Sin i kćerka Milorada Dodika posjeduju privatna preduzeća koja posluju sa javnim institucijama, a po odredbi ovog zakona smatraju se bliskim srodnicima, član Predsjedništva BiH nalazi se u situaciji sukoba interesa Transparency International u BiH podnio je prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika jer firme u vlasništvu njegove porodice posluju sa državom i primaju značajne podsticaje iz budžeta.
Prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH izabrani zvaničnici i njihovi bliski srodnici ne bi smjeli biti dio uprave ili menadžmenta bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore, ili na drugi način posluje, sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti. S obzirom na to da sin i kćerka Milorada Dodika posjeduju privatna preduzeća koja posluju sa javnim institucijama, a po odredbi ovog zakona smatraju se bliskim srodnicima, član Predsjedništva BiH nalazi se u situaciji sukoba interesa.
Naime, član 8.a Zakona propisuje da angažman bliskih srodnika izabranih zvaničnika u preduzećima koja posluju sa državom, dovodi do situacije u kojoj se ti zvaničnici nalaze u sukobu interesa.
Prema podacima iz nedavnog istraživanja portala Capital.ba firme u vlasništvu porodice Dodik dobile su u 2021. godini oko 370.000 KM iz Agrarnog budžeta i Kompenzacionog fonda RS. Konkretno, prema podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, pravna lica „Fruit Eco“ iz Gradiške, te „Agro voće“ i „Global Liberty“ iz Laktaša, u toku 2021. godine dobijala su pomoć za saniranje štete od mraza, podršku za prodano i proizvedeno voće, regresirano dizel gorivo, protivgradne mreže i sl.
Takođe, pravno lice „Ugostiteljstvo Agape“ s.p u vlasništvu Dodikove kćerke dobijalo je u proteklom periodu poslove od Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske u iznosima koji prelaze zakonski dozvoljeni prag od 5.000 KM godišnje.
Zbog svega TI BiH poziva Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa Bosne i Hercegovine čiji rad je zbog političkih opstrukcija u proteklom mandatu često bio blokiran, da provede postupak i ispita postojanje sukoba interesa jednog od najviših zvaničnika BiH.
Takođe, TI BiH ponovo poziva delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH da prekinu opstrukciju usvajanja novog Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koji bi trebao osigurati nezavisnost komisije koja će ubuduće odlučivati o sukobu interesa.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:11:12 GMT
Da li će se u Bosni desit ukrajinski scenario
četnitet proglasi nezavisnot, priznaju ga Smrdija i Rusija i onda Srbija napravi invaziju na BiH da bi zaštitila srpsku nejač da ih zli"muslimani" bacaju lavovima
Stvara se psihologija straha u Bosni i Hercegovini
Raspoređivanje novog kontigenta EUFOR-a u BiH pratit će i trenažni letovi mlaznih aviona, na zahtjev Francuske. Namjera je da se demonstracijom sile pošalje poruka da stvari u BiH moraju ostati kakve jesu. Iako za sada ne postoji nikakva sigurnosna opasnost na terenu, kada je riječ o narušavanju mira u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana pojačano je prisustvo snaga EUFOR-a, posebno ulaskom u zemlju preostalog dijela kontigenta od 500 vojnika. Pored toga, iz komande “Althea” (vojne misije EU-a u BiH), prihvaćena je ponuda Francuske, da se iznad BiH od ponedjeljka (7.3.) počnu izvoditi trenažni letovi mlaznim avionima. Kako se navodi, letovi će se odvijati “preko zapadnog Balkana”, zrakoplovima tipa “Rafale”, s nosača aviona “Charles de Gaulle”, koji se trenutno nalazi u Sredozemlju.
Slanje poruke
“U ovakvim vremenima, kada je sigurnosna ravnoteža u Europi narušena, EU pokazuje svoju stalnu posvećenost i odlučnost da podrži sigurno i stabilno okruženje u BiH i na zapadnom Balkanu”, navode iz EUFOR Althea.
