|
Post by kulinban on Mar 15, 2024 7:46:49 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 17, 2024 11:53:47 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 18, 2024 13:48:55 GMT
Bošnjaci napustili sjednicu Doma naroda, HDZ i SNSD željeli raspravljati o izbacivanju stranih sudaca Delegati iz kluba bošnjačkog naroda su napustili 14. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nakon što je entitetskom većinom na dnevni red uvršten SDS-ov prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH. Delegat SDS u Domu naroda BiH Želimir Nešković predložio je da se na današnjoj sjednici, po hitnom postupku, razmatra Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim se strane sudije izbacuju iz Ustavnog suda. Nešković je pojasnio da, prema ovom prijedlogu, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje te da iz svakog od konstitutivnih naroda može biti izabrano najviše troje sudija. Kod zamjene stranih sudija domaćim sucima najvažnije je na koji način će se odlučivati u Ustavnom sudu BiH, a prema SDS-ovom prijedlogu uvelo bi se nacionalno odlučivanje, što do sada nije bio slučaj. Prema pravilniku Ustavnog suda BiH trenutno se glasa prostom većinom sudija bez obzira na nacionalnost sudije. Nakon što su delegati iz klubova srpskog i hrvatskog naroda, izuzev Zlatka Miletića glasali za uvrštenje zakona na dnevni red, delegat SDA u ovom Domu, Šefik Džaferović je saopćio da delegati SDA napuštaju sjednicu. "Ne želimo nikakve rizike takve vrste i prepustit se iščekivanju, opasna bi bila stvar da ovaj zakon bude prihvaćen pa makar i u jednom domu. Ovo je zakon koji udara u temelje BiH i mi to ne želimo", kazao je Džaferović. Osam delegata je glasalo za uvrštavanje Neškovićevog zakona u dnevni red, a šest je bilo protiv, što znači da je postojala i opća i entitetska većina.
S obzirom da je Dom naroda ostao bez kvoruma 14. sjednica je prekinuta. Sjednicu su napustili delegati Šefik Džaferović, Safet Softić, Džemal Smajić i Dženan Đonlagić.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 18, 2024 13:51:59 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 18, 2024 14:01:25 GMT
EVO ZAŠTO JE ESCOBAR RAZBJESNO DODIKA: Ako u RS živi svega 750 hiljada stanovnika to iz temelja mijenja međuentitetske odnose! Dodik je bijesno reagirao na Escobarov istup a čini se da ga je najviše pogodila procjena o dramatičnom pad broja stanovnika u manjem bh. entitetu. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, žestoko je reagirao na izjavu američkog zvaničnika Gabriela Escobara koji je kazao kako ne misli da se osiromašeni entitet RS sa 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet suprotstaviti NATO-u ili proglasiti nezavisnost koja bi bila održiva. Na pitanje Radija Slobodna Europa ima li mjesta za strah od posljedica Dodikove separatističke politike, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar je rezolutno odgovorio: Ne. Međunarodna zajednica posvećena je neovisnosti, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Imamo mirovne snage u BiH. Imamo visokog predstavnika s ogromnim ovlaštenjima. I NATO je više puta ponovio da neće dopustiti sigurnosni vakuum u BiH. Tako da, Dodikove izjave nanose štetu, ali ne mislim da osiromašeni entitet od 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet suprotstaviti se NATO-u ili proglasiti neovisnost koja bi bila održiva."
