|
Post by kulinban on May 3, 2020 20:31:48 GMT
Svi koji žele ući u Hrvatsku moraju biti testirani na koronavirus, test ne smije biti stariji od 24 sataSve osobe koje žele ući u Hrvatsku od sada će morati imati potvrdu da su testirani na koronavirus. Test ne smije biti stariji od 24 sata, kazala je direktorica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Alemka Markotić. "Oni koji će htjeti ući u Hrvatsku morat će napraviti u svojoj zemlji PSR test koji ne smije biti stariji od 24 sata. Samo s tom potvrdom moći će ući u zemlju. To je osiguranje. Test je visoko pouzdan, ali nije 100 posto siguran pa moramo biti oprezni", rekla je Markotić za Dnevnik HRT-a. Isto je potvrdio i direktor Hrvatskog zavoda za javno dravstvo,Krunoslav Capak, gostujući u Dnevniku Nove TV. "Mi smo prije dosta vremena došli na mjeru da oni koji dolaze moraju ići u samoizolaciju na 14 dana. No, pokazalo se da oni koji rade u pograničnom području pitaju da prekinu samoizolaciju i to smo prakticirali neko vrijeme. No, to se pokazalo komplicirano. Pa smo uveli da mogu doći na 72 sata. Za produženi vikend je ušlo u Hrvatsku nešto više od 2.000 ljudi. Sada će svako morati imati potvrdu da je napravio test na virus i samo pomoću takve potvrde će moći ući u Hrvatsku", rekao je Capak. Ministar zdravstva Hrvatske, Vili Beroš, ranije je kazao da su osobe koje su ušle u Hrvatsku tokom produženog vikenda ostvarile kontakte i na taj način doprinijele širenju zaraze. www.klix.ba/vijesti/regija/svi-koji-zele-uci-u-hrvatsku-moraju-biti-testirani-na-koronavirus-test-ne-smije-biti-stariji-od-24-sata/200503121?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=200503121&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status
|
|
|
Post by kulinban on May 3, 2020 20:52:32 GMT
Najveća stopa smrtnosti u Belgiji i Španiji, BiH na začelju evropske listeBosna i Hercegovina se nalazi na začelju liste kada je u pitanju broj zaraženih koronavirusom i broj smrtnih slučajeva, govore podaci na međunarodnom portalu Worldometers. Trenutno najugroženije zemlje u Evropi su Španija, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka. Španija ima 245.567 slučajeva zaraze i 25.100 mrtvih, Italija 209.328 slučajeva zaraze, ali sa najvećim brojem mrtvih u Evropi – 28.710. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo sa 182.260 slučajeva zaraze i 28.131 mrtvih, Francuska sa 168.396 slučajeva zaraze i 24.760 mrtvih, te Njemačka sa 164.967 slučajeva zaraze i 6.794 mrtvih. U red srednje ugroženih zemalja spadaju Belgija (49.517 slučajeva zaraze i 7.765 mrtvih), Nizozemska (40.236 slučajeva i 4.987 mrtvih), Švicarska (29.817 slučajeva i 1.762 mrtvih), Portugal (25.190 slučajeva i 1.023 mrtvih), Irska (21.176 slučajeva i 1.286 mrtvih) i Bjelorusija (15.828 slučajeva i 97 mrtvih). Zatim slijede Austrija (15.558 slučajeva i 596 mrtvih), Poljska (13.374 slučajeva i 664 mrtvih), Rumunija (12.732 slučajeva i 771 mrtvih), Ukrajina (11.411 slučajeva i 279 mrtvih), te Danska (9.407 slučajeva i 475 mrtvih). Među zemljama regiona Zapadnog Balkana najteže stanje po broju zaraženih je u Srbiji koja ima 9362 slučaja i 189 mrtvih, te Sloveniji koja ima 1439 slučajeva i 94 mrtvih. Slijede Hrvatska (2088 slučajeva i 77 mrtvih), Sjeverna Makedonija (1506 slučajeva i 82 mrtvih), Kosovo (823 slučajeva i 22 mrtvih), Albanija (789 slučajeva i 31 mrtvih), i Crna Gora (322 slučaja i 8 mrtvih). Bosna i Hercegovina bilježi 1839 slučajeva i 72 mrtvih, te bilježi jednu od najnižih evropskih stopa smrtnosti na milion stanovnika (22). U najugroženijim zemljama stopa smrtnosti na milion stanovnika se kreće u rasponu od nekoliko stotina, tako Belgija ima najveću stopu smrtnosti – na svaki milion stanovnika u Belgiji je 670 umrlih od koronavirusa, a zatim slijede Španija (537), Italija (475), Ujedinjeno Kraljevstvo (414), Francuska (379), Nizozemska (291), Švicarska (204), Švedska (264), Irska (260), Luksemburg (147), Njemačka (81) i Austrija (66). Slovenija ima najveću stopu smrtnosti u regionu – 45 mrtvih na milion stanovnika, Sjeverna Makedonija 39, Bosna i Hercegovina i Srbija po 22, Hrvatska 19, Crna Gora 13, Albanija 11, Kosovo sa manje od 10. Piše: OSLOBOĐENJE PORTAL www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/najveca-stopa-smrtnosti-u-belgiji-i-spaniji-bih-na-zacelju-evropske-liste-553558
