|
Post by kulinban on Mar 10, 2020 13:22:30 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Apr 11, 2020 19:19:36 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 3, 2020 15:07:28 GMT
Najviše radnika u Federaciji BiH zapošljava Bingo, ali javni sektor dominiraJavni sektor dominantan je poslodavac u Federaciji BiH. Prema zvaničnim podacima u prvih 20 poslovnih subjekata po broju radnika samo je šest privatnih kompanija, ostalo su javna preduzeća, najčešće iz zdravstvenog sektora. Ipak, prva pozicija po broju radnika koje zapošljava pripada trgovačkom lancu Bingo. Tuzlanski gigant zapošljava čak 7.580 radnika i suvereno je najveći poslodavac u FBiH.Da se gleda konsolidovani bilans na nivou cijelog koncerna lidersku poziciju bez konkurencije imala bi Elektroprivreda BiH, ali poštujući metodologiju Finansijsko-informatičke agencije ime ovog monopoliste na tržištu električne energije nalazimo na 4 mjesta na listi kompanija s najvećim brojem radnika. Na drugoj poziciji je matična kompanija EP sa 4.469 radnika, a niže na listi su rudnici u Tuzli (9. sa 2.379 radnika), Kaknju (16. sa 1.675) i Zenici (19. sa 1.502). Na 3. poziciji je BH Telecom sa 3.265 radnika, a na 4. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) s 3.222 radnika. 5. Željenice FBiH sa 3.030 radnika. Na 6. mjestu je FIS iz Viteza sa 2.942 radnika, 7. je RMU Banovići s 2.776, a 8. još jedna bolnica - UKC Tuzla s 2.437 radnika.10. poziciju drži zenički Arcelormittal s 2.346 radnika, 11. BH Pošta s 2.342, 12. Elektropivreda HZHB s 2.194 radnika. 13. SKB Mostar s 2.179 radnika, na 14. mjestu je Konzum s 2.043 radnika, 15. je Dom zdravlja KS s 2.020 radnika. 17. poziciju drži Kantonalna bolnica Zenica s 1.600 radnika. 18. Olip-Bosna iz Travnika koja se bavi proizvodnjom obuće zapošljava 1.594 radnika, a listu 20 najvećih poslovnih subjekata po broju radnika zatvara trgovački lanac Robot s 1.475 zaposlenih. Zajedničko javnom sektoru koji dominira na ovoj listi je poslovanje u gubitku ili s mnogo manjim profitom nego je očekivano. Sve zdravstvene ustanove negativno posluju, osim onih u Kantonu Sarajevo. Zanimljivo je da Dom zdravlja KS ima neto profit od nešto više od miliona KM, a KCUS u 2.019. gopdini poslovao je s čak 16 miliona KM profita. www.klix.ba/biznis/privreda/najvise-radnika-u-federaciji-bih-zaposljava-bingo-ali-javni-sektor-dominira/200503034?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200503034&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status
|
|
|
Post by kulinban on May 29, 2020 5:35:16 GMT
Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u EvropiPosljednjih mjeseci ozbiljnija ekonomska diskusija između socijalnih partnera vodi se o iznosu minimalne plate u Federacije BiH, a o njenom idealnom njenom iznosu licitira se u rasponu od 70 posto prosječne plate do okruglih hiljadu KM. Minimalna plata u Federaciji BiH zvanično iznosi 407 KM, ali analitika kojom raspolaže Porezna uprava taj segment prikazuje kao 420 KM, što je najbliže visini najniže plate. Vlast u ovom entitetu zna se pohvaliti podatkom da je broj radnika koji primaju najnižu platu pao s oko 110.000 iz 2014. godine na oko 23.000 u 2020. godini. Često kažu da je ovo rezultat jačanja ekonomskih trendova, ali i konkurencije na tržištu rada, koja je, između ostalog, pojačana zbog odlaska niže plaćene radne snage u treće zemlje. Rast niskih plata potvrđuje i generalni trend rasta prosječne plate, koja je rasla po stopama mnogo većim nego u periodu prije 2014. godine. Zvanični podaci Porezne uprave FBiH Ipak, zbunjuje nagli izlazak iz područja minimalne plaće većeg broja radnika u 2020. godini, dakle godini pandemije. S obzirom na to da zvanična statistika bilježi gubitak radnih mjesta u granama koje plaćaju niske plate, kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo..., da se zaključiti da je, za razliku od ranijih godina, povećan broj "izlaska" iz područja minimalne plate u 2020. godini više rezultat otpuštanja