Dodik je bijesno reagirao na Escobarov istup a čini se da ga je najviše pogodila procjena o dramatičnom pad broja stanovnika u manjem bh. entitetu. Escobar je kazao da u RS trenutno živi ne više od 750.000 ljudi, što je gotovo upola manje od popisa stanovnika iz 2013. godine. Podsjetimo prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine u Republici Srpskoj je živjelo 1.228.423 stanovnika, mada su u spisak uvršeni i brojni Srbi koji su odavno napustili BiH ali su zadržali bh. dokumenta, poput lične karte. Ako je tačna procjena američkih obavještajnih agencija da u RS-u živi tek 750.000 stanovnika, to bi podrazumijevalo korjenitu promjenu podjele javnih prihoda koji se trenutne dijele prema omjeru 2:1 u korist Federacije BiH, zbog pretpostavke da u Federaciji BiH ima duplo više stanovnika nego u RS. Prema novoj podjeli javnih prihoda, koja bi se temeljila na realnom broju stanovnika, prihodi bi se dijelili prema proporciji 2,3: 0,7. To u apsolutnom iznosu znači da bi RS godišnje dobivala 400 do 500 miliona KM manje. Ako u RS-u živi svega 750.000 stanovnika, to bi značilo da se mora promijeniti i broj zastupnika iz dva entiteta u Parlamentu BiH. Prema postojećem Ustavu, iz RS-a dolazi 14 zastupnika a iz Federacije BiH 28. Prema realnom odnosu snaga, ubuduće bi iz RS-a dolazilo 9 ili najviše 10 zastupnika a iz Federacije BiH 32 ili 33 zastupnika. To također podrazumijeva i ozbiljnu rekonstrukciju međuentitetske raspodjele državnih agencija i direkcija koje se sada također dijele prema očigledno prevaziđenoj proporciji 2:1.
(SB)
|
|
|
Post by kulinban on Mar 19, 2024 12:28:13 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 20, 2024 6:51:56 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 20, 2024 12:56:50 GMT
Zapadni obavještajci: ‘Putin pod hitno treba novi rat u Europi. Pronašao je idealno mjesto - Balkan!‘
U trenutku kad su sve oči uprte u Ukrajinu, u Europi se sprema još jedan sukob. Tri desetljeća nakon krvavog raspada Jugoslavije, nedavni sukobi između Srbije i Kosova ponovno su potaknuli dugotrajne etničke sukobe, a dok Srbija pokreće događaje na terenu, Moskva raspiruje vatru.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je bio iskren po pitanju svoje želje da oslabi NATO i vrati Rusiju na njezine povijesne granice. No, s obzirom na to da ruske snage trpe gubitke u Ukrajini, Moskva može mnogo dobiti poticanjem problema drugdje na kontinentu. Prava regionalna kriza dala bi Kremlju priliku da stekne lokalni utjecaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, istovremeno skrećući pozornost s Ukrajine i pružajući Rusiji utjecaj na zapadne vođe, ocjenjuju u svojoj analizi za The Wall Street Journal Ivana Stradner i Mark Montgomery iz think tanka Zaklada za obranu demokracija (Foundation for Defense of Democracies).
Zapadni Balkan je, kako ocjenjuju, savršen kandidat za to. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu članice NATO-a, a baš kao što Moskva nastoji dominirati onim što naziva "ruskim svijetom", Srbija već dugo poziva na ujedinjenje "srpskog svijeta". Godine 1998. taj je koncept potaknuo Srbiju na invaziju na Kosovo, što je sukob koji je okončan tek vojnom intervencijom NATO-a u ožujku 1999. kako bi se zaustavila srpska kršenja ljudskih prava nad etničkim albanskim stanovništvom.
Kampanja nasilja i provokacija
Iako su tisuće vojnika NATO-a još uvijek prisutne na Kosovu kao mirovne snage, napetosti su visoke. Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo svoju neovisnost od Srbije i dobilo priznanje mnogih zapadnih zemalja, uključujući SAD, ali Srbija još uvijek ne priznaje njegov suverenitet. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pojačava stisak svoje vladavine kod kuće i tijekom protekle je godine, uz potporu Rusije, izvršavao pritisak na Kosovo.