|
|
|
Post by kulinban on May 4, 2020 20:27:32 GMT
U Italiji je u martu 2020. preminulo 49,4 posto više osoba nego u martu prošle godineItalijanski zavod za statistiku (ISTAT) objavio je podatke o smrtnosti u Italiji koji pokazuju da je u martu 2020. godine u ovoj zemlji preminulo 49,4 posto više osoba nego u martu prošle godine. Pandemija koronavirusa je najveću štetu načinila stanovništvu na sjeveru Italije gdje je daleko veći broj preminulih zbog posljedica bolesti Covid-19, nego u južnim dijelovima zemlje. Zanimljivo je kako je čak u martu ove godine bilo 1,8 posto manje mrtvih na jugu Italije u odnosu na mart 2019. godine. Podaci ISTAT-a koji obuhvataju 87 posto populacije Italije, u mnogome će pomoći italijanskim vlastima da procijene efekte koronavirusa na ukupnu stopu smrtnosti prema spolu i dobi stanovnika ove zemlje. Analizirani su podaci za 6.866 italijanskih općina, od ukupno 7.904, odnosno za ukupno 87 posto općina. Najveće povećanje stope smrtnosti, u procentu od 91 posto, zabilježeno je upravo u oblastima gdje je bila najteža epidemiološka situacija. To je uglavnom prostor koji obuhvata 37 provincija na sjeveru Italije. U svim ovim provincijama smrtnost stanovništva u mjesecu martu je više nego udvostručena u odnosu na podatke za mjesec mart od 2015. do 2019. godine. Kada se uzme period od 20. februara do 31. marta ove godine, smrtnost u Italiji povećala se sa 65.592 na 90.946 smrtnih slučajeva u odnosu na isti period prošle godine. Nešto više od polovine ovog povećanja su smrtni slučajevi povezani s koronavirusom, dok su najteže pogođeni gradovi Bergamo, Cremona, Lodi, Brescia, Piacenza, Parma i Lecco. Među umrlima je najviše bilo muškaraca u dobi između 70 i 79 godina kojih je 2,3 puta više preminulo u martu ove godine nego u martu 2019. godine. Također, 34,7 posto preminulih koji su bili pozitivni na koronavirus, imali su odranije i neka druga oboljenja. S druge strane, na jugu Italije manje je preminulih u martu ove godine u odnosu na prošlogodišnji mart. U glavnom gradu Rimu u martu 2020. preminulo je 9,4 posto manje osoba nego što je to bio slučaj u mjesecu martu proteklih pet godina. Također je i u Napulju bila manja smrtnost za 0,9 posto. www.klix.ba/vijesti/svijet/u-italiji-je-u-martu-2020-preminulo-49-4-posto-vise-osoba-nego-u-martu-prosle-godine/200504138
|
|
|
Post by kulinban on May 5, 2020 18:41:44 GMT
Italija zabilježila najmanje novozaraženih koronavirusom od 10. marta
Italija je danas zabilježila najmanje novozaraženih koronavirusom od 10. marta, dok svakodnevno raste broj oporavljenih od Covida-19, pokazuju podaci Civilne zaštite ove zemlje. U protekla 24 sata koronavirus je potvrđen kod još 1.075 osoba u Italiji, što predstavlja pad (-12 posto) broja novozaraženih u odnosu na dan ranije kada je zabilježen 1.221 novi slučaj. Najviše novih pozitivnih i dalje je na području Lombardije, piše La Repubblica. Iz Civilne zaštite Italije danas su izvijestili kako je i sve manje pacijenata u bolnicama. Na intenzivnoj njezi danas je 1.427 osoba, 52 manje nego jučer. S druge strane, 16.270 osoba još uvijek je hospitalizirano sa simptomima na koronavirus, dok su 553 pacijenta otpuštena od jučer. U kućnoj izolaciji je 80.770 ljudi širom Italije, 908 manje nego jučer. Ipak, broj preminulih danas je veći u odnosu na jučer. U protekla 24 sata Italija je zabilježila 236 smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa, dok je jučer bilo 195 žrtava. Ukupan broj preminulih u Italiji sada iznosi 29.315 Italija je ukupno do sada registrovala 213.013 osoba zaraženih koronavirusom, a oporavilo ih se 85.231. Do danas je u Italiji testirano više od 2,2 miliona osoba, od čega u proteklom danu njih 55.263. Vrijedi podsjetiti kako su italijanski medicinari na dan 10. mart testirali 6.935 osoba, kada je virus potvrđen kod 977 osoba. Dan poslije, 11. marta, testirane su 12.393 osobe od kojih je 2.313 bilo pozitivno na Covid-19 www.klix.ba/vijesti/svijet/italija-zabiljezila-najmanje-novozarazenih-koronavirusom-od-10-marta/200505137
