|
Post by kulinban on Sept 7, 2023 6:12:49 GMT
Roketsan develops new tank gun system
Turska armija ima u svom sastavu 650 operativnih M60A3
|
|
|
Post by kulinban on Sept 13, 2023 11:52:35 GMT
Zukan Helez za AA: Uspjeli smo vratiti interesovanje za Oružane snage BiH
Helez u ponedjeljak putuje u Turkiye gdje će u Istanbulu prisustvovati jednom od najvećih sajmova na svijetu u oblasti naoružanja i vojne opreme "IDEF"
Almir Terzic | 22.07.2023 - Update : 23.07.2023
Imamo visok stepen obučenosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, poručio je u intervjuu za Anadolu Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar odbrane BiH.
"Možda građani ne znaju. Sada idemo u nabavku uniformi. Platili smo već 6,5 miliona KM. Radi ih domaća firma, što je jako bitno, Koteks iz Tešnja. Oni su skoro dvije godine imali obuku da bi mogli tako zahtjevan proces da završe. I to je oprema koju ima svega nekoliko armija u svijetu. Daleko je bolja od one oružanih snaga Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Mi smo napravili budžet veći za Oružane snage BiH za 90 miliona KM. Zbog toga možemo sve ovo raditi. Prošla je na Vijeću ministara BiH i nabavka helikoptera modernih, američkih, i to ćemo na jesen u konačnici da realizujemo. Tako da smo napravili nekoliko snažnih iskoraka. Bio je jedan zastoj i zbog lošeg rada Vijeća ministara BiH i napuštanja zvaničnika RS-a iz institucija BiH, a inače i prošli saziv Vijeća ministara je kasnio godinu dana sa uspostavom, onda su imali jako malo efekata. Mi smo odmah krenuli na posao da to vratimo. Povećali smo plate za nekih 28 posto, što se rijetko dešava u bilo kojim oružanim snagama na godišnjem nivou. Ponovo smo vratili interes za Oružane snage BiH. Bio je pao interes u prijemu novih vojnika, podoficira i oficira. Ponovo na prvom i drugom konkursu koji smo imali povećao se broj prijema u svim kategorijama u značajnoj mjeri", poručio je Helez.
- Važni odnosi sa Turkiye -
Helez u ponedjeljak putuje u Turkiye gdje će u Istanbulu prisustvovati jednom od najvećih sajmova na svijetu u oblasti naoružanja i vojne opreme "IDEF".
"Turska je uz Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju ključni spoljnopolitički saveznik Bosne i Hercegovine, obzirom na kulturne, vjerske, istorijske Bosne i Hercegovine i Turske. Turska je nesumnjivo naš prijatelj. Turska je država koja je jako puno pomogla od početka nove nezavisnosti Bosne i Hercegovine i od samog formiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine konstantno nam pomažu na opremanju i obuci, poboljšanju u naoružanju i opremi. Ali, ključno je da mi imamo školovanje oficira, podoficira i kadeta Oružanih snaga BiH u Turskoj. Što je jako bitno to sve Turska finansira. Mi najveći procenat imamo od svih onih koji se školuju izvan Bosne i Hercegovine, upravo one koji znanja stiču u Turskoj. Jer, mi nemamo vojne akademije u Bosni i Hercegovini. Tako najveći procenat onih koji se obrazuju i usavršavaju u Oružanim snagama BiH dolazi nakon što to znanje steknu iz Turske. To su u pravilu jako dobri i jako sposobni oficiri i dolaze do najviših činova i najviših rangiranja unutar Oružanih snaga BiH. Mi to želimo nastaviti", naglasio je Helez. Naveo je da ima nekoliko problema koje ide da pokuša riješiti.
"Jedan od njih je zdravstvena zaštita tih osoba iz Oružanih snaga BiH koje odlaze na školovanje. Jer, ne možemo da napravimo bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i Turske zato što nemamo ministarstva zdravstva na državnom nivou. Nastojat ćemo naći načina da to riješimo, ali želim da zahvalim Republici Turskoj zato što je ona to pokrivala sve i pomagala prilikom zdravstvenih problema pojedinih pripadnika Oružanih snaga BiH", navodi Helez.
Također, kaže, Turkiye je Bosnu i Hercegovinu pomagala i u naoružanju, u opremi.
"Imamo na snazi neke sporazume o vojno-finansijskoj saradnji Turske i Bosne i Hercegovine, odnosno Oružanih snaga Turske i Bosne i Hercegovine i to je projekat od 200 miliona turskih lira. On je u fazi provedbe i realizira se do kraja 2024. godine. Možda, pošto je taj jedan period bio i koronavirus, nastojat ću da produžimo taj period u dijelovima gdje se on još uvijek nije realizovao. Imamo razmijenjene atašee. Turska je na rezidentnoj osnovi u Bosni i Hercegovini. Bilo je nekog zastoja oko atašea Bosne i Hercegovine u Turskoj. To smo pri kraju da riješimo, da bh. ataše ode u Tursku. I ranije je bio, ali su bili neki problemi koje ne bih iznosio, ali ćemo to završiti", istakao je Helez.
Govorio je i o tome gdje je BiH trenutno na putu u NATO, koji je jedan od najvažnijih ciljeva države uz pridruživanje Evropskoj uniji.
"Čovjek sam koji puno radi i koji nikada nije zadovoljan. Kakvi su rezultati? Uvijek se može više i bolje. Ovdje želim da povežem naš put prema NATO savezu i Tursku. Turska je jedna od članica NATO saveza i kroz taj program nam dobrim dijelom i pomaže. Naravno, naš krajnji cilj je članstvo i integracije u NATO savez. Želim da naglasim da je prošli saziv Vijeća ministara BiH otišao korak unazad. Oni su usvojili 2021. godine da ne stoji tamo da želimo NATO integracije nego saradnju. Na moju žalost i žalost stanovnika, za to su glasali Bisera Turković, Selmo Cikotić i Sifet Podžić, tadašnji članovi Vijeća ministara BiH iz bošnjačkog naroda. To je sada gotovo nemoguće popraviti. Predstavnici NATO saveza u Bosni i Hercegovini i u Briselu u razgovoru sa mnom pokušali su me uvjeriti da to nije neka suštinska izmjena i da oni, kada kažu da će primiti Bosnu i Hercegovinu u NATO, da će to i uraditi", navodi Helez.
- Poruka za Vučića i Dodika -
Helez kaže da što se tiče nas u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine one ispunjavaju visok standard, odnosno onako kako je to propisao NATO savez.