Srbija je u svibnju stavila svoje snage u stanje borbene pripravnosti nakon sukoba između etničkih Srba koji su započeli s izgredima i međunarodnih mirovnih snaga u kojem je ozlijeđeno 90 vojnika NATO-a. Bio je to, kako ocjenjuju autori, potez u stilu Kremlja - korištenje etničkih napetosti kao izgovora za vojno kretanje. U rujnu je Vučić primijenio još jednu Putinovu taktiku - trideset do zuba naoružanih etničkih Srba, za koje Priština tvrdi da ih je opremila Srbija i da su povezani s Vučićem, napali su policijsku patrolu na Kosovu, pri čemu su poginule četiri osobe. Srbijanski predsjednik negirao je da je on naoružao napadače. Srbija je iskoristila incident kao izgovor za gomilanje teškog naoružanja i snaga na granici s Kosovom krajem rujna. Bijela kuća tada je postala "jako zabrinuta da se Srbija možda priprema za pokretanje vojne invazije", rekao je jedan američki dužnosnik naknadno za Time. Takav bi se sukob lako mogao preliti u susjednu Sjevernu Makedoniju, članicu NATO-a. Zabrinutost zbog krize koja se možda sprema potaknula je Washington da objavi deklasificirane obavještajne podatke o vojnom gomilanju Srbije i napadu na kosovsku policiju. Nekoliko dana kasnije, Srbija se povukla s granice, ali očito je da Beograd i Moskva pripremaju drugu kampanju nasilja i provokacija za 2024. godinu, kako navode autori. Moskva provodi operacije utjecaja s proratnim porukama u Srbiji i šalje Beogradu oružje, a Kina također isporučuje oružje. Srbija je odlučila povećati vojnu potrošnju ove godine i nastavlja biti domaćin tzv. humanitarnog centra kojim upravlja Rusija u blizini glavne baze NATO-a na Kosovu, za koji zapadni dužnosnici kažu da služi kao ruski špijunski centar. Srbija i Rusija to negiraju. No, čini se da su Srbi željni izgovora da djeluju - u veljači je Srbija rekla da kosovska zabrana srpskog dinara kao valute predstavlja etničko čišćenje. I nije ovo jedino ‘bure baruta‘ u regiji, navode Stradner i Montgomery. I Bosna i Hercegovina se, kako stoji dalje, ljulja na rubu propasti. Krajem prošle godine, čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, još jedan ruski saveznik, zaprijetio je da će se njegova poluautonomna regija, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, odcijepiti od ostatka zemlje. U nadolazećim mjesecima to bi moglo ponovno rasplamsati etničko nasilje u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom rata u BiH od 1992 do 1995. godine.
Nova bojišnica
U izvješću od 5. veljače, američki Ured direktora Nacionalne obavještajne službe navodi da očekuju povećan rizik od međuetničkog nasilja 2024. godine na zapadnom Balkanu. Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je krajem prošle godine da Rusija ima planove za destabilizaciju Balkana, a istu zabrinutost u siječnju je izrazio i britanski šef diplomacije David Cameron. Zapadne sile, kako navode autori, moraju spriječiti daljnju nestabilnost na Balkanu. NATO bi tamo trebao preusmjeriti vojne i diplomatske resurse i pojačati svoje vojne obveze na Kosovu. Koalicija za tu misiju voljnih članica NATO-a trebala bi se sada javno obvezati da će pružiti vojnu pomoć ako Srbija ili Rusija poduzmu agresivne korake na Balkanu. U međuvremenu, SAD bi trebale nastaviti s nametanjem sankcija dužnosnicima koji potkopavaju sigurnost na zapadnom Balkanu, a Europska unija bi se trebala tome pridružiti. Washington i njegovi saveznici također bi trebali nastaviti koristiti deklasificirane obavještajne podatke kako bi podržali svoju diplomaciju, a NATO bi trebao rasporediti timove za protuhibridno ratovanje u borbi protiv ruskih i srpskih propagandnih kampanja s poboljšanom kibernetičkom sigurnošću.
Dok NATO slavi svoju 75. godišnjicu, a Putin trpi sve više gubitaka u Ukrajini, Moskva pokušava otvoriti novu bojišnicu na Balkanu. Pritom, Moskva ne mora slati svoju vojsku u regiju - samo se treba osloniti na Srbiju da potakne nasilje i nestabilnost, kladeći se na to da će NATO pokleknuti, zaključuju Stradner i Montgomery.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 22, 2024 6:14:53 GMT
Od 2017. se skriva u Belgiji. Sad je najavio povratak u Kataloniju, ljudi mu klicali
BIVŠI katalonski premijer Carles Puigdemont, koji se od 2017. nalazi u egzilu u Belgiji, rekao je danas da će se kandidirati u svibnju na parlamentarnim izborima u Kataloniji. "Trenutak je da budem ondje. Odluke se moraju donositi bez obzira na posljedice", izjavio je Puigdemont u francuskom mjestu Elma uz granicu sa Španjolskom.
