|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 5:40:34 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 5:46:08 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 5:49:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 5:53:32 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 6:41:54 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 6:42:36 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 6:43:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 8:25:34 GMT
Ovo je kompletna lista optuženih za ratne zločine koji su nedostupni bh. pravosuđu Za čak 55 osoba je Sud Bosne i Hercegovine raspisao potjernicu zbog toga što su nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu, a optuženi su za ratne zločine za vrijeme rata u BiH. Postupci koji se vode pred Sudom BiH često su vrlo dugotrajni, opsežni i opširni, a u većini slučajeva je u okviru jednog predmeta optuženo više osoba što dalje vodi ka tome da su predmeti komplikovani i mukotrpni.
Osim toga, upravo predmeti koji se vode zbog ratnih zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine za vrijeme agresije na nju često su na čekanju jer su optuženi u tom predmetu nedostupni bh. pravosuđu, a kada je osoba nedostupna pravosudnim organima protiv nje se ne može voditi sudski postupak.
Nije novost da po podizanju optužnice, ili čak po izricanju presude, optuženi/osuđeni ne budu potom pronađeni na adresi boravka, odnosno ne pojave se na izricanju presude.
Većinom je to zbog posjedovana dvojnog državljanstva i mogućnosti izbjegavanja pravosudnog gonjenja.
Shodno tome, kontaktirali smo Sud BiH sa upitom da nam dostave kompletnu listu imena svih optuženih za ratne zločine koji su nedostupni bh. pravosuđu.
Riječ je o čak 55 imena za kojim je Sud BiH raspisao potjernicu i to su:
Zoran Adamović, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) optužen je za zločin protiv čovječnosti počinjen u ljeto 1992. godine na području Ključa; Damir Antelj, pripadnik Nevesinjske brigade VRS optužen za zločine u ljeto 1992. godine u mjestu Zijemlje, između Nevesinja i Mostara; Čego Bogičević; Jurica Božić, kao bivši pripadnik Vojne policije 203. odžačke brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) optužen je za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti, koji su bili nezakonito zatvoreni u objektima na području Odžaka i Bosanskog Broda; Dušan Cimeša, kao načelnik "Stanice javne bezbjednosti Srpske općine Bihać" optužen za zločine usmjerene protiv civilnog bošnjačkog stanovništva; Rajko Drakulić, kao bivši pripadnik Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) optužen za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine; Saša Dunović, optužen za zločine u Ključu; Branislav Gavrilović zvani Brne, optužen kao komandant vojne formacije "Brnetovi četnici" pri VRS za zločine na lokalitetu Golog brda na Igmanu u ljeto 1993. godine; Milisav Gavrić, bivši načelnik policije u Srebrenici, optužen je za ratne zločine protiv čovječnosti u Srebrenici; Aleksa Golijanin, optužen za genocid u Srebrenici; Anto Golubović, optužen za ratne zločine na području Odžaka i Bosanskog Broda;
Zdenko Grbavac, tereti se za zločine počinjene u Konjicu; Miroslav Hrstić, zapovjednik i pripadnika HOS-a za logor Dretelj; Radoslav Janković, optužen za genocid u Srebrenici: Čovjek koji je 11. jula 1995. stajao uz Mladića; Rajko Karlica, optužen za zločine u Bosanskom Novom; Duško Kornjača, optužen za zločine u Čajniču, inače bivši načelnik Čajniča; Svetozar Kosorić, optužen za genocid u Srebrenici; Tomislav Kovač, bivši general-major policije RS optužen je za učestvovanje u genocidu u Srebrenici; Milojko Kovačević, optužen za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Višegrada 1992. godine; Jovan Kušić, optužen je za zločine počinjene nad civilima bošnjačke nacionalnosti u proljeće 1992. godine na Palama; Dušan Kuzmanović, optužen je da je kao načelnik Stanice javne bezbjednosti u Tesliću činio zločine u vidu progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Teslića; Vinko Lazić, optužen za progon i ubistva bošnjačkih civila počinjena na području Zvornika u julu 1992. godine;
Slobodan Ljubičić, optužen za zločin počinjen na području Brčkog; Miroslav Marković, optužen za zločine protiv čovječnosti na području Zvornika u ljeto 1992. godine; Nedeljko Matić; Zoran Malinić, komandant Bataljona vojne policije 65.zaštitno-motorizovanog puka Glavnog štaba VRS-a optužen je za pomaganje u genocidu u Srebrenici; Nedeljko Milidragović, optužen za genocid u Srebrenici; Miodrag Mitrišinović, optužen za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993. godine; Goran Mojović, optužen za rušenje Aladža džamije u Foči: Elvir Muminović, optužen je za zločine na području Sarajeva u maju 1993. godine; Miljenko Nogolica, optužen za zločine protiv civilnog stanovništva počinjen na području Čapljina 1992. godine za zapovjednik i pripadnik HOS-a za logor Dretelj; Slađan Pajić, svojstvu