|
|
|
Post by kulinban on May 5, 2020 18:50:59 GMT
Velika Britanija zvanično ima najviše preminulih od koronavirusa u cijeloj EvropiUz novih 693 mrtvih u protekla 24 sata, Velika Britanija sada zvanično ima najviše preminulih od posljedica zaraze koronavirusom u cijeloj Evropi, dok i dalje postoji bojazan da bi ove brojke mogle biti i veće. Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab otkrio je na današnjem brifingu u Downing Streetu da je do sada 29.427 ljudi preminulo u Velikoj Britaniji, a koji su testirani pozitivno na Covid-19. Time je stopa smrtnosti od koronavirusa u Velikoj Britaniji sada najveća u Evropi, s obzirom da je u Italiji do sada preminulo 29.315 osoba. Jedino još Sjedinjene Američke Države bilježe više preminulih od Velike Britanije. Pored toga, podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) pokazuju da je od 2. maja u Engleskoj i Walesu bilo 29.648 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom. Time bi ukupan broj preminulih u Velikoj Britaniji bio veći od 32.000, ako se dodaju podaci za Škotsku i Sjevernu Irsku, javlja The Sun. Ministar zdravstva Matt Hancock vjeruje da će novi sistem praćenja koronavirusa putem posebne aplikacije biti od pomoći stanovnicima koji će moći lakše prijaviti ukoliko se osjećaju loše, ali i brže doći do testa. U međuvremenu, radikalne mjere sprečavanja širenja koronavirusa na radnim mjestima u Velikoj Britaniji, mogle bi trajati narednih šest do 12 mjeseci www.klix.ba/vijesti/bih/velika-britanija-zvanicno-ima-najvise-preminulih-od-koronavirusa-u-cijeloj-evropi/200505151
|
|
|
Post by kulinban on May 6, 2020 19:10:04 GMT
Njemačka i 100 dana koronakrize - bilanca100 dana nakon izbijanja epidemije koronavirusa u Njemačkoj jedno je sigurno: Njemačka je za sada dobro prošla. A možda nešto pozitivno i ostane za budućnost. Jedna jedina usporedba govori dovoljno za sebe: u Njemačkoj je od izbijanja epidemije prije 100 dana zabilježeno 8 umrlih na 100.000 stanovnika. Istodobno SAD bilježi 20, Velika Britanija 43 a Španjolska 54 umrla na 100.000 stanovnika. Direktor državnog epidemiološkog instituta Robert Koch, Lothar Wieler zaključuje kako je zaštita stanovništva u Njemačkoj uspjela. Ovaj uspjeh se pripisuje činjenici da su vlasti reagirale vrlo brzo nakon pojave epidemije. I dok su neki državnici, poput brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara covid-19 nazivali običnom gripom, njemačka kancelarka Angela Merkel je zemlju ciljano odvela u stroge ali ne prestroge mjere koordinirajući pritom poteze 16 saveznih pokrajina što nije jednostavan zadatak. Za svoje ponašanje Merkel je, ne samo kod kuće, nego i u inozemstvu dobila mnoge pohvale. Paralelno s mjerama borbe protiv širenja zaraze, njemačka vlada je organizirala financijsku pomoć posrnuloj ekonomiji. Za razliku od Italije ili Španjolske, Njemačka već godinama ostvaruje proračunski plus koji joj dozvoljava obilnu pomoć. Samo je Savezna agencija za zapošljavanje nakupila 28 milijardi eura rezervi koje sada dobro dođu za financiranje skraćenog radnog vremena. Pojačan zdravstveni sistem Usput je i zdravstveni sistem pripremljen na rastući broj pacijenata. Iako je Njemačka u usporedbi s ostalim zemljama već i prije bila u prednosti kada je u pitanju broj kreveta na intenzivnoj njezi, na počeku izbijanja pandemije se dodatno investiralo u povećanje kapaciteta. Dodatni kapaciteti su oslobođeni za pacijente zaražene koronavirusom. Daljnji važni aspekt je povećanje kapaciteta testiranja. Tu se decentralizirani i nekima preraštrkani njemački zdravstveni sistem sa 16 pokrajinskih ministarstava i preko 400 lokalnih zdravstvenih ureda pokazao ne kao mana nego prednost. Savezni ministar zdravstva Jens Spahn je izrazio zadovoljstvo što teret borbe protiv pandemije ne leži samo na njegovom ministarstvu. Još jedna