Ondje se okupilo oko 1000 zagovornika neovisnosti Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španjolske, koji su mu klicali "predsjednik, predsjednik". Puigdemont, kojeg sud u Madridu traži zbog organiziranja zabranjenog referenduma o neovisnosti od prije sedam godina, izabrao je to povijesno mjesto za najavu povratka u Kataloniju. Mjesto je za vrijeme Španjolskog građanskog rata od 1936. do 1939. bilo odredište poraženih republikanaca u egzilu. Španjolski parlament je na inicijativu socijalističkog premijera Pedra Sáncheza usvojio zakon o amnestiji kojim će biti obustavljeni postupci protiv organizatora zabranjenog referenduma.
Izvanredni izbori 12. svibnja
Sánchezova manjinska vlada ovisi o podršci katalonskih stranaka koje zagovaraju neovisnost. Zakon o amnestiji mogao bi stupiti na snagu krajem svibnja ili početkom lipnja. Puigdemont bi mogao biti uhićen vrati li se ranije u Španjolsku. Izvanredni izbori u Kataloniji, gdje živi 7.5 milijuna ljudi, održavaju se 12. svibnja. Katalonski premijer Pere Aragonés sazvao ih je prošli tjedan nakon što u regionalnom parlamentu nije prošao njegov prijedlog proračuna za 2024. Puigdemont je zastupnik u Europskom parlamentu ispred stranke Zajedno za Kataloniju (JxCat). Ulaskom u izbornu utrku u Kataloniji odustao je od izbora za Europski parlament u lipnju.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 25, 2024 7:32:18 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 25, 2024 7:55:23 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 25, 2024 8:07:49 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Mar 25, 2024 13:30:07 GMT
Ambasada SAD-a o HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona: Time bi se de facto uvela hrvatska izborna jedinica
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH nedavno objavljenog od Ministarstva pravde na čelu sa ministrom Davorom Bunozom. "Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sistema u BiH. Istovremeno, njima se uvode veoma problematične promjene Izbornog zakona BiH, posebno one koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH", navodi se. Ističu da pravni stručnjaci stalno naglašavaju, da je za proveđenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH potrebno promijeniti Ustav BiH. "Ovim prijedlogom bi se de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine", tvrde iz ambasade. Napominju da se neće postići napredak po pitanju provedbe presuda iz Strazbura u vezi sa Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona. "HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", navodi se. Tvrde da bi se amandmanima koje predlaže Ministarstvo pravde također promijenio metod izbora svih legislativnih tijela na način da se favorizuju veće etno-nacionalnte stranke, što bi moglo imati devastirajuće posljedice po opoziciju širom BiH. "Amandmanima se, također, Centralna izborna komisija izlaže političkoj manipulaciji, umjesto da se jačaju njenih kapaciteti. Konačno, ovim amandmanima se ne smanjuje kontrola političkih stranaka nad biračkim odborima, što je ključna reforma neophodna za jačanje demokratije u BiH", stoji u saopćenju. Naglašavaju da je svrha zakona o jačanju integriteta izbornog procesa da građani ponovo steknu povjerenje u demokratske procese u zemlji, izemđu ostalog, tako što će osigurati da se glavi birača zbrajaju onako kako su građani glasali. "Njihova svrha nije da se lideri etno-nacionalnih političkih stranaka koji su najodgovorniji za podrivanje demokratije u BiH dodatno učvrste na pozicijama vlasti. Za žaljenje je, ali nije iznenađujuće, da neke političke stranke nastoje iskoristiti slabosti postojećeg izbornog sistema, umjesto da nastoje da osiguraju da se poštuje volja birača", zaključuju iz američke ambasade.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 26, 2024 13:32:49 GMT
Milorad Dodik: BiH neće u NATO, mi ostajemo sa Srbijom
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je danas da “BiH nije kandidat za NATO, niti će biti član ove Alijanse”. – BiH neće u NATO, imajući u vidu sadašnju sadašnju proceduru i zakon po kojima Parlamentarna skupština treba, na bazi većine predviđenih za donošenje odluka, da donese takvu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je biti. Mi ostajemo zajedno sa Srbijom vojno neutralni i BiH nije zemlja koja je kandidat za NATO, niti će biti članica NATO – poručio je Dodik. Podsjetio je je na “NATO agresiju na Republiku Srpsku i Srbiju”, kazavši da je “u bombardovanju korišten osiromašeni uranij i da su ubijane žene i djeca”.