"Mi imamo jednu deklarisanu pješadijsku, bataljonsku grupu od 840 ljudi, jednu od najspremnijih u ovom dijelu Evrope. Oni su prošli strogo ocjenjivanje. Ona se i zove Deklarisana jedinica, jer je prošla strogo ocjenjivanje inspektora iz NATO saveza i može da učestvuje u bilo kojim akcijama ravnopravno sa snagama NATO saveza. Osim te jedinice, odnosno ukupno sa njom, u Oružanim snagama BiH imamo 11 jedinica koje su deklarisane. Nedavno, aktivnost prelijetanja aviona NATO saveza preko Bosne i Hercegovine, to su pripadnici naših Oružanih snaga BiH navodili. I oni sada idu u misije gdje oni ocjenjuju i oni uče neke iz drugih država kako se to radi, kako se navode avioni i u tom dijelu. Oni mogu samostalno da pozovu avione i da dođu i da ih navode tamo gdje treba da djeluju", istakao je Helez.
Navodi kako nema nikakav privatni konflikt sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS-a, ali kako njegove poteze ne može tolerisati.
"Svako ko napadne Bosnu i Hercegovinu ima problem sa mnom. I to želim da poručim. Prisustvovao sam - i ne samo ja, bilo nas je 30, na sastanku u Konjicu - kada je opsovao genocid u Srebrenici. Reagovao sam. To je bilo jače od mene. Znam da to nije ispravno, izvinio sam se stotinu puta, da nekome psujem roditelje, ali ja sam jednostavno reagovao, bilo je jače od mene i ja sam opsovao majku. U tom momentu je on vidio da ne može raditi kao i sa ostalim što je radio. I ranije su mi govorili da je bilo vrijeđanja svih onih koji su bili pojedinačno u toj delegaciji u Konjicu. Od tog trenutka je promijenio retoriku skroz. Čak je predložio nekoliko zakona da ide na sjednicu Vijeća ministara BiH iz grupe 14 prioriteta vezanih za ispunjavanje obaveza iz Mišljenja Evropske komisije. Svi smo se čudili. On je došao sa stavom - ne može. I u Briselu sam rekao - i to pred svima, pred najvišim zvaničnicima Evropske unije - i svi su šutili: Dirnete li u granice Bosne i Hercegovine, rat je, sukobi. To niko spriječiti ne može. Na najvišem nivou u Evropi to sam rekao. Samo su šutili i klimali glavom. Jer, Bosna i Hercegovina je suverena, samostalna, nedjeljiva država. To piše u Ustavu Bosne i Hercegovine. Bilo koja država u svijetu, ako neko pokuša promijeniti granice, to je rat. I to nećemo dozvoliti", istakao je Helez.
Imali smo, neki dan, kaže ministar, i jedan ispad srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je rekao da je "RS država".
"Poručujem mu da ako on tako bude nastavio raditi, da ću biti prisiljen da komuniciram sa Vojvodinom, Sandžakom, sa Preševskom dolinom. Je li to način rada? Srbija je u većim problemima nego Bosna i Hercegovina. Pozivam srbijanskog predsjednika Vučića da radi u skladu sa Ustavom i da se prema Bosni i Hercegovini ponaša kao prema suverenoj državi, što ona i jeste, međunarodno priznatoj. Jer, lako je zapaliti fitilj. To je najlakše. Svi znamo, koji smo u nekim godinama, kako je bilo u ratu i kako su ljudi ginuli. Ali su ginuli sa svih strana. Nije bilo kako je neko zamislio da će samo jedan narod ginuti. Tako da pozivam i Vučića i Dodika da se urazume, da se smire. Kada odgovorim na njihove napade, onda meni na nekim televizijama tri emisije posvećuju, Zukanu - "napast će Srbiju". Mi nikoga nikada napali. Pa to Istočno Sarajevo, pozivi smirite retoriku, u panici... Mi nikome ne prijetimo. Ali, želim da poručim da nije 1992. Mi imamo svoje Oružane snage, policijske strukture, OSA-u, SIPA, Graničnu policiju BiH. To su sve državna tijela iz oblasti odbrane i sigurnosti. Mi to, kao i svaka država imamo, i ne dao Bog da ih upotrijebimo. Ali, oni jesu tu i tako im i piše u ustavu i zakonu, za šta su Oružane snage BiH, koja je njihova misija, kao i koja je misija SIPA, OSA-e. Tu nema nikakve dileme. Poručujem građanima kada je ovo u pitanju, mogu mirno da spavaju. Mi smo plaćeni za to da radimo i ne treba niko drugi da se petlja", stava je Helez.
- SNSD koči napredak, HDZ se pokazao konstruktivnim -
Kao potpredsjednik SDP-a govorio je i o tome da li je zadovoljan koalicijom na državnom nivou, te da li postoji prijetnja da do kraja mandata imamo krize vlasti.
"Što se tiče koalicije na državnom nivou, ona ima problema. To najviše pravi SNSD. Moram priznati da HDZ BiH od kako sam u Vijeću ministara BiH, da su promijenili dobrim dijelom retoriku, za sada. Ne mogu dušu gubiti, i u Briselu predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je podržala sve ono što i ja. Jasno je rekla: Bosna i Hercegovina je moja jedina domovina. I na Vijeću ministara BiH često se bori za zakone na državnom nivou i ponaša se državnički. I ona i ostala dva ministra iz HDZ-a BiH. Ovi ministri iz SNSD-a očito da imaju naredbu kako će raditi od Milorada Dodika, odnosno šta će proći na Vijeću ministara BiH, a šta ne. I oni to ne kriju. Oni kažu: mi imamo naredbu da to pustimo ili imamo naredbu da to zaustavimo. Mislim da je pod velikim pritiskom i Milorad Dodik, pa i pod pritiskom krivične odgovornosti. Dao je izjavu u SIPA-i. Podignuta je krivična prijava zbog antiustavnog djelovanja nakon intervencije visokog predstavnika u BiH na Krivični zakon BiH, tako da mislim da i tu idu bolji dani. Kada je u pitanju FBiH, federalna Vlada, vidim da rade, da funkcionišu, da nema nekih ozbiljnijih problema. Naravno, tu je puno stranaka. Puno je različitih ideologija tu. Sve to treba posložiti. Bosna i Hercegovina je složena, složenog ustavnog uređenja. Tako da sve to opterećuje. I moramo to da rješavamo. Nema druge alternative. Ko god da bude, opet ima isti problem kada je u pitanju i Ustav i sve. Na nama je da damo sve od sebe da bude što bolje građanima Bosne i Hercegovine. Da obezbijedimo bolji standard, i to stalno pozivam i Dodika, da napravimo ljudima da su veće penzije i plate. To se može. Ova država se tako lijepo može urediti i da bude puno veći standard građana Bosne i Hercegovine", kaže Helez.