ove kategorije radnika nego rasta plata. Početkom godine, u medijima su se pojavile informacije prema kojima je najniža neto plata koja se trenutno propisuje u FBiH (208 eura) zapravo najniža u čitavoj Evropi. Do tog zaključka pojedini analitičari su došli upoređujući najnižu platu u Federaciji BiH s najnižim platama u regiji koje objavljuje Eurostat, a koje u ovom trenutku iznose 242 € u Albaniji, 282 € u Sjevernoj Makedoniji, 331 € u Crnoj Gori i 366 € u Srbiji. Pri tome su, međutim, zanemarili dvije značajne stvari, regionalni iznosi su izraženi u brutu, tj. uključuju poreze i doprinose, dok je federalni iznos zapravo u netu, zbog čega su ove dvije stvari jednostavno neuporedive. Kao drugo, u Federaciji BiH se pored najniže plate isplaćuju i neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u ostalim zemljama, i zbog čega radnici u Federaciji BiH u konačnici primaju veći iznos "na ruke" od propisane minimalne plate. U ovom trenutku, ove naknade u prosjeku iznose oko 125 KM mjesečno. Dakle, ukoliko se minimalna plata u Federaciji BiH, radi uporedivosti sa zemljama regiona, preračuna u bruto, ona trenutno iznosi oko 301 euro, što znači da je veća nego u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kada se na ovo dodaju još prosječne neoporezive naknade (oko 64€), i sa 365 € ona je veća nego i u Crnoj Gori, Bugarskoj i skoro jednaka onoj koja se trenutno isplaćuje u Srbiji. www.klix.ba/biznis/koliko-radnika-u-fbih-prima-minimalnu-platu-i-da-li-je-ona-najniza-u-evropi/210713045
|
|
|
Post by kulinban on May 29, 2020 6:04:20 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Jun 16, 2020 21:14:08 GMT
U aprilu u FBH prosječna neto plaća 940 KM, a bruto 1.446 KMU aprilu 2020. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 509.451. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 3,5 posto, a broj zaposlenih žena za 4,8 posto. Broj nezaposlenih u aprilu 2020. u odnosu na prethodni mjesec se povećao za 6,1 posto, a broj nezaposlenih žena za 6,4 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u aprilu 2020. iznosila je 39,0 postoa za žene 47,3 posto. www.akta.ba/kapital/u-aprilu-prosjecna-neto-placa-940-km-a-bruto-1446-km/119384Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u aprilu iznosila je 942 KM i nominalno je niža za 0,9 odsto u odnosu na decembar prošle godine, te veća za 2,9 odsto u odnosu na april lani. Najniža prosječna neto plata u aprilu bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 564 KM, u građevinarstvu 640 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 655 KM, objavila je Agencija za statistiku BiH. U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u aprilu iznosila je 1.534 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.432 KM, dok je prosječna neto plata u informacijama i komunikacijama iznosila 1.357 KM. U BiH je prosječna mjesečna bruto plata u aprilu iznosila 1.454 KM i nominalno je niža za 1,1 odsto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 2,9 odsto u odnosu na april 2019. www.klix.ba/biznis/prosjecna-placa-u-aprilu-bila-942-km-niza-nego-u-decembru-prosle-godine/200616067?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200616067&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status
|
|
|
Post by kulinban on Jul 24, 2020 21:22:37 GMT
Porezna uprava FBiH objavila je najnovije podatke o broju zaposlenih građana. Tako je u Federaciji BiH na dan 20. juli bilo zaposleno 517.656 osoba, gledajući podatke prema prebivalištu osiguranika. Iz Porezne uprave navode da je 5. maj bio datum kada je u Federaciji BiH, od početka pandemije, zabilježen najmanji broj zaposlenih - 507.607 osoba. "Na dan 20. juli broj zaposlenih iznosi 517.656 i veći je za 10.049 u odnosu na 5. maj 2020.godine", saopćili su iz Porezne uprave. radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/porezna-uprava-fbih-izasla-s-novim-podacima-o-zaposlenosti/384421
|
|
|
Post by kulinban on Oct 28, 2020 21:16:19 GMT