Komentirao je i jučerašnju sjednicu Vijeća sigurnosti i odbijanje inicijative Rusije da se raspravlja o “25. godišnjici NATO agresije na SR Јugoslaviju 1999. godine”. Dodik je rekao da je “veoma važno da se takve inicijative pojavljuju, jer će jednog dana sigurno doći na dnevni red i bit će potvrđeno da je nad Srbima izvršena agresija”. Dodik je komentirao i eventualno nametanje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od visokog predstavnika Christiana Schmidta. Kazao je kako “RS ne može prihvatiti da živi u uvjetima nametnutih propisa”, te da “Schmidt nema ništa sa izbornim procesom u BiH”. Rekao je da “ako prođe ovo nametanje, Schmidt tu neće stati i nametnut će i zakon o imovini, što je nedopustivo”.–Schmidt nema ništa ni sa imovinom ni sa izbornim procesom, to je vlasništvo naroda koji žive u BiH. Ako krenete na to, onda mi moramo preduzeti mjere, a mi smo rekli koje ćemo mjere preduzeti – poručio je Dodik. Dodao je da bi eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona predstavljalo “poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o EU o kojima smo slušali, pogotovo u posljednje vrijeme kada su dali BiH pregovarački status”. –Onda je to sve laž. Neko laže debelo ovdje. Ili se radi o tome da se nekoliko dana nakon odluke u Briselu pojavljuje neko ko to sve ruši, a ruši taj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koji isključivo sluša američkog amabasadora u BiH Michaela Murphyja i njih dvojica u jednoj patološoj simbiozi pokušavaju da nametnu što veće zlo svim narodima u BiH – rekao je Dodik. Kazao je kako “nigdje na svijetu nema zemlje u kojoj bi stranac ili neko strano tijelo regulisalo izborni proces”. –Schmidt pokušava da opravda svoju platu od 25.000 evra i nahrani sujetu Murpohyja – zaključio je Dodik.
|
|
|
Post by kulinban on Mar 26, 2024 13:39:43 GMT
Gorica Dodik nakon ukidanja računa dijelila savjete kako tužiti banke sudu u Strazburu
Kćerci Milorada Dodika, Gorici Dodik očito je prilično teško palo to što zbog američkih sankcija mnogi ostaju bez računa u bankama, pa je na Twitteru napisala niz objava u kojima poziva na tužbe sudu u Strazburu. "Pozdrav za tetu iz američkog konzulata u Banjoj Luci koja svakodnevno hoda po bankama i provjerava račune pa prijeti raznoraznim stvarima ako joj se nešto ne svidi. Što se mene tiče, ja sam svoj račun zatvorila, pa me baš briga, nego se vi ostali raspitajte ko vam vršlja po računima i odakle pravo nekom američkom ćati da traži od banaka bilo šta na uvid", napisala je u prvoj objavi Gorica Dodik, a onda je otvorila dušu. Dodik je savjetovala sve kojima su zatvoreni računi da iz Agencije za bankarstvo RS-a traže mišljenje da li postoje prepreke da imaju u banci račun, a kad dobiju mišljenje da ne postoji odu do banke i traže otvaranje računa. "Onda sa tim mišljenjem odete u banku i tražite da vam ponovo otvore račun, ako to ne žele moraju vam dati pismeno obrazloženje i vi sa tim lijepo tužba pa da vidimo. U Strazbur direktno! Za unutrašnji platni promet niko nema prava da vam ugasi račune, osim ako ste osuđeni za nešto. Sistem i zakoni vas tjeraju da imate račun u banci, da ne možete platu primati preko blagajne, nego mora preko računa. To je uredu, ali sta znaci zatvoriti sve račune? Staviti ljude da su isključeni iz normalnog života? Zbog čega? Zato što je to rekla Amerika?", napisala je Dodik. Ona tvrdi da postoje "sulude optužbe Amerike" i da im je presuđeno da su krivi zato što misle svojom glavom i ne podržavaju "kolonijalno upravljanje u zemlji BH". "Čitala sam da je to isključivanje ljudi koji ih ne slušaju njihov cilj, sa uvođenjem digitalnih valuta itd. ali još nije došlo to vrijeme. Sad ne možete tek tako isključiti bilo koga, jer postoje sudovi za ljudska prava, koja su ugrožena svima nama", završila je Dodik svoje savjete. Inače, banke su prije par dana zatvorile račun fondacije "Srpska kuća" na čijem čelu se nalazila upravo Gorica Dodik.
|
|