Ističe da je bio čovjek u SDP-u koji je želio neku drugu koaliciju na državnom nivou.
"Nisu me poslušali. Odlučili su se za Milorada Dodika i SNSD. To je izglasala većina unutar SDP-a. Rekli su da je obećao međunarodnoj zajednici da će se reformisati, što očito nije slučaj. Preferirao sam drugu koaliciju kada su u pitanju stranke iz RS-a, pa čak i iz FBiH sam predlagao jednu jaču koaliciju. A, na FBiH sam predlagao da se ravnamo kako je ko napravio. Država je trebala malo drugačije da se ravna", istakao je Helez.
Govorio je i o tome koliko organizacije poput terorističke organizacije FETO predstavljaju prijetnje svijetu, ali i Bosni i Hercegovini.
"Turska je provela demokratske izbore. Formirana je nova vlast. Čestitam im na tome. Kada se zatvore kutije, onaj ko je pobijedio treba da formira vlast. Turska je velika država, sa velikim brojem stanovnika. Kada je u pitanju separatizam, to osuđujem bilo gdje u svijetu. Pogotovo nasilje i separatizam. Kao i da neko nasilno želi da nešto mijenja, ali i terorizam, odnosno sve što je nelegalno i što remeti mir i ustavni poredak neke zemlje. To treba da se osudi i sankcioniše. Nama i svijetu treba stabilna Turska koja drži taj region čitav, koji je turbulentan, pod nekim kišobranom. Drago mi je da Turska sa ovim državama iz nekog od spektra islamskih zemalja otvara novo poglavlje. Sa Katarom i UAE su dogovorili 50 milijardi trgovine i ponovo se vraća neko povjerenje. Jako je bitno za sve da je taj islamski svijet stabilan, čak i za ove migracije koje dolaze do nas. Jako je bitan Bliski istok, pa i Srednji Istok, pa i Sjever Afrike da je stabilan i miran", zaključio je Helez.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 19, 2023 10:02:17 GMT
Srbija se masovno naoružava, nelagoda u BiH, u Njemačkoj oprezni: ‘Modernizacija vojske je samo paravan‘
„Ova vijest treba alarmirati Zapad i susjede Srbije", pisao je nedavno njemački list Die Welt. A to što bi, prema pisanju tog lista, trebalo uznemiriti sve i argumentirati naslov koji je glasio „Sprema li Srbija novi rat na Balkanu?" bilo je ovo: „ Srbija kupuje 20.000 iranskih dronova tipa Shahed-136", piše Deutsche Welle. www.dw.com/hr/za-kakvu-budu%C4%87nost-se-sprema-srbija/a-66848104 No, u svom pozivanju Zapada na akciju i alarmiranju srbijanskih susjeda, od kojih tek BiH nije članica NATO-a, dok je Kosovo praktički pod njegovom zaštitom, napravljen je tek jedan propust: navodna kupovina iranskih dronova objavljena je prvobitno na X-u (bivšem Twitteru) Teror Alarma, stranice koja sama za sebe navodi da je vodeći svjetski portal u produkciji „vijesti i pogleda generiranih umjetnom inteligencijom".
Nije ovo međutim prvi put da se u njemačkim medijima Srbija spominje kao „Unruhestifter" (potpirivačica nemira), kako je to konkretno formulirano u spomenutom tekstu. Upit DW-a upućen Predsjedništvu Srbije da prokomentira pisanje nekih njemačkih medija ostao je bez odgovora, ali je zato promptno stigla reakcija na spomenuti tekst, od srbijanske veleposlanice u Berlinu Snežane Janković: „Ne, Srbija se ne sprema za rat, već za budućnost“, napisala je ona u demantiju objavljenom također u Die Weltu. Srbija se, kako je napisala, između ostalog u budućnosti sprema za izložbu Expo u Beogradu 2027.
Janković nije propustila podsjetiti kako je „srpsko Ministarstvo obrane odbacilo optužbe o kupovini dronova iz Irana".
Od širenja lažnih vijesti Die Welt se do pisanja ovog teksta nije ogradio, niti ispričao čitateljima. A ono što je također propustio učiniti je sljedeće: pisati na temelju činjenica.
„Srbija brine o svojoj sigurnosti"
Onih činjenica koje pak u Beogradu ni ne skrivaju, a koje rečeno riječima veleposlanice Janković glase ovako: “Srbija brine o svojoj sigurnosti i modernizira svoju vojsku, kao i mnoge druge europske zemlje, ali isključivo u obrambene svrhe". Ili kako je to tijekom posjete Sajmu naoružanja u Abu Dabiju u veljači ove godine rekao predsjednik Aleksandar Vučić, Srbija s dodatnim ulaganjima, koja nisu obuhvaćena budžetom za 2023. godinu, izdvaja oko 2,3 posto bruto nacionalnog proizvoda u te svrhe, ali će „kako je krenulo, morati povećati i na tri". Činjenica je da je Srbija u „modernizaciju svoje vojske" krenula još prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Činjenica je također da to, kako ističe veleposlanica, čine i druge europske zemlje. Ali ne samo europske, već i svjetske. Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja SIPRI u 2022. godini globalna svjetska vojna potrošnja dosegla je vrhunac, a europske zemlje su zabilježile najveći porast potrošnje za naoružanje od kraja Hladnog rata.
Zašto se naoružava Srbija?
No, što je to specifično kada je riječ o srbijanskom naoružavanju, odnosno koji su razlozi za to? „Na prvom mjestu je proces modernizacije naoružanja oružanih snaga, pošto srpsko naoružanje datira iz vremena bivše Jugoslavije i nije adekvatno globalnom sigurnosnom okruženju i tehnološkoj transformaciji", kaže dr. Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP) i suradnik LSE IDEAS, vanjskopolitičkog think tanka pri Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE). Upravo zbog ovih razloga vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić govori o tome da se „Srbija mora modernizirati". „Vojno neutralna zemlja mora biti samodovoljna u svakom pogledu kada se radi o njezinoj obrani za razliku od okruženja Srbije koje je u NATO (osim BiH) i koje ima kolektivni mehanizam obrane i zato može preispitati neke potrebe“, smatra Radić.