prednost u usporedbi s centralistički vođenim državama. Njemačka disciplina? I Stefan Grünewald, autor specijaliziran za ispitivanje javnog mnijenja i vladin savjetnik, je uvjeren kako se Njemačka u međunarodnoj usporedbi dobro ishrvala s pandemijom. Jedna od njegovih knjiga se bavi i tipičnim osobinama Nijemaca. Jedna od ovih osobina je posljednjih tjedana došla do izražaja. "Tipično njemački je visok stepen discipliniranosti", ističe Grünewald poznati kliše o Nijemcima. Nijemci su poznati i po tome da si brzo mogu unijeti strukturu u svakodnevicu. Slično je reagirala i politika koja brzo "pronašla nove strukture". No Grünewald isto tako u Nijemcima vidi i svjetske prvake u putovanjima, manjim i većim. Zato je politika, kako kaže, građanima uvijek tokom krize dopuštala barem male izlete u prirodu i šetnje i nikada nije pomišljala na potpuni "Lockdown" kakav je bio na snazi u Španjolskoj ili Italiji. Uzlet za demokršćane Ispitivanja su pokazala da su građani od samog početka podržavali vladine mjere. Podrška aktualnoj vlasti vidljiva je i u naglom porastu popularnosti Kršćansko-demokratske unije Angele Merkel. CDU nije godinama uživao 40 posto podrške građana kao što je trenutno slučaj. No bezrezervna podrška mjerama vlade posljednjih dana gubi na snazi. Sve su češće rasprave o opravdanosti ustrajanja na strogim mjerama usprkos niskom broju zaraženih. Mnogi se pribojavaju da bi gospodarstvo moglo platiti previsoku cijenu. Sada i pojedine savezne pokrajine na svoju ruku ublažavaju mjere. Epidemiolozi to podržavaju i ukazuju na različitu situaciju u različitim saveznim pokrajinama. Nova iskustva I demoskop Grünewald primjećuje blagu polarizaciju. Njegov institut Rheingold trenutno radi na jednoj studiji koja se bavi pitanjem dobitnika i gubitnika u ovoj krizi. U gradovima poput Berlina su u međuvremenu redoviti prosvjedi protiv vladinih mjera na kojima se okuplja čudna mješavina lijevih i desnih teoretičara zavjere, ezoterika ali i političkih ekstremista. No usprkos tomu prevladava dojam jedne disciplinirane zemlje čiji građani kreativno reagiraju na nove okolnosti. Susjedi koji su se inače jedva pozdravljali, sada čavrljaju na distanci i organiziraju pomoć onima kojima je ona potrebna. Restorani su se brzo preusmjerili na prodaju hrane i pića "za ponijeti". "Banalne radnje poput šetnje, uređivanje vrta ili igranje društvenih igara je odjednom dobilo novu dimenziju", kaže Grünewald. Iskustvo da je dovoljno malo da bi se čovjek osjećao dobro će, barem se tako nada ovaj autor, ostati i nakon koronakrize. m.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-i-100-dana-koronakrize-bilanca/a-53348310?utm_source=Klix.ba&utm_medium=Clanak
|
|
|
Post by kulinban on May 7, 2020 19:37:28 GMT
Ova žena znala je da će se desiti "korona" - sad otkriva šta nas dalje čekaOd kako je počela pandemija koronavirusa, telefon Laurie Garret ne prestaje da zvoni, a mailovi sa zahtjevima za pomoć stižu iz svih krajeva svijet.a I ne, Gerret nije naučnica niti doktorka medicine, već naučna novinarka i analitičarka koja decenijama prati epidemije i o koronavirusu je, čini se, znala mnogo više od nas, mnogo prije nego što je Wuhan postao ovo što je danas. U članku o “Kasandrama korone”, koji referiše na antičku proročicu s ovim imenom, objavljenom u martu na sajtu Vanity Fair, Garret je navedena kao jedna od osoba koje su precizno predvidjele da će se pojaviti virus sličan ovom i koji će nam uraditi ono što je uradio SARS-CoV-2. Ipak, neke stvari su i nju šokirale, a u velikom intervjuu za New York Times pričala je o tome šta nas čeka u “novom normalnom” poslije korone i koji će biti najteži aspekt “buđenja svijeta”. Vakcina u najboljem slučaju iduće godine “The Coming Plague” (Kuga koja dolazi) je knjiga iz 1994. koju potpisuje upravo Garret, inače analitičarka i bivša saradnica za globalno zdravlje pri Vijeću za vanjske odnose SAD. Na pitanje šta dolazi i da li je na vidiku lijek protiv COVID-19, Garret je nedvosmislena: “Nijedan od lijekova koje trenutno imamo nije lijek. Neophodna nam je