Javna preduzeća za čuvanje vlastiFinansijska analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazala je da javna preduzeća u BiH ne doprinose dovoljno ekonomiji, a vlade ne izvršavaju svoju funkciju vlasništva u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. MMF je to objavio u istraživanju o temi "Preduzeća u državnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini: Ocjenjivanje učinka i nadzor". U svom izvještaju MMF navodi, između ostalog, da ne postoje tačni, ažurirani i javno dostupni podaci o sektoru javnih preduzeća te da su preduzeća u državnom vlasništvu zaslužna za oko 11 posto ukupne zaposlenosti, ali samo deset posto dodane vrijednosti, što ukazuje na to da zaposleni u javnim preduzećima u BiH proizvode manje dodane vrijednosti nego u drugim zemljama regiona. " Oko 80.000 radnika zaposleno je u 550 javnih preduzeća širom svih sektora privrede (oko 11 posto ukupne zaposlenosti). Javna preduzeća imaju u vlasništvu 40 posto svih stalnih sredstava u privredi, a zaslužna su za deset posto zbirnog prometa. Međutim, 20 najvećih javnih preduzeća u pogledu stalnih sredstava i prometa čini oko 80, odnosno 70 posto ukupnih stalnih sredstava i prometa javnih preduzeća", piše u MMF-om dokumentu. Najveća javna preduzeća u vlasništvu centralnih vlada su u sektoru proizvodnje električne energije (Federacije BiH i RS Elektroprivrede), rudarstva (rudnici uglja u Federaciji BiH), proizvodnje (proizvodnja naoružanja), poljoprivrede (Šume RS) i transporta (putevi, autoputevi i željeznice). 'Privatni i javni monopol' Ekonomista Vjekoslav Domljan kaže kako ova preduzeća više od dvije decenije služe vladajućim strukturama da ih održe na vlasti. "Pogledajte samo odnos spram privatnog i javnog sektora. Ukoliko preduzeće iz privatnog sektora ne izmiri neku obavezu, odmah su tu inspektori, a, s druge strane, javni sektor može da stvara gubitke godinama i da nema nikakve reakcije. To vodi urušavanju ekonomije. To je temeljni razlog zašto BiH ne napreduje, jer su naše institucije ekstraktivne, dakle služe izvlačenju renti. Političke elite mogu biti zadovoljne situacijom jer one mogu da izvlače rente i mogu da dobro žive od toga. Međutim, građani i firme koje stvaraju dohodak nažalost ne mogu da prosperiraju u takvoj situaciji", analizra Domljan. Najvećih pet poslodavaca koji su javna preduzeća su Elektroprivreda BiH, Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i rudnici uglja Banovići i Kreka. U Bosni i Hercegovini zaposleno je oko 530.000 osoba, a prema podacima za 2018. godinu, 10 kompanija s najvećim brojem uposlenika u BiH zapošljava ukupno 36.909 građana. Tako se navodi u podacima koje su prikupili Finansijsko-informatička agencija Federacije Bosne i Hercegovine (FIA) i Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka. Preduzeće: Broj zaposlenih: "Bingo" Tuzla - 6.845 Šume Republike Srpske - 4.958 Elektroprivreda BiH - 4.462 BH Telecom - 3.303 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu - 3.283 Željeznice Federacije BiH - 3.139 "Fis" Vitez - 3.015 Univerzitetski klinički centar Republike Srpske - 2.769 Rudnik mrkog uglja Banovići - 2.673 Željeznice Republike Srpske - 2.462 U izvještaju MMF-a stoji da je BiH jedina zemlja u regionu u kojoj se broj zaposlenih u javnim preduzećima povećao od 2005. godine.Takođe je navedeno da većina javnih preduzeća ima višemilionske dugove. Zbirni dugovi javnih preduzeća iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu četiri posto BDP-a u zakasnjelim neizmirenim obavezama za poreze i socijalne doprinose, što smanjuje poreske prihode i ima negativan utjecaj na funkcionisanje sistema socijalnih davanja. Iako je ocjena MMF-a da je većina preduzeća sa neodrživim poslovnim modelom, vlade na entitetskim nivoima ubrizgavaju finansijske injekcije u ova preduzeća ili iz budžeta ili putem kredita kako bi ih održale u životu, podsjeća ekonomistica Svetlana Cenić. "Kada uporedite državni javni sektor sa privatnih sektorom