U Sarajevu međutim imaju sasvim drugačiju procjenu: „Po mom mišljenju modernizacija Vojske Srbije je samo paravan za kreiranje vojne sile koja će u perspektivi omogućiti projekciju sile u ovoj regiji od strane Ruske Federacije kada se jednom rat u Ukrajini završi“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Naoružavanje kao instrument vanjske politike
Ono u čemu se pak slažu i sarajevski i beogradski analitičari je da Srbija, kako to kaže Vuksanović, „proces naoružavanja koristi kao instrument vanjske politike gdje Srbija vjeruje da tako može dobiti bolju nagodbu po regionalnim sporovima, kao što je status Kosova, može bolje balansirati između velikih sila, ali i izgraditi bolje odnose sa zemljama koje je opskrbljuju naoružanjem". Istovremeno, kako kaže vojni analitičar Radić, Aleksandar Vučić za domaće javno mnijenje stvara sliku o snažnoj državi. Predsjednik Vučić je početkom srpnja, obrazlažući odluku o uvođenju moratorija na izvoz streljiva i bilo kakvog oružja i oruđa iz Srbije, rekao da je „nužno da sve bude pripremljeno u slučaju agresije na Republiku Srbiju".
Potpuno istu argumentaciju za pojačano naoružavanje koristi i BiH: „Bosna i Hercegovina je prinuđena da se naoruža kako bi se zaštitila", kaže ministar obrane te zemlje Zukan Helez za DW.
I Srbija i BiH se dakle, prema izjavama službenih osoba, naoružavaju da bi se - obranile.
(Ne)poštivanje Sporazuma o kontroli naoružanja
U tom kontekstu se nedvojbeno postavlja pitanje što se dogodilo sa Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je potpisan 1996. godine, a koji je proizašao iz Daytonskog mirovnog sporazuma. BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su se tim sporazumom obvezale na „uspostavu mjera za regionalnu stabilizaciju i kontrolu naoružanja" s ciljem uspostave povjerenja i izbjegavanja utrke u naoružanju u regiji.
Svi borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, topništvo, borbeni avioni i jurišni helikopteri, na osnovu Sporazuma, podliježu brojčanim ograničenjima za svaku potpisnicu. Do 2015. godine Sporazum je bio pod okriljem OSCE-a, nakon toga prelazi u vlasništvo država potpisnica.
„Sporazum se ne poštuje", kaže za DW ministar obrane BiH. On navodi kako je „BiH bila jedina potpisnica koja ga je poštivala".
Iz Ministarstva obrane Srbije, unatoč brojnim pokušajima, do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor na upit DW-a.
Bh. ministar obrane Helez kaže kako je BiH upozoravala međunarodnu zajednicu na njegovo nepoštivanje. „Nažalost nije bilo nikakve reakcije od međunarodne zajednice“, kaže on.
U OSCE-u se pak neslužbeno može saznati kako su ponosni na ovaj Sporazum i njegovo provođenje. U službenom odgovoru u sjedištu OSCE-a u Beču navode da je ta organizacija, nakon što je Sporazum prešao u vlasništvo država, nastavila pružati podršku njegovoj implementaciji, te da države potpisnice redovito na godišnjim sastancima razmjenjuju vojne informacije, „kao i sve informacije o novim sustavima naoružanja koji su uvedeni u njihove oružane snage i potpadaju pod odredbe Sporazuma."
U Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu saznajemo da Njemačka kao članica Kontakt grupe prati ovaj proces, te da sporazum „sadrži dogovor o ograničenju kategorija teškog naoružanja kao i jednostrano deklariranih, dobrovoljnih gornjih ograničenja broja vojnika, koji se godinama poštuju".
I neovisni analitičari u Srbiji i BiH u razgovoru za DW ocjenjuju da sve zemlje potpisnice poštuju Sporazum. Nedžad Ahatović iz Sarajeva međutim kaže da se on poštuje u kvantitativnom, ali ne i kvalitativnom smislu: "Niti jedna zemlja Balkana, pa ni Srbija nije prekoračila dozvoljene brojke, ali je prvenstveno Srbija nabavila visoku vojnu tehnologiju i suvremena oružana sredstva s kojim remeti strateški balans sile u regiji", kaže on.
Problem je u retorici
„Problem nije u samom sporazumu, niti u mehanizmima njegove primjene. Problem je u političkoj retorici političara u regiji, najviše u Srbiji i Hrvatskoj, koji vjeruju i dalje da ako vi pljunete u pravcu susjeda dobivate poene u svom javnom mnijenju. Ta retorika je razlog zašto govorimo o regionalnoj utrci u naoružanju, a ne o prirodnom procesu zamjene zastarjelog naoružanja novim naoružanjem", kaže Vuksanović viši istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Retorika? Na nju se pozvala i srbijanska veleposlanica u Berlinu u svom demantiju na pisanje lista Die Welt. Ona piše da je „podmetanje o hegemonističkim ambicijama Srbije narativ iz kojeg se pojedinci ne žele povući još od devedesetih“. Međutim upravo su devedesete problem zbog kojeg u BiH strahuju od naoružavanja Beograda: „Srbija nažalost nije napustila politiku da silom rješava sva otvorena pitanja sa susjedima", smatra vojni analitičar iz Sarajeva Ahatović.
Na Balkanu ne žele biti ruski pijuni
Jesu li stoga opravdani strahovi o mogućem oružanom konfliktu? I tu odgovori najčešće ovise od toga iz koje zemlje dolazi sugovornik: „To ovisi u prvom redu od Vladimira Vladimiroviča Putina koji zahvaljujući politici koju u regiji nameće i provodi Srbija na čelu s predsjednikom Vučićem predstavlja stvarnog gospodara rata i mira", kaže Ahatović. Rusiji je, ako želi napraviti problem Zapadu, smatra Vuksanović, potrebna pomoć lokalnih elita, a lokalne elite ne žele biti žrtvovane kao pijuni Kremlja. „Oni žele koristiti Moskvu da ucjenjuju Zapad i da se promoviraju pred svojim glasačima, ali ne žele biti topovsko meso“, kaže Vuksanović. Beogradski vojni analitičar Radić, koji je pak kritičan kada je riječ o tome kako Srbija predstavlja u javnosti modernizaciju svojih oružanih snaga i kako ona izgleda u stvarnosti, kaže: „Zbog raskoraka između aktivnosti na modernizaciji i stvarnog stanja popune Vojske Srbije cijenim da nitko nije ugrožen agresivnim medijskim tonom priča o jačanju vojne moći Srbije. Pitanje je i kako u aktualnim okolnostima kada je Srbija okružena NATO-om i ima međunarodne snage na Kosovu da se razmatra bilo koji realan scenarij osim rata protiv NATO-a - to su pokušali 1999. godine i na kraju smo prinuđeni da povučemo vojsku s Kosova".