vakcina, a ona će se u najboljem slučaju pojaviti iduće godine. U najboljem slučaju. Sigurna sam da ova pandemija neće biti jedan veliki cunami koji će naglo doći i otići, već će se vraćati u talasima i promijenit će način na koji gledamo svijet”. To znači da ćemo drugačije doživljavati značaj putovanja, da ćemo morati da promijenimo način na koji koristimo sredstva masovnog transporta. Da više nećemo imati toliko sastanaka uživo. Da nećemo tako lako djecu slati na studije u inostranstvo. Pa da li ćemo ikada ponovo živjeti “normalno”, hoćemo li se vratiti na staro? “Moramo biti svjesni da nam se pred očima odigrava veliki historijski događaj. Da li se Amerika ikada vratila na staro posle terorističkog napada u Njujorku? Ne. Stvorili smo posle toga ‘novo normalno‘. Postali smo antiteroristička država i to je uticalo na svijet oko nas. Na sve. Od tad moramo da prolazimo kroz detektore za metal i da ulazimo u zgrade s ID karticama, da ulazimo u avion potpuno drugačije. To će se desiti i sad. Svijet se nepovratno seizmički mijenja u svim svojim aspektima”, poručuje Geret. “Bogati kreteni biće još bogatiji, a onda će doći bijes rulje” Ono na šta posebno skreće pažnju je produbljivanje socijalne nejednakosti u kojoj će bogati postati još bogatiji, a broj nezaposlenih i siromašnih skočiće višestruko. “A onda kad izađemo iz svojih ‘zečijih rupa’, i vidimo da ne samo da naši voljeni ili su izgubili posao ili jedva spajaju kraj s krajem, da ne mogu da plaćaju kredite i kirije, a paralelno svi ti kreteni koji su ranije letjeli u privatnim helikoperima odjednom lete u privatnim avionima i idu na svoja privatna ostrva i ne zanima ih da li smo mi sigurni na našim ulicama – e, to mislim da bi moglo da dovede do velikih političkih previranja. Tad ćemo tek videti šta je kolektivni gnjev”, kaže Laurie Garret, piše Nova. Laurie je 1996. dobila Pulicerovu nagradu za izvještavanje o eboli u Zairu, nakon što se početkom devedesetih proslavila praćenjem epidemije AIDS-a. U stanjima kriza su prethodne tri decenije posezali za njenom ekspertizom iz svih krajeva svijeta. Ali ne kao danas, priznaje. Svakog jutra na mailu čita zahtjeve iz Argentine, Hong Konga, Tajvana, Južne Afrike, Maroka, Turske… Amerika je posebna priča i baš ju je američki odgovor na pandemiju najviše šokirao. “Nije me iznenadila razorna moć virusa. Nije me iznenadilo ni to što je Kina umanjivala ozbiljnost situacije. Ni to što su mnoge države reagovale sporo i aljkavo. Ali jednu stvar nisam mogla da predvidim – da će predvodnik u toj aljkavosti biti Sjedinjene Američke Države. Da će Donald Trump ležerno prihvatiti uvjeravanja kineskog predsednika Xi Jinpinga da će ‘sve biti ok’, pa čak i ohrabrivati ljude da primjenjuju neprovjerene tretmane, da će zbijati šale na račun koronavirusa. A posebno me šokirao izostanak bilo kakve dalekosežne strategije za njegovo suzbijanje. Trump se ponio kao najnekompetentniji mogući šarlatan”, poručuje Garret. “Struka ne smije da se boji predsjednika” Osvrćući se na uporno ponavljanje da će fokus u preventivi biti “testiranje, testiranje, testiranje”, “Kasandra našeg doba” ovu strategiju smatra prosto – glupom. “Postoje nekakve zamisli o savršenom testu koji ćemo proizvesti u budućnosti. Ali nećemo nikad napraviti dovoljno brz i efikasan test koji bi na licu mjesta mogao da pokaže da li je sigurno da neka osoba uđe u zgradu ili pristupi nekom skupu. Ključ nije da jurimo to, već da ovladamo što detaljnijim znanjem o virusu, zasnovanim na brojnim najobuhvatnijim studijama o rasprostranjenosti i smrtonosnosti COVID-19 u različitim grupama društva, pa da na osnovu toga, korak u korak s razvojem situacije, političari kroje pravila distanciranja i ponovnog otvaranja koji će biti održivi u svakom smislu. Za to nam prije svega trebaju stručnjaci koji neće morati da paze na svaku svoju riječ da ne bi povrijedili osjetljiv ego predsjednika”, zaključuje. radiosarajevo.ba/magazin/zanimljivosti/ova-zena-znala-je-da-ce-se-desiti-korona-sad-otkriva-sta-nas-dalje-ceka/376345
|
|
|
Post by kulinban on May 10, 2020 19:33:08 GMT