vidite da privatni sektor čeka da se potpiše trgovinski sporazum, da se usvoje izmjene zakona, čeka na ovo, čeka na ono, a bojkotuju ga upravo oni za koje su glasali, državni sektor nema taj problem. Jeste videli kako idu nesmetano krediti na entitetskom nivou kad treba npr. Elektroprivredi RS, Termoelektrani Ugljevik, tu nema kočnica. Ovo je čisti bojkot vlastite privrede, dok u isto vreme ono gde je glasačka mašinerija tu može i kredit, može sve živo", kaže Cenić. "Sektor preduzeća u državnom vlasništvu ne doprinosi dovoljno privredi. U toku perioda od 2015. do 2017. godine, sektor javnih preduzeća je u prosjeku imao povrat na kapital (ROE) od -0,3 posto, što ukazuje na to da su vladine investicije u sektor donosile negativne povrate", navodi MMF. Upravo sve navedeno ne dozvoljava razvoj bh. ekonomije, ocjenjuju ekonomisti. 'BiH na dnu ljestvice' Domljan podsjeća da je BiH na dnu ljestvice po ekonomskim pokazateljima i u regionu i u EU. "Mi guramo ono što propada. Umjesto da se bavimo lokomotivama mi se bavimo vagonima i naravno da se brzina smanjuje i zaostaje u odnosu na druge zemlje", ocjenjuje Domljan. " Prosječna plata u javnim preduzećima je za oko 40 posto viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Godine 2017. je prosječna mjesečna bruto plata u javnim preduzećima iznosila 756 eura, u poređenju sa 535 eura u privatnom sektoru", navodi MMF.S druge strane, vlasti već godinama odbijaju smanjiti doprinose na plaće i razne druge dadžbine koje privatni sektor mora plaćati i tako odbijaju stimulisati veću ekonomsku aktivnost. Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić ocjenjuje da je bh. ekonomija zaglavljena u konstantnoj krizi. " Kod nas je u javnom sektoru od ukupne zaposlenosti zaposleno 25 posto, u Sloveniji 16 posto u Njemačkoj 11 posto. Dakle, nagomilalo se i to troši budžet. Mi zato uzimamo kredite da bi popunili rupe u budžetu koje pravi ogroman javni sektor. I tako nemamo nikakvu šansu da se počnemo razvijati", ističe Papić. Ekonomske reforme na koje su se vlasti u BiH obavezale zaustavljene su, a izgovor onih koji čine vladajuću koaliciju je da još nije formirana vlast na državnom i federalnom nivou. www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/bih-mmf-izvjestaj/30183241.html
|
|
|
Post by kulinban on Sept 3, 2021 20:24:05 GMT
|
|
|
Post by kulinban on Sept 17, 2021 18:17:42 GMT
Prosječna neto plaća u FBiH u julu 995 KM, a bruto plaća 1.541 KM (64,5 % Neto plata od bruto)
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juli 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 995 KM i nominalno je niža za 0,4 posto, a realno za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juli 2021. godine nominalno je viša za 2,5 posto, a realno za 0,7 posto.
Analiza podataka prema djelatnostima KDBiH 2010 u mjesecu julu 2021. u odnosu na juni 2021. godine pokazuje da je najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnostiima: Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 9,4 posto i Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 4,5 posto.
U isto vrijeme, najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima: Poslovanje nekretninama za 5,0 posto i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) za 3,4 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za juli 2021. godine u Federaciji BiH iznosi 1.541 KM i nominalno je niža za 0,3 posto a realno za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za juli 2021. godine nominalno je viša za 2,9 postro, a realno za 1,1 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
U julu 2021. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je 525.292. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena za 0,7 posto.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 21, 2021 13:00:28 GMT
Najniža primanja u metalskom sektoru u FBiH će biti između 800 i 900 KM
Potpisanim kolektivnim ugovorom definisana je najniža satnica koja sada iznosi 3,50 KM neto.