Samoubilački potez
Za Vuksanovića stoga nema dvojbi. On smatra da bi svako pokretanje sukoba bio samoubilački čin: „Zapad bi sigurno intervenirao na bilo koga tko bi pokušao remetiti status quo". A na Zapadu, barem u njemačkom Ministarstvu obrane, o tome maksimalna suzdržanost. „Pisanje medija primamo k znanju. Kao što je uobičajeno ne komentiramo ih", odgovorio je Arslan Deichsel, glasnogovornik Ministarstva obrane Njemačke na upit DW-a za komentarom o pisanju njemačkih medija o mogućem oružanom sukobu u regiji. U Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu pak za Srbiju diplomatski kažu da u okviru Berlinskog procesa „kao najveća zemlja u regiji igra veliku ulogu", te manje diplomatski da „mora ispuniti tu odgovornost, posebno u dijalogu s Kosovom koji vodi EU, i jasno se obvezati na provedbu Ohridskog sporazuma". Aktualni razvoj situacije u BiH pak, kako saznajemo, u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, promatraju s „velikom zabrinutošću", posebno „secesionističku retoriku Milorada Dodika". „Ona nije samo opasnost za Ustav zemlje, već i za stabilnost cijele regije", navode u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu, piše Deutsche Welle.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 26, 2023 6:02:04 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 26, 2023 12:06:23 GMT
"PERUN" GRMI, ISPALJUJE ČETIRI GRANATE U MINUTU: Samohodna haubica je kalibra 155 milimetara i ima domet veći od 50 kilometara
NA 11. Međunarodniom sajmu naoružanja i vojne opreme "Partner 2023", koji je juče otvoren u Beogradu, predstavljen je i novi adut srpske namenske industrije - samohodna haubica Nora B-52 NG "perun", koja je dobila ime po slovenskom bogu neba i groma.
Do 28. septembra, u halama 1, 4 i 2A, ali i na otvorenom prostoru Beogradskog sajma, biće izloženo čak 26 novih vojnih sistema.
Samohodna haubica Nora B-52 NG "perun", kalibra 155 milimetara, sa dometom koji može biti i preko 50 kilometara prvi put pred očima javnosti predstavljen je kao artiljerijski sistem nove generacije. Od "peruna" u srpskoj vojsci očekuju da će dodatno unaprediti sposobnosti armije, ali i da će biti i veoma primamljiv za strana tržišta. Potpuno je automatizovan, a može da ispali četiri granate u minutu. Punjenje je potpuno automatsko, ali postoji mogućnost i ručnog punjenja. Poseduje čak 30 setova municije za oruđe u automatskom punjaču plus 6 na vozilu.
Osim "peruna", veliku pažnju privukli su i dronovi, protivdronovski sistemi, ali i najmoćnije srpsko borbeno vozilo "lazanski", kao i čuveni "despot" iz Republike Srpske. "Lazanski" na sebi ima automatski top kalibra 57 milimetara, kao i mitraljez kalibra 7,62 milimetra. Kada se uzme u obzir činjenica da može da ispali 60 metaka u minutu može se zaključiti da se radi o jednom od najboljih borbenih vozila na svetskom tržištu. Osim "lazanskog", prikazani su i borbena vozila "miloš 1", "miloš 2", "lazar 3", ali i čuveno bezposadno vozilo "mali miloš".
Već prvog dana oko najnovijeg srpskog naoružanja okupili su se predstavnici stranih delegacija, koji su sa velikom pažnjom razgledali sve što naša namenska industrija može da ponudi.
- Samo u prethodnih mesec i po dana Ministarstvo odbrane je sa domaćim fabrikama potpisalo ugovore za nabavku naoružanja u vrednosti od 6,2 milijarde dinara, koje će u narednom periodu biti isporučene Vojsci Srbije. Tokom sajma se očekuje potpisivanje novih ugovora dvostruko veće vrednosti od prethodno navedene, što je samo deo intenziviranog procesa opremanja Vojske Srbije naoružanjem iz domaće proizvodnje. Osim nastavka isporuke domaćih složenih borbenih sistema, do kraja godine Vojsci Srbije biće isporučene znatne količine novog streljačkog naoružanja - izjavio je Vučević.
Mionistar je ocenio da je organizacija ovakvog sajma najbolji pokazatelj rezultata napretka naše odbrambene industrije, sveukupne tehnologije, nauke, znanja, veštine, opremljenosti, osposobljenosti i naše vojske i naše države.
Dolazak na sajam prijavilo je više od 7.000 posetilaca i izlagača, među kojima su 154 kompanije, domaće i strane. Kad su u pitanju noviteti, uglavnom se radi o protivavionskim i protivdronskim sistima, dronovima i besposadnim platformama. Osim Vučevića, sajam je obišao i načelnik Generaštaba Milan Mojsilović, kao i veliki broj visokopozicioniranih pripadnika Vojske Srbije.
Posetioci će u četvrtak imati mogućnost da vide nova naoružanja domaće i namenske industrije, ali i strana oružja. Organizatori sajma su "Jugoimport SDPR" i Beogradski sajam.
"Maljutka" još ubojitija
Inženjer Nenad Cakić, rukovodilac projekta "maljutka 2", rekao je za "Novosti" da se raketa "maljutka" pravi već 50 godina, a sada se radi na njenom poboljšanju. - Unapređenje je išlo u dva pravca. Prvi pravac je bio da povećamo ubojitost raketa, a drugi pravac je da je urađen polu-automatski sistem za vođenje - kazao je Cakić. Iako je, kako nam je rekao Cakić, cena proizvodnje domaćih "maljutki" povoljna, odlično je što je Srbija nabavila i "kornet".
|
|
|
Post by kulinban on Sept 26, 2023 12:13:59 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 27, 2023 12:07:29 GMT
Srbija je predstavila dorađenu modernizaciju T-72 nazvanu M-84AS2, temeljenu na sovjetskom glavnom borbenom tenku, koji se licencno proizvodio u Jugoslaviji kao M-84. Za razliku od T-72, protuzračni top 12,7 mm na M-84AS2 je daljinski i stabiliziran, sa svojim zasebnim sistemom nadzora (oružana stanica na daljinsko upravljanje). Glavno naoružanje tenka je top L48 kalibra 125 mm, analogan sovjetskom 2A46. Kupola M-84AS2 opremljena je sistemom za upravljanje paljbom, uključujući četverokanalni ciljnik: GEN III hlađenu termoviziju, SWIR (kratkovalni infracrveni) kameru (vidi kroz kišu, maglu i prašinu), CCD kameru - optički kanal i laserski daljinomjer siguran za oči. Strijelac i komandir mogu istovremeno pratiti i gađati dvije odvojene mete (top i mitraljez 12,7). Dostupan je i sistem laserske detekcije s automatskom ugradnjom dimne zavjese. Eksplozivni reaktivni oklop M-84AS2, prema tvrdnjama proizvođača, trebao bi držati tandem protutenkovskih granata, pa čak i neke "pajsere". M-84AS2 ima kamuflažnu mreža koja značajno smanjuje toplinski i elektromagnetski potpis tenka. Mobilnost M-84AS2 poboljšana je novom pumpom za gorivo s ubrizgavanjem, novim torzijama i amortizerima te novim dvostrukim kovanim gusjenicama s produženim vijekom trajanja. Istovremeno, to je u biti isti T-72, sa svojim eksplozivnim automatskim utovarivačem, koji ne može djelovati ni na najmanju deformaciju dna ili bubnja, kao i primitivnim krutim ovjesom i "smrzavanjem" motora zimi , koji je još uvijek teško reinstalirati na terenu, i sve druge neizlječive bolesti sovjetskog vozila masovne mobilizacije.