Sigurnosna situacija je stabilna na cijelom zapadnom Balkanu, smatraju analitičari, ali ističu da se nijedna od ovih vježbi ili pomicanje kopnenih jedinica, ne odigrava slučajno. Zapad želi poslati jasnu poruku, ne samo BiH, već i prostoru cijele biše Jugoslavije, da se stvari neće mijenjati. “Pojačanja koja šalje EUFOR su poruka da se BiH vidi kao potencijalni izvor krize i želi se djelovati preventivno. Demonstracijom sile se želi pokazati, da se iz EU-a gleda ka BiH i prati sve što se dešava u političkom okružju”, kaže vojno-politički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić.
“Bilo koja aktivnost, od pojačanja kopnenih snaga, pa preko vježbi koje se održavaju, sve je to demonstracija sile. To je poruka, da situacija mora ostati stabilne”, ističe Radić. Nema straha od konflikta
Krajem veljače je u BiH stigla prva postrojba u okviru raspoređivanja dodatnih 500 pripadnika EUFOR-a. To aktiviranje rezervi je “mjera kojom se daje podrška već raspoređenom ljudstvu EUFOR-a, i partnerima u BiH”. Ovog vikenda počelo je raspoređivanje ostalih pripadnika vojne misije EU-a, pa će ih s ovih 500, ukupno u BiH biti 1100.
“To je sve u okviru njihove misije i u okviru suglasnosti nadležnih organa BiH, uključujući i Predsjedništvo. Samo je sada pitanje, je li ovo trenutal za tako nešto, posebno za trenažne letove, s obzirom da su ljudi već dovoljno potreseni ratnim dešavanjima u Ukrajini”, kaže profesor na Fakultetu za sigurnost u Banjaluci, Duško Vejnović.
“Stvara se psihologija straha, šta bi moglo biti, šta bi se moglo dogoditi, da li bi etnonacionalisti u BiH mogli nešto pokušati…. Ja apeliram na političke elite, da prevladaju sve razlike. A što se tiče konflikta, ne postoji šansa da ga bude na teritoriji BiH”, uvjeren je Vejnović.
Medijska presija
Analitičari vjeruju da jedino medijska propaganda, koja je dostigla svoj povijesni maksimum u sukobu Rusije i Ukrajine, može izazvati daljnju destabilizaciju i na prostoru zapadnog Balkana. Dobar primjer za to je nedavni poziv Ministarstva obrane Srbije osobama iz rezervnog sastava, za izvođenje vježbi u ovom mjesecu. Dio medija, ovu je aktivnost okvalificirao kao demonstraciju sile, prvenstveno prema zemljama u okruženju.
“Problem je što bi ova informacija u normalnim okolnostima prošla ispod radara jer je dio rutine, dok je sada više nego važna. Vojska Srbije provodi redovne aktivnosti. Čak su i promatrači koji su zaduženi za sigurnost očekivali da će biti nekih vježbi, ali ne zbog rata u Ukrajini, već zato što se približavaju izbori u Srbiji. Gotovo pred svake izbore vlast je pokazivala vojsku, jer je jedan od aduta pokazivanje vojske glasačkom tijelu”, jasan je Radić.
S druge strane, iz Oružanih snaga BiH, nema nikakvih informacija o stanju sigurnosti u zemlji, niti njihovim eventualnim aktivnostima u tom pravcu. Međutim, analitičari upozoravajju, da u ovakvim situacijama mogućeg narušavanja stabilnosti u zemlji Oružane snage BiH nemaju nikakav kapacitet za djelovanje, iz praktičnih razloga. “Najbolje provedena reforma nakon Daytona” ostavila je tri nacionalna puka unutar Oružanih snaga, što je u ovakvim situacijama, ističu analitičari, čini više dijelom problema, nego rješenja.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:11:58 GMT
Njemački tisak: Tko je europski prijatelj Kremlja?