"Naše članice iz sektora metalnog sektora su još jednom potvrdile svoju socijalnu osjetljivost i društveno - odgovorno poslovanje i prihvatile prijedlog Sindikata da najniža satnica bude 3,50 KM neto. Na taj način najniža osnovna plata u metalnom sektoru iznosi 615 KM, a sa naknadama za topli obrok, prijevoz i regres, najniža primanja u ovom sektoru će biti između 800 i 900 KM. Ovo je maksimum opterećenja koje poslodavci mogu podnijeti kada je u pitanju najniža plata. Za značajnija povećanja nužno je značajno smanjiti doprinose i poreze na plate koji su u ovom trenutku najviši u Evropi. Još jednom pozivamo predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH da usvoje zakon o doprinosima koji neće biti veći od 30 posto, zakon o porezu na dobit kojim se reinvestiranje oslobađa od plaćanja poreza na dobit i zakon o dohotku FBiH. Na taj način će se stvoriti prostor za značajnije povećanje najnižih plata u FBiH", kazao je Mladen Pandurević, direktor UPFBiH.
Melez je i zahvalio Udruženju na korektnom odnosu i saradnji što je rezultiralo potpisivanjem kolektivnog ugovora.
"Mi zahtijevamo od vlasti u FBiH da smanje poreze i doprinose na plate što će nam omogućiti značajnije povećanje najniže plate u FBiH", kazao je Melez.
U ovom trenutku, kako je kazao Kotorić, metalni sektor trpi veliki pritisak.
"Na svjetskom tržištu su sirovine poskupjele za 120 posto. U FBiH porezi i doprinosi nisu smanjeni, naprotiv u međuvremenu smo dobili nove ili je povećana cijena postojećih parafiskalnih nameta što predstavlja dodatni pritisak na poslodavce", naglasio je Kotorić.
Potpisani Kolektivni ugovor će se početi primjenjivati od 6. augusta ove godine, a do kraja septembra trebali bi biti potpisani i drugi kolektivni ugovori između UPFBiH i sindikata iz realnog sektora.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 21, 2021 19:06:29 GMT
Potpisan kolektivni ugovor: Plaća radnika u sektoru drvne i papirne industrije povećana za 25 posto
Suhad Ećo, u ime Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine/Grupacije poslodavaca za djelatnost drvne i papirne industrije i Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH potpisali su Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji BiH.
Potpisanim Kolektivnim ugovorom definirana je najniža satnica koja sada iznosi 2.90 KM neto.
"Dogovorena satnica je veća 25,5 posto u odnosu na prethodni kolektivni ugovor, a članice UPFBiH iz sektora šumarstva, prerade drveta i papira potvrdile su svoje društveno odgovorno poslovanje pristajući na značajno povećanje plaća. Prema upravo potpisanom Kolektivnom ugovor najniža osnovna plaća za prosječan fond sati od 176 u sektoru prerade drveta i papira iznosi 510 KM, a sa naknadama za topli obrok, prijevoz i regres ukupna najniža primanja u ovom sektoru će biti između 750 i 800 KM. Ovo je maksimum opterećenja koje poslodavci mogu podnijeti kada je u pitanju najniža plaća. Za značajnija povećanja nužno je znatno smanjiti doprinose i poreze na plaće koji su u ovom trenutku najviši u Evropi. Još jednom pozivamo predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH da usvoje Zakon o doprinosima koji neće biti veći od 30 posto, Zakon o porezu na dobit kojim se reinvestiranje oslobađa od plaćanja poreza na dobit i Zakon o porezu na dohodak FBiH. Na taj način će se stvoriti prostor za značajnije povećanje najnižih plaća u FBiH", kazao je Ećo nakon potpisivanja Kolektivnog ugovora.
Lejla Ćatić je istaknula da je za radnike u ovom sektoru potpisivanje Kolektivnog ugovora od izuzetne važnosti.
"Sektor drvne i papirne industrije ima veliki broj kompanija i zaposlenih, a plaće radnika su dosta niske. U Federaciji BiH ne postoji propis kojim se utvrđuje najniža plaća, odnosno minimum drugih materijalnih prava radnika, tako da Kolektivni ugovor kao izvor prava, predstavlja osnovni akt kojim se regulišu i štite prava i interesi radnika u ovakvim prilikama. Zakonom o radu radnici se uvode u određana prava, pravo na isplatu plaće, dodatke na plaću, naknade po raznim osnovama, pravo na godišnji odmor i dr. prava", kazala je Ćatić.