vojnika VP 7344 Vlasenica optužen za ratne zločine i višestruko silovanje u prostorijama SUP-a Vlasenica; Vide Palameta, optužen za zločine počinjene u logoru Dretelj u ljeto 1993. godine; Brane Petković, kao komandir "Rejonskog štaba Teritorijalne odbrane Srpske opštine Goražde" optužen za zločine protiv civilnog stanovništva; Vitomir Popić, optužen za ratni zločin protiv čovječnosti počinjen na području Gacka; Željko Rudak, optužen za zločine u prijedorskim logorima; Milomir Savčić, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, optužen je da je pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine; Dušan Spasojević, optužen za silovanje kod Zvornika; Vukadin Spasojević, optužen zbog ratnih zločina počinjenih u logoru "Uzamnica" kod Višegrada 1992. i 1993. godine; Bogdan Stevanović, optužen kao komandir Stanice javne bezbjednosti (SJB) Skelani i član Kriznog štaba "Srpske opštine Skelani", pomagao u ubistvima i naređivanju ubistava, kao i progonu bošnjačkog stanovništva na području Skelana i drugih mjesta u okolini Srebrenice; Borislav Stojišić, kao pripadnik Vlaseničke brigade VRS optužen je za genocid u Srebrenici; Simo Stupar, optužen da je u periodu od aprila do kraja septembra 1992. godine učestvovao u širokom i sistematskom napadu na bošnjačko stanovništvo na području Vlasenice učešćem u ubistvu, zlostavljanju civila te prisilnim nestancima; Zoran Stupa, optužen za zločine protiv čovječnosti zbog napada na bošnjačka sela na području Vlasenice u istočnoj Bosni 1992. godine; Dragomir Šaponja, optužen za zločine u prijedorskim logorima; Mladen Vasiljević, optužen za ratne zločine u Rogatici i Višegradu; Blagoje Vojvodić, optužen za ratne zločine počinjene nad civilima u Zaklopači; Mirko Vrućinić, optužen za zločin protiv čovječnosti počinjen u Sanskom Mostu 1992. godine; Miodrag Vujičić, optužen za učešće u zločinima nad civilima bošnjačke nacionalnosti sa područja sela Zecovi; Branislav Vuković, optužen za zločin protiv čovječnosti počinjen na Palama 1992. godine; Miloš Zekić, optužen za zločine počinjene u Šekovićima; Milenko Živanović, nekadašnji komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) optužen je za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine; Duško Zorić, optužen za zločine u prijedorskom selu Zecovi; Dušan Milunić, optužen za zločine u selu Zecovi; Zoran Stojnić, optužen za zločine u prijedorskom selu Zecovi; Ilija Zorić, također optužen za zločine u prijedorskom selu Zecovi.
Osim toga, na potjernici Suda BiH nalazi se deset osoba i oni su pravosnažno osuđeni za krivična djela ratni zločin.
To su: Momir Savić, Mirko Todorović, Mićo Jurišić, Novak Đukić, Boško Lukić, Miroslav Duka, Dragan Marijanović, Sakib Mahmuljin, Ilija Jurić i Nedžad Tinjak.
Važno je napomenuti da, prema nezvaničnim saznanjima, mnoga imena optuženih za ratne zločine nalaze se na teritoriji Srbije i Hrvatske gdje slobodno žive i kreću se iako je za njima raspisana potjernica.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 8:26:58 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 9:04:33 GMT
Crnogorsko državno preduzeće “EPCG Solar gradnja” raskida ugovor sa firmom “Kaldera company” zbog sankcija SAD
Crnogorsko državno preduzeće “EPCG Solar gradnja” objavilo je danas da je raskinulo poslovni ugovor sa bosanskohercegovačkom kompanijom “Kaldera company”, koja se našla na ‘crnoj listi’ Sjedinjenih Američkih Država zbog veza sa Miloradom Dodikom, predsjednikom entiteta Republika Srpska.
U saopštenju koje je objavljeno 11. jula, Solar gradnja navodi da je odluka o raskidu ugovora donesena kako bi se izbjegli rizici od sankcija koje je nametnula američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC).
“Američki State Department je upozorio da svi subjekti koji posluju sa sankcionisanim osobama mogu biti izloženi sankcijama, što je Solar gradnju navelo da prekine poslovnu saradnju sa ‘Kaldera company'”, navodi se u saopštenju. Ministarstvo energetike Crne Gore je prethodno zatražilo od Solar gradnje da prekine saradnju sa ovom kompanijom nakon što su otkriveni detalji o njihovoj poslovnoj vezi sa osobama sa američke ‘crne liste’.
Solar gradnja je istakla svoju posvećenost razvoju i želju da se pozicionira na evropskom tržištu, te naglasila da je ugovor sa “Kaldera company” sklopljen prije nego što su SAD uvele sankcije kompanijama povezanim sa Miloradom Dodikom.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 12, 2024 11:36:34 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 16, 2024 5:47:09 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 17, 2024 5:16:42 GMT
Vijeće za provedbu mira u BiH: Vlasti RS ponovo teško krše Dayton, reagirat ćemo
VLASTI Republike Srpske ponovo teško krše Daytonski sporazum pokušavajući uzurpirati ovlasti za provedbu izbora koje pripadaju državi, a međunarodna zajednica to neće mirno promatrati i spremna je reagirati, upozorio je danas Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).