ako je ovo istina da se desava u Švedskoj, a 100% da jeste, onda je ovo sumrak te famozne skandinavske civilizacije
nešto me asociralo i na ove forumaše galamdžije za "ljudska prava" i bundžija za ukidanje mjera imam utisak da bi i oni u svom egoizmu mogli se komotno šetat i sunčat po gradu i okolici, dok ih bi bolio kurac što bi stotine starijih sugrađana umiralo što po kućama što u bolnicama, jer kod nas ne bi valjda bar otisli dotle kao u Švedskoj da ih i ne prime
|
|
|
Post by kulinban on May 10, 2020 20:11:58 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 11, 2020 11:29:07 GMT
|
|
|
Post by kulinban on May 13, 2020 20:33:30 GMT
Od korona virusa na svijetu umrlo mnogo više ljudi nego što je prijavljenoMetoda utvrđivanja broja umrlih od neke zarazne bolesti putem izračuna viška smrtnosti nije neuobičajena i treba se shvatiti vrlo ozbiljno. Ona se redovito koristi pri godišnjem izračunu smrtnih slučajeva uzrokovanih gripom. Od korone na svijetu umrlo mnogo više ljudi nego što je prijavljeno/ Od korone na svijetu umrlo mnogo više ljudi nego što je prijavljeno/ Pandemija koronavirusa se unutar nekoliko mjeseci proširila na više od 190 zemalja širom svijeta, a do sada je odnijela najmanje 290.000 života. Međutim, pojavila se zabrinutost da broj prijavljenih smrtnih slučajeva ne odražava stvarno stanje smrtnosti od covida-19 i da je broj žrtava zapravo mnogo veći. Financial Times (FT) www.ft.com/content/a26fbf7e-48f8-11ea-aeb3-955839e06441?fbclid=IwAR2jXCE82wI_mWGNppvUlh6wnnLblKllJ9cjZg1VTLcmYWpfNXVauUpH6_8 prikupio je i analizirao podatke o višku umrlih širom svijeta, odnosno broju smrtnih slučajeva koji je viši od prosjeka za to vremensko razdoblje, i ustanovio da je broj umrlih u nekim zemljama veći za 50 posto nego inače. Metoda utvrđivanja broja umrlih od neke zarazne bolesti putem izračuna viška smrtnosti nije neuobičajena i treba se shvatiti vrlo ozbiljno. Ona se redovito koristi pri godišnjem izračunu smrtnih slučajeva uzrokovanih gripom. Kada Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) daje procjenu da od sezonske gripe u svijetu godišnje umre između 250.000 i 650.000 ljudi, treba znati da se ona ne temelji na prijavljenom broju ljudi za koje su doktori pouzdano utvrdili da je gripa bila uzrok njihove smrti. Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za Index je nedavno objasnio da se takve procjene temelje na razlici između broja ljudi koji bi inače umrli u toj sezoni i stvarnog ukupnog broja smrti u istom razdoblju. Koliko ljudi umire inače, a koliko u pandemiji korone? "Pravi broj umrlih od gripe se nikad službeno ne registrira" "Smrt od gripe se, nažalost, događa svake sezone i uglavnom umiru osobe oslabljenog imunosnog sistema koje razviju komplikacije, prvenstveno upalu pluća, i osobe s hroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, ponajviše osobe starije životne dobi", kaže Kolarić. "Pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira iz više razloga. Primjerice, kod umrle osobe ponekad se ne posumnja na gripu kao mogući uzrok smrti, ne uzmu se na vrijeme uzorci za testiranje ili se iz nekog drugog razloga umrle ne testira na gripu. Zbog toga se pri procjenama utjecaja gripe na zdravlje stanovništva i smrtnost koristi termin 'višak smrtnosti u sezoni gripe, odnosno zimi', kojim se označava procjena broja oboljelih koji umru, a smrt je povezana s gripom, dok se zapravo za većinu nikada ne dozna da je gripa doprinijela smrti", tumači naš epidemiolog. U nekim zemljama i 490% više umrlih nego inače Prema analizi FT-a o višku broja umrlih u raznim zemljama svijeta od januara do marta, aprila ili početka maja vidljivo je da je najveći višak umrlih zabilježen u onim područjima i regijama koje su najteže pogođene pandemijom koronavirusa. U provinciji Guayas u Ekvadoru od početka marta umrlo je 10.000 više ljudi nego što je to uobičajeno, što je povećanje za više od 300 posto. U Londonu je zabilježena dvostruko veća ukupna smrtnost, a ukupni broj smrtnih slučajeva u New Yorku je od sredine marta četiri