Njemački magazin Spiegel piše o podršci demonstranata u Beogradu ruskoj invaziji na Ukrajinu i pita se: koju igru igra Aleksandar Vučić?
Njemački magazin Spiegel u svom online izdanju se u tekstu pod naslovom „Europski prijatelji Kremlja“ osvrće na demonstracije podrške politici ruskog predsjednika Vladimira Putina u Beogradu i traži odgovor na pitanje: „Koji su razlozi tome? I koju igru u tome igra srpski predsjednik Aleksandar Vučić?“
Na početku teksta autor Walter Mayr piše: „Kada bi postojala nagrada za grad u Europi koji ovih dana ima za ponuditi najbizarniji javni spektakl, Beograd bi vjerojatno bio na samom vrhu. Uz ruske zastave, Putinove portrete i drvene križeve, tisuće su u petak (4.3.) navečer marširale srpskom prijestolnicom kako bi izrazile svoju solidarnost sa čelnicima Kremlja i podršku njihovom agresivnom ratu protiv Ukrajine."
U pokušaju objašnjenja tog fenomena autor podsjeća na tradicionalno bliske veze Srbije s „Majkom Rusijom“ i pravoslavnim bratskim narodom na Istoku, ali napominje da se to sve sada stavlja na iskušenje. To pokazuje, navodi se dalje, „okolišanje predsjednika Aleksandra Vučića“: s jedne strane, on se zalaže za teritorijalni integritet Ukrajine, ali istovremeno se ne želi pridružiti sankcijama EU-a protiv Rusije. Jasnu kritiku očigledno agresorskog rata on ne izražava pozivajući se na „posebne odnose svoje zemlje s Rusijom".
Važni argumenti: skori izbori i povlaštena cijena plina
Autor Vučića naziva „darovitim marionetistom koji vuče konce iz pozadine“ i podsjeća da je on na početku svoje političke karijere bio učenik ratnih zločinaca poput Radovana Karadžića, Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića.
Dugi niz godina ga je podržavala njemačka kancelarka Angela Merkel i on se do danas uspješno predstavlja kao posrednik između svjetova, kao političar koji vješto ekvilibrira između moćnika u Bruxellesu, Kremlju i Pekingu. Pritom “ne daje odgovor na pitanje u kojem se od tih svjetova on i srpski narod osjećaju kod kuće“, navodi se u tekstu.
To svakako ima veze i s predsjedničkim izborima 3. travnja, gdje mu je bivši načelnika Glavnog stožera srpske vojske Zdravko Ponoš ozbiljan protukandidat. Zato Vučić mora svom biračkom tijelu objasniti zašto njegov dugogodišnji saveznik Vladimir Putin mirnu susjednu državu poput Ukrajine sada obasipa bombama i granatama, piše autor Spiegela.
Dosad su uglavnom korišteni argumenti iz nedavne prošlosti. Rusija je 1999. protestirala protiv NATO-ovog bombardiranja Srbije. No, iz srpskog kuta gledanja postoje i vrlo pragmatični razlozi za podršku Putinovoj politici, dodaje Mayr: „Prilikom susreta u studenome na obali Crnog mora Putin je Vučiću obećao veću isporuku plina po povlaštenoj cijeni. Predsjednik Srbije je nakon susreta priznao da je Putina „zamolio" za bolji tretman." Javno mnijenje je, uz veliku medijsku podršku bulevarskih novina lojalnih Vučiću, na strani predsjednika. Ankete pokazuju da dvije trećina građana Srbije ima pozitivan stav prema Putinu. U nekim su se novinama čak pojavljivali naslovi poput „Ukrajina napala Rusiju“, navodi autor. Vučićev diplomatski "hod po jajima"
On istovremeno skreće pažnju na to da su u Bruxellesu ovakvim srpskim ponašanjem vrlo iziritirani, izražavaju „žaljenje“ što se Srbija nije priključila sankcijama, što znatno umanjuje šanse skorog prijema Srbije u članstvo EU-a.