Kolektivni ugovor zaključen je na period od godinu dana. Istim je utvrđeno da se plaća radnika obračunava po satnici koja ne može biti niža od 2,90 KM neto, a koja je povećana za 25 posto u odnosu na raniju. Radnici u sektorima drvne i papirne industrije ostvaruju pravo na dodatke za minuli rad, prekovremni rad, noćni rad, rad na dane sedmičnog odmora, rad na dane praznika pravo na dodatak na plaću na otežane uvjete rada, pravo na topli obrok, prevoz te druge naknade koje su također povećane u odnosu na raniji Kolektivni ugovor, kao i pravo na godišnji odmor koji traje najmanje 21 dan sa mogućnošću uvećanja. Dodaci i naknade utvrđeni su u najnižem iznosu koji poslodavac mora poštovati. Na temelju ovog Kolektivnog ugovora sindikat i polodavac na razini kompanije mogu zaključiti pojedinačni kolektivni ugovor kojim će se utvrditi povoljnija prava zavisno od kompanije, djelatnosti kojom se bavi i broja uposlenih. Povoljnije pravo može se utvrditi i pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Potpisani Kolektivni ugovor će se početi primjenjivati dan nakon objavljivanja u Službenim novinama.
Početkom augusta potpisan je i Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u Federaciji BiH, a planirano je da se u narednih mjesec dana potpišu i ostali kolektivni ugovori između UPFBiH i sindikata iz realnog sektora.
|
|
|
Post by kulinban on Sept 28, 2021 18:40:53 GMT
Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 20.09.2021. godine iznosio je 530.672. Ovaj broj veći je za 1.135 u odnosu na podatak od 13.09.2021.godine kada je broj zaposlenih iznosio 529.537. www.pufbih.ba/v1/novosti/obavjestenja
|
|
|
Post by kulinban on Oct 1, 2021 15:30:04 GMT
Najniža satnica u sektoru građevinarstva u BiH bit će 3,25 KM
Grupacija poslodavaca za djelatnost građevinarstva pri Udruženju poslodavaca FBiH i Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala FBiH potpisali su danas Kolektivni ugovor o pravimo i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost građevinarstva.
Ugovorom je definisana najniža satnica koja sada iznosi 3,25 KM neto, dok će minimalna plata iznositi između 650 i 670 KM, plus topli obrok, prijevoz i druga davanja.
"Ovaj ugovor rezultat je visokog stepena saglasnosti koji smo imali sa predstavnicima Sindikata tokom pregovora. On je rezultat maksimalnih napora poslodavaca i sindikata. Očekujemo da i nadležne institucije vlasti daju svoj doprinos povećanju minimalne plate na način da smanje opterećenja na rad na maksimalno 30 posto, donesu odredbe o zakonu o dobiti kojim će se reinvestiranje osloboditi plaćanja poreza na dobit, te smanje i ukinu brojne parafiskalne namete koje su poslodavci obavezni plaćati", kazao je Džemal Hasković, predsjednik pregovaračkog tima u ime Udruženja poslodavaca.
Murat Škamo, predsjednik Sindikata, naglasio je značaj potpisivanje ugovora, tim više što je ovo prvi ugovor koji se potpisuje nakon 20 godina.
"Osim dogovorene satnice, koja je sada 3,25 KM neto, utvrđeni su i dodaci na platu i to za prekovremeni rad najmanje 20 posto od neto satnice, noćni rad najmanje 25 posto, rad na dan sedmičnog odmora najmanje 30 posto, te rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50 posto od neto sadnice", kazao je Škamo.
Direktor UPFBiH Mladen Pandurević izrazio je iznenađenje reakcijama rukovodstva Saveza samostalnih sindikata BiH u vezi sa određivanjem minimalne plate.
"Potpuno nam je nejasno ponašanje rukovodstva, čiji članovi danas potpisuju kolektivne ugovore, a već sutra izlaze sa novim, povećanim zahtjevima. Ne želimo da se teško uspostavljeno povjerenje poljulja te ih pozivamo da nastavimo saradnju u obostranom interesu", kazao je Pandurević.