puta viši nego inače. Kada pogledamo tablice FT-a, vidimo da je u Britaniji od marta do maja umrlo 50.000 ljudi više nego inače (porast za 61%), u Belgiji od marta do kraja aprila 8000 više (+66%), Francuskoj 22.100 ljudi više (+31%), Španjolskoj 32.000 ljudi više (+60%), a u gradu New Yorku 11.500 ljudi više (+408%). Regija oko talijanskog grada Bergama zabilježila je najgori rast smrtnosti na međunarodnoj razini, s 496% porasta smrtnih slučajeva iznad normalnih razina. S druge strane, u zemljama koje su slabije pogođene pandemijom zabilježen je relativno nizak višak smrtnosti. Tako je u Danskoj od siječnja do kraja aprila umrlo 200 ljudi više nego što je uobičajeno za to područje (+6%), a u Njemačkoj 4800 više (+6%). Ako uporedimo službeni broj umrlih od covida-19 s viškom smrtnih slučajeva, primijetit ćemo da se oni u nekim zemljama ne podudaraju, što sugerira da bi broj umrlih od novog soja koronavirusa mogao biti puno veći. Tako je u Britaniji u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno 50.000 viška smrtnih slučajeva, dok je službeni broj umrlih od covida-19 oko 33.000. U Španjolskoj je umrlo 32.000 ljudi više nego inače, a covidu-19 je za sada pripisano 27.000 smrtnih slučajeva. U provinciji Guayas u Ekvadoru između 1. marta i 15. aprila prijavljeno je samo 245 smrtnih slučajeva vezanih za covid-19, ali podaci o ukupnoj smrtnosti pokazuju da je tada umrlo oko 10.000 više ljudi nego što je tipično za to razdoblje. U nekim drugim zemljama, poput Belgije, službeni broj umrlih od covida-19 podudara se s utvrđenim viškom umrlih. Velik broj umrlih u domovima za starije Reuters je nedavno objavio sličnu analizu koja je uspoređivala višak broja umrlih u britanskim domovima za starije s potvrđenim smrtnim slučajevima od pandemije koronavirusa. U osam sedmica do 1. maja u domovima za starije u Engleskoj i Walesu ukupno je od svih uzroka umrlo 37.627 ljudi, po podacima Nacionalnog ureda za statistiku (ONS). Na temelju uporedbe s prosječnim sedmicama brojem smrtnih slučajeva u istom razdoblju tokom posljednjih pet godina agencija Reuters je izračunala da je u Engleskoj i Walesu ove godine bilo 19.900 smrtnih slučajeva više nego što je to uobičajno. www.google.com/amp/s/amp.index.hr/article/2182720/financial-times-broj-umrlih-od-koronavirusa-mozda-je-puno-veci-nego-sto-mislimo
|
|
|
Post by kulinban on May 15, 2020 16:05:19 GMT
Njemačka ukida karantin za putnike iz zemalja EU i Velike BritanijeIz njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova je saopćeno da je ukinut četrnaestodnevni karantin za putnike koji dolaze iz zemalja članica Evropske unije (EU), koji je uveden u okviru mjera sprečavanja širenja koronavirusa. Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Bjorn Grunvaldern (Björn Grünewäldern) je na pres-konferenciji izjavio da odluka o ukidanju karantina stupa na snagu od sutra. Istakao je da će na kopnenim granicama biti ublažene mjere te da će i vlasti saveznih država poduzeti neke nove korake u skladu sa ovom odlukom. On je kazao da putnici koji budu u Njemačku doputovali iz zemalja EU-a, zemalja Šengena i Velike Britanije neće biti prinuđeni na četrnaestodnevni karantin, međutim, ukoliko bude došlo do pogoršanja epidemiološke situacije u zemljama iz kojih dolaze, bit će im savjetovano da se samoizoliraju. Rekao je da su moguće razlike u detaljima kada je riječ o primjeni ove odluke u saveznim državama te istakao da mjera karantina još uvijek važi za putnike koji dolaze iz drugih zemalja. avaz.ba/globus/svijet/570334/njemacka-ukida-karantin-za-putnike-iz-zemalja-eu-i-velike-britanije
|
|
|
Post by kulinban on May 17, 2020 12:35:29 GMT
Njemačka po pokrajinama 16-5-2020
|
|
|
Post by kulinban on May 21, 2020 8:15:28 GMT
U svijetu registrovan najveći broj zaraženih u jednom danu od pojave pandemije
Svjetska zdravstvena organizacija /WHO/ registrovala je najveći broj zaraženih virusom korona u jednom danu, dok američki predsjednik Donald Trump predlaže da, kao znak normalizacije, godišnji samit G7 bude održan uz prisustvo svjetskih lidera.