No to je situacija u koju se Europska unija sama dovela, smatra Walter Mayr: „Otkako je 2008. došlo do prebrzog priznavanja neovisnosti Kosova, Srbija ima ključnu ulogu u traćenju vremena za trajno mirno rješenje za Zapadni Balkan. Vučić to zna i vrlo uspješno koristi – sve više jača svoju autoritarnu vlast u Srbiji, dok se istovremeno na međunarodnoj pozornici predstavlja kao pošteni posrednik u vezi s Kosovom."
Po mišljenju autora ovaj diplomatski „hod po jajima" sve više predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnost na kontinentu.
To se vidi i u Bosni i Hercegovini: poigravanje vatrom Milorada Dodika, uz rusku i srpsku podršku, sve ozbiljnije prijeti da izraste u pravi požar. Uvijek se iznova spominje mogućnost odcjepljenja Republike Srpske iz sastava Bosne i Hercegovine „što bi ugrozilo „cijeli mukotrpno uspostavljeni postjugoslavenski poslijeratni poredak", smatra Mayr. A činjenica „da Vučić, predsjednik zemlje koja je kandidat za članstvo u EU-u, do danas nije dobio ozbiljnu kritiku od strane Europske komisije, šef srbijanske države može shvatiti kao nagradu za svoju ciničnu politiku“, zaključuje novinar njemačkog magazina Spiegel Walter Mayr.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:12:41 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:13:16 GMT
EP rezolucijom optužio Rusiju da cilja 'rasplamsavanje' sukoba na Z. Balkanu
Evropski parlament (EP) je Rezolucijom osudio napore Rusije da iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu "u cilju rasplamsavanja sukoba i podele zajednica", što bi moglo dovesti do destabilizacije celog regiona.
EP je 9. marta izglasao Rezoluciju o "stranom mešanju u demokratske procese u Evropskoj uniji (EU)".
Za donošenje Rezolucije bila su 552 glasa, protiv je bio 81, dok je uzdržanih glasova bilo 60. Među elementima Rezolucije obuhvata se i zabrinutost evropskih zastupnika zbog "pokušaja Pravoslavne crkve u zemljama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebno u entitetu Republika Srpska, da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrednosti i ojača odnose između države i Crkve".
U Rezoluciji se, između ostalog, navodi da je EP uznemiren što Mađarska i Srbija pomažu Kini i Rusiji u njihovim geopolitičkim ciljevima.
Traži se sazivanje dijaloga sa civilnim društvom i privatnim sektorom na Zapadnom Balkanu kako bi se koordinisali napori protiv dezinformacija u regionu.
U Rezoluciji se ocenjuje da "zlonamerne i autoritarne zemlje, poput Rusije i Kine, manipulišu informacijama kako bi poremetile demokratiju EU". Evropski zastupnici upozoravaju da evropski građani, kao i vlade, "nisu svesni pretnji" ovih akcija.
EP poziva na sankcije za strano mešanje i kampanje dezinformisanja, uključujući i oduzimanje licenci organizacijama, koje distribuiraju stranu državnu propagandu.
Ideju o sankcionisanju mreže dezinformacija je već podržao šef evropske diplomatije Josep Borrell, dan ranije kada se u EP raspravljalo o rezoluciji pre njenog glasanja.
Borrell je u obraćanju zastupnicima EP rekao da EU treba biti u stanju da zamrzava sredstva i zabrani putovanja u Uniju svakom tko je odgovoran kako bi se skrenula pažnja na zlouporabu informacija radi manipulacije i pogrešnog informiranja. Zastupnici EP izglasanom Rezolucijom pozivaju Evropsku komisiju da izgradi infrastrukturu, potrebnu za izradu odgovora zasnovanih na dokazima na kratkoročne i dugoročne pretnje dezinformacijama na Zapadnom Balkanu.