Kolektivni ugovor zaključen je na period od godinu dana. Potpisanim Kolektivnim ugovorom regulišu se pitanja iz radnih odnosa i u vezi sa radnim odnosima, važenje Kolektivnog ugovora, način utvrđivanja plate i naknada plate, utvrđivanje najniže satnice i niže od najniže satnice, način i visina obračuna povećanja plate po osnovu otežanih uslova rada, naknada plate u slučaju smrti radnika i člana uže porodice, za vrijeme odsustva sa rada, za vrijeme bolesti radnika i u vrijeme rada na terenu.
Također se regulišu i način i visina utvrđivanja naknade za službena putovanja, uslove i visina naknade plate zbog odsustva sa radnog mjesta žene za vrijeme trudnoće u slučaju kad ne može biti raspoređena na druge poslove, pravo na otpremninu, uslovi za rad sindikata, postupak kolektivnog pregovaranja i načina mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova, postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, te drugih pitanja od značaja za uređivanje odnosa između poslodavaca i radnika koja nisu ili nisu u cijelosti uređena Zakonom o radu i drugim propisima, odnosno, pitanja za koja je Zakon predvidio da će biti uređena kolektivnim ugovorom.
Potpisani Kolektivni ugovor će se početi primjenjivati dan nakon objavljivanja u Službenim novinama.
|
|
|
Post by kulinban on Oct 12, 2021 15:26:39 GMT
Prosječna plata u Elektroprivredi BiH je 1.817 KMTroškovi plata i ostalih primanja u Elektroprivredi BiH u prošloj godini iznosili su 174.240.997 KM. Veći dio novca odnosi se na plate i naknade plata zaposlenima - 149.547.003 KM. Slijede troškovi za primanja i naknade kao što su topli obrok, prijevoz, regres… (23.980.056 KM), službena putovanja (122.229 KM) te naknade ostalim fizičkim osobama (591.709 KM). Podaci su to iz izvještaja o finansijskoj reviziji ovog javnog preduzeća za 2020. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH, a dolazi u jeku strahovanja da bi električna energija u BiH mogla poskupjeti. U njemu se navodi da je na dan 31. 12. 2020 . godine bilo 4.223 zaposlenih. Najviša neto plata isplaćena u kompaniji lani je bila 4.785 KM, najniža prosječna plaća 830 KM, dok je prosječna neto plata na nivou kompanije 1.817 maraka. Poskupljenje struje moglo bi biti različito za velika i mala privredna društva Troškovi službenih putovanja i putni troškovi zaposlenih iskazani su u iznosu od 122.229 KM. "Najveći dio se odnosi na naknadu za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe u iznosu od 34.443 KM, troškove smještaja za službena putovanja u zemlji u iznosu od 27.937 KM i dnevnice za službena putovanja u zemlji 25.844 KM", utvrdili su revizori. Troškovi ostalih primanja i naknada zaposlenih iskazani su u iznosu od 23.980.056 KM, a čine ih: naknade za topli obrok 16.791.872 KM (visina toplog obroka u 2020. godini kretala se u bruto rasponu od 15,01 KM do 15,46 KM po danu). naknade za prijevoz na posao i s posla 2.641.966 KM regres od 2.045.293 KM (u pojedinačnom iznosu od 50% prosječne neto plate isplaćene u FBiH) troškovi naknada članovima odbora i komisija 172.832 KM naknada članovima Nadzornog odbora od 140.742 KM i članovima Odbora za reviziju 32.089 KM Revizori su izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja ocijenili negativno, a kao osnov za to naveli su da na datum bilansa nije izvršena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna društva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u toku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine. Od toga je najznačajnija investicija u HE Vranduk (21.952.783 KM). "To za posljedicu može imati da je nadoknadivi iznos sredstava manji od njihove knjigovodstvene vrijednosti, odnosno da su sredstva i finansijski rezultat za 2020. godinu", navode revizori. Također, Elektroprivreda BiH nije izvršila procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana. To, kako ocjenjuju revizori, može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i finansijski rezultat precijenjeni. www.klix.ba/biznis/privreda/prosjecna-plata-u-elektroprivredi-bih-je-1-817-km/211012065?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=211012065&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status
|
|