WHO je saopćio da je juče registrovano više od 106.000 zaraženih što je najviše u jednom danu od pojave oboljenja u kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine. Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus izrazio je veliku zabrinutost zbog situacije u siromašnijim zemljama. U proteklih nekoliko dana broj zaraženih u Južnoj Americi je u porastu i u pojedinim slučajevima zemlje su ponovo uvele restriktivne mjere, koje su ranije ublažene. Brazil je najteže pogođen pandemijom, ali Peru, Meksiko i Čile registruju sve veći broj zaraženih. Zvaničnici zdravstvenih službi Brazila registrovali su 1.179 preminulih u jednom danu, iako je predsjednik Jair Bolsonaro protiv uvođenja blokada koje opisuje kao nepotrebne zbog "malog gripa". Poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i Bolsonaro preporučuje upotrebu lijekova protiv malarije za liječenje virusa korona uprkos tome što rezultati istraživanja pokazuju da je to beskorisno i može biti opasno zbog propratnih pojava. Trump koji je odlučan u namjeri da pokrene američku privredu naveo je juče da se zemlja "vraća nazad u svoju veličanstvenost" i objavio je da bi mogao da bude domaćin samita G7 umjesto virtuelnog susreta. Iz kancelarije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona saopšteno je da će on prisustvovati samitu, ukoliko to zdravstvena situacija dozvoli dok je njemački kancelar Angela Merkel navela da će "sačekati kako bi vidjela šta će se desiti".
|
|
|
Post by kulinban on May 21, 2020 15:24:58 GMT
Istraživanje pokazalo da je Švedska daleko od postizanja kolektivnog imunitetaIstraživanje u Švedskoj je pokazalo da je do kraja aprila 7,3 posto stanovnika Štokholma razvilo antitijela na koronavirus, što bi moglo pojačati zabrinutost da odluka da se ova država ne zatvori zbog pandemije neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta. Reuters piše da je takvu strategiju razvio glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell koji je preporučio da se protiv širenja koronavirusa koriste dobrovoljne mjere za razliku od onih rigoroznih koje su druge države uvele, a koje se odnose na obavezne mjere i karantin. Shodno tome, u Švedskoj su ostale otvorene većina škola, restorana, kafića i poslovnica, a u isto vrijeme je veći dio Evrope bio zatvoren. Broj preminulih od koronavirusa u Švedskoj je najveći od svih nordijskih zemalja, iako manji nego u onima poput Velike Britanije, Italije i Francuske. Zabilježen je i smanjen broj pacijenata na intenzivnoj njezi u bolnicama u Švedskoj koji je pao za trećinu otkad je krajem aprila imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. Međutim, Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj preminulih po glavi stanovnika u Evropi. Istraživanjem o antitijelima se nastojalo utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno, da li je dovoljan broj populacije razvio imunitet čime bi se zaraza prestala širiti. Švedska zdravstvena agencija u srijedu je kazala da se rezultati tog istraživanja poklapaju s njihovim modelima da je gotovo trećina Štokholma zaražena te da su pojasnili kako je studija provedena prije mnogo vremena te se bolest još u međuvremenu proširila. "Malo je manje nego što smo očekivali, ali ne puno, možda za jedan do dva postotna boda", kazao je Tegnell. Ipak, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju koronavirusa te nije poznato koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata. Istraživanje je provedeno na osnovu 1.100 testova iz cijele Švedske, a objavljeni su samo brojevi za prijestolnicu. Švedsko zdravstvo istaklo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje koronavirusa kako ne bi opteretio zdravstveni sistem, ali ne i potpuno ga suzbiti. Švedski stručnjaci su tvrdili da države koje su uvele potpuni karantin kako bi se spriječila izloženost virusa olaze u opasnost od ponovnih izbijanja zaraze. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je upozorila da se države ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno "imuniteta stada". Prošle sedmice je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između jedan i deset posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatim u Španiji i Francuskoj. Onaj koji je kritikovao pristup svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na univerzitetu u Uppsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta "nerealan i opasan " kada je riječ o koronavirusu. "Mislim da je imunitet stada daleko od nas, ako ga ikada i postignemo", kazao je Olsen nakon objavljenih rezultata istraživanja. U Švedskoj je trenutno zaraženo više od 30.000 osoba, a od posljedica koronavirusa preminulo je njih 3.831 što je tri puta više u odnosu na ukupan broj smrtnih slučajeva u Danskoj, norveškoj, Finskoj i Islandu.www.klix.ba/vijesti/svijet/istrazivanje-pokazalo-da-je-svedska-daleko-od-postizanja-kolektivnog-imuniteta/200521018
|
|