Poseban poziv je upućen Evropskoj službi za spoljnu akciju (EEAS) da se okrene proaktivnijem stavu, "fokusirajući se na izgradnju kredibiliteta EU u regionu, a ne na njegovu odbranu".
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:13:50 GMT
zvaničnici zapadnobalkanskih zemalja apeluju na NATO i EU da ubrzaju pristup njihovim zahtjevima na za članstvo, jer se plaše da će Rusija, kako bi skrenula pažnju sa dešavanja u Ukrajini izazvati rat u ovom dijelu Balkana.
Kosovski premijer Albin Kurti upozorio je da je „u interesu Ruske Federacije da ima stvara nova ratišta jer ne želi da se vrate miru“. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani predvidjela je da će „Rusija, destabilizacijom zapadnog Balkana, nastojati da destabilizuje cijelu Evropu” i rekla da Moskva koristi Srbiju da ugrozi demokratske vrijednosti.
Takođe, Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, upozorio je da je BiH posebno ranjiva na ruski uticaj, jer Milorad Dodik, član Predsedništva koji ima bliske veze sa Kremljom, prijeti da će se povući učešće bosanskih Srba iz nacionalne armije, pravosuđa i poreskog sistema – što bi u stvari označilo kidanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat između balkanskih naroda 1995. godine. "Dodik pokušava da iskoristi činjenicu da je pažnja Zapada usmjerena na Ukrajinu“, rekao je Džaferović za Guardian.
Dodao je da Dodikovo ponašanje svakako podstiče i ohrabruje Rusija, koja uvek želi da pokaže da može da destabilizuje meko podnožje EU i NATO-a.
"Zapadne vlade bi to trebale mnogo ozbiljnije da razmotre i da se aktivnije i snažnije angažuju u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu”, rekao je Džaferović.
S druge strane, Osmani je rekla da se u Ukrajini pokazalo da smirivanje autokrata poput Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ne funkcioniše.
„Rusija će verovatno koristiti ili Baltik ili zapadni Balkan – ili oboje – da podigne tenzije i proširi krizu na međunarodnom planu", rekla je Osmani.
Njen kolega Kurti kaže da se boji da ukoliko duže traje rat u Ukrajini, veće su šanse za prelivanje na zapadni Balkan. Jer je, kako kaže u interesu Ruske Federacije da ima nova ratišta.
„Putin i dalje smatra intervenciju NATO-a na Kosovu najvažnijim nedavnim pojedinačnim događajem. On želi da Kosovo propadne kako bi pokazao da je uspjeh NATO bio privremen, baš kao u Iraku i Afganistanu", rekao je Kurti.
Njihove primjedbe uslijedile nakon što je njemačka ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock započela turneju po zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo, rekavši da je odlučna da pošalje poruku da Evropa neće dozvoliti da region padne pod uticaj Rusije.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 29, 2022 8:43:49 GMT
Tvorac dejtonskog Ustava Jim O’Brien: Blokade kroz nedolazak na sjednice su protivne Dejtonu
Nakon donošenja izmjena Krivičnog zakona BiH članovi Parlamenta i Vijeća ministara BiH iz Republike Srpske odbijaju dolaziti na sjednice, čime drže ove institucije u stanju blokade. U javnosti je otvoreno pitanje – da li je ovakvo ponašanje političara iz Republike Srpske legitimna politička praksa ili se radi o praksi koja je protivna Dejtonu.
Dilemu je, u ovom slučaju, razriješio američki pravnik Jim O’Brien, koji je u jesen 1995. godine, tada savjetnik američkog državnog sekretara i dio pregovaračkog tima Richarda Holbrookea, pisao dejtonski Ustav Bosne i Heregovine.
Sada već davne 2007. godine, tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak je uputio amandmane na propise koji regulišu rad Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH. Cilj amandmana je bio da se poboljša funkcionalnost ovih tijela. Suština amandmana je bila u tome da se spriječi blokada institucija kroz nedolazak.