[/div]
|
|
|
Post by kulinban on Sept 28, 2023 6:46:26 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 28, 2023 8:37:04 GMT
Ruski veto blokirao Rezoluciju o Srebrenici, oštre reakcije SAD i Britanije
8. juli/srpanj, 2015.
Rusija je blokirala usvajanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u julu 1995. godine, koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije. Rusija, jedna od pet stalnih članica Savjeta, uložila je veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. Deset zemalja glasalo je 'za', a četiri su bile uzdržane među kojima i Kina.
Velika Britanija i SAD su u utorak uveče Ruskoj Federaciji uputile novu, sedmu verziju Rezolucije o Srebrenici, koja u srijedu nije prihvaćena. Na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador Vitalij Čurkin (Vitaly Churkin) rekao je uoči glasanja da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno. "Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u Bosni i Hercegovini", rekao je Čurkin. On je istakao da ovaj dokument neće pomoći postizanju mira. Čurkin je prethodno predložio minut ćutanja za žrtve Srebrenice. Ruski ambasador je, takođe, naveo da je uloga Savjeta bezbjednosti da se ojačaju temelji mirovnih misija, te je pojasnio da je na istoričarima i sudovima da analiziraju ono što je prouzrokovalo krizu u Jugoslaviji. Čurkin je kazao da pravda mora pobijediti i da svi zločinci, bez obzira na etničko porijeklo, moraju biti kažnjeni. Poslije glasanja američka ambasadorka Samanta Pauer (Samantha Power) je rekla da je ruski veto nova "mrlja" na ugledu Savjeta bezbjednosti. "Kao reporterka u BiH razgovarala sam sa jednom od majki iz Srebrenice koja je tada ukopavala svoje četvrto dijete. Međutim, ona još uvijek traga za svojim petim sinom. Rusijin veto na ovu rezoluciju narušio je istinu za kojom traga ova majka", rekla je Pauer. Ona je ocijenila da stav prema kojem "poricanje genocida unapređuje pomirenje" predstavlja "ludilo". "Zašto stalno moramo prepričavati ove užasne ispovijesti žrtava? Pokušavamo da naučimo nešto od svoje kolektivne greške, greške vlada - uključujući i moju Vladu - koje su imale moć da spriječe zločin, a nisu to učinile", kazala je Pauer, te dodala: "Milorad Dodik je prošle sedmice nazvao genocid najvećom prevarom 20. vijeka. Mi smo čuli ovakve izjave i od onih koji negiraju holokaust i genocid u Ruandi. Pojedinci koriste takve izjave, ponižavaju sebe i vode na pogrešan trag one koje predstavljaju. U Srebrenici se desio genocid. To je zaključak do kojeg su došli i ICTY i ICJ, a na osnovu velikog broja dokaza. Negiranje genocida ne vrijeđa samo žrtve, nego i predstavlja prepreku za pomirenje". Zamjenik ambasadora Velike Britanije u Ujedinjenim nacijama Piter Vilson (Peter Wilson) izjavio je nakon glasanja o britanskom nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici da je "zgrožen" ruskim vetom. Ruske akcije kaljaju sjećanje na sve koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Rusija će morati opravdati svoje ponašanje porodicama više od 8.000 ljudi ubijenih u najvećem zločinu u Evropi od Drugog svjetskog rata", izjavio je Vilson, prenosi AP. U prijedlogu koji je podnijela Velika Britanija navodi se da prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida predstavlja preduslov za pomirenje, te se pozivaju politički lideri na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti. Šef UN za ljudska prava Jan Elijason (Jan Eliasson) rekao je da činjenica da su sve strane počinile zločine ne znači i da su sve strane jednako krive. U svom obraćanju nakon glasanja, francuski ambasador pri UN-u Fransoa Delatr (François Delattre) pozvao je stalne članice Savjeta da odbace pravo veta kada se raspravlja o pitanjima ratnog zločina i genocida. Delatr je naglasio da nijedna država ne smije imati pravo da blokira osudu zločina u UN. "Francuska duboko žali što je Rusija uložila veto na rezoluciju. Pošto se bliži godišnjica genocida, trebamo odati poštu ubijenima, te učiniti više kako bismo učili na greškama iz prošlosti", poručio je Delatr. Savjetu bezbjednosti se putem video-linka iz Ženeve obratio šef UN za ljudska prava princ Zeid Rad Husein (Zeid Ra'ad Zeid Al-Hussein). "Srebrenica je bila katastrofa za njene stanovnike i izbjeglice koje su se tamo nalazile 11. jula 1995. godine, a takođe i za sve ljude u Bosni i Hercegovini, ali i za UN. To je trauma iz koje se još uvijek može mnogo toga naučiti, s velikom grižnjom savjesti. Za mnoge od nas koji smo služili u UN-u u bivšoj Jugoslaviji u to vrijeme, Srebrenica će ostati još mnogo godina srce koje se svakodnevno slama", poručio je Zeid Rad Husein. Ruski veto na Rezoluciju o Srebrenici je uvreda za porodice žrtava tog masakra i omešće pokušaje pomirenja zajednica u Bosni i Hercegovini, saopštila je međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International. "Masakr više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, jula 1995. godine otkrio je tragične nedostatke odgovora UN na bosanski rat. Dvadeset godina kasnije nemogućnost Savjeta bezbjednosti da prizna ta ubistva kao genocid, uvreda je uspomene na mrtve", rekao je Džon Dalhuizen (John Dalhuisen), direktor Amnesty za Evropu i centralnu Aziju, navodi se u saopštenju izdatom u sjedištu te organizacije u Londonu. On je rekao da je ova rezolucija značila mnogo više nego samo priznavanje Srebrenice kao genocida. "Takođe se radilo o priznavanju hitne potrebe da se obezbijedi pravda za žrtve i dugoročna podrška preživjelima, uključujući one koji su bili izloženi seksualnom nasilju, i razjašnjavanje sudbine više 8.000 nestalih u ratu", dodao je on. On je rekao da Amnesty pozdravlja to što su Velika Britanija, koja je predvodila pregovore o Nacrtu rezolucije, i druge članice Savjeta bezbjednosti koje podržavaju tekst, ostale čvrste u uvjerenju da je potrebno priznati da događaji prije 20 godina u Srebrenici predstavljaju genocid. "To je preduslov za pomirenje, a negiranje genocida znači iznevjeriti patnju žrtava i njihovih porodica", pojasnio je Dalhuizen.
Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srebrenici
9.juli 2015.
Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocid počinjen pre 20 godina u tom bh. mestu. U tekstu Rezolucije, nastalom usaglašavanjem prijedloga koji su u utorak podnijeli predstavnici sedam poslaničkih grupa (narodnjaci, socijalisti, liberali, zeleni, konzervativci i dvije manje euroskeptične stranke) oštro se osuđuje genocid u Srebrenici, koji je u skladu sa presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde označen kao genocid. Navodi se da su odgovorni za masovnu egzekuciju više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice, snage bosanskih Srba pod komandom Ratka Mladića, uz učešće paravojnih i ostalih neregularnih jedinica. "To je najveći ratni zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", piše u Rezoluciji. U usaglašenom tekstu se podsjeća da se oko 1.200 Srebreničana još vode kao nestali, kao i da su na hiljade žena i djece deportovani, a mnoge žene i silovane. "Tragični događaji u Srebrenici su ostavili duboke emocionalne ožiljke i stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju naroda Bosne i Hercegovine", piše u tekstu. Ističe se i odgovornost Ujedinjenih nacija, koje nisu ispunile mandat da zaštite stanovnike "zaštićenih zona". U debati prije glasanja najprije je pročitana izjava Evropske komisije kojom se osuđuje genocid počinjen u Sebrenici prije 20 godina koji je ostavio duboke rane kako u BiH, tako i u čitavoj Evropi. U izjavi Evropske komisije osuđuje se neusvajanje rezolucije o Srebrenici u Njujorku. I poslanici Evropskog parlamenta su u debati osudili neusvajanje rezolucije o Srebrenici u Savetu bezbjednosti UN i ruski veto i naglasili da je sada još značajnije doneti sličnu rezoluciju u EP. Poslanica zelenih i potpredsednica EP Ulrike Lunaček izjavila je da će u subotu predstavljati ovu evropsku instituciju u Srebrenici i izrazila saučešće žrtvama. "Moramo se sjećati genocida. Moramo se sjećati i silovanih žena u Srebrenici o kojima niko ne govori", izjavila je Lunaček. Edvard Kukan izrazio je duboko saučešće porodicama žrtava i dodao da se genocid u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti. Većina evroposlanika tokom rasprave o usaglašenoj Rezoluciji o Srebrenici naglašavala je da je sjećanje na genocid, jedan od najstrašnijih zločina koji su se dogodili nakon Drugog svjetskog rata, bitno, kako se nikada takav zločin više ne bi ponovio. Slovenačka poslanica Tanja Fajon je rekla da je važno da ovaj parlament oda počast žrtvama. “Žao mi je što je Rusija stavila veto na rezoluciju u UN i zato je još važnije što će Rezoluciju o genocidu u Srebrenici doneti ovaj parlament”, istaknula je Fajon. Ivan Jakovčić iz Hrvatske je takodjer izražio žaljenje što UN nije “imao hrabrosti da donese Rezoluciju o Srebrenici, tim je značanije što je je Evropski parlament donijeti." "Dobro je i što je srpski premijer Aleksandar Vučić odlučio otići u Srebrenicu. I zato želim reći - ovo nije rezolucija protiv Srbiji, a još manje protiv srpskog naroda. Ovo je Rezolucija koja želi pomoći i Srbiji da se suoči sa istinom i da na kraju svi postane članovi naše velike evropske obitelji." Dan ranije, Ujedinjene nacije nisu usvojile britanski predlog Rezolucije o Srebrenici jer je Rusija na njega stavila veto.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 29, 2023 9:06:16 GMT
PIŠE JAN IVANJEK ZA GLOBUS ŠTO BI SE DOGODILO DA SE R. SRPSKA DOISTA ODLUČI ODCIJEPITI OD BiH Bi li središnje vlasti mogle zaustaviti Dodika i što kada bi se u umiješala Srbija
Jutarnji list objavio je analizu autora Jana Ivanjeka o tome šta bi se desilo da se Republika Srpska odluči otcijepiti od Bosne i Hercegovine. Da li bi vlasti mogle zaustaviti Dodika i što kada bi se u umiješala Srbija te koliko su snažne vojske BiH i Srbije.
Oružane snage BiH su u daleko lošijem položaju od Vojske Srbije. One su nastale 2006. unificiranjem Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH, a današnje Oružane snage BiH su podijeljene po etničkim linijama između tri konstitutivna naroda.
Temelj im čine tri pješačke brigade, po jedna bošnjačka, hrvatska i srpska. No, i njihove sastavni bataljoni jednako su etnički podijeljeni te raštrkani diljem zemlje. Cilj toga je, dakako, bilo osigurati ravnotežu sila između konstitutivnih naroda, no to je plaćeno osakaćenim borbenim sposobnostima, koje su na razini Oružanih snaga zanemarive. Kada bi došlo do novog sukoba, niti jedan od konstitutivnih naroda ne bi mogao računati na spremne postrojbe iznad razine bataljona, te bi se većina snaga morala mobilizirati iz populacije.