Veleposlanici država-članica PIC-a u čijem su sastavu najutjecajnije zapadne države i Turska oglasili su se posebnom izjavom u kojoj su osudili odluku parlamenta RS da donese entitetski izborni zakon te zakon o referendumu i građanskoj inicijativi.
Doneseni zakoni
Zakoni su doneseni na poticaj predsjednika RS Milorada Dodika koji je najavio kako će ubuduće taj entitet samostalno organizirati izbore neovisno o BiH. Ti su zakoni prošlog tjedna objavljeni i u Službenom glasniku RS uz Dodikov potpis a Upravni odbor PIC-a na stajalištu je kako se time pokušavaju oduzeti ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i stvoriti paralelni zakonski okviri protivni državnoj regulativi. "Ovi zakoni, kao takvi, krše Izborni zakon Bosne i Hercegovine i predstavljaju rizik za provedbu predstojećih izbora. Međunarodna zajednica neće dopustiti nikakvo podrivanje ovlasti države kroz uspostavu paralelnog izbornog sustava u RS", stoji u izjavi.
"Opasne i destablizirajuće posljedice" Pozvali su tijela vlasti u BiH da traže ocjenu ustavnosti ovih zakona pred Ustavnim sudom BiH, ali su ovom izjavom upozorili na "opasne i destabilizirajuće posljedice" napada na Daytonski sporazum i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i cijene kako su sporni zakoni usvojeni u RS baš takve naravi. "Upravni odbor PIC-a podsjeća aktere da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente da odgovori na ove aktivnosti i potpuno je ujedinjena u potrebi zaštite suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera ove zemlje", stoji u izjavi. Veleposlanici su ponovo poslali i poruku kako entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države i postoje isključivo na temelju ustava Bosne i Hercegovine koja jedina ima suverenitet i to kao jedinstvena država.
|
|
|
Post by kulinban on Jul 17, 2024 6:26:14 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jul 18, 2024 5:30:21 GMT
Zbog Dodika i Republike Srpske BiH ostala bez ogromnih novaca iz EU
BOSNA i Hercegovina ostaje bez najmanje 70 milijuna eura bespovratnih sredstava koje je trebala dobiti s početkom jeseni iz fonda predviđenog za Plan rasta za zapadni Balkan jer se političari u toj zemlji nisu uspjeli usuglasiti o programu reformi na kojem inzistira Europska komisija.
Kako je za lokalne medije potvrdila Delegacija EU u BiH, uskraćenje planirane financijske pomoći namijenjene razvojnim projektima sada je potpuno izvjesna, a razlog je to što ni do novog roka, kojega je Komisija postavila do 16. srpnja, unutar BiH nije bilo dogovora o programu reformskih mjera koje bi tim novcem trebale biti provedene.
"Neusvajanje reformskog programa u skladu s komentarima Komisije će imati posljedice. Za razliku od drugih partnera u regiji Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu... koja je planirana za isplatu nakon ljeta u iznosu od sedam posto (ukupno planiranih sredstava), te će propustiti značajnu priliku za ranu financijsku potporu", stoji u izjavi Delegacije EU.
Isplati ovih sredstava u BiH su se nadali nakon što je postignut dogovor o ovogodišnjem proračunu, kojega je Zastupnički dom parlamenta BiH nakon šestomjesečnih blokada uspio usvojiti u utorak, no sada se pokazalo kako Europska komisija ne odustaje od ranije jasno postavljenog uvjeta da Vijeće ministara BiH mora usvojiti i dostaviti na procjenu konkretni plan reformi.
Republika Srpska kao prepreka
Taj je program previđao 113 provedbenih mjera, a vlasti dva entiteta usuglasile su njih 110. No vlasti Republike Srpske odbacile su svaku mogućnost pristanka i na preostale tri mjere koje su na kraju postale nepremostivom zaprekom za pristup sredstvima EU u ukupnom iznosu od milijarde eura, koliko se računalo da bi BiH mogla dobiti iz ukupnog paketa vrijednog šest milijardi eura. Jedan od bizarnih razloga je to što u RS ne žele da BiH ima jedinstveni telefonski broj za pozive u hitnim situacijama, kako je to praksa u svim državama EU, nego traže da svaki entitet ima svoj broj. Pored toga što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio premijer RS Radovan Višković, dužnosnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dopustiti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sucima i ultimativno traže njegov preustroj.
"Ako je to uvjet nema potrebe za daljnjim razgovorima", izjavio je ranije Višković koji je predložio da im EU odobri 95 posto planiranih sredstava ako već ne mogu postići dogovor o svim mjerama. Na takav njegov prijedlog iz Bruxellesa je stigla jasna odbijenica, a zbog uskrate novca posljedice će osjetiti ne samo RS nego i Federacija BiH.
|
|