Prema ovom sistemu, koji je tada propagirao OHR, u slučaju nedolaska nekih ministara ili parlamentaraca, odluke bi se donosile bez njih (što je sistem kakav je uveden u Predsjedništvu). To bi sve motivisalo da dolaze na sjednice i u slučaju da se ne slažu, da glasaju protiv odluka, a ne da jednostavno nedolaskom blokiraju bilo kakav rad institucija.
O’Brien je tada, u autorskom članku, podržao predložene amandmane, utvrdivši da postojeći nivo efikasnosti institucija (Vijeća ministara i Parlamenta) nije dovoljno dobar te da “troši puno vremena da bi proizveo premalo sadržaja”.
Na opaske da su predloženi amandmani neustavni, O’Brien je napisao: “Ustav Bosne i Hercegovine je nešto u što sam upućen – tokom 1994. i 1995. radeći s pravnim ekspertima sa svih strana, pomogao sam da se napravi prijedlog ustavnog uređenja, koje je ugrađeno u Dejtonski mirovni sporazum. S tim u vezi, vrlo dobro sam upućen u namjere strana potpisnica Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. Ustava BiH.”
O’Brien nastavlja da je netačno da svaki zakon mora odobriti trećina od ukupnog broja delegata ili zastupnika iz svakog entiteta. Ustav, dodaje O’Brien, ne zahtijeva trećinu delegata, već samo trećinu “glasova”.
“Ključna riječ ovdje je – ‘glasova’. Kako bi glasao, predstavnik mora biti prisutan”, piše O’Brien.
“Ovo nije stvar tumačenja. Ustav jasno kaže da je entitetsko predstavljanje u Parlamentu zasnovano na predstavnicima koji dođu i glasaju. Oni koji ne dođu na posao, lišavaju se prava da glasaju. Vrijedi naglasiti da je ovo parlamentarni standard koji važi svuda u svijetu. Ako se ne pojavite, ne možete glasati”, piše O’Brien.
O’Brien dodaje da amandmani OHR-a, prema kojima glasaju oni koji dođu, ni na koji način ne ukidaju zaštitne mehanizme konstitutivnih naroda ili entiteta.
“Ove mehanizme mogu koristiti zastupnici koji dolaze na posao. Mjere visokog predstavnika su potpuno u skladu s izvornom namjerom onih koji su ispregovarali i potpisali Ustav 1995. godine”, zaključuje O’Brien.
Iako OHR 2007. godine nije bio istrajan u svojim prijedlozima i nije propisima natjerao zastupnike iz Republike Srpske da dolaze na sjednice, ostaje činjenica da je nedolazak na sjednice praksa protivna Dejtonu, što je zaključio i tvorac Ustava.
Uzimajući u obzir i trenutne blokade, nameće se zaključak da će OHR prije svog zatvaranja morati propisati rješenja koja će spriječiti blokade kroz nedolazak i osigurati funkcionalnost državnih institucija.
Da je to moguće i ustavno, pokazuje Poslovnik Predsjedništva BiH, prema kojem je nemoguće blokirati rad ovog tijela kroz nedolazak. U slučaju nedolaska jednog od članova Predsjedništva, odluke se donose većinom prisutnih.
U istom članku O’Brien se dotaknuo još jednog pitanja koje je još uvijek aktuelno, a to je – “vraćanje” nadležnosti s države na entitete.
Prema tvorcu Dejtona, taj proces je nemoguć jednostranom akcijom jednog od entiteta.
“Od 1995. mali broj nadležnosti je prenesen na državu, na osnovu člana III (5) Ustava. Ove nadležnosti u polju indirektnog oporezivanja, odbrane i sudstva, prenesene su na državu uz zajednički sporazum oba entiteta. Neki pretpostavljaju da bi se te nadležnosti mogle vratiti na nivo entiteta. Čak i kad bi to bilo moguće, jasno je da entiteti to ne mogu uraditi unilateralnom akcijom”, kaže O’Brien.
klix
|
|