Helikopteri
OS BiH namijenjene su prvenstveno sudjelovanju u međunarodnim operacijama te je glavnina konvencionalnih sposobnosti izgubljena. Zrakoplovstvo je svedeno na jednu brigadu opremljenu transportnim helikopterima Mi-8 i UH-1, te višenamjenskim helikopterima Gazela, koji imaju i ograničene borbene mogućnosti, ali je neoperativnost letjelica vrlo visoka. Borbeni avioni, 13 zastarjelih jurišnika J-21 Jastreb i sedam jurišnika J-22 Orao, povučeni su iz službe prije desetak godina osnivanjem OS BiH i uskladišteni na banjalučkom aerodromu Mahovljani. Ti avioni su u lošem stanju i nisu godinama letjeli, no budući da se čuvaju u hangarima, izgledno je da bi ih se u slučaju sukoba dio mogao osposobiti uz pomoć Srbije, a u takvom scenariju bi ih ponovno koristila srpska strana. Oklopne snage kojima BiH raspolaže nisu organski dio brigada, već su koncentrirane u tenkovskom bataljonu u Tuzli, kao dio brigade taktičke potpore. Takav ustroj izolira tenkovski element i onemogućuje njegovo pravovremeno korištenje u boju. Situaciju otežava činjenica da su tenkovi općenito u vrlo lošem stanju. Od čak tri tipa u BiH, AMX-30, M-84 i M60, samo su ovi posljednji operativni. U službi je nominalno 45 tenkova M60A3 TTS, no oni imaju visoke troškove održavanja, što vodi k vrlo niskoj ukupnoj operativnosti flote i slaboj obuci posada, te je vrlo upitno na koliko se ovih tenkova uopće može računati. M-84AB je pak povučen iz službe BiH prije više godina, a potpunu operativnost nikad nisu postigli ni francuski tenkovi AMX-30 koje su u 90-ima donirali Ujedinjeni Arapski Emirati. Oni su već bili u izuzetno lošem stanju zbog neadekvatnog održavanja, a o minimalnoj korisnosti u OS BiH svjedoči da nikada nisu prebojeni iz svoje pustinjske kamuflaže. Borbena vozila također su šarolikog porijekla, od jugoslavenskih M-80 i M-60, preko američkih M113 do zanemarivog broja francuskih AMX-10. Od relativno velike količine vozila, operativan je samo manji broj oklopnih transportera M113, što znači da većina vojnika ne može računati na oklopni transport, čime se dodatno umanjuje pokretljivost.
Samo tri lovca
Zbog rascjepkanosti i podijeljenosti sastavnih postrojbi, nedovoljne obuke, izostanka dovoljne količine operativnog oklopa i manjka brzih manevarskih formacija, jasno je da Federacija nema mogućnosti silom izvršiti ikakvu prisilu na Republiku Srpsku. Izbijanje sukoba značilo bi dugotrajni, krvavi i prvenstveno pješački sukob kojim se ne bi postiglo gotovo ništa. Tvrdnje Srbije o spremnosti za rat su ipak nešto ozibljnije. Vojska Srbije raspolaže s daleko više opreme i ljudstva, a i organizacijski je dobro ustrojena. Njene četiri mehanizirane brigade mogu djelovati nezavisno te organski sadrže topništvo, PZO i tenkove. VS na raspolaganju ima i velik broj topničkih oruđa, vučnih i samovoznih, a topničke bojne organske brigadama mogu pravovremeno pružati potporu u napredovanju. Pješaštvo je većinom mehanizirano, što u teoriji Vojsci Srbije daje bolje manevarske sposobnosti i brzinu napredovanja. No njihova borbena vozila M-80 su zastarjela i pružaju vrlo nisku zaštitu, no imaju bolju vatrenu moć od M113 koje koriste OS BiH.
Svemu tome podršku može pružati ratno zrakoplovstvo koje, premda devastirano, još uvijek ima 18 borbenih i školsko-borbenih aviona. Budući da tehnika Vojske Srbije datira još iz doba Jugoslavije, stvarna raspoloživost oklopnih snaga je niska, kao i operativna dostupnost aviona. Zrakoplovstvo ima samo tri prava lovca, MiG-ove 29, koji su još uvijek operativni. Ipak, motivacija i moral Vojske Srbije su visoki u usporedbi s OS BiH, a obuka je intenzivnija. Premda ni jedna od dvije države više nema obvezni vojni rok, Vojska Srbije može računati i na značajan rezervni sastav. Srbija svakako ima daleko veću borbenu spremnost od OS BiH, no za provođenje napadnih borbenih operacija, premda ograničenih, trebala bi joj duga priprema. Ništa od Rusa K tome se može čuti i uvjerenje da će Rusija braniti Republiku Srpsku, no riječ je o političkoj podršci, a ne vojnoj intervenciji. Treba imati na umu i da bi se u slučaju sukoba u Bosni njihove Oružane snage, kao i policije Republike Srpske i Federacije, neminovno rascjepkale po etničkim linijama, što bi dodatno osnažilo srpski položaj. Premda su napetosti u našem susjedstvu povišene već neko vrijeme, te je izgledno da će još rasti, izbijanje novog rata je za sada malo vjerojatno. No u budućnosti ne treba zanemariti rizik od terorizma ili asimetričnih sukoba poput onih viđenih u Makedoniji, za što su izgledi također mali, ali ozbiljniji od mogućnosti općeg rata. Ipak, BiH ostaje bure baruta, i možemo se opravdano pitati jesmo li svjedočili paljenju dugog fitilja.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 3, 2023 7:13:52 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Oct 3, 2023 12:08:54 GMT
Transporteri danas stižu u Tuzlu: To je bila tabu tema, a sada svjedočimo historijskom opremanju policije
Oklopni transporteri koje je kupila Vlada Tuzlanskog kantona vrlo brzo bi trebali stići u Tuzlu. Radi se o četiri oklopna policijska vozila "senator" kanadske kompanije Roshel, koja koštaju 4,4 miliona KM plus PDV. Kako nezvanično saznajemo dva transportera već danas će biti u Tuzli, a preostala dva bit će dopremljena narednog utorka. - Transporteri se već mjesec dana nalaze u Pločama i čekala se dozvola Hrvatske za transport kroz tu zemlju. Prema mojim informacijama dozvola je dobijena prošle sedmice - kaže Hajrudin Mehanović, ministar unutrašnjih poslova TK. Nabavka transportera samo je dio procesa opremanja policije u najmnogoljudnijem kantonu, koji je intenziviran s imenovanjem Vlade na čijem je čalu Irfan Halilagić, krajem prošlog mandata, a nastavljen nakon izbora u oktobru 2022. godine s ponovnim imenovanjem Halilagića za premijera. - U početku nije lako bilo ni spomenuti opremanje policije. To je bila tabu tema, a sada svjedočimo historijskom opremanju policije. Mi na tome radimo od 2020. godine, ali nas je malo omela pandemija koronavirusa. Pokušali smo i kao opozicija u TK, za vrijeme SDP-ove Vlade, ali nije bilo spremnosti do dolaska nove Vlade TK. Osnovni razlog za obaranje Vlade koju je predvodio SDP je nedostatak hrabrosti za opremanje policije - kaže Muamer Zukić, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini TK, koji bio najuporniji u podnošenju ininicijativa za kadrovsko jačanje policije, ali i nabavku policijske opreme, transportera i dugih cijevi.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 25, 2023 5:32:10 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 17, 2023 13:30:49 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Nov 23, 2023 8:16:09 GMT
|
|